subota, 30. rujna 2017.

BILO DANAS

subota, 31. siječnja 2016

ODLAZAK S PANTOVČAKA Josipović se seli idući tjedan u Visoku, a tamo mora i Kolinda

  • Danijel Soldo/CROPIX
Objavljeno: prije 2 h i 2 min
Kolinda Grabar Kitarović svoj prvi radni dan 19. veljače započet će u vili u Visokoj ulici na broju 22, jer, kako doznaje Jutarnji, Ured aktualnog predsjednika Ive Josipovića već idući tjedan počinje s velikom selidbom.
      *********************************************************************************************
Komentar ovog bloga
Sve vas- debelokožne bez stida- treba preseliti na Goli otok- tamo da izvodite svoje šahovske smicalice zajedno sa vašom savjetničkom armijom-pa da jednom ostavite u miru ovaj jadan narod, koji gladuje i smrzava se, dok se vi razbacujete onim što mu pokradete.

ANTE TOMIĆ

PIŠE ANTE TOMIĆ

KLASA OPTIMIST Financirali smo Brunu Esih, zašto ne bismo i malog Ciganina? On možda uspije doktorirati...

    AUTOR: 
  •  OBJAVLJENO: 
  • 30.09.2017. u 18:31
Zagreb, 150917. Markov trg.
Sabor.
Sjednica Hrvatskog sabora koja pocinje aktualnim prijepodnevom.
Na fotografiji: Bruna Esih, nezavisna zastupnica
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Nezavisna zastupnica Bruna Esih


Obitelj Cigana zaustavila se prije nekog vremena u parku pod mojim prozorom. Po izgledu jedva punoljetni, imali su jednog kovrčavog mališana, bebu u kolicima i još je ona, krupna i okrugla, bila noseća s trećim, a kako je ta mlada žena željno ljubila svog muškarca i kako je taj prištavi klipan njoj nježno dodirivao lice, moglo se pretpostaviti kako stvar nije zaključena, utakmica se još igra, njihovo brojno stanje je otvoreno i neizvjesno.
Gledao sam ih indiskretno odozgo s balkona, i zadivljen i užasnut njihovom odvažnom, ili možda prije lakomislenom odlukom da još u ranim dvadesetima naprave troje, da im cijela mladost prođe u smradu usranih pelena, zaglušujućem plaču i živčanoj nesanici. Da mene pitaju, savjetovao bih im da uspore, da se prije zaposle i skuće, ali mene nitko ništa ne pita niti bi me trebao pitati. Moje je mišljenje samo moje mišljenje, u ovome jednako dobro kao bilo čije drugo.
Tko sam ja da osuđujem mlade Cigane da nepromišljeno rađaju djecu? Zar me činjenica da sam se zaposlio i skućio, da imam stalne i razmjerno sigurne prihode, čini mjerodavnim? Novac koji zarađujem daje mi pravo odlučivati kako bi drugi trebali živjeti? Zbog novca sam bolji od Cigana? Fuj! Sram je i pomisliti nešto tako odvratno.
Osim toga, ako je sve samo u novcu, njega ima dosta i za moju i za cigansku djecu, za svih troje, četvero, petero, sedmero, osmero, koliko god ih zaljubljeni šašavci u parku pod mojim prozorom naprave. Ako ih oni sami ne mogu podići, kupiti im cipele i školovati ih, naša je dužnost, i moja i vaša, i komunistička i kršćanska, svačija je dužnost u tome im pomoći. Svi smo odgovorni jer je jednostavno takav društveni dogovor. Da se pomaže slabijima.
Pomažemo pijancima da se otrijezne, narkomanima da se ostave heroina, nekadašnjim robijašima da se zaposle i kojekakvim drugim grešnicima da nađu iskupljenje i mir, pomažemo starijima, tjelesno i duševno hendikepiranima, nezaposlenima, pa bi morali brinuti i da Cigani žive kao ljudi, da iz koliba od kartona i lima presele u čvrste zidane kuće, da ne tuku svoje žene, da umjesto rakije kupe povrća, da se njihova djeca cijepe od zaušnjaka, redovito dolaze u školu i pišu domaće zadaće.
Dogodi se često, vidjeli ste vjerojatno, da netko ima dvoje djece i jednako ih voli i odgaja, a oni ne mogu biti različitiji. Jedno je odgovorno, marljivo i poslušno, a drugo, Bože te sačuvaj, lijeno, aljkavo i nevaljalo. Ipak, majka i otac jednako ih vole, shvaćajući kako im je drugo dijete jednostavno nešto sporije, treba više vremena da ga se izvede na pravi put. Tako je po prilici i s Ciganima. Ako ga ima, milosrdni i dobri Otac na nebesima jednako voli nevaljalce Cigane u potleušicama s podom od nabijene zemlje, kao i nas uredne, razumne, uplašene malograđanske šupke, koji smo se skućili i zaposlili i zgranuto se križamo i lijevom i desnom da je netko u ranim dvadesetima izrodio troje djece.
Mi smo jednaki, zaslužujemo jednako. A ja bih Ciganima dao i povrh jednakog jer me izjeda da nismo uvijek bili dobri i pravedni s njima. Naprotiv, prema ciganskoj braći mi smo Hrvati baš bili stoka. Gledam onu mladu obitelj dolje, kako se grije na blagom suncu babljeg ljeta godine Gospodnje 2017. i padne mi na pamet kako se prije sedamdeset pet godina oni ne bi dulje ljubili i milovali po gradskim parkovima. Da je rujan 1942., prvo bi ih pokupilo redarstvo, zatim ukrcalo u stočni vagon i naposljetku, redom, bez razlike, i Ciganina, i njegovu trudnu ženu, i kovrčavog dječačića i bebu u bešiki, sve po zakonu, molim lijepo, po važećem propisu o rasnoj čistoći u NDH, zaklali u Jasenovcu.
Ako smo jednom u prošlosti tako čudovišno proganjali i istrebljivali nekakve bespomoćne skitnice, odrpane violiniste i harmonikaše, gatare i kotlokrpe, red je da im se odužimo dobrotom, budemo posebno velikodušni i pažljivi s njima. Novca, napokon, kazao sam već, ima i za njih. Ima li država za plaću Gordana Jandrokovića, ili za Agenciju za regulaciju tržišta željezničkih usluga, ili za još jednu, šest hiljada četiristo i sedamdeset treću udrugu branitelja ili nešto tome slično, savršeno beskorisno i uzaludno, nema zaista nikakvog razloga da ne nađe i za Cigane.
No, ne misle svi kao ja, a nemaju, uzgredno, ni jednake poglede na pravednost u NDH. Eto, na primjer, prije nekoliko dana je Bruna Esih, zastupnica u zagrebačkoj gradskoj skupštini, mrzovoljno primijetila da se ciganskoj djeci isplaćuju nekakve stipendije. Nije to osobito velik iznos, mnogi od nas daju manje za repeticije iz fizike i engleskog svojim sinovima i kćerima koji žive u neizmjerno boljim uvjetima od ciganskih školaraca, ali uvaženu je desničarku svejedno zapeklo. Jer, ona je tako štedljiva, valjano brine o novcu poreznih obveznika.
Zanimljivo je, međutim, da to govori baš ona. Od svih vrijednih državnih i javnih službenika, javila se Bruna Esih koja je došla u politiku nakon što je kao znanstvenica upravo komično podbacila, koja danas sjedi u Saboru i zagrebačkoj Skupštini jer joj, objektivno, u Institutu Ivo Pilar više nije bilo mjesto. Petnaest godina je ona primala plaću znanstvene novakinje, a da nije doktorirala. Isplaćuju li se u ovoj državi nekakve stipendije kojima se ne nazire svrha i smisao, bacamo li pare na školovanje neperspektivnih, gospođa Esih prvo bi sebe trebala pogledati. Za plaću koju je ona dobivala petnaest godina čak bi i koji bistriji ciganski učenik u naselju bez struje, malim ostatkom olovke, na svjetlu svijeće, napisao doktorat iz povijesti.
Ali, ja ne osuđujem uvaženu zastupnicu. Kako sam već kazao, ja sam uvijek na strani slabijih, sporijih, hendikepiranih. Dobri i milosrdni Otac na nebesima sve nas jednako voli, pa i Brunu Esih.

"MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP 'SOCIJALIZAM NA KLUPI' U PULI"


Predavanja o komunistima i komunističkim partijama

 
0
U organizaciji Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli od danas do subote održat će se treći dvogodišnji međunarodni znanstveni skup "Socijalizam na klupi" koji će biti otvoren danas u 12.30 na Filozofskom fakultetu, u Svečanoj dvorani Tone Peruško.
Ovogodišnja tema "Komunisti i komunističke partije: politike, akcije, debate" okupila je gotovo stotinu sudionika iz petnaestak zemalja. Program čine izlaganja u brojnim sekcijama, plenarna predavanja i okrugli stolovi.
Pozvana plenarna predavanja održat će sveučilišni profesori Stephen A. Smith sa Sveučilišta u Oxfordu koji će govoriti o stogodišnjici Oktobarske revolucije u Rusiji, Jens Gieseke iz Centra za suvremenu povijest u Potsdamu koji će se pozabaviti komunističkim partijama u društvima državnog socijalizma nakon 1956., s naglaskom na Istočnu Njemačku te Pavel Kolář s European University Institutea u Firenci koji će održati predavanje na temu "Kraj partije: ideološko nepovjerenje i propadanje masovne politike od 1968. naovamo".
Na okruglim stolovima bit će riječi o nedavno objavljenim zbornicima "Social Inequalities and Discontent in Yugoslav Socialism" koji su uredili Rory Archer, Igor Duda i Paul Stubbs, zatim "Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma" koji je uredio Duda te "Socijalizam: izgradnja i razgradnja" koji su uredili Chiara Bonfiglioli i Boris Koroman). Sudjeluju recenzenti, urednici i autori.
Kako kažu organizatori, pored želje za poticanjem znanstvenog interesa za nedovoljno istražene teme, poticaj organizaciji skupa dale su okrugle svjetske i domaće obljetnice kao što su stogodišnjica Oktobarske revolucije, osamdeseta godišnjica dolaska Josipa Broza Tita na čelo Komunističke partije Jugoslavije te početka njezine federalizacije osnivanjem KP Hrvatske i KP Slovenije. "U širem europskom kontekstu predmet rasprava na skupu bit će slojevitost strujanja unutar komunističkih krugova koji su se za vlast borili ili je osvojili, obnašali i gubili, potom odnosi između komunista i protukomunističkih snaga, uspjesi i neuspjesi komunističkoga djelovanja na području unutarnje i vanjske politike, društvenih i ekonomskih odnosa, obrazovanja, znanosti, kulture i umjetnosti. U izlaganjima sudionika naći će se vodeći, anonimni i bivši komunisti, oni koje su smatrali svojim unutarnjim i vanjskim neprijateljima, događaji koje su pokretali, procesi kojima su upravljali, pojave koje su im izmicale kontroli, teorije i ideali koje su zastupali te prakse koje su potvrđivale zadani kurs ili s njega skretale", najavljuju organizatori.
Program skupa i Knjiga sažetaka može se naći na www.unipu.hr/index.php?id=klupa2017. (M. Ra.)
 ****************************************************************
Kad će ta intelektualna jarčja „Socijalista na klupi“ u Puli jednom sjesti na optuženičku klupu ?
Pred povijesti odgovarati zato što manipulira sociajlističkom sveticom Rozom Luksembug, koja je uz Daniela De Leona prva rasčlanila znanstvenim metodama svojevremeni Lenjinizam, njegovu „Prvu fazu Komunizma“. Umjesto da 1918. godine stane na stranu prvog pokušaja njemačke socijalističke revolucije Spartakovaca,  kukavički da potpiše onaj besramni Brest- litovski sporazum sa njemačkim socijal demokratskim Junkerima, koji će mu obezbjediti željezničku kompoziciju iz Švicarske da ga preveze u Petrograd , gdje će stati na čelo feudalnoj Rusiji. Tu da oživi jednu od naj večih devijacija marksizma poslije Druge Internacionale „Suradnje Kapitala i Rada“, te da Trečom Internacionalom opravda Oktobarsku revoluciju kao izgradnju „Prve faze Komunizma.“ Na nacionalističkim osnovama proglasi međunarodni revolucionarni socijalizam Marksa u puku feudalnu žabokrečinu ruskog mužika: izgradnje te prve sumanute faze na  nacionalnim osnovama svake nacionalne posebnosti, koju će Staljin razraditi u praksi pobijanjem desetine milijuna vlastih žitelja, i time se usporediti s rađajučim fašizmom Mussolinia i Hiltlerovog nacizma. Ni manje ni više, kad će nalogom Inforbiroa  1933.godine biti spriječena i ona druga socijalistička revolucija tri milijuske radničke klase Njemačke, koja je čekala da ju njena Komunistička partija pozove na ustanak, koji bi time spriječio dolazak Hitlera na vlast. Umjesto toga ( sic!) slijedi onaj drugi još beramniji pakt Ribentropp- Molotov o „bratskom“ međubnom ne napadanju, čime se otvaraju vrata Drugom svjetskom ratu, u kojem će nestati danjih desetina milijuna nevinih ljudskih duša.
Napokon dovesti svijet u današnje stanje prijeteće apokalipse, i vaše spokojno intelektualno nagađanje : koliko još itelektuanih malograđana može stati pored vas na vrh jedne drušvene igle.
www.severino-majkus.blogspot.com

STRANAČKI KLJUČ HRVATSKOG "NATJEĆAJNOG" FEUDA

STRANAČKI KLJUČ

NOVI ŠEFOVI DRŽAVNIH TVRTKI Izabrani nakon dogovora HDZ-a i HNS-a u koji se ubacio samo Čačić! Najveće iznenađenje je bivši stjuard Croatia Airlinesa!


Zagreb, 090617.
Sabor RH. Pocetak sjednice odbora za prostorno uredjenje i graditeljstvo. Na fotografiji: Andrej Plenkovic i Predrag Stromar.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX



Vlada je konačno ubrzala s imenovanjima u strateškim trgovačkim društvima. U četvrtak su nadzornim odborima i skupštinama predloženi novi predsjednici i članovi uprava u 13 državnih tvrtki.
Iako se u uvodu odluka navodi kako se imenovanja predlažu temeljem provedenih javnih natječaja, u pozadini se zapravo odlučuje na temelju političke pripadnosti i političkog dogovora HDZ-a i HNS-a po principu predsjednik Uprave je čovjek HDZ-a, a jedan član Uprave je izbor HNS-a. U taj se dogovor uspio ipak ugurati i Radimir Čačić sa svojim kadrom.
Po 40 kandidata, ali...
Ovaj su tjedan u najvećoj mjeri objavljena imenovanja u sektoru prometa. Imenovane su uprave Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta, HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prometa te većine zračnih luka i tvrtke Zračna luka Zagreb. Prema dostupnim informacijama, za uprave HAC-a, HC-a i HŽ Infrastrukture stiglo je najviše prijava na natječaj - za svaku tvrtku oko 40. U Hrvatskim cestama i HŽ Infrastrukturi ostali su isti direktori, a na čelo HAC-a i HŽ Putničkog prometa dolaze novi ljudi.
Na čelo HAC-a dolazi Tomislav Rosandić, sadašnji član Uprave Hrvatske elektroprivrede. Ostali članovi Uprave su Boris Huzjan, sadašnji direktor HAC-ONC-a, i Stjepan Baranašić, bivši pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije. Rosandić je priznati financijski stručnjak koji u HAC dolazi kao čovjek HDZ-a. Baranašić je, pak, kadar HNS-a.
Prva zadaća
Rosandić bi službeno trebao biti postavljen sljedeći tjedan, a prvo što ga čeka je kupnja 27 posto udjela Autoceste Rijeka - Zagreb u tvrtki za održavanje i naplatu cestarine HAC-ONC za 40 milijuna kuna. Prema planu restrukturiranja, HAC-ONC će se ponovno spojiti s Hrvatskim autocestama, a da bi se to napravilo, HAC mora otkupiti udjel ARZ-a u toj tvrtki. Prema traženju Svjetske banke, koja financira restrukturiranje, novac mora biti uplaćen već sljedeći mjesec, a formalno će HAC-ONC unutar HAC-a početi funkcionirati 1. siječnja 2018.
Dotad nova Uprava mora provesti novu sistematizaciju radnih mjesta unutar HAC-a. To znači da će dosadašnje brojne dvostruke uprave i sektori koji su postojali u HAC-u i HAC-ONC-u biti ukinute. Zbog toga bi do kraja godine iz HAC-a trebalo, s povlaštenim otpremninama, otići oko 160 zaposlenika, što će se financirati sredstvima Europske banke.
Na čelu Hrvatskih cesta ostao je dosadašnji direktor Josip Škorić, no u Upravu je ušao Alen Leverić, član HNS-a, bivši član Nadzornog odbora HEP-a i zamjenik ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka.
Ivan Krešić i dalje je prvi čovjek HŽ Infrastrukture kao kadar HDZ-a. No, Vlada je u Upravu imenovala Nikolu Ljubana, predsjednika zagrebačke organizacije Narodne stranke reformista Radimira Čačića. Prema našim informacijama, Ljubanovo imenovanje plod je dogovora HDZ-a i varaždinskog župana Radimira Čačića koji na taj način želi osigurati provedbu projekta gradnje brze pruge od Čakovca do Zagreba, koju je Vlada nedavno uvrstila kao svoj strateški projekt.
Na opće iznenađenje struke, na čelo tvrtke Zračna luka Zagreb, koja nadzire provedbu koncesijskog ugovora za zagrebački aerodrom, imenovan je Ranko Ilić. Ilić je bio stjuard u Croatia Airlinesu, a zatim direktor Sektora kabinskih operacija u toj tvrtki. Potom je otišao raditi u Omar Air. Na novu je dužnost, prema našim informacijama, imenovan na preporuku HNS-a.

Izabran novi član Uprave, stari ostao jer je otpremnina prevelika
Pomalo nevjerojatan zaplet dogodio se nakon imenovanja novog hrvatskog člana Uprave Autoceste Zagreb - Macelj. Na to je mjesto Vlada još u lipnju imenovalaIvicu Mlinarevića, ali on još nije počeo raditi u toj tvrtki. Sadašnjem hrvatskom članu Uprave, Dominiku Sugnetiću, ugovor istječe početkom prosinca. No, prema neslužbenim informacijama, u slučaju ranijeg raskida ugovora Sugnetiću tvrtka mora isplatiti šest punih plaća i još šest umanjenih za 50 posto.
Kako bruto plaća iznosi nekoliko tisuća eura, ni Vlada, a ni većinski suvlasnik tvrtke, austrijski Strabag, to ne žele platiti. Kako Sugnetić ne želi dobrovoljno otići s tog mjesta, odlučeno je da se pričeka završetak njegova mandata nakon čega će Mlinarević početi obavljati posao na koji ga je imenovala Vlada.
****************************************************
Njegov je posjednik HDZ-ov domar, koji je izboren većinskom glasovnicom prekograničnih dinaroida. Izglasan samo u jednom rvatskom domu sa preko tristotina i pedeset civiliziranih listića bez legitimacijske indentifikacije, mjesta boravka i bez glasačkog spiska-
I to u vremenima kad je hrvatska TV priredila javno glasanje povodom jedne debatne emisije u kojoj je učestvovao Milan Kangrga, koji je, nakon prebrojavanja javnih glasova - o tome tko je još u Hrvatskoj za Socijalizam i tko protiv. Nakon što se na TV tabli pojavio rezultat glasanja sa nešto preko 80% u prilog za Socijalizma, naš je filozof Milan Kangrga glamurozno uzviknuo: "BIT ĆE NEŠTO OD NAS !"
Tko god se od tadašnjih TV gledatelja toga sjeća-ostati će trajan svjedok toj lakrdijskoj manipulaciji sa ljudskim dostojanstvom.
www.severino-majkus.blospot.com    

petak, 29. rujna 2017.

KATALONSKA DRAMA NA VRHUNCU

DRAMA NA VRHUNCU

NAJTEŽA KRIZA U ŠPANJOLSKOJ U ZADNJIH 40 GODINA Katalonci blokiraju gradove traktorima i zauzimaju škole, vlasti se okomile i na Google

    AUTOR: 
    • Hina
  •  OBJAVLJENO: 
  • 29.09.2017. u 23:30
REUTERS
BARCELONA - Traktorskim kolonama i zauzimanjem škola odabranih da budu glasačka mjesta Katalonci su u petak nastojali zaobići niz mjera kojima španjolske vlasti žele spriječiti održavanje referenduma koji smatraju nezakonitim, a jedna od mjera je i sudska naredba Googleu da izbriše aplikaciju za glasanje.
Od početka mjeseca u Španjolskoj traje najteža politička kriza u posljednjih 40 godina.
Ne obazirući se na prijetnje sankcijama, globama, premetačinama, ispitivanjima, pobornici se pripremaju održati referendum o samoodređenju, iako je Katalonija sa 7, 5 milijuna stanovnika duboko podijeljena po tom pitanju. Dobra polovica Katalonaca ne želi neovisnost, no dvije trećine njih želi se izjasniti na referendumu.
U petak je društvenim mrežama kružila informacija simpatizerima referenduma. Organizirani su odbori obrane referenduma koji su dijelili upute putem društvene mreže Telegram pozivajući simpatizere da prije svega ostanu miroljubivi.
Kolone traktora s katalonskim zastavama zakrčile su u petak navečer katalonske gradove u znak podrške referendumu, piše agencija BBC.
Pristaše referenduma pozdravljali su kolone vozila nazvane "Tractorada" koje su ušle u glavni grad, Barcelonu, te prošle nedaleko od slavne crkve Sagrada Familia.
"Tractoradas" su u petak bile viđene i u drugim gradovima kao što Girona i Tarragona, piše BBC.
Katalonski vrhovni sud je naredio u petak Googleu da izbriše aplikaciju koju navodno koriste pobornici nezavisnosti Katalonije za širenje informacija o referendumu.
Aplikacija "On Votar 1-Oct" na Google Play Smartphone app store protivna je naredbi španjolskog ustavnog suda o zabrani referenduma, navodi se.
Sud je također naredio Googleu da blokira svaku drugu aplikaciju koja bi mogla biti postavljena, navodi se u pisanu priopćenju koje prenosi Reuters.
Novinari agencije France presse primijetili su u dvije škole u središtu grada pobornike referenduma koji na taj način tako kane jamčiti njegovo održavanje.
U jednoj školi majka troje djece sa starijim sinom, učenikom te škole, rekla je da ostaju spavati i očekuju dolazak najmanje četiri ili pet obitelji s djecom, a drugi dolaze u subotu.
Pobornici referenduma su uspjeli zavarati nadzor regionalne policije i ostali su u prostorijama škole, javlja  fotograf AFP-a.
Roditelji nekih učenika odlučili su organizirati zabave u pidžamama, kino-projekcije pod zvijezdama i slične aktivnosti kako bi opravdali boravak u školama, nakon što je pravosuđe u srijedu naredilo policiji da zatvori prostorije koje bi trebale poslužiti kao glasački uredi, među kojima su škole, ali ta uredba nije zaživjela