FINTA ZA RAJU : OPET ĆE ONI PREGOVARATI U DIPLOMATSKIM RUKAVICAMA

REAKCIJA ČELNIKA Macron i Merkel očekuju objašnjenja SAD-a i Danske o špijuniranju europskih dužnosnika Prema istrazi danske javne televizije Washington je najmanje do 2014. koristio dansku podmorsku kablovsku mrežu za prisluškivanje Piše: HinaObjavljeno: 31. svibanj 2021. 20:35 1 Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel pozvali su u ponedjeljak Sjedinjene Države i Dansku da objasne optužbe za špijunažu nekih europskih dužnosnika, među kojima i njemačke kancelarke. "Ako je informacija točna, među saveznicima to nije prihvatljivo" i "još manje između saveznika i europskih partnera", reagirao je na kraju francusko-njemačkog vijeća ministara francuski predsjednik, čije je riječi odmah prisnažila njemačka kancelarka. "Držim do povjerenja koje ujedinjuje Europljane i Amerikance i među nama nema mjesta sumnji", dodao je. "Zato očekujemo potpuno jasnoću. Tražili smo od naših danskih i američkih partnera sve informacije o tim otkrićima i o prošlim događajima i čekamo te odgovore." VEZANE VIJESTI Merkel drži mobitel koji je navodno prisluškivan prije 10 godina SKANDAL Europa traži odgovore nakon napisa o američko-danskoj špijunaži, Danska se ograđuje ‘OVO JE GROTESKNO!‘ Otkriven skandal: Amerikanci preko danskih kablova špijunirali Merkel i druge visoke dužnosnike "Potvrđujem izjave Emmanuela Macrona", rekla je Angela Merkel. "Umirila me činjenica da je danska vlada, s ministricom obrane također jasno dala na znanje što o tome misli. To je dobar temelj ne samo za razjašnjenje činjenica, već i za uspostavu odnosa povjerenja", dodala je. Prema istrazi danske javne televizije Danmarks Radio (DR) objavljenoj u nedjelju navečer i na nekoliko drugih europskih medija, Washington je najmanje do 2014. koristio dansku podmorsku kablovsku mrežu za prisluškivanje dužnosnika iz četiriju zemalja (Njemačke, Švedske, Norveške i Francuske). Ta se otkrića temelje na povjerljivom izvješću danske vojne obavještajne službe (FE).

SASTANAK ZAOŠTRENIH SJEKIRA

SASTANAK GODINE SAD i Rusi ne mogu uskladiti teme, Moskva poslala poruku: ‘O ovim stvarima nema razgovora!‘ Moskva je već najavila da je povlačenje pitanje Navaljnog i stanja ljudskih prava u Rusiji "tema na koju oni neće pristati" Piše: Vlado VurušićObjavljeno: 31. svibanj 2021. 15:33 Joe Biden, Vladimir Putin Kako se približava "sastanak stoljeća" - američkog predsjednika Joea Bidena i ruskog mu kolege Vladimira Putina, 16. lipnja u švicarskoj Ženevi, tako sve više raste nervoza na obje strane, a polako se potvrđuju teme za razgovor koje će se naći na stolu. No, do susreta je ostalo nešto više od dva tjedna, a razlika u onome o čemu bi se trebalo raspravljati velike su, i nikako da se usklade. Ruski poslovni dnevnik RBK poziva se na riječi Sergeja Rjabkova, zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, kako se "dnevni redovi razgovora ne poklapaju", ali kako će Moskva sljedećih dana "poslati niz signala" koji će, kako navodi list, za Washington biti "nekomforni", drugim riječima, očito da u Kremlju pripremaju protunapad za svaki napad koji se može očekivati s američke strane. Joe Biden već je najavio jednu temu koja kod Putina i njegove kremaljske elite izaziva tikove i nervozu - to je pitanje ljudskih i građanskih prava u Rusiji. Šef Bijele kuće tako je kazao kako je svako "gaženje i nepoštivanje ljudskih i građanskih prava za SAD neprihvatljivo" te da "to neće dozvoliti". Biden je napomenuo kako je pitanje poštivanja ljudskih prava potegnuo i u razgovoru s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Nova administracija smatra kako je to pitanje koje je ideološki važno, a koje je inače, kada ga je "patentirao" predsjednik Jimmy Carter u 80-im godinama, bilo značajan udarac po imageu SSSR-a. Iako nije izrijekom spomenuo oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, koji služi zatvorsku kaznu, a velikom dijelu demokratske oporbe u Rusiji raznim uredbama i zakonima (poput proglašavanja nekog ekstremistom ili stranim plaćenikom) onemogućuje se kandidiranje na izborima. To je svakako tema koju će Biden potegnuti, a Putin ju ne želi prihvatiti te poziva da se "trguje, investira i surađuje, ali bez miješanje u unutarnje stvari". Ruska glavobolja uoči sastanka koji čeka cijeli svijet: ‘Uvalili su nas u nelagodnu situaciju‘ OBJAVILA BIJELA KUĆA Joe Biden i Vladimir Putin sastaju se 16. lipnja u Ženevi Moskva je već najavila da je povlačenje pitanje Navaljnog i stanja ljudskih prava u Rusiji "tema na koju oni neće pristati". No, najavili su da do sastanka svakako treba doći, ali na ravnopravnim osnovama, i uz uzajamno uvažavanje i poštovanje, a Putinov glasnogovornik kazao je kako bi "Rusija i SAD trebali izaći iz jadnog stanja" u kojem se nalaze njihovi međusobni odnosi. Putinu je u ovoj situaciji, kada su odnosi za Zapadom na niskim granama, susret s Bidenom pokazivanje snage i važnosti Rusije kao važnog globalnog igrača, ali i prilika da Zapadu pošalje poruku kako želi s njima što bolje odnose, i u trenutku kada su odnosi Zapada i s Kinom napeti. Putin i Biden sigurno će razgovarati i o mnogim regionalnim sukobima, a Ukrajina i Bliski istok bit će vodeće međunarodne teme koje će se naći pred dvojicom lidera. Biden će o sastanku s Putinom prodiskutirati i s čelnicima zemalja G7, s kojima s nalazi koji dan ranije, uz to, poslao je pomirljivu poruku Moskvi time što je odustao od novih sankcije za plinovod Sjeverni tok 2, a još nije jasno hoće li se na sastanku G7, unatoč zalaganju francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, naći i bjeloruska oporbena čelnica Svetlana Tihanovskaja. Ruski mediji navode da se to ipak neće dogoditi.

ENGLESKA ZAHVAĆENA TREČIM VALOM INDIJSOG SOJA ?

INDIJSKI SOJ Britanija je vjerojatno na početku trećeg vala: ‘Zabilježen je eksponencijalni rast‘ BBC navodi da je profesor Gupta također kazao i da bi ukidanje restrikcija, predviđeno za lipanj, trebalo odgoditi za nekoliko tjedana Piše: HinaObjavljeno: 31. svibanj 2021. 12:50 l Član znanstvenog savjeta britanske vlade izjavio je u ponedjeljak kako vidi početak trećeg vala zaraze covidom-19 uslijed širenja indijskog soja koronavirusa. Profesor Ravi Gupta, član tijela koje savjetuje vladu, tvrdi da se Britanija nalazi u "ranom" trećem valu pandemije, što je potaknula indijska varijanta koronavirusa. Upitan u emisiji Today na četvrtom programu radija BBC, je li nastupio treći val zaraze u Velikoj Britaniji, profesor sa Sveučilišta Cambridge odgovorio je potvrdno. "Da, zabilježen je eksponencijalni rast broja novih slučajeva, a najmanje tri četvrtine otpada na novu varijantu", kazao je. "Naravno da je u ovom trenutku broj slučajeva relativno nizak - svi valovi započinju malim brojem slučajeva, a zatim postaju eksplozivni, pa je ovdje ključno da ono što vidimo jesu znakovi ranog vala", dodao je. VEZANE VIJESTI Prizor iz Wuhana na početku pandemije, Xi Jinping POTRAGA ZA ISTINOM Svijet traži novu istragu u Wuhanu: Je li šest rudara još 2012. oboljelo od koronavirusa? KORONA U EU Iza kulisa summita na kojem se odlučivalo o covid-propusnicama: ‘Oko jedne stvari suglasja nema‘ Istaknuo je i da će "vjerojatno trebati više vremena" do većeg širenja zaraze, zbog "prilično visoke razine cijepljenja u populaciji, tako da neko vrijeme može postojati lažni osjećaj sigurnosti, a to je naša briga". BBC navodi da je profesor Gupta također kazao i da bi ukidanje restrikcija, predviđeno za lipanj, trebalo odgoditi "za nekoliko tjedana dok se ne prikupi više podataka". Konačno ukidanje restriktivnih mjera koje bi ukinulo bilo kakvo ograničavanje okupljanja ljudi na otvorenome i u zatvorenim prostorima britanska vlada planirala je za 21. lipnja. Ministar okoliša George Eustice kazao je pak za BBC da vlada ne može odbaciti mogućnost odgode planiranog ukidanja restriktivnih mjera.

PRIJATELJI & NEPRIJATELJI U GLOBALNOM SUSTAVU NEJEDNAKIH

‘OVO JE GROTESKNO!‘ Otkriven skandal: Amerikanci preko danskih kablova špijunirali Merkel i druge visoke dužnosnike Groteskno je što prijateljske obavještajne službe presreću i špijuniraju vodeće predstavnike drugih zemalja, rekao je Peer Steinbrueck Piše: HinaObjavljeno: 31. svibanj 2021. 08:57 Američka Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA) koristila je partnerstvo s odjelom danske tajne službe za špijuniranje visokih dužnosnika susjednih zemalja, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel, izvijestila je danska državna televizija DR. Otkrića su rezultat interne istrage danske obavještajne službe iz 2015. godine o ulozi NSA-e u partnerstvu, objavio je DR pozivajući se na devet neimenovanih izvora upoznatih s istragom. Prema istrazi koja je obuhvaćala 2012. i 2014., NSA je pomoću danskih informatičkih kablova špijunirala visoke dužnosnike u Švedskoj, Norveškoj, Francuskoj i Njemačkoj, uključujući bivšeg njemačkog ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera i bivšeg njemačkog oporbenog čelnika Peera Steinbruecka. Na teritoriju Danske, koja je bliski saveznik Sjedinjenih Država, nekoliko je ključnih postaja za podmorske internetske kablove od i do Švedske, Norveške, Njemačke, Nizozemske te Velike Britanije. Interna istraga u danskoj obrambenoj obavještajnoj službi pokrenuta je 2014. godine zbog zabrinutosti oko Edwarda Snowdena i curenja podataka prethodne godine te je u njoj otkriveno kako NSA djeluje, navodi DR. U Washingtonu, NSA nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar, a ured ravnatelja Nacionalne obavještajne službe (DNI) odbio je komentirati. Glasnogovornik danske obavještajne službe odbio je komentirati. VEZANE VIJESTI Prizor iz DžibutijaPremium icon GEOPOLITIČKE IGRICE Kako je državica s manje od milijun ljudi nadmudrila veliku Kinu: ‘Postat ćemo afrički Singapur!‘ NEVJEROJATNA PRIČA Svi su mislili da je obična kućanica koja peče kolače. A bila je najbolja Staljinova špijunka "Groteskno je što prijateljske obavještajne službe doista presreću i špijuniraju vodeće predstavnike drugih zemalja", rekao je Steinbrueck za njemačku televiziju ARD. "Smatram da je to u političkom smislu skandal", dodao je. Švedski ministar obrane Peter Hultqvist rekao je za švedsku mrežu SVT da "o tome zahtijeva potpune informacije". Norveški ministar obrane Frank Bakke-Jensen izjavio je za televiziju NRK da "optužbe moraju shvatiti ozbiljno". Odluka u kolovozu prošle godine o suspenziji šefa danske obavještajne službe i još trojice dužnosnika s njihovih mjesta nakon kritika i optužbi za ozbiljne prekršaje neovisnog odbora koji je nadzirao odjel, usredotočena je na istragu iz 2015., prenosi DR. Danska vlada prošle godine je objavila da će pokrenuti istragu cijelog slučaja na temelju podataka iz izvješća zviždača. Očekuje se da će ta istraga biti završena kasnije ove godine.

PIŠE NINO ĐULA /RECOMMENDED/

Hrvatska je poslala poruku političkim slonovima svih boja i opcija. Mijenjajte se ili se maknite! Zemlja se ovim izborima okrenula i prema novim licima i prema novoj vrsti političkog govora, onog s više uvažavanja i konstruktivnosti Luka Korlaet, Tomislav Tomašević i Danijela Dolenec Luka Korlaet, Tomislav Tomašević i Danijela Dolenec Trojica novih gradonačelnika velikih gradova - Zagreba, Osijeka i Rijeke - ukupno imaju nešto malo više godina od najvećega živućeg predstavnika starog sistema, lika iz političke stvarnosti i internetskih mema, Josipa Manolića. Ogromna i ipak neočekivana smjena generacija učinila je ionako uzbudljive izbore još značajnijim datumom demokracije. Ovo je bio dan kad su građani pokazali da im je i te kako važno, a možda i znak da su se u usmjeravanje društva aktivno i sa zrnom soli uključili novi naraštaji koji su dosad samo protestno, emotivno glasovali protiv, dajući neopravdano puno glasova prijetvornim i neozbiljnim projektima poput Živog zida ili Kolakušića. Na ovim izborima građani su se zahvalili cijeloj plejadi političara koji su izlizali obrasce vladanja i od kojih više nema velikih očekivanja. Radimir Čačić, Darko Milinović, Ivan Čehok, Damir Bajs, Goran Pauk, Darinko Dumbović... i mnogi drugi morat će potražiti zaklon u mirovini ili utjehu u političkom radu bez izvršnog utjecaja jer su im građani, s velikom izlaznošću i u pravilu s debelo natpolovičnom većinom, rekli da nemaju njihovo povjerenje. Ni mnogi dosadašnji "teškaši" koji su se pokušali popeti stepenicu više nisu uspjeli: Ranko Ostojić, Mihael Zmajlović, Božo Petrov, nitko od njih nije dobio priliku. (Sudeći prema Bajsu ili Čačiću, nisu se isplatile Milanovićeve riječi podrške, kao što se ni Plenkoviću nije primilo često spuštanje u Split, čiji je gubitak jedan od najvećih neuspjeha HDZ-a). Hrvatska vibrira željom za promjenama, i to promjenama u politikama koje znače svakodnevni život i budućnost, promjenama prema politici u kojoj nema toliko "ustaških zmija" ili "partizanskih kapa" koliko razgovora o razvoju bez korupcije i sa što više ugrađenoga javnog interesa. Oni koji su o tome govorili na ovim su izborima bolje prošli, i to je poruka za sve koji se dalje žele baviti politikom, na desnici ili ljevici. Nove generacije traže drukčiji pristup obnašanju javnih funkcija i ne honoriraju staž u politici koja nije dala rezultate. Doduše, u Splitu je naprednjačka opcija uspjela pobijediti tek kad je dodatno poletjela na krilima ustaštva i antisemitizma, no recimo da je to iznimka i incident. Generalno, Hrvatska se ovim izborima okrenula i prema novim licima i prema novoj vrsti političkog govora, onog s više uvažavanja i konstruktivnosti, a s manje vrijeđanja i isključivosti. Loša je to vijest za političke slonove svih boja i opcija. Mijenjajte se ili se maknite! No iako je smjena generacija važna sistemska novost proizašla iz volje birača, najveća promjena ipak je ona koju donosi dvotrećinska pobjeda Tomislava Tomaševića u Zagrebu, čovjeka koji se s gotovo 200 tisuća glasova upisao na ljestvicu političara s najjačim izbornim legitimitetom u Hrvatskoj ikad. Taj legitimitet godi, ali i opterećuje. Iz njega izlazi i prokletstvo prevelikih očekivanja koja će se nakon političkog razdjevičenja pokreta Možemo! gomilati i dnevno preispitivati. Niz je faktora doveo do Tomaševićeva trijumfa. HDZ je imao previše otvorenih frontova da bi se još posvetio Zagrebu, gdje ih je suradnja s Bandićem dovela na dno. Stara politika do zadnjeg je trenutka imala sporazume s Bandićem i nakon njegove smrti tu više nije bilo ni prostora ni vremena za prilagodbu. Ljevicom i desnicom već dulje upravlja razorna strast za samouništenjem, što je također upogonilo strelovit rast pokreta Možemo!. Bandić je k tome i bez fizičke smrti praktički već bio osuđen na onu političku. Skandali oko žičare došli su Tomaševiću kao idealan i pravodoban sublimirajući primjer svega što je bilo loše u Bandićevoj vladavini. Nadalje, iza Možemo! stoji dug, temeljit, štreberski i politološki utemeljen rad na izgradnji nove lijeve platforme. Uspješno preživljavanje nemogućih kriza - potresa i korone - i građane je opustilo u toj mjeri da lakše pristanu na političke eksperimente, a ovo s Možemo! i dalje je u toj sferi. ("Ako smo ovo preživjeli, preživjet ćemo i Možemo!.") Nemoć vlasti oko potresa također je građane navodila prema onima koji su se među njima više kretali, a to su bili ljudi iz Možemo!. Plus je za njih bio i prevladavajuć osjećaj da nisu povezani ni s kim iz starog sistema (sa SDP-om nisu željeli koaliciju, Milanović je o njima govorio s gađenjem, Bandić im je bio neprijatelj broj jedan, HDZ su svjetonazorski logična oporba, a ni u njihove veze s Titom nije povjerovao naročit broj glasača). VEZANE VIJESTI Tomislav TomaševićVideo iconVideo icon POBJEDNIČKI GOVOR Tomašević: ‘Učinit ćemo Zagreb boljim mjestom za sve. Molim za strpljenje, čeka nas velik posao!‘ IZBORI UŽIVO Tomašević novi gradonačelnik Zagreba, uvjerljiva pobjeda Ivice Puljka u Splitu Dali su se u uporan terenski rad (to je u dobrim godinama održavalo i Bandića), imali su podršku većine medija i plivali na osjećaju zasićenja ovom vrstom vladavine. No, tek sad kad su izbori riješeni, suočit ćemo se s milijun nepoznanica o kvaliteti i dometima pobjedničke platforme. Na primjer: kako će Tomašević surađivati s državnom vlašću i hoće li mu a) eventualna dobra suradnja stvarati poteškoće kod vlastite baze, b) eventualna dobra suradnja pomagati da ispuni očekivanja svoje baze, c) eventualna loša suradnja biti prepreka za ostvarivanje rezultata i prave promjene u Zagrebu, d) eventualna loša suradnja pomagati da širi Možemo! nacionalno kao glavnu opoziciju? Kako će izgledati suradnja sa SDP-om kad se dobro zna da vodstvo te stranke ne vidi izlaz drugdje nego na subverziji prema Možemo! i pokušaju postupnog uvjeravanja glasača u isto ovo u što ih je uvjeravao Škoro, samo drugim, finijim riječima i metodama: "Vratite se nama, oni su vam aktivisti, bezvezisti i komunisti"? Kako će izgledati suradnja unutar koalicije Možemo! koja je zasad skladna, no taj mir, na žalost, nije dugo potrajao ni u jednoj koaliciji u povijesti? Kako će se dalje profilirati Tomašević, hoće li se, i može li se, i treba li se emancipirati, izdići (i koliko i kako) iznad pokreta Možemo!? Kako će dokazati da nisu samo aktivisti nego da mogu uspješno upravljati financijskim i upravnim sustavima? Kako će nova vlast komunicirati - hoće li to biti bicikl-komunikacija ("otvoreni smo i uključivi") ili parolaška komunikacija ("imamo 20-ak rečenica koje vrtimo i ponavljamo, a za ostalo smo nedostupni, čisto iz opreza da nas ne ulovite na krivu nogu, ne načnete i ne rasturite")? Kako će se dalje mediji, prije svega najljeviji, odnositi prema njima i hoće li ih prvi razapinjati i kod najsitnijih posrtanja i bez stotinu dana poštede? Kako će se čuvati i boriti protiv destrukcije iznutra i izvana i hoće li se to odražavati na transparentnosti njihova vladanja i tempu donošenja odluka? Hoće li njihov pristup biti popravljački ili stvaralački - hoće li ići s hrabrijim vizijama razvoja ili s taktikom "postupnih komunalnih unapređenja"? Ako je ovo drugo, hoće li im to biti dovoljno za potvrdu? Kako će odoljeti očekivanom nastavku politike provociranja Možemo! kao glavnog hranilišta za rast i oporavak krajnje desnice, na onim starim, doduše na ovim izborima poraženim obrascima? U kojoj će mjeri uvjeriti građane da im oni, više od dosadašnje gradske i državne vlasti, pomažu u vezi s gorućim problemom grada, obnovom od potresa? Kao što vidimo, novi su ljudi dobili pravu priliku, najviše i najčišće u Zagrebu, ali i drugdje. To je zaista povijesna šansa generacije. Jedna od najvećih promjena od početka devedesetih. Povijestan je stoga i teret koji je sada na svim tim ljudima. U interesu je svih nas da ga uspješno iznesu

HRVATSKOM PRAVOSUĐU, PO NJEGOVIM KRIMINALNIM RABOTAMA, MOŽE ZAVIDJETI I SJ KOREJSKI SUSTAV / RECOMMENDED/

POLITIKA ‘Hrvatsko pravosuđe treba hitno reformirati, ali tome se protive dužnosnici HDZ-a, politički nasljednici Tuđmana, Vukovića i Potrebice, koji su 90-ih otjerali najbolje suce’ 30. 05. 2021. 9:45Autor: Boris Pavelić POSLJEDNJI JAVNI TUŽILAC SR HRVATSKE i sudac prvog saziva Vrhovnog suda Republike Hrvatske govori o odnosima s Franjom Tuđmanom i analizira kako je HDZ uništavao hrvatsko pravosuđe, što je i opisao u svojoj biografskoj knjizi Duže od pola stoljeća u pravosuđu, od suca pripravnika do suca Vrhovnog suda, hrvatskog javnog tužitelja i odvjetnika – to je karijera Istranina Rudolfa Frančule. “Rođen sam u fašističkoj Italiji 1938. u selu Varožu kod Pule i znam kakve su tragične posljedice te vladavine podnijeli Istra i Istrani”, rekao je za Nacional. “Živio sam i radio u SFRJ, a potom i u samostalnoj Hrvatskoj. Proveo sam 52 godine u pravosuđu, i to u svim njegovim granama: bio sam pripravnik, sudac i predsjednik Općinskog i Okružnog suda u Puli; imenovan sam 1986. javnim tužiocem Hrvatske – sad je to titula glavnog državnog odvjetnika – a 1990., na izričiti zahtjev Franje Tuđmana, tadašnjeg predsjednika Predsjedništva RH, izabran sam, koliko ja znam, za prvog suca Vrhovnog suda (VS). Od 1995., nakon što sam izbačen iz VS-a kao nepodoban, otvorio sam odvjetnički ured sa sjedištem u Puli, kamo sam se te godine i vratio. Otišao sam 2015. u mirovinu, ali ponešto radim do dana današnjega. Ne dam se”, smije se Frančula, iznimno vitalni 83-godišnjak. Dovršio je rukopis knjige sjećanja “Istranin u vrtlogu pravosuđa i politike”, nenadoknadiv dokument o uvelike zaboravljenom procesu Tuđmanova i HDZ-ova uništavanja pravosuđa devedesetih. U aktualnim prijeporima oko izbora predsjednika Vrhovnog suda, svjedočenje Rudolfa Frančule naročito je zanimljivo. Na početku intervjua za Nacional, Frančula se prisjetio atmosfere u pravosuđu u zadnjim godinama socijalizma: „Koliko ja znam, sudovi su svoje poslove obavljali efikasno, stručno i odgovorno. Sudska zaštita bila je brza, što je danas nezamislivo. U jednu riječ, u vrijeme kad sam ja bio javni tužitelj, to je tijelo funkcioniralo vrlo efikasno. Nije bilo situacija kao danas, nego su se predmeti rješavali i dovršavali ne samo u razumnim, nego i u zakonskim rokovima. O tome postoje statistički podaci. Moram reći još nešto: dok sam bio sudac, predsjednik suda i javni tužilac, nikada nikome sa strane nisam dopuštao ne samo da mi naređuje, nego ni da sugerira kakvu odluku da donesem. Izričito sam vodio računa o tome da se to ne događa ni sucima, a ni zamjenicima javnog tužitelja. Prema tome, definitivno mogu potvrditi i svjedočiti da nije bilo pritisaka o kakvima se danas govori: da smo mi postupali po zapovijedi nekakvih partijskih sekretara. Toga jednostavno nije bilo. O tome pišem u knjizi.“ ‘Javni tužilac Srbije me u Sarajevu 1989.pitao zašto ne gonimo Tuđmana, a ja sam rekao da ga nećemo goniti, odnosno da hoćemo, ali rekao sam mu, doslovno: Kad ti budeš gonio Slobodana Miloševića’ NACIONAL: Opišite kako ste 1990., na zahtjev Franje Tuđmana, izabrani za suca Vrhovnog suda. Poslije izbora 1990. znao sam da ne mogu ostati na funkciji javnog tužioca i počeo sam se pripremati za povratak u Istru, gdje sam planirao otvoriti odvjetnički ured. No prije nego što mi je istekao mandat, smatrao sam da je red da obiđem visoke državne dužnosnike, među ostalima i predsjednika Tuđmana. Razgovor s njim ostavio sam za kraj jer sam ga htio proširiti na teme koje nisu bile striktno vezane za moju funkciju; među ostalim, na temu Istre i Istrana, našeg domoljublja i hrvatstva. Imao sam stenogram Tuđmanova govora iz 1990., kada još nije bio izabran. Na jednom skupu u Pazinu, umjesto pljeska koji je očekivao, dobio je zvižduke pa je rekao rečenicu koja mi i dan-danas odzvanja u ušima: “Onaj tko se s nama ne slaže, neka ode.” I ne samo to: Tuđman je već tada, mimo zakona i Ustava, jedino za Istru bio osnovao posebno vijeće – valjda da nas to vijeće „kroatizira“. O tome sam s njim htio razgovarati. Brzo sam primljen na razgovor. Predsjednik kabineta bio je Hrvoje Šarinić. Na moje pitanje koliko vremena za razgovor imamo, izričito je odgovorio: “Najviše deset minuta.” Dr. Tuđman me vrlo ljubazno primio, ponudio me i kavom. Kažem to zato što me neki drugi dužnosnici – u knjizi navodim njihova imena – nisu ni kavom ponudili. Gledali su me kao “crvenog vraga”. NACIONAL: Kako je prošao razgovor s Tuđmanom? Umjesto deset, trajao je 45 minuta, a Tuđman nije pokazao nikakvu nervozu. Informirao sam ga o funkcioniranju Javnog tužilaštva. Moram reći da je Javno tužilaštvo u to vrijeme odigralo vrlo osjetljivu ulogu: imajte u vidu pobunu Srba i da smo mi u tim zbivanjima bili izričito angažirani. Ja sam još 1989. napisao opširno pismo, na 22 stranice, saveznom javnom tužiocu. To je pismo, prema mojim saznanjima, došlo i na sjednicu tadašnjeg Saveznog savjeta za zaštitu ustavnog poretka. U njemu sam svojim riječima nagovijestio da ne samo da će doći do pobune, nego i do rata na ovim područjima. Sve sam to Tuđmanu detaljnije objasnio. Nakon službenog dijela razgovora, zamolio sam predsjednika mogu li mu reći nekoliko riječi kao Istranin. Govor u Pazinu nisam spomenuo, ali jesam Vijeće za Istru. Rekao sam mu da su Istrani domoljubi. Citirao sam Pazinske odluke iz 1943. kojima su se Istrani sami odlučili priključiti matici Hrvatskoj. Rekao sam mu da se u mojoj obitelji nikada nije govorio talijanski, premda su ga moji morali naučiti. Citirao sam mu i istarsku himnu “Krasna zemljo, Istro mila, dome rode hrvatskog”, kao i lijepu partizansku pjesmu koju je komponirao mladi Talijan Nello Milotti, koja u prvim stihovima glasi: “Mi smo, pak, Istrani, Hrvati pravi.” Podsjetio sam ga i na masovni odaziv na referendum za samostalnost Hrvatske u Istri. Tuđman me pomalo mrgodno gledao. Vidio sam da ga nisam baš oduševio. Na kraju razgovora pitao me o planovima. Odgovorio sam da se planiram vratiti u Pulu jer znam da ne mogu ostati javni tužitelj. Tada mi je rekao: “Gospodine Frančula, želim da ostanete u Zagrebu.” Spontano sam odgovorio: “Da, prihvaćam, ali ako mogu biti izabran za suca Vrhovnog suda.” Studirao sam pravo zato da budem sudac; san mi je bio postati sucem Vrhovnog suda. ‘Proročanske su bile riječi Vladimira Primorca (desno) o tome da se pravosuđe od čistke devedesetih neće oporaviti desetljećima’, kaže Rudolf Frančula (lijevo), a s njima je i tadašnji sudac Milan Petranović. PHOTO: Privatni arhiv NACIONAL: Tuđman je na to pristao. Da. Suradnicima je rekao da kažu gospodinu Manoliću, tadašnjem predsjedniku Vlade, da će k njemu sada doći javni tužitelj Frančula. Otišao sam k Manoliću, koji je rekao: “Gospodine Frančula, sutra ćemo vas razriješiti dužnosti javnog tužitelja, a onda ćemo vas izabrati za suca Vrhovnog suda.” Odmah sam reagirao: “Gospodine Manoliću, na to ne pristajem. Ako me želite izabrati za suca Vrhovnog suda, zahtijevam da poštujete zakon i da provedete proceduru te da me na istoj sjednici na kojoj me izaberete za suca Vrhovnog suda, razriješite dužnosti javnog tužitelja.” Tako je i bilo. S tim u vezi, ispričat ću vam samo još jednu anegdotu: u to se vrijeme već u javnosti znao kandidat za javnog tužitelja, Željko Olujić. Najavio se i jednog dana došao u moj kabinet. Rekao je da hoće da ga informiram i da mu prenesem informacije; da ga, faktički, uvedem u dužnost. Nisam mu dao ni da sjedne. Pokazao sam mu vrata i rekao da ću mu sve ispričati kad bude imenovan. Tako je i bilo: kad sam razriješen, pozvao sam gospodina Olujića i predao mu dužnost. NACIONAL: Znate li zašto vas je Tuđman imenovao za suca Vrhovnog suda? Do danas se to pitam i nemam sigurnog odgovora. Je li to zbog pisma koje sam ranije spomenuo? Ili zato što nisam dao da se protiv Tuđmana pokrene ni kazneni ni prekršajni postupak, premda je bilo prijava i za jedno i za drugo? Na sastancima u Beogradu, a naročito na jednom sastanku javnih tužilaca u Sarajevu 1989., znali su me vući za rukav. Javni tužilac Srbije pitao me zašto ne gonimo Tuđmana, a ja sam rekao da ga nećemo goniti, odnosno da hoćemo, ali rekao sam mu doslovno: “Kad ti budeš gonio Miloševića.” Također, Tuđman je znao da ga nismo gonili zbog onog poznatog govora u Lisinskom na Prvom općem Saboru HDZ-a. O tom govoru referirao mi je tadašnji zamjenik okružnog tužioca Anto Nobilo i rekao da smatra da nema osnova za gonjenje. Prihvatio sam taj njegov stav. Uostalom, i sam sam gledao taj govor. Tada sam okružnoj javnoj tužiteljici Ivanki Pintar Gajer poručio da ne poduzima ništa protiv Tuđmana. Frančula čuva fotografiju zadnjeg druženja sudaca prvog saziva Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji je, političkom odlukom Franje Tuđmana i vrha HDZ-a, raspušten u siječnju 1995. godine. PHOTO: Privatni arhiv NACIONAL: U vašem imenovanju za suca Vrhovnog suda vidimo čak stanoviti entuzijazam. Kako se onda moglo dogoditi da četiri godine kasnije, sa svojim uglednim kolegama, budete izbačeni iz Vrhovnog suda? O tome u knjizi detaljno pišem. Bila je to grozna sječa najboljih sudaca. Ne govorim o sebi, nego o kolegicama i kolegama koji su izbačeni sa suda. I ranije sam naslutio da će se tako nešto dogoditi. Mene je u Vrhovnom sudu dočekao krasan predsjednik Vjekoslav Vidović, kojega dotad nisam poznavao, ali sam čuo za njega jer je bio poznat po tome što nije htio voditi procese protiv „proljećara“. Vidović je za predsjednika Vrhovnog suda izabran na izričiti zahtjev Franje Tuđmana. Jako me ljubazno primio i vrlo smo korektno surađivali, premda nismo često komunicirali. Jednoga dana, kad sam izlazio iz zgrade Suda, sreli smo se, a on mi je rekao, doslovno: “Gospodin Frančula, neću dozvoliti da mi itko naređuje!” Rekao je to povišenim glasom, gestikulirajući. Jako me to iznenadilo jer nismo često komunicirali. Pitao sam ga: “Pa tko može naređivati predsjedniku Vrhovnog suda? Tko se usudi?” Odgovorio je samo “Tuđman!” i ljutit ušao u zgradu. Nakon izvjesnog vremena poslan je u prijevremenu mirovinu i došao je novi predsjednik Milan Vuković, koji nikad nije radio u Sudu. Njegov dolazak nagovijestio je crna vremena. NACIONAL: To se otprilike poklopilo s izglasavanjem Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV) 1993. godine i reizborom svih sudaca u državi? Točno. Prilikom formiranja DSV-a, svima nam je bilo jasno što se sprema. Ministar pravosuđa bio je Ivica Crnić, čijeg sam oca Jadranka, predsjednika Ustavnog suda, poznavao. Ivica Crnić bio je ugledan pravnik, pisao je udžbenike i bio sudac Vrhovnog suda. Poštovali su ga kao ministra. Prema Zakonu o DSV-u, Vijeće je trebalo imati petnaest članova. Osam članova predlagali su suci iz svojih redova, četiri državno odvjetništvo, dva člana profesori fakulteta i jednog člana odvjetnička komora. Svoje su prijedloge podnosili ministru pravosuđa, koji je jedini bio ovlašten predložiti sve članove DSV-a. Ministar Crnić već je bio proveo anketu na svim ostalim sudovima i na prvo mjesto, bez konkurencije, izbio je Vladimir Primorac, sudac Vrhovnog suda s kojim sam se sprijateljio i izuzetno ga uvažavao. Istodobno, mi na Vrhovnom sudu htjeli smo da VS ministru pravosuđa predloži svoje kandidate za članove DSV-a: dvoje iz VS-a, a ostale iz okružnih i općinskih sudova. Predsjednik VS-a nije htio da se opća sjednica VS-a o tome održi, ali mi smo ipak uspjeli jer je petnaest sudaca potpisalo pismeni zahtjev za sjednicom. Sjednica je održana, tajno smo glasali o listi sa svim sucima VS-a, ali i drugima. Primorac je i tu dobio daleko najviše glasova, a Milan Vuković i Ante Potrebica, koji su kasnije bili izvršitelji izbacivanja sudaca iz VS-a, uopće nisu dobili potreban broj glasova. Oni, dakle, nisu ni mogli biti članovi DSV-a. Prijedlog ministra Crnića nije bio prihvaćen, ali je prihvaćen nelegitiman i nezakonit prijedlog Krunislava Olujića, tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika. Na njegovom su prijedlogu bili drugi kandidati iz redova sudaca, na prvom mjestu Ante Potrebica kao kandidat za predsjednika DSV-a, a Milan Vuković za člana. A na prvoj sjednici tog novoizabranog DSV-a za suca Vrhovnog suda nije izabran ni tadašnji ministar pravosuđa i bivši sudac Vrhovnog suda Ivica Crnić, i to uz cinično obrazloženje – da je “premlad”. ‘U izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske upleo se i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Po meni je nonsens da se izvršna vlast tako miješa u izbor predsjednika sudbene vlasti’ NACIONAL: Olujićev prijedlog zapravo je bio prijedlog “Pašalićeve komisije”? Apsolutno. To još nisam spomenuo. Tuđman je osnovao posebnu komisiju da očisti sudstvo od, po njemu, nepoželjnih ljudi. Na čelu te komisije bio je Ivić Pašalić. Glavnu ulogu u svemu imao je Vladimir Šeks. Član te komisije bio je i Krunislav Olujić, koji je prijedlog te komisije formalno predložio Saboru. Tako je krenulo. Očito su, bar kad je riječ o Vrhovnom sudu, unaprijed sve smislili: i koga će maknuti i koga treba dovesti. Ja bih se, naprosto, vrlo neugodno osjećao da sam ondje ostao, a da su jedan Primorac, jedan profesor Novoselac, kolegica Horvatinović – da su oni maknuti. U takvim uvjetima sam bih otišao, da su me slučajno ostavili. Da sam htio, mogao sam doći do Tuđmana. Ali to mi ni na pamet nije palo. Opširno o svemu tome pišem u svojoj knjizi i moram reći da teške riječi koristim za to što je napravljeno hrvatskom pravosuđu. NACIONAL: Na primjer? Pa evo: o Potrebici, kojega nisam poznavao, raspitao sam se kod ljudi koji su ga poznavali. Ništa dobro nisam čuo, dapače. Njegovi su mi se kolege o tom čovjeku vrlo negativno izrazili. Rekli su mi da je sudjelovao u političkim procesima, da je bio aparatčik. Jednom riječju, zbog onoga što su napravili pravosuđu, ni o Potrebici ni o Milanu Vukoviću ne mislim ništa dobro, ni u profesionalnom ni u ljudskom smislu. Znam što govorim i stojim iza toga. Posljedice njihovih čina u pravosuđu osjećaju se i danas. Proročanske su bile riječi Vladimira Primorca o tome da se pravosuđe od čistke devedesetih neće oporaviti desetljećima. Te riječi citira i Zlata Đurđević u svom programu za predsjednicu Vrhovnog suda. ‘Tuđman je osnovao posebnu komisiju da očisti sudstvo od, po njemu, nepoželjnih ljudi. Na čelu te komisije bio je Ivić Pašalić. Glavnu ulogu u svemu imao je Vladimir Šeks, a član te komisije bio je i Krunislav Olujić’ NACIONAL: A što mislite o svojim kolegama koji su s vama izbačeni iz Vrhovnog suda? O njima, i u profesionalnom i u ljudskom smislu, imam izrazito pozitivno mišljenje. Bili su to vrsni pravnici, časni i pošteni ljudi. Profesor Novoselac, moj kolega sa studija, tad je već bio uvaženi profesor na fakultetima u Mariboru, Osijeku, Zagrebu… Pisao je udžbenike, a bio je i predsjednik Društva hrvatskih sudaca, i to jako dobar predsjednik. Iznimno uvažen bio je i profesor Berislav Pavišić. A Vuković je, čim je došao, počeo govoriti kako njemu ne trebaju profesori; jednostavno ih je potjerao. Ružica Horvatinović, posebna osoba… A o Primorcu posebno: on je, rekao bih, legenda našeg sudstva i uzor suca, kao osoba. Primorac je bio uzoran čovjek baš u svakom smislu. Mnogo smo razgovarali, kabineti su nam bili preko puta. Mogao je, da je htio, “puhati” prema meni, jer sam bio javni tužilac, a on sudac. Ali ne, dapače. Razumjeli smo se. U svakom slučaju, nije bilo neobjašnjivo da sam i ja u tom paketu izbačen iz Vrhovnog suda. NACIONAL: Vratimo se načas na “Pašalićevu komisiju”. Koje je bilo formalno obrazloženje za njezino osnivanje? Nema obrazloženja. Nikada ga nismo čuli. Bila je to, po mom mišljenju, protuzakonita komisija. Osnovana je izvan zakona. Pa Tuđman je tako postupao: apsolutno samovoljna odluka. To se znalo, vidjelo se. U knjizi citiram opširan intervju Vjekoslava Vidovića novinarki Gordani Grbić, objavljen u Glasu Istre 28. veljače 1995., u kojemu Vidović navodi slučajeve u kojima se od njega tražilo da pušta ljude, da ih zatvara, da vodi postupke i tako dalje. Riječ je o Dobroslavu Paragi, skupini Labrador, Goranu Hadžiću… Vidović u tom intervjuu također tvrdi da su Tuđman i tadašnji ministar unutarnjih poslova Josip Boljkovac naredili puštanje Željka Ražnatovića Arkana na slobodu. Sasvim je jasno da je takvih slučajeva bilo. Ovo ne mogu dokazati, ali sam čuo: da je Milan Vuković u Vrhovnom sudu, očigledno po nalogu odozgo, imao vijeća koja su dobivala “specijalne” predmete. Rudolf Frančula s Franjom Tuđmanom, prvim hrvatskim predsjednikom, prilikom svečane prisege novoizabranih sudaca na prijemu u Banskim dvorima 1991. godine. PHOTO: Privatni arhiv NACIONAL: Recite još o Vladimiru Primorcu: je li njemu ovo društvo nanijelo nepravdu? Apsolutno. Primorcu se često vraćam. Ni dan-danas ne mogu shvatiti da su tog čovjeka maknuli iz sudstva. Pazite: on je, zbog svoje savjesti, odbio suditi „proljećarima”. Otišao je u odvjetništvo protiv svoje volje. Devedesete se vratio jer je očigledno htio biti sudac. I sad, njega maknu. Pa kakvi su to ljudi kad takvog čovjeka mogu maknuti?! Samo zato što je imao svoje mišljenje! Bio sam prisutan kad je Primorac prepričao jedan svoj razgovor sa Šeksom, iz vremena kad je Primorac bio zamjenik predsjednika Vrhovnog suda. “Pa što će on meni govoriti što da radim?!” rekao je Primorac. Njega su suci toliko uvažavali… U knjizi citiram mišljenje jednog čovjeka koji je ocijenio da Primorcu treba podići spomenik ispred Palače pravde. Sve je to dokaz da se definitivno nije vodilo računa o stručnosti i poštenju. Pa čak ni danas. Pogledajte, mi imamo predsjednika Vrhovnog suda Đuru Sessu, koji je prošle godine konkretno optužen da je primio mito od sto tisuća eura. Nije važno što je tu optužbu uputio kriminalac. Meni su mlađi kolege rekli da Sessu interno zovu “Đuro Kesa”. Sessa je samo izjavio da to nije istina i nitko ništa ne poduzima, ni represivni aparat ni sigurnosne službe. Pa nama kriminalci bježe, odlaze u Bosnu, drugu državu. Ovaj performans što je napravio mlađi brat Zdravka Mamića: išao u Dubai, pa ovamo, pa onamo… Pa svaka budala mogla je vidjeti da će pobjeći. A ni državne službe, ni državni odvjetnik, ni sud, nitko ništa. I sad, kažu, nije bilo zakonskih uvjeta… Ma dajte, molim vas – pa to su smiješne stvari. To su, eto, posljedice zbivanja iz devedesetih. A ja u knjizi navodim slučaj suca Okružnog suda iz Rijeke Mate Butijera, koji je pritvoren zbog korupcije, ali nije to bilo nešto strašno. U sudu u Puli vođena je istraga; ondje je optužen, Vrhovni sud… U roku od godinu dana pravomoćno je osuđen na kaznu od deset godina zatvora, koju je i izdržao. A pogledajte – naši “kapitalci” se po deset, petnaest godina sude. Pa na što to sliči? Zar je to vladavina prava? Pravna zaštita? A to su samo javno poznati slučajevi: a što je s tisućama drugih slučajeva, nepoznatih javnosti? Imam ih u svojoj odvjetničkoj praksi, traju po deset godina i duže. U knjizi sam naveo samo jedan slučaj s Trgovačkog suda koji je trajao petnaest godina. A Trgovački sud, kao ni Upravni sud, nitko ni ne spominje. Pa nisu važni samo Sanader i Glavaš – obični ljudi, građani, ne mogu dobiti pravnu zaštitu. Na tisuće slučajeva u kojima građani i pravne osobe pred sudovima traže pravnu zaštitu, završava zastarom, koja je ranije u sudovanju bila nepoznat pojam. ‘Meni su mlađi kolege rekli da Sessu zovu Đuro Kesa. On je samo izjavio da Mamićeve optužbe nisu istina i ništa se ne poduzima, ni represivni aparat ni sigurnosne službe. Pa kriminalci nam bježe, odlaze u Bosnu’ NACIONAL: Drugim riječima, kad bi vas netko zamolio da u jednoj rečenici ocijenite hrvatski pravni sustav, vi biste ustvrdili da nije funkcionalan? Ne bih to samo rekao, nego sam to i napisao. Napisao sam da je situacija katastrofalna i vrlo teška. Sudbena vlast i pravni sustav apsolutno ne funkcioniraju, pogotovo ne onako kako bi trebali. Treba ih pod hitno reformirati, a tome se protive upravo oni koji bi tu reformu morali provesti. Vidimo slučaj izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda. Nedavno je predsjednik Sabora Jandroković tako ružno govorio o sucima bivšeg sistema: da su im naređivali, da su bili poslušnici… A danas ništa ne govori, dapače, protivi se promjenama, pa su diskvalificirali kandidatkinju koju predlaže predsjednik države. NACIONAL: Pratite li detaljnije prijepor o HDZ-ovu odbijanju Zlate Đurđević? Kako ocjenjujete njezine argumente? Zlata Đurđević, koliko pratim, apsolutno je kvalitetna kandidatkinja. Ispunjava apsolutno sve uvjete za tu odgovornu dužnost. Koliko sam iz njezina programa mogao vidjeti, predlaže mjere koje treba poduzeti. Predsjednik Vrhovnog suda apsolutno je pozvan ne da gura glavu u pijesak, nego da vidi probleme i da ih hitno pokuša riješiti. On to mora učiniti. Pa u samom Vrhovnom sudu predmeti se znaju “pacati” godinama. Uostalom, one scene o sucima iz Osijeka… To je tolika sramota da nemam riječi. Smatram da je predsjednik države po Ustavu legitimiran da direktno predlaže kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. To, uostalom, izričito i piše. Ali sad su pronašli proceduralne razloge zbog kojih to navodno nije moguće. Sad se upleo i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Po meni je nonsens da se izvršna vlast tako miješa u izbor predsjednika sudbene vlasti. Tu su predsjednik države i Sabor Republike Hrvatske, i točka: nitko drugi. Međutim, ne samo da se upliće Plenković, nego čak i Vlada piše nekakve dopise Saboru. To je nedopustivo. Kad bi se mene pitalo, premda o Zlati Đurđević ne znam mnogo, rekao bih da ispunjava apsolutno sve uvjete. Zašto ne bi jedna takva osoba, fakultetska profesorica, žena, došla na dužnost predsjednice Vrhovnog suda?

OVAJ BLOG 4

Čovjek živi dotle dok implementira vlastitu analitičnu djelatnost u okolinu, i vremenu u kojem se zatiće. Van toga, on je prosti balast sljedbničke Žive Mumije.

PIŠE ANTE TOMIĆ

Valja biti oprezan s čuvarima naših vrijednosti: Otkako su oni počeli hodati za život, život je ovdje postajao sve gori Kad su se oni krenuli srčano zauzimati za obitelji, sve se više obitelji rastočilo u siromaštv Petero djece trebalo je za njihovo dobro prije nekoliko dana izdvojiti iz obitelji, pet malih nemoćnih stvorenja spasiti od bijede, nasilja, prljavštine, pijanstva, razvrata ili svega toga zajedno, smjestiti ih negdje gdje ima mlijeka u frižideru i sapuna u kupaonici, i navečer se tone u san s bubnjanjem vešmašine, najpouzdanijim hrvatskim zvukom doma, čistoće, sigurnosti, obilja i reda. No, mališani ponovno nisu imali sreće. Samo nekoliko sati prije nego što su se predstavnici vlasti spremali doći po njih, odvesti ih od roditelja koji se nisu znali brinuti o njima, iz ustanove koja ih je trebala primiti otkazali su njihovu rezervaciju. Žao nam je, poručili su, ali nema mjesta. Svi su nam kapaciteti popunjeni. Sezona je nesreće na vrhuncu, u domovima za nezbrinutu djecu...

DRUŠTVENI PROLEM MENSTRUALNOG SIROMAŠTVA DIREKTNO JE OVISAN O PONIŽAVAJUĆEM SUODNOSU SPRAM ŽENSKOM RODU.

TJEDAN MENSTRUALNOG SIROMAŠTVA ANDREA ANDRASSY O NEUGODNOSTI KOJU PAMTI CIJELI ŽIVOT: ‘RUGALI SU MI SE JER SAM KUPOVALA ULOŠKE‘ Spisateljica Andrea Andrassy otkrila nam je svoju priču s menstruacijom i viđenje stvari kada su u pitanju menstrualno siromaštvo i porez na isto. Njezinu priču objavljujemo povodom Tjedna menstrualnog siromaštva, kojim se podiže svijest i poziva donositeljima odluka da smanje porez na menstrualne potrepštine i potaknu promicanje višekratnih menstrualnih proizvoda. Piše: Valerija Bebek Objavljeno: 29. svibanj 2021. 11:59 U cijelom svijetu paralelno žene su pokrenule jednu važnu, a vrlo intimnu, temu - kojoj je posvećen i cijeli ovaj tjedan. Menstrualnom siromaštvu u različitim kulturama različito se pristupa, dok je Škotska uvela besplatne higijenske proizvode za sve žene, Novi Zeland to je učinio za učenice i studentice. Hrvatska se također pomaknula s mrtve točke, i ohrabrujuće je vidjeti da u nekim primjerima ide za tragom dvije spomenute zemlje. O ovoj važnoj temi razgovarali smo s poznatom kolumnisticom Andreom Andrassy koja je poznata po svojoj otvorenosti o svim temama. Prisjetila se kako su ona i njezine prijateljice iz škole proživljavale taj period prvih menstruacija, koje je neizostavno pratio sram "nošenja uloška u wc". Čitajte i: Menstruacija Hrvatice košta skoro najviše u Europi! Nevena Rendeli Vejzović s Glorijom poslala važan apel: ‘To nije luksuz!‘ Što mislite o akcijama da se higijenske potrepštine bilo smanji porez ili da se ukine plaćanje? Apsolutno sam za to da se na takve proizvode smanji porez jer je apsurdno da se nešto što je esencijalno oporezuje kao luksuz. Ukidanje plaćanja zvuči savršeno, ali mislim da treba biti realan i staviti stvari u kontekst mogućnosti koje pojedina država ima. Škotska ima "besplatne" uloške koji se ipak u jednom trenutku negdje moraju platiti, pa između ostalog mislim da je važno i educirati ljude o tome otkuda dolaze "besplatne" stvari. Bilo bi idealno da se takve stvari budžetiraju kroz proračun, ili čak možda preko poslodavca u vidu dodatka na plaću - kao neka vrsta menstrualnog doplatka, na što će, sigurna sam, određeni postotak ljudi okrenuti očima, a sigurna sam i da to većinom neće biti žene. U ovakvim razgovorima se uvijek nameće i opcija menstrualnih čašica, što definitivno može pomoći u smanjivanju menstrualnog siromaštva i smanjivanju otpada generalno, ali treba imati na umu da ju ne mogu koristiti baš svi... ili ne žele, što je po meni nešto o čemu se isto treba početi pričati i što svakoj ženi treba dopustiti kao preferenciju. image MARKO TODOROV/CROPIX Čitajte i: Akcija za bolje žensko sutra: Ravnateljica koja je u varaždinskoj školi pokrenula akciju kakvu imaju rijetki u svijetu Zašto još uvijek postoji stigma oko higijenskih potrepština, odnosno mislite li da i dalje postoji? Voljela bih reći da ne postoji jer sam ja odavno napustila ideju da su ulošci i tamponi nešto što se treba skrivati, ali kad vidim komentare ispod članaka o menstrualnom siromaštvu, jasno mi je da su neki ljudi i dalje uvrijeđeni na sam spomen uložaka - opet, rijetko žene. Postoje ljudi koji to i dalje smatraju nečime o čemu se treba šutjeti, nužnim zlom koje se ne spominje, a taj stav dodatno otežava započinjanje dijaloga o boljim uvjetima za korisnice tih potrepština. O ljudima koji misle da su nečiji menstrualni bolovi i problemi pretjerivanje samo zato što sami nemaju identično iskustvo da ne pričam - puno je tu sitnica koje, kad se skupe na hrpu, od nečega što je najprirodnije na svijetu rade bauk. Što biste iz današnje perspektive poručili sebi u mladoj dobi, kada ste proživljavali prve menstruacije? Iskreno, ništa puno, mislim da sam napravila sve kako treba. Možda bih si jedino rekla da se malo opustim kad je u pitanju onaj standardna "hoće li netko vidjeti da nosim uložak u wc" panika. Sve cure u razredu su imale taj strah, a zapravo, bilo bi puno bolje da smo tu energiju uložile u ideju da se nemamo čega sramiti. Čitajte i: Alarmantni podaci! Prema istraživanju riječke udruge Pariter više od 10% sudionica nema dovoljno menstrualnih potrepština Tko vam je u tom periodu bio od najveće pomoći? Imala sam sreću da me mama na vrijeme informirala o konceptu menstruacije - neke cure iz mog razreda su imale puno drugačije iskustvo - i zapravo, ništa nije bilo previše stresno. Tu i tamo sam imala problem s profesorom iz tjelesnog koji nije bio pretjerano blagonaklon po pitanju "ženskih problema" jer je mislio da sve cure u razredu pretjeruju i izbjegavaju obaveze - što je u 50 posto slučajeva bila istina, ali mislim da je izbjegavanje fizičkih aktivnosti nešto na što žene imaju pravo, pogotovo na prvi dan. Kako je u tom vremenu prije interneta i društvenih mreža, za vas, izgledalo iskustvo prvih menstruacija? Od posebnih sjećanja imam dva koja su neugodna - jedno za mene, jedno za prijateljicu iz razreda. Moje je kad sam na putu iz dućana srela prijatelja iz razreda, a iako sam mislila da sam na vrijeme sakrila vrećicu iza leđa, sutradan su mi se u školi malo rugali jer su čuli da sam kupovala uloške. Bilo mi je neugodno jer sam imala 11 godina i tad još nisam osvijestila da nema ničeg sramotnog u toj kupovini - ali ruganje je doslovno trajalo par minuta i onda je stalo, tako da nije bilo ništa neizdrživo. Veći problem je imala moja prijateljica iz razreda koja je u srednjoj školi uložak sakrila u čizmu i molila profesora da ide na wc. Jedan dečko iz razreda je to vidio, a kako je uložak bio ljubičaste boje, ubrzo se školom počela širiti priča da je išla u wc jesti čokoladu koju je sakrila u čizmu. Tad je to bio veliki "skandal" jer je bila malo punija, a iz današnje perspektive mi zvuči kao opis osobe s kojom bih se htjela družiti - odlazak sa sata da bi poskrivećki pojeo čokoladu je zapravo odlična ideja. Čitajte i: Zelena akcija obilježila tjedan menstrualnog siromaštva performansom: ‘Krvavo plaćamo ovaj otpad‘

HOROV NAŠIH VREMENA : IZ PAMETNIH GLAVA, KADA ISPADAJU BLJUTAVE BLA-BLA...!

PORUKA SAVEZNIKA ‘Amerika čvrsto stoji uz Hrvatsku!‘: Stigla Bidenova čestitka, njegov ključni čovjek progovorio hrvatski Čestitke američkog predsjednika Joea Bidena povodom Dana državnosti prenijeli su njegov državni tajnik Blinken i pomoćnik Reeker Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 30. svibanj 2021. 10:09 Joe Biden Brojne prigodne čestitke stižu u Hrvatsku u povodu Dana državnosti, a među njima se posebno ističe ona administracije američkog predsjednika Joea Bidena. U ime njegove administracije specijalnim priopćenjem hrvatskom narodu se obratio njegov šef diplomacije, državni tajnik Antony Blinken. - U ime vlade Sjedinjenih Američkih Država, čestitam hrvatskom narodu vaš Dan državnosti, započinje Blinken obraćanje. - Sjedinjene Države i Hrvatska su čvrsti saveznici i partneri, a naše odnose definiraju vrijednosti koje dijelimo i koje nam pomažu u napretku na ključnim poljima, uključujući na jačanju trgovinskih i investicijskih poveznica, unapređivanju energetske sigurnosti i suočavanju s klimatskom krizom, naveo je Blinken. - Ove godine također obilježavamo 30. obljetnicu osnutka hrvatskih oružanih snaga. Sjedinjene su Države zahvalne na desetljetnoj bliskoj vojnoj suradnji naših dviju država. Dokaz našeg sve jačeg obrambenog partnerstva je kontinuirano sudjelovanje u zajedničkim vježbama NATO-a, koje su iznova u fokusu tijekom vježbe Defender Europe 2021. Kao cijenjena saveznica NATO-a, Hrvatska je važan čimbenik i transatlantske sigurnosti i europskog prosperiteta, ustvrdio je američki državni tajnik

HRVATSKA NEZAVISNOST : OD ČEGA, OD KOGA, SA ČOPOROM MUŠKARĆINA I JEDNOM ŽENOM. POSTIĐENI PRED ČITAVIM SVIJETOM !

DAN KAD JE ZAČETA NEOVISNOST Rajić, Šeks i Mesić prisjećaju se 30. 5. 1990.: ‘Bio sam razapet između Zagreba i Knina...‘ 30. svibnja 1990. konstituiran je prvi višestranački Sabor tadašnje SRH. Tri politička lidera tih dana otkrivaju pozadinu te odluke Piše: Robert BajrušiObjavljeno: 30. svibanj 2021. 10:38 Dan državnosti Republike Hrvatske podsjeća na dan kada je izabran prvi višestranački Sabor, u razdoblju kada su u mnogim europskim državama nestajali jednopartijski sustavi. Tog 30. svibnja 1990. konstituiranje novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno je “u izuzetno svečanom ozračju”, kako je napisao povjesničar Ivo Perić. U radnom dijelu sjednice prvo je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta. Za predsjednika je izabran Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan iz SDP-a, Stjepan Sulimanac kao najstariji zastupnik i HDZ-ov Vladimir Šeks. Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu mandata, 207 od 351, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina. Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske i on se obratio nazočnima te istaknuo kako je kroz dugu povijest “Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice”. Rekao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, “iz kojih je proizišao Sabor”, te izrazio uvjerenje da će “on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj ali svetoj domovini”. Tijekom sljedećih godinu dana ovaj prvi saziv nacionalnog parlamenta donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti te o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i “božićni Ustav2. image Sabor RH Istina je i da je ovaj datum kontroverzan jer mnogi smatraju kako su neki drugi povijesni događaji prikladniji za dobivanje statusa Dana državnosti. Tako je još 2019. godine 30. svibnja bio Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan, a Dan državnosti slavio se 25. lipnja i bio je državni blagdan i neradni dan. Iako su se sve vlasti od 2001., kada je tadašnja lijeva koalicija na čelu sa SDP-om ozbiljnije promijenila kalendar blagdana, trudile prikladno obilježiti te dane, oni među običnim građanima nikad nisu zaživjeli na način kao što je 90-ih godina bio slučaj s Danom državnosti 30. svibnja. Upravo je to bio jedan od argumenata HDZ-ovoj većini da prošle godine, kod uređivanja novog kalendara blagdana, vrati Dan državnosti na 30. svibnja. Luka Bebić je u prvom sazivu bio na dužnosti potpredsjednika saborskog Vijeća općina i na neki je način otvorio temu Dana državnosti, o čemu je jednom prilikom govorio u Slobodnoj Dalmaciji. “Predsjedniku Franji Tuđmanu došao sam s prijedlogom da se konstituirajuća sjednica Sabora održi 7. lipnja jer su za taj datum vezana dva vrlo značajna događaja iz hrvatske povijesti koji se odnose na njezinu državnost. To je 7. lipnja 879. kad je papa Ivan VIII. priznao Branimira kao zakonitog vladara u Hrvatskoj, a Hrvatsku kao zakonitu državu. U to doba upravo je papa bio ključan u priznavanju država. Isto tako, 1102. sklopljena je Pacta conventa, dokument koji je regulirao odnose između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva i u kojem kralj obećava državna prava Kraljevini Hrvatskoj. Zanimljivo, te 1990. godine bilo je točno 1111 godina od prvog i 888 godina od drugog dokumenta”, prisjetio se Bebić. Ideja nije prošla. Prema novinskim izvještajima od 30. svibnja 1990., nakon što je završilo formiranje novog saborskog saziva, Tuđman i Domljan su u Banskim dvorima organizirali prijem za ondašnju društvenu kremu, novopečene saborske zastupnike, diplomatske predstavnike i predstavnike vjerskih zajednica. I tamo se pojavio kardinal Kuharić, koji je ostao cijelo vrijeme i sve je to izdržao makar je već bio prilično u godinama. Navečer u 20 sati bio je veliki skup na Jarunu gdje je instalirana pozornica, držani su svečani govori, slavilo se i na koncu vatromet oko ponoći. Vatromet je bio predivan jer je bila tamna noć bez mjeseca, a odražavao se u jezeru tako da je to bio dvostruki vatromet, što je Domljan opisao kao “vatromet na vodi i vatromet na nebu”. Tek poslije ponoći su se razišli, ali nije se išlo kući, nego na istočnu periferiju Zagreba. Naime, sve je završilo pečenjem vola u Dubravi kod Janjevaca koji su zajedno s Tuđmanovim društvom slavili pobjedu HDZ-a. Tako je okončan jedan od najvažnijih dana novije hrvatske povijesti. Većina glavnih sudionika tadašnjih događaja više nije živa. Ali, neki jesu, i to trojica koji su u velikoj mjeri obilježili tadašnje i kasnije događaje. To su Stipe Mesić, koji je postao čelnik prve Vlade u višestranačkoj Hrvatskoj, Vladimir Šeks, izabran kao jedan od trojice prvih saborskih potpredsjednika, te Simo Rajić, koji je malo dulje od pola godine također bio jedan od potpredsjednika Sabora. Sva trojica su danas umirovljenici, Šeks i Mesić su politički arhineprijatelji, a Rajić je daleko od medijske halabuke. Međutim, ovi politički senatori prilično slično opisuju razdoblje u kojem je začeta hrvatska nezavisnost.

SKRIVENI TROŠKOVI ZA SKRIVENE DJEĆIJE SUZE POD ŽELJEZNIM NEBOM

premium vijesti sport j2 kultura izbori novac video pretplata login SKRIVENI TROŠKOVI Nepoznati detalji francuske ponude i ponuda konkurenata: Koliko će ustvari koštati Rafalei? Dodatno plaćamo sate leta, dio naoružanja i dijelova, hangare... Piše: Krešimir ŽabecObjavljeno: 30. svibanj 2021. 08:21 Emmanuel Macron, Andrej Plenković Emmanuel Macron, Andrej Plenković Facebook Twitter Messenger E-mail Iza odluke Vlade da Hrvatska kupi 12 borbenih aviona F3R Rafale za 999 milijuna eura ostalo je puno neodgovorenih pitanja o tome na što će zapravo porezni obveznici potrošiti gotovo milijardu eura. Premijer Andrej Plenković i ministar obrane Mario Banožić u petak su bili suzdržani u otkrivanju detalja francuske ponude, a ni o konkurentskim ponudama službeno se ne zna ništa. Premijer Plenković je kazao kako ih nikada neće ni objaviti. Tek se u obrazloženju Vladine odluke navode općeniti podaci ponude. Javnost u ovom trenutku nema odgovor na ključno pitanje - što ustvari kupujemo za 999 milijuna eura i koliko će se morati dodatno uložiti u taj projekt. Prema neslužbenim informacijama, američka ponuda za novi F-16 Block 70 iznosila je oko 1,8 milijardi dolara, a švedska za nove JAS-39 Gripene nešto više od milijardu eura. Po kojim uvjetima i što bismo za te novce dobili nije poznato. Kako će se platiti Tek je na novinarsko inzistiranje premijer otkrio da su nam Francuzi ponudili jednu godinu počeka za isplatu koja će krenuti početkom 2022., a završiti 2026. Dakle, u četiri godine. To je u neskladu s tvrdnjom iz Vladina dokumenta da je otplatni rok šest godina. Osim toga, premijer je potvrdio da nije odlučeno iz kojeg ćemo izvora to plaćati: iz proračuna ili kreditnim zaduženjem. Predsjednik Vlade tvrdi da će država milijardu eura platiti bez problema. Prema dostupnim informacijama, konkurenti, Sjedinjene Američke Države i Švedska, ponudili su dulji rok otplate. Švedska je prema našim informacijama ponudila otplatni rok od 10 godina i dulji poček. Nabavna cijena borbenog aviona prema stručnim analizama čini tek između 25 i 35 posto ukupnih troškova posjedovanja i upravljanja borbenim avionima tijekom cijelog njihova vijeka. Ostatak se odnosi na operativni trošak, odnosno letenje, održavanje, popravke itd. I dalje nema podataka o tome koliko ćemo platiti korištenje francuskih aviona, koliki su njihovi troškovi u usporedbi s drugima. Da bi se dobili ukupni troškovi korištenja tijekom 30 godina, u računicu treba uključiti i operativne troškove izračunate na bazi 150-170 sati leta godišnje, što je NATO-ov standard. Prema dostupnim podacima, sat leta na F3R je oko 17.000 eura. No ne znamo koliko se sati naleta planira obaviti po avionu. U tom kontekstu iznimno je važan podatak da je "hrvatskim" Rafaleima preostalo oko 3800 od 7000 sati naleta s potencijalnim produljenjem vijeka uporabe do 9000 sati. Produžetak trajanja potrebno je dodatno platiti. Novi F-16 Block 70 koji su nam nudili Amerikanci ima resurse od 12.000 sati, što je tri puta više od Rafalea koji su nam ponuđeni. VEZANE VIJESTI Franko Vidović FRANKO VIDOVIĆ SDP-ovac iz Odbora za nacionalnu sigurnost: Kupnjom Rafalea dobili smo najbolje za najmanje novca POSAO OD 999 MIL. EURA Kakve avione kupuje Hrvatska? Izdvojili smo ključne sposobnosti Rafalea, impresivne su... Paket oružja Nema ni informacija što čini ponuđeni inicijalni paket naoružanja koji kupujemo. Vrh Ratnog zrakoplovstva i ministar obrane skloni su svaki tehnički podatak, kao što je vrsta naoružanja ili oprema aviona, proglasiti klasificiranim pa bi tako moglo biti i ovaj put. Pojedini naši sugovornici sumnjaju da su Francuzi u inicijalnom paketu naoružanja ponudili visokosofisticirane rakete zrak-zrak tipa Meteor. Riječ je o raketama koje francuska vojska koristi na svojim avionima F3R. Kako doznajemo, uz Gripene su ponuđene i rakete Meteor. Amerikanci su pak u setu naoružanja ponudili rakete zrak-zrak tipa AMRAAM 120C. Kad govorimo o naoružanju, naši sugovornici upozoravaju i da nije svejedno hoće li nam Francuzi prodati streljivo iz skladišta ili potpuno novo. Ono sa skladišta ima kraći vijek trajanja. Bez dodatnih benefita Za nove avione bit će potrebno izgraditi i novu infrastrukturu na aerodromu Pleso. To uključuje hangare, radionice itd. U tom kontekstu važna je logistička potpora koju prodavač nudi. U Vladinu se dokumentu tek navodi "kako postoji mogućnost ugovaranja različitih oblika paketa logističke potpore tijekom cijelog vijeka uporabe". Američka ponuda, kako neslužbeno doznajemo, uključuje logističku ponudu u vrijednosti oko 140 milijuna dolara. Na prošlom natječaju jedan od najvažnijih kriterija za odabir bila je ponuda industrijske suradnje i kapitalnih ulaganja od strane prodavača borbenog aviona, no ovaj put o tome se ne govori. Prema svemu sudeći, francuska ponuda ne sadrži dodatne gospodarske benefite Hrvatskoj pa je u tom kontekstu nejasna uloga Zrakoplovno-tehničkog centra iz Velike Gorice u održavanju aviona. Hrvatskom kupnjom francuskih Rafalea pozabavili su se i inozemni stručni mediji i jedno od pitanja koje se postavlja je za što će Hrvatska koristiti tako napredan i tehnički sofisticiran avion. Njihov zaključak je da Hrvatska gotovo sigurno neće sudjelovati u nekim novim misijama poput, primjerice, zaštite zračnog prostora baltičkih država te da će svoje avione koristiti jedino za zaštitu vlastitog zračnog prostora. Stoga smatraju da sve mogućnosti kupljenog aviona sigurno neće biti iskorištene

DORO JUTRO DOBRIM LJUDIMA

Koliki čemo danas bii pretvoreni u Zvjerad, -onoloki ćemo se međusobno klati.

OSLOBODILI SE JUGOKOMUNIZMA DA BI NAMETNULI KLERO NACIONALISTIČKI TERORIZAM

SVEČANOST U HNK Janša u Zagrebu: ‘Prisjećamo se koraka koje smo napravili da bi se riješili jugokomunističkog jarma‘ Slovenskog kolegu, svog „prijatelja“ i „dobrog susjeda“ Hrvatske pred Kazalištem je dočekao premijer Andrej Plenković Piše: HinaObjavljeno: 29. svibanj 2021. Slovenski premijer Janez Janša u subotu je stigao u Zagreb na svečani koncert povodom Dana državnosti, kazavši kako se Hrvatska i Slovenija, države sličnih povijesti, danas zajedno bore kako bi Europa bila slobodna i cjelovita. - To su bili trenuci velikih rizika i hrabrosti, kako za Sloveniju, tako i za Hrvatsku - rekao je Janša o stjecanju samostalnosti dviju država, u izjavi za novinare pred Hrvatskim narodnim kazalištem gdje se održava svečani koncert povodom Dana državnosti u nedjelju. Slovenskog kolegu, svog „prijatelja“ i „dobrog susjeda“ Hrvatske pred Kazalištem je dočekao premijer Andrej Plenković. - Prisjećamo se koraka koje smo napravili da bi se riješili jugokomunističkog jarma. Danas su Slovenija i Hrvatska članice Europske unije i NATO-a, skupa se borimo za to da bi se Europa širila i da bi u cijelosti postala slobodna - naglasio je slovenski premijer, dodavši kako su dvije zemlje sada u položaju da pomažu drugim državama koje „žele da se prostor slobode širi“.

PUPOVAC. U IME ŽRTAVA

Pupovac ogorčen zbog vraćanja odlikovanja Glavašu: ‘Milanoviću bih dao velered Dravsko-selotejpski‘ Glavašu su ukinute presude za slučajeve ‘selotejp‘ i ‘garaža‘ pa su mu vraćena i ratna odličja Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 29. svibanj 2021. 17:09 I dok Branimir Glavaš ne krije zadovoljstvo što je predsjednik države i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović poništio odluku o oduzimanju ratnih odlikovanja i čina, koje mu je 2010. godine oduzeo tadašnji predsjednik Ivo Josipović, pristiže dosta ogorčenih reakcija na ovu odluku šefa države. 'Milanoviću se zahvaljujem na političkoj hrabrosti što je stavio potpis na tu odluku. Time je pokazao da je predsjednik svih građana Hrvatske', komentirao je Glavaš. Saborski zastupnik i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac prisjetio se pak žrtava iz afere 'Selotejp' i poručio kad bi mogao, da bi u njihovo ime Milanovića odlikovao 'ordenom velereda Dravsko-selotejpskog i ordenom reda Solno-kiselinskog'.

E, NAŠ DRLJAČA ! DA BI USPJELI TREBA PONOVNO NA OKOLO, PA NA MALA VRATA, DA BI SE ZAVARAO NAROD I SAMI SEBE

IZDVOJENO MIŠLJENJE Gojko Drljača Gojko Drljača Povijesna utrka za oporavak nacionalnih gospodarstava: Da bismo uspjeli, treba izbjeći realizaciju prvotnog plana Prema tom je prvotnom planu devet desetina novca Europske unije trebao progutati javni sektor S drugim kvartalom 2021. godine službeno je počela utrka oporavka nacionalnih gospodarstava. Utrka je to koja je počela bez nekog službenog pucnja i svi su se za nju pripremali stihijski. Kakve su šanse Hrvatske u toj povijesnoj utrci, natjecanju koje pomalo nalikuje na juriše pionira za osvajanje novih neistraženih teritorija? Prvo treba reći da je Državni zavod za statistiku jučer objavio prvu procjenu BDP-a za prvi kvartal 2021. koja je pokazala vrlo mali pad, od -0,7 posto, u odnosu na isto razdoblje lani. Taj mali minus, kao i rast od 5,8 posto u odnosu na zadnji kvartal 2020., ukazuje na to da smo već u prvom kvartalu počeli izlaziti iz recesije te stoga u drugom kvartalu, kao i većina europskih ekonomija, možemo očekivati vrlo značajno ubrzanje rasta....

CHRISTIAN SCHMIDT

ZAOKRET Imenovanje Christiana Schmidta početak nove međunarodne političke ofenzive u BiH? Pojasnio je kako je njemački Schmidt već obavio razgovore s visokim dužnosnicima u američkoj administraciji te Berlinu i Bruxellesu Piše: Hina Imenovanje Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH najava je ofenzivnijeg pristupa međunarodne zajednice rješavanju problema u toj zemlji a on bi u svom mandatu mogao posegnuti i za ovlastima koje mu omogućuju nametanje odluka i kažnjavanje, rekao je odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko. "Apsolutno će doći do ofenzive, mislim da je ofenziva već u tijeku", kazao je Inzko u intervjuu za Radio Slobodna Europa (RFE). Pojasnio je kako je njemački političar Schmidt već obavio razgovore s visokim dužnosnicima u američkoj administraciji te u Berlinu i Bruxellesu, a obavio je i prve telefonske razgovore s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem te s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Ranije ovoga tjedna Schmidta je za novog visokog predstavnika imenovao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) a Inzko je odmah nakon toga podno ostavku uz dogovor da ona stupi na snagu 1. kolovoza kada će posao u Sarajevu preuzeti njegov nasljednik. Schmidt je nakon imenovanja u kratkim izjavama za medije u BiH kazao kako se raduje novom poslu te kako je najvažnija zadaća pomoći toj zemlji na njezinom europskom putu. Nije želio komentirati trenutačno stanje u BiH pojašnjavajući kako će se od toga suzdržati sve dok ne preuzme novu dužnost. Njegovu imenovanju na Upravnom odboru PIC-a usprotivio se predstavnik Rusije koja traži da se OHR zatvori. Rusija kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN teoretski ima mogućnost u tom tijelu ponovo otvoriti pitanje imenovanja Schmidta, no prema dostupnim informacijama neće uspjeti blokirati ovu odluku jer formalnog glasanja u Vijeću sigurnosti neće ni biti. Upravni odbor PIC-a samo će izvjestiti Vijeće sigurnosti o svojoj odluci a ona će državama članicama biti tek dana na znanje. Schmidt će tako biti osmi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH sa zadaćom nadziranja provedbe civilnog dijela Daytonskog sporazuma kako je definirano njegovim aneksom 10. Tim je dokumentom definirano i da je visoki predstavnik "vrhovni tumač", odnoso konačni autoritet u interpretaciji sadržaja. VEZANE VIJESTI Christian Schmidt INZKOV NASLJEDNIK Konzervativac Christian Schmidt će uskoro biti imenovan za novog visokog predstavnika u BiH SPORNA ODLIKOVANJA Parlament Republike Srpske odbio Inzkov zahtjev da oduzme odličja ratnim zločincima Novom visokom predstavniku teoretski su na raspolaganju snažni mehanizmi poznati pod nazivom "bonske ovlasti" temeljem odluke PIC-a iz 1997. godine. Visoki predstavnik tada je dobio prošireni mandat koji mu omogućuje da smijeni dužnosnike koji krše zakone i Daytonski sporazum te da nametne zakone i odluke ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH. Visoki predstavnici su od 1997. godine koristeći taj mehanizam nametnuli više od 900 različitih odluka te smijenili na stotine izabranih dužnosnika. Najviše je za njima posezao Paddy Ashdown koji je nametnuo 430 odluka i smijenio čak 59 dužnosnika. Te su se brojke s novim visokim predstavnicima postupno smanjivale da bi u mandatu Valentina Inzka, koji je na dužnosti u BiH od 2009. godine, bilo nametnuo pedesetak odluka. Rezultat je to procjene PIC-a od prije desetak godina kako je potrebno pružiti priliku domaćim političarima da djeluju i pokažu da su sposobni provoditi reforme, no Inzko sada upozorava kako to baš i nije bila mudra odluka jer je njen rezultat desetljeće stagnacija i blokada. Na pitanje što bi savjetovao svom nasljedniku, odgovorio je kako bi najbolji pristup bio kombinirati dvije faze odnosno onu u kojoj je međunarodna zajednica radikalno intervenirala i drugu u kojoj je uglavnom promatrala zbivanja. "Prva fazu kada je međunarodna zajednica bila tu jako prisutna na robustan način treba osvježiti da sada ova Schmidtova faza bude kombinacija, da ta faza bude mješavina prve i druge faze", kazao je Inzko. Imenovanje Schmidta pozdravile su političke stranke s hrvatskim predznakom u BiH, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović kazao je kako se nada da će on imati "široka leđa" koja će mu omogućiti učinkovitije djelovanje nego što je bilo Inzkovo, a nezadovoljne tom odlukom su jedino vladajuće struukture u Republici Srpskoj. "On (Schmidt) je imenovan nezakonito i mimo procedura i onoga što predviđa Daytonski sporazum", ocijenila je predsjednica RS Željka Cvijanović. No propali su njeni pokušaji da i oporbene stranke u tom entitetu navede na zajedničko reagiranje kojim bi uz potporu Rusije pokušali osporiti imenovanje Schmidta.

ŠTO POBUĐUJE TU 26 MILIJNSKU ŽIVALJ DA SE MNOŽI ?!

‘Naša djeca volontiraju u rudnicima da Partiji vrate milijunti dio pružene im ljubavi‘ Režim Kim Jong-una tjera maloljetnike na teški fizički rad. Država to slavi kao da je riječ o njihovom vlastitom izboru Piše: HinaObjavljeno: 29. svibanj 2021. 16:00, sjevernokorejska djeca tijekom parade povodom Praznika rada Sjevernokorejski državni mediji tvrde da se siročad u toj državi dobrovoljno prijavljuje za rad u državnim rudnicima i na poljoprivrednim dobrima, prenosi u subotu BBC. Državna novinska agencija KCNA izvijestila je da je više stotina djece "u cvijetu mladosti odvažno i mudro" odabralo obavljanje fizičkih poslova za državu. Njihova dob nije objavljena, no po fotografijama se može zaključiti da je riječ o tinejdžerima. Grupe za zaštitu ljudskih prava već dulje vrijeme optužuju Sjevernu Koreju da koristi djecu za prisilni rad, što vlasti uporno negiraju. KCNA je u subotu izvijestila da se za rad u tvornicama, na poljoprivrednim dobrima i u šumama dobrovoljno javilo 700 siročadi. VEZANE VIJESTI Joe Biden i Moon Jae-in SASTANAK Joe Biden i Moon Jae-in izrazili želju za diplomatskim pristupom prema Sjevernoj Koreji ‘TO JE PROVOKACIJA‘ Aktivisti balonima u Sjevernu Koreju šalju letke i dolare, partija bjesni: ‘Ne dirajte ih, nose koronu!‘ NEW: North Korea is claiming its children have "volunteered" to work in coal mines: -Human rights groups have long accused the DPRK of forced child labor -State media says orphans are "repaying" the party's love -Ceremony of children before work shownhttps://t.co/e0Hq7Ybnzi pic.twitter.com/7Iuoogf5c6 — NK NEWS (@nknewsorg) May 28, 2021 U četvrtak je ta državna agencija objavila da su "deseci siročadi pohrlili u rudarski kompleks za eksploataciju ugljena u području Chonnae, želeći na taj način ispoštovati zakletvu o tomu da državi vraćaju tek milijunti dio ljubavi koju im je iskazala partija". U veljači je BBC pisao o tomu da se generacije južnokorejskih ratnih zarobljenika koriste kao roblje u sjevernokorejskim rudnicima ugljena, a novci od njihova rada idu režimu i njegovu program naoružanja. Pretpostavlja se da u Sjevernoj Koreji, državi u kojoj su svi segmenti života njezinih stanovnika pod kontrolom vlasti, živi oko 26 milijuna ljudi. U travnju je čelnik države Kim Jong-un upozorio stanovništvo da se pripremi za teška vremena koja tek slijede. Sjeverna Koreja svoje je granice potpuno zatvorila 2020. zbog izbijanja pandemije koronavirusa, obustavivši tada i trgovinu s Kinom, svojim jedinim ekonomskim spasom

KADA KLASNA ZVJER ROGUJE DA ISPRSI SVOJ KUKAVIČLUK

TRUDEAU: OVO SLAMA SRCE ‘Kukturni genocid‘ u Kanadi: Na mjestu nekadašnje domorodačke škole našli posmrtne ostatke 215 djece Ostaci učenika škole u Britanskoj Kolumbiji koja je zatvorena 1978. pronađeni su uz pomoć posebnog radara Piše: HinaObjavljeno: 29. svibanj 2021. 14:30 Nekadašnja škola pored koje su pronađeni posmrtni ostaci djece Nekadašnja škola pored koje su pronađeni posmrtni ostaci djece Cp/abaca/Abaca Press/Profimedia Posmrtni ostaci 215 djece, neke stare tek tri godine, pronađeni su zakopani na mjestu nekadašnje škole za domorodačku djecu u Kanadi, otkriće koje je premijer Justin Trudeau u petak nazvao potresnim podsjetnikom na sramotno poglavlje u povijesti te zemlje. Riječ je o učenicima škole Kamloops Indian Residential School u Britanskoj Kolumbiji, zatvorenoj 1978., a njihovi su ostaci pronađeni uz pomoć posebnog radara. "Uspjeli smo potvrditi ono što je naša zajednica otprije znala", kazala je o otkriću čelnica domorodačke zajednice Rosanne Casimir. "U ovome trenutku, imamo više pitanja nego odgovora". Šestogodišnja istraga nad kanadskim sustavom rezidencijalnih škola, koji je nasilno odvajao domorodačku djecu od njihovih obitelji, utvrdila je 2015. godine kako je taj u međuvremenu ukinuti sustav predstavljao "kulturni genocid". VEZANE VIJESTI Ilustracija ZNAJU I UZROK? Prapovijesno krvoproliće: Otkriveni tragovi brutalnog okršaja, dogodio se prije 13.400 godina PLANINA SMRTI Krenuli su u pustolovinu života koja je završila tragično. Tek nakon 62 godine otkriveno je kako su doista umrli U izvješću se dokumentira strašno fizičko nasilje, neuhranjenost i druga zvjerstva kojima su mnoga od 150 tisuća djece koja su pohađala te škole bila izložena. Škole su uglavnom vodile kršćanske crkve u ime državne vlasti, od 1840-ih pa sve do 1990-ih godina. Izvješće je utvrdilo da je više od 4.100 djece umrlo za vrijeme boravka u rezidencijalnoj školi. Vjeruje se da 215 djece čiji su ostaci pronađeni zakopani ispod nekada najveće takve škole u Kanadi nisu dio te statistike, te da su njihove smrti ostale nezabilježene do ovoga otkrića. Trudeau je na Twitteru napisao kako mu ta vijest "slama srce - u bolnom podsjećanju na to mračno i sramotno poglavlje u povijesti naše zemlje". Godine 2008. kanadska se vlada službeno ispričala zbog tog sustava. Domorodačka zajednica priopćila je kako do sredine lipnja očekuje preliminarne rezultate istrage.

" DOK TE VOLI, SVU TE VOLI"

NASLOVNICA AKTUALNO NOVOSTI LJUBIMCI SAVJETI VIRAL TRAŽE DOM login PSEĆA POSLA Što bih napravila da mi sad dođe savršeni muškarac koji ne podnosi pse? Oh, laka je to odluka... U ovoj kolumni doznajemo i koji je sastav medaljona od soje, ali i kako glasi prva rečenica Harryja Pottera Piše: Zrinka KorljanObjavljeno: 29. svibanj 2021. 10:00 Tita i Mašenjka Tita i Mašenjka Pet Almighty Photography Facebook Twitter Messenger E-mail Stojim neki dan u trgovini i pokušavam odlučiti hoću li za ručak uzeti sojine medaljone ili komadiće. Zvuči kao laka odluka, ali nije. Razmišljam želim li radije jesti medaljone po Lukinom receptu ili pak onaj sjajni rižoto Mašine mame, s komadićima. Toliko sam udubljena u recepte koje vrtim u glavi, da ne slušam razgovor koji se vodi s druge strane police. Onda odlučim da je najbolje da uzmem oboje, odahnem i uključim se u vanjski svijet. I čujem razgovor. - To nam je bio treći spoj. Kužiš, stvarno mi se jako svidio. Super je lik. Onda sam ga pozvala k sebi, a on je rekao da bi jako rado došao, ali ne prije nego stavim mačke u boks. Da će pričekati ispred stana. Rekla sam mu da nemam boks, ali je on rekao da nije problem, može i u kupaonicu. On mačke ne voli, ne želi da se trljaju o njega ili hodaju po njemu, pa ih moram maknuti. Oduvijek su mu bile prilično odvratne. Nema ništa protiv toga da ih ja imam, ali on ne želi biti u istoj prostoriji s njima - priča jedna djevojka drugoj. Ne volim slušati tuđe razgovore, ali ovaj me prikovao za policu. Glumim da čitam sastav sojinih medaljona s vrećice. Smiješno - unutra su soja i voda. Valjda. Ne znam, jer ne čitam, bitno mi je samo da ne izgledam kao da prisluškujem. - Ne znam što je sa mnom. Zadnjih par tipova koji su mi se svidjeli - pa, znaš i sama, sve je propalo, nikad ništa. Mislila sam da bi ovo moglo biti nešto dobro. Stvarno sam jadna sad, evo - kaže djevojka, na što je prijateljica pita što će sad napraviti. - Kako misliš, što ću? Idem u mesnicu kupiti micekima nešto fino za večeru, pa ću pogledati film "Njemu baš i nije stalo", plakati, popiti bocu vina, slušati Taylor Swift i onesvijestiti se. Pošto očito nikad momka neću naći, možda da nabavim još jednu mačku - kaže moja junakinja. Djevojke odlaze, pa idem i ja. Okrećem pedale i, da parafraziram jednog sjajnog pjesnika, dok se vrte točkovi mog bicikla razmišljam kako je istovremeno lako i teško donijeti odluku da nekog tko ti se sviđa izbaciš iz života jer ne može smisliti tvoje životinje. Srećom, nije mi se to nikad dogodilo. Mnogima koji nemaju životinje čini se da skrbnici kućnih ljubimaca pretjeruju. I ja samo to smatrala sve dok nisam zavoljela dva psa. Bile su uz mene u situacijama kad su ljudi bili nemoćni. Prije godinu i pol doživjela sam gubitak najvažnije osobe u životu. Mjesecima nakon toga, moji ljudi davali su sve od sebe da mi pomognu: htjeli su da razgovaramo (to nisam mogla), donosili su mi obroke, prali odjeću, brinuli se da li redovito spavam... VEZANE VIJESTI Tita s lampom PSEĆA POSLA Kako mi je moj ljupki mali pas zbog običnog odlaska veterinaru priuštio sedam dana čistog pakla KOLUMNA: PSEĆA POSLA Kako smo od brokule i batata došli do toga da vjerojatno nikad više neću normalno spavati Neki od njih su me, kad bi me zatekli u kuhinji usred noći kako držim čašu vode u ruci i buljim u prazno, odveli do kreveta, dali mi nešto za smirenje i čitali mi Harryja Pottera dok ne zaspem. "Mr. and Mrs. Dursley of number four, Privet Drive, were proud to say that they were perfectly normal, thank you very much" rečenica je koju više, nakon toga, ne gledam isto. Ljudi su dali sve od sebe da budem relativno funkcionalno biće, ali više od toga nisu mogli napraviti. Ostalo su učinili moji psi. Kad se nisam imala snage ustati iz kreveta, Tita bi pogazila svoj princip osobnog prostora i počela skakati po meni kao manijak, dok se ne bih nasmijala i počela igrati s njom. Mašenjka bi osjetila što se sprema, pa bi došla do mene i stala mi ispred lica, taman da mogu prste uplesti u njeno krzno, nasloniti čelo na nju i plakati. Morala sam ih svakog dana nekoliko puta izvesti, nahraniti, dati im poslastice... Titi je puknuo nokat, pa smo krvavi išli do veterinara, Mašenjka se uvaljala u crkotinu pa ju je trebalo prati. Bile su to mnoge svakodnevne stvari, no i više od toga: osjetile su da mi nije dobro i dale su sve od sebe da me razvesele. Nikad prije i nikad poslije nisu se ponašale tako neobično kao prva tri mjeseca mog novog, osakaćenog života. Ljudi koji me vole napravili su svoje, no učinile su to i moje cure. Na neki svoj način, razumijevajući da nešto ne valja. Zajednički su me uspjeli pokrpati, onoliko koliko se moglo. Sad mi to nije potrebno, ali teorijski, što što bih učinila da mi se u životu pojavi neki muškarac koji želi da njih dvije zatvorim u kupaonicu dok je on kod mene doma? Iskreno sam se to upitala i dala si vremena da razmislim. Oh, što bih napravila? Pokazala bih mu vrata, naravno. U redu je da ne vole svi pse, no osoba koja ih ne voli nema što tražiti sa mnom. Ne bih plakala, gledala film za oporavak niti slušala Taylorinu pop fazu - radije bih uključila njen "no body, no crime" (a potom i Exodusov Blacklist), pojela čokoladu i pročitala dobru knjigu. Istina je da nas mnogi ne mogu voljeti, no kako reče jedan divan, pametan i prekrasan čovjek "ako te voli, dok te voli, svu te voli". Sve je rekao.

NIALL FERGUSON ZA JUTARNJI

‘Populizam je opet spojio ljude s konzervativnim politikama, s njihovim željama i strahovima‘ Ako odbacimo slobodu preispitivanja, slobodu čovjeka da razmišlja izvan dominantne šablone, izgubit ćemo mogućnost bilo kakvog intelektualnog i ljudskog napretka Piše: Đino KolegaObjavljeno: 28. svibanj 2021. 22:00 Jednom se nazvao 'stalno plaćenim članom neoimperijalističke bande', neposredno nakon invazije na Irak, 2003. godine. Invaziju je, u skladu sa svojim prokolonijalnim stavovima, inicijalno obilato hranio tekstovima u L.A. Timesu, The Sunday Telegraphu, kasnije Newsweeku i Financial Timesu. Poslije je Busha nazvao nesposobnjakovićem koji je od Iraka napravio Haiti na Tigrisu. Godine 2007., prilikom jedne konferencije u Las Vegasu, dok je istraživao za knjigu 'Uspon novca', okladio se s tamošnjom soldateskom pijanih financijera da će u manje od pet godina svijet uroniti u pakao globalne recesije. Tada je zaradio 98.000 dolara. Briljantan, provokativan, svojeglav i ratoboran, Niall Ferguson jedan je od najutjecajnijih svjetskih...

HOĆE LI BIDEN REFORMAMA HUMANIZIRATI AMERIKU, ILI DODATNO USTOLIČITI KLASNI SUSTAV ?!

premium vijesti sport j2 kultura izbori novac video pretplata login AMBICIOZAN PLAN Joe Biden predložit će proračun od 6 bilijuna dolara, prioriteti su mu suprotni od Trumpovih Želi znatno povećati izdvajanja za školstvo, zdravstvo i infrastrukturu, što je na tragu njegovih predizbornih obećanja i smjernica Piše: HinaObjavljeno: 28. svibanj 2021. 23:47 Joe Biden Joe Biden Brendan Smialowski/AFP Facebook Twitter Messenger E-mail Američki predsjednik Joe Biden iznio je u petak prijedlog proračuna za 2022. od šest bilijuna dolara, koji predviđa velika ulaganja u infrastrukturu i povećanje poreza za bogatija kućanstva i za tvrtke. Biden želi "oživiti" američko gospodarstvo proračunom za 2022. koji ima prioritete suprotne od onih Donalda Trumpa uz rashode koji će povećati zaduženost zemlje do dosad neviđene razine. Američki predsjednik želi znatno povećati izdvajanja za školstvo, zdravstvo i infrastrukturu, što je na tragu njegovih predizbornih obećanja i smjernica koje je izložio početkom travnja. Vojni proračun se malo povećava, na 756 milijarda dolara. "Moramo iskoristiti ovaj trenutak kako bismo oživili i reformirali novo američko gospodarstvo koje ulaže u potencijal svakog Amerikanca", rekao je Biden u obraćanju u Kongresu. Covid-19 je prouzročio najgoru gospodarsku krizu u SAD-u od 1930-ih i premda se najveća svjetska ekonomija počinje oporavljati, još je daleko od razine na kojoj je bila prije pandemije. Bidenova administracija se nada da će plan proći u Kongresu no očekuje se oštra rasprava u Kongresu i sigurno je da će doživjeti izmjene. Obuhvaća ulaganja od 1700 milijarda dolara tijekom osam godina koja bi trebala potaknuti otvaranje novih radnih mjesta. No o njemu još raspravlja s republikancima. "Plan za američke obitelji", odnosno plana za jačanje socijalne sigurnosti, pak predviđa 1800 milijardi u deset godina. Proračun za 2022. predviđa rashode za "popravak cesta i mostova", "modernizaciju javnog prijevoza", "ulaganja u željeznicu, u putničkom i u teretnom prometu", za "izgradnju najboljih zračnih luka u svijetu" i drugo. Proračun za 2022. obuhvaća mjere za poboljšanje medicinske skrbi zahvaljujući smanjenju cijene lijekova koji se izdaju na recept te proširenju i poboljšanju zdravstvenog osiguranja, s većim izdvajanjem za javne programe Medicare (namijenjen starijima) i Medicaid (za siromašne). VEZANE VIJESTI Katherine Tai ‘ZAHTIJEVA PAŽNJU‘ SAD se suočava s velikim izazovima u svojim trgovinsko-gospodarskim odnosima s Kinom TRAŽI ODGOVORNOST Biden naredio zaokret: Zatražio opsežnu vladinu strategiju posvećenu klimatskim rizicima Kako bi financirao skupa ulaganja Joe Biden predlaže povećanje poreza za tvrtke sa sadašnjih 21 na 28 posto i povećanje poreza za kućanstva koja zarađuju više od 400.000 dolara na godinu. Proračun predviđa i "povijesna" sredstva od 36,5 milijarda dolara za škole koje pate od kronične besparice, kako bi mogle osigurati kvalitetnu izobrazbu svim učenicima koji dolaze iz skromnijih obitelji. U tekstu se predlaže i osnivanje zdravstvene agencije koja će raditi na istraživanju raka, dijabetesa i Alzheimerove bolesti, za koju će se izdvojiti 6,5 milijarda dolara. Tekst obuhvaća i sredstva za suzbijanje nasilja vatrenim oružjem koje se naziva javnozdravstvenim problemom i za pomoć stambenom zbrinjavanju kako bi se smanjio broj beskućnika (30,4 milijarde dolara). Joe Biden tvrdi da će prihvaćanje planova omogućiti da se "s vremenom ostvare uštede" koje će premašiti cijenu investicija. Dapače, ističe da će ovi proračunski prijedlozi smanjiti javni deficit u drugom desetljeću (nakon 2032.) za više od dva bilijuna dolara. Ako se ovaj prijedlog prihvati, zaduženost će krajem 2022. skočiti na rekordnu razinu od 111,8 posto BDP-a, a za kraj 2021. se procjenjuje na 109,7 posto. Na kraju, prijedlog prati predviđanje rasta u 2022. od +6,2 posto i +4,2 posto u 2023., po stopi od 3,8 do 4 posto između 2024. i 2031.

CRNA GORA POD CRNIM PRITISKOM GUBITKA AUTOHTONOSTI

premium vijesti sport j2 kultura izbori novac video pretplata login ODBIO POTPISATI UGOVOR Crnogorski premijer šokirao vrh SPC-a i uzdrmao vlastitu vladu, Porfirije ostao u nevjerici Crnogorski premijer tvrdi da patrijarhu SPC-a Porfiriju nije rekao ništa što bi ugrozilo interese Crne Gore niti interese vjernika, ali je da je očigledno ugrozio političke interese Demokratskog fronta Piše: HinaObjavljeno: 29. svibanj 2021. 10:48 Zdravko Krivokapić Zdravko Krivokapić Kenzo Tribouillard/AFP Facebook Twitter Messenger E-mail Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić, koji nije htio potpisati Temeljni ugovor sa SPC-om u Beogradu, optužio je u petak kasno navečer koalicijske partnere - čelnike prosrpskog Demokratskog fronta, da žele srušiti njegovu vladu. Tijekom posjeta Beogradskoj patrijaršiji Srpske Pravoslavne Crkve (SPC) u četvrtak navečer, gdje je u tijeku crkveni Sabor na kojem bi nakon smrti mitropolita Amfilohija trebao biti izabran novi čelnik SPC-a u Crnoj Gori, Krivokapić nije želio potpisati Temeljni ugovor između države Crne Gore i SPC-a. “U još jednoj, koliko sada vidim, političkoj igri koja se otvoreno odigrava van SPC-a, uporno sam u medijima, javnosti Srbije i Crne Gore predstavljan kao, za jedne izdajnik svega narodnog, za druge svega srpskog, za treće svega crnogorskog, a sada, konačno i svega crkvenog”, rekao je Krivokapić koji je blizak SPC-u. On je rekao da Temeljni ugovor treba biti potpisan isključivo u Crnoj Gori, krajem listopada kako je predložio, ali je i naglasio da ga prethodno mora odobriti vlada u Podgorici, posebice zbog toga što tekst sporazuma još uvijek nije predočen crnogorskoj javnosti. „U ime Vlade i države Crne Gore zaključit ću Ugovor sa SPC-om, mojom crkvom, u mojoj zemlji, iako on nije temelj ni uvjet zaštite crkvene imovine”, rekao je Krivokapić u priopćenju. Kazao je da je u Beograd došao prenijeti članovima Sabora SPC-a da „vjerujući narod Crne Gore za mitropolita (crnogorsko-primorskog) želi vladiku Joanikija“. Crnogorski premijer tvrdi da patrijarhu SPC-a Porfiriju nije rekao ništa što bi ugrozilo interese Crne Gore niti interese vjernika, ali je da je očigledno ugrozio političke interese Demokratskog fronta. Svoju verziju sastanka u Beogradu s crnogorskim premijerom imali su najviši predstavnici SPC-a, koji su u priopćenju optužili čelnika crnogorske vlade da je jedini razlog njegovog dolaska u Beograd bio potpisivanje Temeljnog ugovora, koji je, kako su naveli u potpunosti usuglašen, ali da je on iznio nove razloge zbog kojih smatra da se potpisivanje ugovora mora odgoditi. VEZANE VIJESTI Podgorica RELAKSACIJA MJERA Crna Gora u pet mjeseci smanjila broj aktivnih slučajeva covida za 10 puta VELIKI DUGOVI Kina je spremna razgovarati o produženju počeka na kredit za autocestu u Crnoj Gori U priopćenju SPC-a je navedeno i da je patrijarh Porfirije "te razloge saslušao s pažnjom, velikim strpljenjem, ali i još većim iznenađenjem, ni najmanje ne uviđajući osnovanost i opravdanost namjere premijera Krivokapića da ne potpiše Ugovor što je bio jedini razlog njegovog dolaska u Patrijaršijski dvor u Beogradu", dok je ranije srbijanska agencija Tanjug najavila direktan prijenos potpisivanja. Krivokapić: Ugovor sa SPC izgovor za rušenje vlade Krivokapić je rekao da neće pristati da vladu Crne Gore i Crnu Goru, dok je on premijer, netko ucjenjuje, pa ni dio parlamentarne većine kojoj potpisivanje ovog Ugovora služi kao izgovor za rušenje vlade. „Bit ću potpuno izravan: gospodo čelnici Demokratskog fronta i svi koji se sakrivate ispred ili iza njih nemojte mene učiti o mojoj vjeri i o mojoj Crkvi.“ Po njegovim riječima, jedan od čelnika Demokratskog fronta Andrija Mandić „izravno i osobno vrši pritisak da se izbor mitropolita crnogorsko-primorskog odgodi do rekonstrukcije crnogorske vlade“. Nakon što je od posljedica infekcije koronavirusom preminuo mitroplit crnogorsko-primorski Amfilohije, najutjecajnija ličnost u tom političkom i društvenom korpusu, političke stranke bliske SPC-u počele su borbu za naklonost Crkve, čiji je utjecaj, kako se pokazalo na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, bio presudan za opredjeljenje prosrpskih birača u Crnoj Gori. Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, koji se smatra najozbiljnijim kandidatom za mjesto prvog čovjeka SPC-a u Crnoj Gori, blizak je premijeru Krivokapiću, a znao je i kritizirati pojedine političke poteze Demokratskog fronta, zbog čega bi, kako se nagađa, taj politički savez blizak predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću radije prihvatio neko drugo rješenje. Mediji u Srbiji prenijeli su da bi novi poglavar SPC-a u Crnoj Gori mogao biti izabran u subotu.

"TKO STE VI DA MENI GOVORITI KAKO DA RADIM"

Jutarnji NATASHA MORELLO Afp OSAKA PODIGLA PRAŠINU ‘TKO STE VI DA MI GOVORITE KAKO DA RADIM? JA VAMA NE GOVORIM DA STE U LOŠOJ FORMI DOK SJEDITE NA KAUČU‘ Druga tenisačica svijeta i četverostruka osvajačica Grand Slam turnira bojkotira press konferencije PIŠE: Vedran BožičevićOBJAVLJENO: 29. svibanj 2021. 08:37 Svega nekoliko dana uoči početka drugog Grand Slam turnira godine, prašinu je podigla druga tenisačica svijeta Naomi Osaka, objavivši kako se tijekom Roland Garrosa neće pojavljivati na konferencijama za novinare i kako nema namjeru odrađivati medijske obveze. Kao razlog je navela negativan utjecaj konferencija za novinare na mentalno zdravlje sportaša, dodavši kako je očekivanje da igrači(ce) odgovaraju na pitanja nakon poraza poput udaranja osobe dok je još na podu. - Često sam osjećala da ljudi nemaju obzira prema mentalnom zdravlju sportaša, a to se pokaže točnim svaki put kad gledam konferenciju za novinare ili i sama sudjelujem na njoj. Nerijetko sjedimo tamo dok nam postavljaju pitanja koja smo već više puta čuli ili nas pitaju stvari koje nam izazivaju nesigurnost. A ja se jednostavno ne želim izlagati ljudima koji sumnjaju u mene”, napisala je Osaka na društvenim mrežama. Suze mi ne trebaju Dodala je kako je pogledala brojne snimke sportaša koji su u suzama odrađivali “presice” i da ne shvaća razloge za takvo “udaranje ljudi koji su na podu”. image WILLIAM WEST Afp - Moja odluka da ne dolazim na konferencije za novinare nije ništa osobno protiv turnira. Isto tako, nekoliko me novinara prati još otkad sam bila mlada igračica i s većinom njih imam prijateljski odnos. Međutim, ako u teniskim organizacijama misle da mogu reći ‘idi na konferenciju za novinare ili ćemo te kazniti’ i nastavljaju ignorirati mentalno zdravlje sportaša koji su u središtu njihova posla, na to se mogu samo nasmijati. U svakom slučaju, nadam se da će značajan iznos kazni koje ću platiti zbog ovoga biti uplaćen organizacijama koje brinu o mentalnom zdravlju”, dodala je Osaka. Što se tiče kazni, tu svakako neće imati nikakvih problema. Upravo je ovaj tjedan objavljeno da je, prema istraživanju tvrtke Sportico, od lipnja 2020. do svibnja 2021. godine, 23-godišnja Japanka zaradila 55,2 milijuna dolara, što je čini najplaćenijom sportašicom svih vremena. Od spomenutog iznosa, oko 50 milijuna dolara je zaradila zahvaljujući brojnim sponzorima i brendovima čije je zaštitno lice. VEZANE VIJESTI 6685119 SLAVILA U DVA SETA Ana Konjuh izborila glavni ždrijeb Roland Garrosa, priključila se Petri Martić i Donni Vekić PLES MILIJUNA Manekenka i najbogatija sportašica svih vremena! Povukla je jedan ključni potez i postala bogatašica Upravo joj je to spočitnuo dio pratitelja na društvenim mrežama, ističući kako su i konferencije za novinare dio njezina posla i kako bez pojavljivanja u medijima nikad ne bi imala toliku zaradu od sponzora i toliki broj navijača. S nekima od njih je Osaka ušla i u prilično oštru i neugodnu raspravu, pa je jednome odgovorila: - Ja ću svoje kazne platiti. A tko ste vi da mi govorite kako da radim svoj posao? Ni ja vama ne govorim da ste u lošoj formi dok sjedite na kauču.” Velika podrška S druge strane, četverostruka osvajačica Grand Slam naslova dobiva i ogromnu podršku za svoju odluku. Među prvima je na njezinu stranu stala svjetska prvakinja na 200 metara, britanska atletičarka Dina Asher-Smith. - Postoji toliko odličnih novinara koji rade sjajan posao. To ne znači da uvijek postavljaju lagana i lijepa pitanja, već da poštuju vas, vaš rad i točno prenose ono što ste rekli, bez dodataka. Ali, neki pokušavaju izazvati oluju koristeći vaše ime, a to nije u redu. Tko u takvim situacijama brine o mentalnom zdravlju sportaša? Postoji velika razlika između postavljanja primjerenih pitanja i čekanja da se netko posklizne”, napisala je Asher-Smith. Odluku japanske tenisačice koja je odrasla u SAD-u zasad nisu komentirali ni čelnici Roland Garrosa, ni vodeći ljudi svjetskog tenisa, kao ni njezini brojni sponzori. Kazna za izostanak s konferencije za novinare seže do 20.000 dolara, ali takvu obično plaćaju samo oni iz Top 10 društva, dok je za nižerangirane tenisače ona ipak nešto manja

KOCKANJE SA ČOVJEĆANSTVOM

KOCKANJE ILI NE? Lukašenko u ratu s EU u rukavu ima jedan jaki adut, ali taj scenarij izgleda nezamisliv... Bjelorusija bi na jedan način mogla nanijeti štetu njemačkoj ekonomiji, da to bude odgovor Lukašenkovog režima na sankcije EU-a Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 28. svibanj 2021. 23: Zbog prinudnog slijetanja aviona kompanije Ryan-Air u Minsk, Europska unija je već blokirala investicijski paket za Bjelorusiju u iznosu od tri milijarde eura, a očekuju se i druge ekonomske sankcije protiv režima vlastodršca Aleksandra Lukašenka. Njemačka je, pored Poljske, najveći trgovinski partner Bjelorusije u EU. Međutim, prema navodima Odbora njemačke privrede za Istok, Bjelorusija je na 60. mjestu njemačkih izvoznih tržišta i na 75. mjestu kada je riječ o uvozu u Njemačku. Bilateralna trgovina se od 2018. godine neprestano smanjuje, ne samo zbog pandemije koronavirusa, već i zato što konkurentnost bjeloruske privrede slabi, piše Deutsche Welle. Trgovinski promet između dvije zemlje 2020. godine je iznosio 1,9 milijardi eura. Usporedbe radi, susjedna Litva, zemlja s 2,8 milijuna stanovnika, ima trostruko veći obujam trgovine s Njemačkom od Bjelorusije u kojoj živi 9,3 milijuna ljudi. Kakvi gubici prijete? Ako dođe do pada bilateralne trgovine, u slučaju daljnjih ekonomskih sankcija EU-a i mogućih kontramjera Minska, njemačka privreda to gotovo neće ni osjetiti. Pogođen bi jedino bio relativno mali broj firmi koje naročito blisko surađuju s Bjelorusijom. Ali i obim ekonomskih gubitaka koji prijete Lukašenkovom režimu, također bi bio ograničen. Prema podacima Njemačke državne agencije za vanjsku trgovinu (Germany Trade & Invest - GTAI), Njemačka je u 2019. godini činila samo 3,9 posto ukupnog bjeloruskog izvoza, a proizvodi „Made in Germany" činili su samo 4,5 posto bjeloruskog uvoza. Mnogo važnije prodajno tržište za Bjelorusiju 2019. godine bila je Velika Britanija, sa sedam posto, i prije svega tržište Ukrajine sa 12,6 posto. Ukoliko bi se te dvije zemlje pridružile sankcijama EU-a sa svojim mjerama, to bi imalo znatno veći utjecaj na Minsk. Da li su sankcije „Belaruskaliju“ moguće? Prema podacima Odbora njemačke privrede za Istok, gotovo dvije trećine njemačkog izvoza u Bjelorusiju čine strojevi, kemijski proizvodi, kao i automobili te dijelovi za motorna vozila. Oporavak svjetske privrede nakon korona krize, njemačkim izvoznicima bi lako nadoknadio gubitke koje bi mogli pretrpjeti na malom bjeloruskom tržištu. Bjeloruski izvoz u Njemačku čine prije svega željezo, čelik, sirovine i kemijski proizvodi. Za Lukašenkov režim bi veoma bolne bile sankcije protiv državnog proizvođača umjetnog gnojiva „Belaruskali“. U svijetu je malo tako velikih proizvođača umjetnog gnojiva na bazi kalija. VEZANE VIJESTI Aleksandar LukašenkoPremium icon EU PROTIV LUKAŠENKA Novi dokaz nemoći Bruxellesa: Europske sankcije neće natjerati Lukašenka da oslobodi Protaševiča KAKO TO IZVESTI? EU odaslao ponudu Bjelorusiji: ‘Uplatit ćemo vam 3 milijarde eura, ali sam ako se riješite Lukašenka‘ No, je li EU spremna ulaziti u rizik uvođenja ograničenja „Balaruskaliju“? To bi naime moglo dovesti do velikog rasta cijena na svjetskom tržištu i štetilo bi domaćim poljoprivrednicima. Osim toga, Lukašenkov režim bi na sankcije EU-a mogao odgovoriti prodajom sirovina drugim zemljama. S druge strane, sjedište jednog drugog velikog proizvođača kalijskog umjetnog gnojiva je u Njemačkoj. Riječ je o firmi „K+S“ koja uz već sadašnju veliku proizvodnju raspolaže i s vrlo obećavajućim opcijama u Kanadi. Osim toga je vrlo vjerojatno da ruski gigant „Uralkali“, i pored sve solidarnosti Moskve s Minskom, ne bi propustio priliku jačanja uloge na profitabilnom tržištu i pokrio dodatnu potražnju iz EU-a. Može li Lukašenko zaustaviti dotok nafte i plina? Da bi nanio štetu Njemačkoj i drugim zemljama EU-a, Lukašenkov režim bi, u mogućem „ratu sankcijama“, teoretski mogao blokirati rusku opskrbu EU-a energijom, koja ide preko bjeloruskog teritorija. Odbor njemačke privrede za Istok nedavno je izrazio zabrinutost zbog događaja u Bjelorusiji i izričito ukazao na „važnu ulogu koju ta zemlja ima u tranzitu iz EU-a ka Rusiji i obrnuto." Tu se prije svega misli na plinovod „Jamal" i naftovod „Družba“. Na toj trasi su uz to i važne prometnice za željeznički teretni promet. No djelomičnom ili potpunom blokadom tranzita, Minsk bi ozbiljno ugrozio interese i devizne prihode Rusije. Zato takav scenarij nije vjerojatan, to tim više što Lukašenkov režim sve više ovisi od Moskve. A osim toga bi blokada željezničkog prometa štetila i jednom drugom važnom partneru – Kini. Dio svog izvoza za Europsku uniju Kina prevozi željeznicom. Ali čak i kada bi se dogodilo nezamislivo i Lukašenko Europi doista „zatvorio ventil za plin“, tijekom ljeta ne bi bilo problema s opskrbom. A da bi se za zimu napunila europska podzemna skladišta plina, ruskom energetskom koncernu Gazprom dovoljan je i postojeći plinovod Sjeverni tok 1, koji ide preko Baltika, kao i plinovodi koji idu kroz Ukrajinu. Pored toga, Europljani bi mogli više kupovati od drugih dobavljača, uključujući i američki tekući plin (LNG). Što se tiče opskrbe naftom preko naftovoda „Družba“, iskustvo sa zagađenjem s kloridima iz 2019. godine pokazalo je da Njemačka bez problema i bez većih ekonomskih gubitaka može dva mjeseca ili duže bez tog naftovoda, posebno kada se isporuka nastavi morskim putem, iz ruske luke Ust Luga. Lukašenkov režim dakle nema realnih mogućnosti prijetiti Europskoj uniji. Minsk nipošto nije u stanju voditi „rat sankcijama“ s EU-om, a posebno ne s njenom najjačom privredom Njemačkom - čak i ako bi bio blokiran tranzit ruskih izvora energije, piše

SEDAM BESTIDNIH MEDALJA ZA NEVIĐENE RATNE ZLOČINE, HORIZONTALNE I VERTIKALNE !!!

SEDAM MEDALJA Milanović vratio sva ratna odlikovanja Glavašu, on oduševljen: ‘Hvala Bogu, imamo predsjednika koji poštuje Ustav‘ Glavašu se tako vraća niz najvećih državnih odlikovanja Republike Hrvatske Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 29. svibanj 2021. 09:02 Branimir Glavaš nakon davanja potpisa podrške kandidaturi Zorana Milanovića za predsjednika Republike Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović vratio je ratna odlikovanja Branimiru Glavašu, koja mu je još 2010. godine zbog, kako je tada navedeno u službenoj odluci, 'postupanja protivno pravnom poretku i moralnim zasadama u Republici Hrvatskoj', oduzeo tadašnji predsjednik Ivo Josipović. Milanovićeva odluka o prestanku važenja Josipovićeve odluke osvanula je u petak u Narodnim novinama, a navodi se da je donesena 21. svibnja na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske i to na temelju dviju sudskih odluka koje predstavljaju preokret u slučajevima 'selotejp' i 'garaža', u kojima se Glavaša tereti za počinjenje ratnih zločina. Riječ je o odluci Ustavnog suda od 12. siječnja 2015. godine kojom je ukinuta pravomoćna presuda Glavašu i ostalim okrivljenicima te o odluci Vrhovnog suda od 7. lipnja 2016. kojom je ukinuta prvostupanjska presuda u istom slučaju te je postupak vraćen na početak. Glavašu se tako vraćaju sljedeća ratna odličja: Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Red bana Jelačića, Red Ante Starčevića, Red hrvatskog trolista, Spomenica domovinskog rata i Spomenica domovinske zahvalnosti. Glavaš, nekadašnji osječko-baranjski župan, osnivač HDZ-a i ratni čelnik sekretarijata za obranu, od početka odbacuje optužbe za zlostavljanja, mučenja i ubojstva osječkih Srba za koja ga tužiteljstvo tereti. VEZANE VIJESTI 10928369Video icon ‘I NISU NEKI IGRAČI‘ HDSSB-ovci pred HDZ-ovim stožerom izveli performans: Donijeli ‘poklone‘ stranačkim prebjezima POVUKAO SE Glavaš više nije šef HDSSB-a: ‘Pravosuđe je rak-rana! Sviđa mi se Mamićeva inicijativa, uskoro idem u BiH...‘ Novo suđenje u slučajevima 'garaža' i 'selotejp' zakazano je nakon što je Vrhovni sud početkom siječnja prošle godine ukinuo odluku izvanraspravnog vijeća zagrebačkoga Županijskog suda iz ožujka 2019. prema kojoj se ponovljeno suđenje Glavašu trebalo odvojiti od postupka njegovim suoptuženicima. Na prvom suđenju Glavaš i ostali osuđeni su na višegodišnje zatvorske kazne, ali je pravomoćnu presudu ukinuo Ustavni sud, a Vrhovni nakon toga vratio postupak na početak. Glavaš je do tada odradio i većinu osmogodišnje kazne u zatvorima u BiH gdje je otišao uoči izricanja prve presude. Inače, Glavaš je u predsjedničkoj kampanji podržao Milanovića kao kandidata za šefa države, no Milanović se tada od te podrške ogradio, tvrdeći da 'to nije njegovo društvo'. U prvoj reakciji na odluku o vraćanju odlikovanja, Glavaš je na svojem profilu na Facebooku napisao: - Hvala Bogu da imamo predsjednika koji poštuje Ustav, zakone RH i i sudske prakse, a ne kao ona "kokoš" koja je, nakon što je izgubila predsjedničke izbore, pokazala srednji "prst" cijeloj naciji.