DRAGAN BAGIĆ / Recommended/

Ljudi ne rauzumiju jednu stvar-premijer mora imati barem jednog ministra koji će biti meta javnosti. Nje loše da ih ima malo više, recimo 2-3. Više od toga je štetno. Dakle- umijeće je procijeniti i odobriti pravi broj loših ministara. Ako ih je premalo, onda meta postaje premijer i politika vlade. Ako ih jepreviše onda je prevelik pritisak na vladu u cijelini i ukupno loš dojam. Rekonstrukcija se radi kada ovaj broj izađe izvan optimalnog, na bilo koju stranu. Sada je otišao preko gornje granice. E Sad, ako maknete 2-3 koja su sada na meti, postoji opasnost da ih bude premalo u novom sastavu. Tako da treba staviti nekog Damira za svaki slučaj. Sve je jasno onomu koji vidi.

ŠTO JE KLASNA NEMAN JAČA - TO POSTAJE SVE DRSKIJA. VLASTITE ŽRTVE PRETAĆE U ŽIVE MUMIJE !

premium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata login REPORT GOJKA DRLJAČE ‘Invazija na Ukrajinu je maska, Putin zapravo izvodi najveću energetsku krađu u povijesti‘ Je li Putnova invazija priprema za budućnost u kojoj ‘zelena‘ EU ionako neće računati na ruske energente, ali netko drugi hoće? Piše:Gojko DrljačaObjavljeno: 31. ožujak 2022. 10:51 <p>Vladimir Putin i vojska u Irpinu</p> Vladimir Putin i vojska u Irpinu Afp Facebook Twitter Messenger E-mail Političari, mediji, pa i znanstvenici zdravo za gotovo počinju prihvaćati teze kako je Vladimir Putin napravio teške pogreške u procjenama prije invazije na Ukrajinu. Ministar vanjskih poslova Antony Blinken u srijedu je čak održao cijeli govor o tome kako je logična realnost autokratskog režima da vođe primaju iskrivljene ili nepotpune informacije jer im se puna i prava istina ne smije reći. Teza o lošem informiranju Putina temeljem kojega on potom donosi loše odluke postala je službeni stav američkog obavještajnog sustava. Isto tako, postavljena je javna dijagnoza pogoršanog mentalnog i fizičkog zdravlja ruskog predsjednika. Amerikanci pri tome pretpostavljaju kako ni sad Putin ne dobiva cjelovite informacije o neuspjesima i problemima ruske vojske u Ukrajini. No što ako je taj dominantni stav o strašnim Putinovim pogreškama, kakve se ne bi dogodile niti jednom zapadnom lideru, zapravo duboko pogrešan? Što ako on nije loše informirani diktator s psihičkim problemima, nego realizira ciljeve na svoj okrutan način, a Zapad ne razumije što su točno Putinovi ciljevi? Upravo na tu mogućnost upozorio je kolumnist The New York Timesa, Bret Stephens, koji je podsjetio na istraživačka iskustva novinarke Timesa, Carlotte Gall, koja je svojedobno pratila rusku invaziju na Grozni u prvom ratu u Čečeniji. Ako Putin pokušava ponoviti povijesna iskustva iz Čečenije, onda ono što se zbiva u Ukrajini ne ide daleko od njegovih planova, a postoji još relativno uvjerljivih teza/primjera kako ruski predsjednik samo ponavlja ono što je dosad (uspješno) činio. Zapadne teorije Putinove neuspješnosti pretpostavljaju kako bi za Rusiju uspjeh značila neka vrsta brze, lake i elegantne potpune pobjede u Ukrajini, ali se pri tome zaboravlja kako su to zapadni kriteriji vojno-političkog uspjeha. Takve vrste pobjeda Putin odnosno Rusi nisu nikad bilježili, ali su se s odmakom od nekoliko godina teške situacije iz kojih su se izvukli ipak s vremenom bilježile kao pobjede. Kad je i gdje je Putin uopće odnio ono što prema zapadnim kriterijima možemo nazvati "čistom pobjedom"? Evo primjera kako izgleda "ruski poraz" odnosno ruska "pobjeda": Carlotte Gall ovih dana napisala je kako Čečenija jest puno manji teritorij s milijun stanovnika na sjeveru, dok je Ukrajina velika zemlja s oko 40 milijuna stanovnika. Pa ipak, scenarij ruskog djelovanja vrlo je sličan. Ruski vojnici, potpuno nepripremljeni, poslani su na novogodišnju večer 1994. godine u napad na Grozni. Gmizili su u dugim kolonoma tenkova, kamiona i ostalih oklopnih vozila kao da lijeno idu uhititi preplašeno čečensko vodstvo. No u samo jednoj noći hrabri Čečeni uništili su lakim protuoklopnim oružjem cijelu rusku oklopnu brigadu. Stotine ruskih vojnika izgorilo je u beskorisnom oklopu, ostatak je zarobljen. Svijet je još tad mogao donijeti zaključak kako su tenkovi spremni za ropotarnicu povijesti, kao što to danas "mudro" čine "vojni eksperti" gledajući videozapise iz Ukrajine. No malo novija povijest kaže da je nakon prvog lošeg iskustva ruska vojska okružila Grozni s tri strane te krenula s artiljerijskim napadima. Prvo su uništili predgrađe, potom industrijska postrojenja, a na kraju su se granatama i projektilima obrušili na stambene kvartove. Sve to, također, jako podsjeća na situacije oko više ukrajinskih gradova, kao i sve ostalo prepoznatljivo iz Putinova "priručnika" terora i zastrašivanja: opsade gradova, bombardiranje okruženih gradova, otmice, žestoka opresija protiv prosvjednika, masovne deportacije i utamničenja lokalnih lidera te novinara… Sve je to dio prakse koju je Putin jednostavno preuzeo od vjerojatno najstrašnijeg vladara u ruskoj povijesti, Josifa Visarionoviča Staljina. Ukratko, prvi čečenski rat bio je "čisti dokaz" krivih ruskih procjena i potpune političke i vojne nekompetencije, a Čečeni su bili nalik Ukrajincima danas. U zadnjoj fazi Rusi su pak u Čečeniji bacali klaster bombe na sve što se kretalo ulicama Groznog, pa čak i na umirovljenike koji su skupljali vodu. Nakon tri mjeseca opsade Grozni je pao, a ruski vojnici, piše Gall, sjedili su u centru i čuvali srušene zgrade te uništavali preostale bunkere. Ponavlja li Rusija danas potpuno iste pogreške iz Čečenije u Ukrajini ili ponavlja istu brutalnu taktiku koja je u percepciji Zapada pogreška sama po sebi? Je li za Putina pogreška, recimo, svjesno slati ruske vojnike u smrt, ili je to ipak samo dio ruske vojne tradicije još od doba ruskoga carstva?

ŠTO ROŠTAJU NAPUKLA ZVONA RUSKE AUTOKRACIJE PETRA VELIKOG I PUTINA MALOGA !? I

Neočekivana nova politička zvijezda: ‘Roman nije pao s neba, on će sigurno tražiti nešto i za sebe‘ Abramovič nije pao s neba, on je iskusan čovjek koji se očito uživio u misiji spašavanja, ali i traži benefite za sebe u ovoj situaciji Piše:Vlado VurušićObjavljeno: 29. ožujak 2022. 15:42 Roman Abramovič bio je krajem 90-ih godina u ekipi tadašnje kremaljske političko-oligarhijske kreme koja je i odabrala Vladimira Putina za novog lidera Romana. Turski mediji javili su da je službeni posrednik i pregovarač na razgovorima ukrajinske i ruske delegacije u Istanbulu jedan od najbogatijih ruskih oligarha i vlasnik trenutačnog prvaka Europe, londonskog Chelseaja, Roman Abramovič, i to s dvostrukim blagoslovom - i od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i od kremaljskog vlastodršca Vladimira Putina. Milijarder te nogometni i naftni magnat Roman Abramovič postao je tako jedna od najvažnijih figura teških pregovora dviju zaraćenih strana, kao glasnik između Kijeva i Moskve. Abramovič se susretao sa Zelenskim u skloništima Kijeva, a nedavno je osobno, preko Turske, odnio i njegovo pismo s prijedlogom za okončanje rata Vladimiru Putinu...

PUTINOVE NEVOLJE

premium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata login NEVOLJE U KREMLJU ‘Putin je sve krivo procijenio, širi se pobuna u vojnim krugovima, a Xi će ga nasamariti‘ Ruskom predsjedniku savjetnici se ne usude reći istinu, a to je da na bojištu među njegovim trupama vlada kaos Piše:Silvija NovakObjavljeno: 31. ožujak 2022 Ruskog predsjednika Vladimira Putina njegovi savjetnici pogrešno informiraju o poteškoćama ruske vojske Prema navodima nekoliko američkih dužnosnika, čini se da postoji sve veća napetost između Putina i Ministarstva obrane uključujući i samog ministra Sergeja Šojgua, koji je nekoć bio u najužem Putinovom krugu i predsjednik mu je silno vjerovao. Govoreći u Alžiru, američki državni tajnik Antony Blinken kazao je da Putinu njegovi savjetnici ne daju točne i cjelovite informacije. 'U vezi s predsjednikom Putinom, mogu vam ponoviti ono što sam rekao i ranije, jedna od Ahilovih peta autokracije je ta da u takvim sistemima nemate ljude koji moćnicima govore istinu ili uopće imaju mogućnost moćnicima govoriti istinu', kazao je Blinken. 'A mislim da to sada vidimo u Rusiji.' Koštala ga izolacija Drugi američki dužnosnici su rekli da je Putinova rigidna izolacija tijekom pandemije i spremnost da javno ukori svoje savjetnike koji ne dijele njegovo mišljenje, stvorila određeni stupanj opreza ili čak straha među višim časnicima ruske vojske. Dužnosnici vjeruju da Putin dobiva nepotpune ili suviše optimistične izvještaje o napredovanju ruskih snaga što je dovelo do nepovjerenja u njegove vojne savjetnike. Putin, čini se, uopće nije svjestan da Rusija u Ukrajini koristi vojne ročnike te da su tek unovačeni vojnici među onima ubijenima u borbama, kažu američki dužnosnici. Putinovo neznanje pokazuje 'jasan prekid u protoku točnih informacija koje dolaze do ruskog predsjednika', prema riječima američkog dužnosnika koji je želio ostati anoniman kako bi govorio o deklasificiranim, ali još uvijek osjetljivim temama. Sada postoji 'stalna napetost' između Putina i Ministarstva obrane, kaže dotični dužnosnik. Ovdje valja napomenuti da zapadna teza o Putinovoj nesvjesnosti angažmana ročnika nije sasvim točna, budući da je na Međunarodni dan žena Putin osobno u čestitci majkama, suprugama i djevojkama vojnika rekao da je naredio istragu slučajeva u kojima je utvrđeno da su ročnici poslani u Ukrajinu. On je, doduše, te slučajeve tretirao kao grešku budući da je, prema njemu, u Ukrajini dozvoljen isključivo angažman ugovornih vojnih profesionalaca. Procjena američke obavještajne službe također govori i o tome da Putin nema cjelovita saznanja ni o tome koliko su za rusku ekonomiju doista štetne sankcije Zapada. Rusi i dalje ne napreduju u ratu. Ne samo da su ukrajinske snage odbile ruske napade, nego su krenule i u kontranapade. Neki američki dužnosnici vjeruju da su viši ruski dužnosnici oprezni oko davanja istinitih procjena, možda se bojeći da će kao donositelji loših vijesti biti optuženi za podbačaje na bojnom polju. Ruski vojni posrtaji nagrizli su povjerenje između Putina i njegova Ministarstva obrane. Iako je Šojgu smatran jednim od rijetkih savjetnika kojima Putin vjeruje, tijek rata je naštetio njihovu odnosu. Neki završili u kućnom pritvoru Putin je dvojicu visokih obavještajnih dužnosnika navodno stavio u kućni pritvor jer su mu donosili netočne podatke uoči invazije, još nešto što se može pripisati klimi straha. Zbog sve više dokaza o rastućoj Putinovoj frustraciji, američka je strana u posljednjih nekoliko tjedana sve uvjerenija da Putin ne dobiva prave podatke od svojeg Ministarstva obrane i najviših dužnosnika. Amerikanci vjeruju da je Putin doveden u zabludu i da mu njegovi visoko pozicionirani savjetnici nisu voljni reći istinu. Strogo je čuvana tajna o kojim se to američkim obavještajnim izvorima iz Kremlja radi. No, otkako je Rusija prošle godine počela gomilati vojsku oko granice s Ukrajinom, američki su obavještajni izvori točno predvidjeli sve Putinove poteze. SVE ŠTO MORATE ZNATI Finska, najpripremljenija država za ruski napad: ‘Čekamo ih još od Drugog svjetskog rata...‘ Naziru se konture nove ruske strategije: Ukrajince na istoku žele zatvoriti u - kliješta! Abramovič dugo pričao na terasi s Ukrajincima: Trpeza bila bogata, nije uzeo ni zalogaj... SAD: ‘Ruske snage povlače se iz Černobila, počeli su i s repozicioniranjem oko Kijeva‘ VEZANE VIJESTI <p>Vladimir Putin</p> REPORT GOJKA DRLJAČE Invazija na Ukrajinu otvara pitanje ruskih špijuna u EU: Sigurno operiraju i u Hrvatskoj... ‘OVO JE KATASTROFA‘ Zviždač iz FSB-a: ‘Vlada kaos, u Kremlju rastu šanse za državni udar protiv Putina‘ Izvješće s kojeg je skinuta oznaka tajnosti prvi je objavio u srijedu Associated Press. Ruske snage najavile su u utorak smanjenje aktivnosti oko Kijeva, glavnog grada Ukrajine, iako su američki dužnosnici kazali da su skeptični u vezi toga da Rusija zaustavlja napade kao mirovnu gestu. Umjesto toga, neki vjeruju da su ti potezi znak da Rusija prilagođava svoju dosad neuspješnu strategiju. Također je moguće da je promjena strategije znak disfunkcije i pogrešne komunikacije među višim časnicima ruskog Ministarstva obrane. 'Širi se pobuna protiv Putina' A da u samom vrhu ruske politike sve jače tinja nezadovoljstvo ratom u Ukrajini, piše i britanski The Times. Zbog 'osobnog rata' koji vodi u Ukrajini, širi se pobuna među ruskim vojnim krugovima protiv predsjednika Putina kojem njegovi savjetnici lažu o posrtajima ruskih trupa u Ukrajini. To je sukus stvari koje će u četvrtak objaviti šef britanskih obavještajaca (to jest sigurnosno-obavještajne agencije GCHQ), Sir Jeremy Fleming. Fleming će, doznaje britanski The Times, objasniti kako je ruski lider "strahovito krivo procijenio" mogućnosti svoje vojske, otpor Ukrajinaca te reakciju Zapada na njegovu invaziju. Putinove greške dovele su do "krive strateške procjene" - naime, on je precijenio sposobnost svoje vojske da pobijedi, a istovremeno nije bio svjestan da ruskim vojnicima nedostaje oružja te da među trupama vlada nizak moral. Nadalje, informacije do kojih su došli britanski obavještajci sugeriraju da ruske trupe odbijaju izvršiti naredbe, sabotiraju vlastita vozila i opremu te greškom obaraju i vlastite avione. 'Kina će nasamariti Rusiju' Štoviše, Britanci tvrde da se ukrajinskoj "legiji" dobrovoljaca pridružuju i prebjezi iz ruske vojske. Na aplikaciji Telegram pojavile su se fotografije ruskih vojnika koji uče kako koristiti protutenkovsko oružje. Između ostalog, Fleming će u svojem govoru, koji će držati u četvrtak u Australskom nacionalnom sveučilištu Canberri, a u koji su uvid dobili novinari, naglasiti s kojim se sve problemima susreću ruske snage u Ukrajini - od već spomenutog niskog morala među trupama pa do visokog broja ubijenih vojnika (navodno i do 15.000 mrtvih prema procjenama NATO-a) i ozbiljnih logističkih problema. - Zapovjedna struktura im je u kaosu. Iako vjerujemo da se Putinovi savjetnici boje reći istinu svojem predsjedniku, razmjer krivih procjena kada je u pitanju invazija na Ukrajinu sada mora biti sasvim jasan i samom režimu. Ovo je postao Putinov osobni rat, čiju cijenu plaćaju nevini ljudi u Ukrajini te, sve više, i građani Rusije, kazat će u četvrtak Fleming, kako piše The Times. Očekuje se da će Fleming također kritizirati Kinu zbog toga što nije osudila invaziju na Ukrajinu. Štoviše, šef britanskih obavještajaca tvrdit će kako predsjednik Xi Jinping želi iskoristiti ekonomsku slabost Rusije tako da ojača globalni utjecaj Pekinga. Putina će zapravo nasamariti, a Kina će iskoristiti krizu da kupuje "jeftinu naftu i jeftin plin". Kina ostaje i prilično tiha oko cijelog rata u Ukrajini kako ne bi previše izložila i vlastite ambicije prema Tajvanu, naglasit će u svojem govoru Fleming, kako piše The Times.

'HEJ, VI TAMO', SKINITE ŠEŠIRE SA VAŠIH PLOŠNIH BURŽUJSKIH TIKVA, KOK POKRAJ VAS DEFILIRAJU UPITNE KRHOTNE MALENKOSTI ! 'NA KOJIMA STE GRADILI VLASTITU VELIČINU!'

UKRAJINA DANAS

UŽIVO: RAT U UKRAJINI Putin ljut na svoje zapovjednike jer mu daju lažne izvještaje? ‘Strah ih je govoriti istinu‘ Ključne događaje 35. dana invazije na Ukrajinu pratimo iz minute u minutu Piše:Jutarnji.hr, HinaObjavljeno: 30. ožujak 2022. 06:20 Ključni događaji: - 35. je dan ruske invazije u Ukrajini - Ukrajinci su s dosta skepse primili vijest o ruskom povlačenju, jednako tako i zapadne zemlje - Otvorena su tri humanitarna koridora, jedan iz Mariupolja - Poraj Kijeva zabilježen su nove eksplozije - Lavrov je bio u prvom posjetu Kini nakon početka invazije - U jučerašnjem napadu na Mikolajiv ubijeno je 12 osoba - Kijev tvrdi da Rusija premješta snage iz sjeverne u istočnu Ukrajinu - Sirijskim borcima nudi se 5900 eura mjesečno za borbu u ruskim redovima Anatolii Stepanov NOVO 16:20 - Ruski predsjednik Vladimir Putin nije u najboljim odnosima sa svojim vojnim zapovjednicima. Štoviše, smatra da su oni od njega počeli skrivati ruske posrtaje i neuspjehe na bojištu u Ukrajini, rekao je za NBC neimenovani američki dužnosnik. Prema njemu, informacije o ruskim gubicima i pravim učincima sankcija na rusko gospodarstvo nisu došle do Putina "zato što se njegovi najviši dužnosnici previše boje kazati mu istinu". Isti je dužnosnik za NBC rekao i sljedeće: - Sada postoji konstantna tenzija između Putina i Ministarstva obrane Ruske Federacije, a koja proizlazi iz Putinovog nepovjerenja u ljude na čelu Ministarstva. Pokaže li se ova informacija točnom, mogla bi objasniti povremenu neusklađenost u izjavama ruskih dužnosnika, koji ponekad tvrde da pregovori s Ukrajincima idu u dobrom smjeru, te Vladimira Putina koji dosad nije pokazao volje za kompromis kada su u pitanju ruski planovi u Ukrajini. 16:10 - Dvostruko više Rusa je optimistično što se tiče budućnosti sada, mjesec dana otkako je počela vojna intervencija u Ukrajini, u usporedbi s podacima s kraja prosinca, prema anketi koju je, valja naglasiti, naručio Kremlj, a koja je objavljena u srijedu. U anketi u kojoj je sudjelovalo 1500 osoba, a koju je provela agencija FOM 20. ožujka za Kremlj, 49 posto osoba je reklo da očekuje da se život u Rusiji poboljša u tri do pet godina, prema 25 posto od prosinca prošle godine. Četiri tjedna od vojne operacije u kojoj su živote izgubile tisuće ruskih i ukrajinskih vojnika i ukrajinskih civila, oko 13 posto očekuje da će se život pogoršati u tri do pet godina, prema 25 posto u prosincu, prema FOM-u. 15:54 Italija se prvo želi uvjeriti da će ruski Gazprom distributerima uistinu poslati izmijenjene ugovore o isporuci plina i tek tada će odlučivati o eventualnoj objavi krize u opskrbi, izjavio je u srijedu izvor u vladi. Njemačka je danas objavila pripravnost na moguću krizu u opskrbi plinom, poručivši građanima i kompanijama da smanje potrošnju, a Nizozemska se sprema pozvati građane da troše manje plina kako bi se smanjio uvoz. "Italija prati što se događa i odluku će donijeti naknadno", izjavio je danas izvor u vladi. 15:42 Procjenjuje se da je 200 do 300 civila ubijeno u gradu Irpinu u blizini Kijeva prije nego što je ovaj tjedan taj grad ponovno vraćen u ukrajinske ruke, rekao je gradonačelnik. Reuters javlja da je gradonačelnik Oleksandr Markušin na brifingu u srijedu rekao da je oko 50 ukrajinskih vojnika ubijeno u Irpinu, a neka tijela su još uvijek zarobljena pod ruševinama. 15:33 Posljednji podaci UN-ove agencije za izbjeglice pokazuju da je 4.019.000 Ukrajinaca pobjeglo u susjedne zemlje, a više od šest milijuna raseljeno je unutar Ukrajine, što znači da je najmanje četvrtina stanovništva morala napustiti svoje domove zbog rata. 15:08 Norveška i ostatak Europe trebali bi zatvoriti svoje morske luke ruskim brodovima, rekao je u srijedu norveškom parlamentu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. "Europska unija, a nadam se i Norveška, trebaju zabraniti ruskim brodovima da koriste europske luke sve dok blokiraju naše luke", javio se Zelenskij video vezom iz Ukrajine. Dodao je da su Ukrajina i Norveška, nakon Rusije druga najveća izvoznica plina, počele pregovore o snabdijevanju 5 milijardi kubičnih metara plina za sljedeću zimu. "Možete dati odlučujući doprinos energetskoj sigurnosti Europe tako što ćete ponuditi potrebne izvore i zemljama Europske unije i Ukrajini", rekao je. 15:03 Ruska opsada luke Mariupolj smanjila je ukrajinsku proizvodnju čelika za 30 do 40 posto, izjavio je u srijedu za ukrajinske medije izvršni direktor proizvođača čelika Metinvesta Jurij Riženkov. "Čeličane u Mariupolju proizvode više od trećine ukrajinskog čelika", kazao je Riženkov za ukrajinsku televiziju Channel 24. Sjedište Metinvesta upravo je u Mariupolju koji, prema Channelu 24, još kontroliraju ukrajinske oružane snage. Rusija ih ne bi mogla voditi čak i da ih zauzme, kaže čelnik ukrajinske tvrtke, jer "rusko tržište nije dovoljno veliko ni za njihove vlastite proizvođače metala", a ne bi imali ni potrebne radnike, tvrdi. 14:40 NATO savez mora pooštriti svoje kopnene, zračne i morske obrambene sposobnosti u baltičkoj regiji, rekla je u srijedu estonska premijerka Kaja Kallas. "Kako bismo imali mir, moramo se pripremiti za rat", rekla je Kallas na zajedničkoj konferenciji za medije s danskom premijerkom u estonskoj vojnoj bazi Tapa. Trenutna situacija na Baltiku "nije dovoljna" za uvjerljivu obranu, ustvrdila je Kallas. 14:33 Tod Walters, zapovjednik američkih snaga u Europi, kazao je danas u američkom kongresu kako je Rusija na invaziji Ukrajine angažirala od 70 do 75 posto svoje cjelokupne vojske. - Ukrajina svakako može uspjeti u zaustavljanju ruskih snaga, rekao je američki general. 14:21 Ukrajinsko ministarstvo obrane priopćilo je da ruske snage nastavljaju s napadima na grad Černihiv na sjeveru Ukrajine, unatoč tvrdnjama Kremlja da će zaustaviti napade tamo i u Kijevu iz poštovanja prema mirovnim pregovorima koji su u tijeku. - Ukrajina je primjetila neke pokrete trupa iz područja Kijeva i Černihova, ali nema masovnog povlačenja, rekao je glasnogovornik ukrajinske vojske. 14:04 Michael McFaul, bivši američki veleposlanik u Rusiji, poručio je da Putin ne kontrolira situaciju onoliko koliko bi želio da ljudi vjeruju. - Putin ne povlači vojsku iz Kijeva. Ukrajinski vojnici ih potiskuju. To je razlika, napisao je McFaul na Twitteru. 13:44 Ruske snage napale su objekt Crvenog križa u opkoljenom i uništenom lučkom gradu Mariupolju na jugu Ukrajine, poručili su iz Kijeva te upozorili upozorili na humanitarnu katastrofu koja se nastavlja. 13:34 - Visoki kineski diplomat Wang Yi rekao je da je Kina spremna raditi s Rusijom kao bi se njihov odnos podigao na 'višu razinu'. Dodao je da su veze između dviju zemalja 'izdržale novi test usred promjenjive međunarodne situacije'. Zapadne zemlje, uključujući SAD, upozorile su Kinu da ne podržava Rusiju zbog njezine invazije na Ukrajinu. Wang Yi je rekao da Kina podržava 'hlađenje' sukoba i napore i Rusije i Ukrajine koji se poduzimaju po pitanju prevladavanja 'teškoća' i njihovog mirnog rješavanja. 13:25 - Jeljcinov ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev komentirao je obećanje Rusije da će smanjiti svoju vojnu operaciju oko Kijeva i Černihiva. Kritičar rata u Ukrajini rekao je da bi obećanje Moskve da će se povući lako mogao biti 'manevar koji će Rusiji kupiti vrijeme da se pregrupira, a zatim udari koliko god može'. 'Putinov režim razumije jedino jezik snage. Susrevši se s porazom u blizini Kijeva, Putin sada pribjegava diplomatskim i konvencionalnim vojnim manevriranjem.' Upozorio je Zapad da se ne 'hladi' po pitanju isporuke oružja Ukrajini ili sankcija Rusiji, rekavši da se Vladimir Putin do sada 'kladio na slabost Ukrajine i Zapada'. 13:04 - Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će granatiranje opkoljenog ukrajinskog grada Mariupolja prestati tek kada se ukrajinske trupe predaju, javlja BBC. Putin je to komentirao tijekom sat vremena dugog telefonskog razgovora s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u utorak navečer, stoji u priopćenju Kremlja. No francuski dužnosnici rekli su da je ruski čelnik pristao razmotriti planove za evakuaciju civila iz grada. Francuska je, zajedno s Turskom, Grčkom i nekoliko humanitarnih skupina, predstavila Putinu plan za evakuaciju. Međutim, u svom očitavanju Kremlj je sugerirao da Putin nije dao takva jamstva. Ruski dužnosnici rekli su da je Putin rekao francuskom čelniku kako 'da bi se riješila teška humanitarna situacija u ovom gradu, ukrajinski nacionalistički militanti moraju prestati pružati otpor i položiti oružje'. U priopćenju se dodaje i da je Putin Macronu dao 'detaljne informacije o mjerama koje je ruska vojska poduzela kako bi pružila hitnu humanitarnu pomoć i osigurala sigurnu evakuaciju' civila iz opkoljenog grada'. 12:53 - Gradonačelnik Černihiva Vladislav Atrošenko rekao je da je grad na sjeveru Ukrajine pod 'kolosalnim napadom' unatoč obećanju Moskve da će tamo 'drastično smanjiti' vojne operacije. Atrošenko je rekao da su se neprijateljstva u Černihivu zapravo povećala otkako je iznesena tvrdnja. 'Ovo je još jedna potvrda da Rusija uvijek laže.Danas imamo kolosalan napad na centar Černihiva. Ranjeno je 25 osoba i sada su u bolnicama. Svi su civili', kazao je. Dakle, kad god Rusija nešto kaže, to treba pažljivo provjeriti', dodao je. 12:33 - Današnji humanitarni koridori za evakuaciju civila otvoreni su iz Mariupolja, iz Melitopolja te između Energodara i Zaporižja, istaknula je zamjenica ukrajinskoga premijera Irena Vereščuk. 12:15 - Moskva kaže kako nije zamijetila ništa obećavajuće i kako nema velikih pomaka u pregovorima između Ruske Federacije i Ukrajine, te da ih čeka još puno posla, prenosi ruski Tass. 'Pozitivno je to što je ukrajinska strana barem počela konkretno formulirati i zapisivati na papir ono što predlaže. Do sada to nismo uspjeli postići. Ovo je pozitivan faktor, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, odgovarajući na pitanje o pregovorima Rusije i Ukrajine koji su vođeni dan ranije u Istanbulu. 'Što se ostalog tiče, za sada ne možemo navesti ništa obećavajuće, neke pomake, još je jako, jako puno posla', kazao je. Peskov je dodao i kako tijekom telefonskog razgovora čelnika Ruske Federacije i Francuske, Vladimira Putina i Emmanuela Macrona, nije postignut napredak u provedbi humanitarne operacije u Mariupolju. Napomenuo je i kako je status Krima riješen, 'tako da Moskva neće razgovarati o tom pitanju s Kijevom ili bilo kojom drugom stranom'. Prijedlog Kijeva za mirovni sporazum s Rusijom uključivao je obećanje da će se teritorijalni spor oko Krima riješiti u roku od 15 godina bez upotrebe sile. 'Krim je dio Ruske Federacije. Prema našem Ustavu, ne možemo ni s kim razgovarati o sudbinama ruskih teritorija, o sudbinama ruskih regija. To ne dolazi u obzir', rekao je dužnosnik. Krim je izglasao ponovno priključenje Rusiji 2014., nakon što je oružanim udarom u Kijevu zbačena ukrajinska vlada. Kijev tvrdi da je glasovanje bilo nelegitimno i navodi Krim kao privremeno okupirani ukrajinski teritorij. Ukrajinski dužnosnici rekli su da ni pod kojim okolnostima neće odustati od zahtjeva za Krim. 11:41 - Pregovori između Rusije i Ukrajine 'definitivno su napredovali', rekao je Ihor Zovkva, zamjenik šefa ureda predsjednika Volodimira Zelenskog. No kazao je da Ukrajina neće trgovati 'niti jednim inčem' teritorija. Na razgovorima u Istanbulu prvi put je ruska strana, umjesto ultimatuma i crvenih linija, poslušala ukrajinski stav. Također je rekao da Rusija nije povukla trupe ni iz Kijeva ni iz Černihiva unatoč tome što je Rusija rekla da će smanjiti svoje operacije u tim područjima. 11:28 - U jučerašnjem ruskom napadu na zgradu regionalne uprave u južnom ukrajinskom lučkom gradu Mikolaivu ubijeno je 12 ljudi, a ozlijeđeno je gotovo 30, rekli su ukrajinski dužnosnici. Gradonačelnik Oleksandr Senkevič rekao je za BBC da u zgradi nije bilo vojnog osoblja, već samo stražari i uredsko osoblje. Senkevič misli da su ruske snage zbog medijske aktivnosti možda pokušavale ubiti regionalnog guvernera Vitalija Kima, koji u to vrijeme nije bio tamo.

MRSKA JE DIVOTA PROMATRANJE TE GLOBALNE NAJLJUĆE ZVJERI, KAKO MANIPULIRA SVOJIM BLISKIM RODOM. FIZIČKI I MENTALNIM KASTRIRANJEM. OSVJEŠTENE BARABE, I ZALEĐENOG LAŽOVA !

Jutarnji list REPORT GOJKA DRLJAČE Pred nosom nam se upravo odvija zastrašujući fenomen, no nitko ne reagira: Globalno selo gori, a baba se češlja... Planetu prijeti recesija, inflacija, nestašice, pa i širenje sukoba, a globalni MSCI dionički indeks je lijepo porastao Piše:Gojko DrljačaObjavljeno: 30. ožujak 2022. 10:37 Svima nama praktično pred nosom zbiva se nešto vrlo neobično, a malo eksperata javno traži objašnjenje čak pomalo zastrašujućeg fenomena: Kako je moguće da imamo kaos u globalnoj ekonomiji, a da se na globalnom financijskom tržištu ne zbiva baš ništa dramatično? Je li moguće da su se, primjerice, dionička tržišta po pitanju cijena odvojila od realnog života te investiranje počinje ličiti na igru žetonima u velikoj planetarnoj kockarnici? Kako je moguće da značajni dio tržišta ignorira svjetsku geopolitičku dramu kakvoj nismo svjedočili od Drugog svjetskog rata? Svjedočimo snažnom i nepredvidljivom nasrtaju inflacije u Sjedinjenim Državama te Europskoj uniji. Kamate počinju rasti. Zastoji u lancima opskrbe dodatno su se zakomplicirali te pogoršali....

KAPITAL BEZ TRŽIŠTA U VELIKOM DRUŠTVENOM RASULU

UŽIVO: RAT U UKRAJINI Pentagon: Rusko ‘povlačenje‘ zapravo je taktički manevar; Zelenski: ‘Pregovori nisu ugušili granate...‘ Ključne događaje 34. dana invazije na Ukrajinu pratimo iz minute u minutu Piše:Jutarnji.hr, HinaObjavljeno: 29. ožujak 2022. 06:39 Ključni događaji: - U tijeku je 34. dan ruske invazije na Ukrajinu - Postignut je veliki napredak u pregovorima, Rusi objavili da drastično smanjuju vojne aktivnosti u Kijevu. Šef njihovog pregovaračkog tima Vladimir Medinski brzo je upozorio da to ne znači i prekid vatre. - Pentagon smatra da je najava ruskog 'povlačenja' oko Kijeva zapravo tek taktički manevar kojim se pripremaju žešći napadi na druge dijelove Ukrajine - Putinov savjetnik iz Istanbula tvrdi sa su razgovori su bili konstruktivni, dok su ukrajinski pregovarači iznijeli i neke konkretne prijedloge - između ostalog su poručili da bi pristali na neutralnost zemlje i objasnili što bi tražili zauzvrat - Putin i Macron imali su novi telefonski razgovor u kojem je ruski predsjednik odbio inicijativu francuskog kolege o humanitarnoj misiji u Mariupolju - U Istanbulu se na pregovorima pojavio i Roman Abramovič, koji ovaj put nije pojeo ni zalogaja s bogate trpeze - U Mikolajivu je raketirana upravna zgrada, poginulo je 7 osoba - Ruski ministar obrane Sergej Šojgu poručio je da je završila prva faza specijalne vojne operacije - Britanci tvrde da su plaćenici ruske skupine Wagner raspoređeni na istoku Ukrajine NOVO 23:05 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da se signali s mirovnih pregovora s Rusijom mogu nazvati pozitivnim, ali je dodao da oni nisu ugušili eksplozije ruskih granata. U kasnovečernjem obraćanju Zelenski je također izrazio oprez glede obećanja Rusije da će drastično smanjiti vojne operacije u nekim područjima i rekao da Ukrajina neće popuštati svoje obrambene napore. Rusija i Ukrajina vodile su u ponedjeljak mirovne pregovore u Istanbulu. Zelenski je rekao da Kijev ne vidi razloga vjerovati riječima nekih ruskih predstavnika. - Možemo reći da su signali koje dobivamo iz razgovora pozitivni, ali ne prigušuju eksplozije ruskih granata, rekao je, dodajući da Ukrajina može vjerovati samo konkretnom rezultatu razgovora. Ranije tijekom dana Rusija je obećala smanjiti vojne operacije oko glavnog grada Kijeva i na sjeveru Ukrajine. Zelenski je rekao da unatoč tom obećanju "situacija nije postala lakša ... ruska vojska još uvijek ima značajan potencijal za nastavak napada na našu državu. Stoga ne smanjujemo naše obrambene napore." Zelenski je ponovio da bi bilo kakav mirovni sporazum morao uključiti odlazak ruskih snaga s ukrajinskog teritorija, te da ne može biti kompromisa o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Također je pozvao na strože sankcije Rusiji i odbacio ideju o ukidanju sadašnjih kaznenih mjera dok se rat ne završi i pravda ne izvrši. 23:02 - Karizmatični gradonačelnik ukrajinskog Mikolajiva, koji je pomogao organizirati otpor nakon ruske invazije, preživio je napad na zgradu regionalne vlade jer je taj utorak - zaspao na posao. Više pročitajte OVDJE. 22:45 - Granata je pogodila privremeni ruski vojni logor u blizini granice s Ukrajinom u utorak navečer, prenijela je ruska agencija Tass navodeći da je prema prvim podacima vjerojatno ispaljena s ukrajinske strane. Tass je o događaju izvijestio ubrzo nakon što je lokalni visoki dužnosnik priopćio o nizu eksplozija blizu ruskog grada Belgoroda uz granicu s Ukrajinom. Na videosnimci koju su objavila dva belgorodska portala navodno su prikazane eksplozije u daljini, no Reuters još čeka potvrdu o istinitosti te informacije. Tass kao izvor navodi hitne službe, prema kojima je četvero ljudi ozlijeđeno u eksploziji. Guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov ranije je na internetu objavio da su se eksplozije dogodile blizu sela Krasni Oktobar, koji se nalazi 30-ak kilometara jugozapadno od Belgoroda. Uzrok eksplozijama isprva nije naveo, ali je naknadno ruski državni medij Sputnik izvijestio da je riječ o "ljudskom faktoru". Belgorod se nalazi 80 kilometara sjeverno od Harkiva, grada koji su ruske snage teško bombardirale tijekom prošlih nekoliko tjedana. 22:25 - Američko ministarstvo obrane vjeruje da je obećanje Rusije da će znatno smanjiti intenzitet borbi na sjeveru Ukrajine samo taktički manevar, te je upozorilo na mogućnost novih napada u drugim dijelovima zemlje. Nitko se ne smije zavaravati ruskom izjavom, kaže glasnogovornik Pentagona John Kirby. Do sada se samo "mali broj" ruskih vojnika kretao sjeverno od Kijeva dalje od glavnog grada, rekao je Kirby, dodajući da ne treba vjerovati ruskom obrazloženju da se radi o povlačenju. - Vjerujemo da je ovo ponovno pozicioniranje, a ne pravo povlačenje, te da bismo svi trebali biti spremni čekati veliku ofenzivu na druga područja Ukrajine, kaže. Ruske snage "nisu uspjele" u svom cilju zauzimanja Kijeva. Međutim, Rusija bi mogla nastaviti bombardirati Kijev projektilima izdaleka. - To ne znači da je prijetnja Kijevu gotova, kaže Kirby. 21:59 - Ukrajinske vlasti istražuju video snimke za koje se tvrdi da pokazuju kako ukrajinski vojnici pucaju u noge ruskim ratnim zarobljenicima. Uznemirujuća snimka loše kvalitete prvi se put pojavila u ranim jutarnjim satima nedjelje, a otad se proširila društvenim mrežama. BBC je analizirao video, ali da ga još nije neovisno provjerio. Što su dosad saznali pročitajte OVDJE. 21:53 - Ruski oligarh Roman Abramovič danas je bio na pregovorima Ukrajine i Rusije koji se održavaju u Istanbulu, a proveo je i dosta vremena u razgovoru s ukrajinskim pregovaračima. Unatoč bogatoj trpezi, čini se da ovaj put nije uzeo ni zalog, vjerojatno poučen neugodnim iskustvom s pregovora u Bjelorusiji. Više pročitajte OVDJE. 21:43 - U mjestu Krasni Oktobar u blizini ruskog grada Belgoroda koji se nalazi pored granice s Ukrajinom u utorak u večernjim satima odjeknula je snažna eksplozija. Tu je informaciju potvrdio guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov koji je naveo i da su četiri osobe ozlijeđene. Na mjesto događaja upućena je Hitna pomoć, ali zasad nema podatak o uzroku detonacije i je li ona na ikoji način povezana s ratom u Ukrajini. Belgorodska oblast je jedna od lokacija kroz koju je krenula ruska invazija na Ukrajinu. 21:25 - Moskva traži da Ukrajina odustane od razvoja nuklearnog oružja te na svom teritoriju ne bi smjela imati strane vojne baze. Što je, kako se da zaključiti, prihvatljivo Kijevu. U zamjenu, Ukrajina bi dobila ono što ukrajinski pregovarač David Arahamija naziva "formulacijom sličnom NATO-ovu članku 5", a sigurnosna jamstva dale bi zemlje članice Vijeća sigurnosti, ali i još neke. Što točno pod time misle, šef ukrajinske delegacije objavio je večeras. Više pročitajte OVDJE. 21:20 - Samoproglašena Narodna republika Doneck u istočnoj Ukrajini koju podržava Rusija razmišlja o pridruživanju Rusiji kad zavlada cijelom regijom Donecka, prenijeli su u utorak donecki mediji izjave čelnika separatista Denisa Pušilina. - Želja i težnja ka pridruživanju Ruskoj Federaciji, odnosno biti dijelom Rusije, postoje još od 2014. godine, kazao je Pušilin, navodi Donecka novinska agencija. - No sada je glavni zadatak dosegnuti ustavne granice republike, kazao je. Izjavio je to dva dana nakon što je čelnik Luhanska, druge pobunjeničke regije koju Rusija podržava, kazao da bi mogao održati referendum o pridruživanju Rusiji. 20:35 - Ako se ostvare najgori strahovi Europe - da se sukob u Ukrajini proširi na ostale ruske susjede - Finska će biti spremna. Imaju vojsku, imaju civilnu obranu, imaju ogroman "bazen rezervista", imaju moderno oružje i duboke strateške zalihe. Zašto se Finci desetljećima spremaju na potencijalni napad iz Rusije, pročitajte OVDJE. 20:20 - I američki predsjednik Joe Biden oglasio se o najavama ruske strane da će "smanjiti vojnu prisutnost oko Kijeva i Černihiva": - Dok ne vidim što će poduzeti, neću donositi nikakve zaključke. Vidjet ćemo hoće li dosita učiniti ono što su najavili. Danas sam razgovarao s liderima četiri NATO članice - Francuske, Italije, Njemačke i Velike Britanije, i svi smo se složili da treba vidjeti što će Rusi zaista ponuditi tijekom pregovora, rekao je Biden. 19:50 - Pojavili su se nove indicije o tome da Vladimir Putin i njegovi najviši zapovjednici ratom u Ukrajini upravljaju iz tajnih atomskih bunkera. O čemu je riječ, pročitajte OVDJE. 19:45 - Luksuzna jahta s bazenom i s vinskim podrumom u vlasništvu ruskog državljanina zaplijenjena je u Londonu u okviru sankcija uvedenih nakon ruske invazije na Ukrajinu, priopćila je u utorak britanska agencija za suzbijanje kriminala (NCA). Više pročitajte OVDJE. 19:25 - Nakon što je završio jednosatni razgovor francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i ruskog predsjednika Vladimira Putina, oglasila se i Elizejska palača. Macron je spomenuo Putinu svoju ideju o humanitarnoj misiji u Mariupolju, ali ruska pozicija se po tom pitanju ostaje čvrsta - što zapravo znači da od misije zasad neće biti ništa, iako je Putin Macronu rekao "da će razmisliti", navodi Guardian. U izjavi iz Kremlja se pak kaže da su dvojica lidera raspravljali o ruskoj odluci da će za plin koji dostavljaju EU članicama tražiti samo plaćanje u rubljima. 19:10 - Američkog dužnosnika, nije jasni radi li se o istoj osobi koja je govorila i za BBC, citira i Reuters. I ovaj put govorilo se o najavljenom ruskom povlačenju trupa koje se nalaze oko Kijeva i Černihiva. - Mi vjerujemo da to nije povlačenje snaga, nego repozicioniranje. Svijet bi trebao biti spreman na nove velike ruske ofenzive kada su u pitanju drugi gradovi u Ukrajini. Nitko ne bi trebao pomisliti da Rusija okončava konflikt, oni samo "mijenjaju brzine". 18:45 - Anonimni američki dužnosnik potvrdio je za BBC da se neke ruske trupe i vozila udaljavaju od Kijeva, ali je upozorio da za sada još uvijek ne vjeruju da je to znak neke velike promjene ili značajnog povlačenja. - Rusi još uvijek gađaju Kijev iz zraka, rekao je taj dužnosnik. 18:30 - Poljska je odobrila zakon kojim bi se zabranio uvoz ruskog ugljena, rekao je glasnogovornik poljske vlade Piotr Muller. Poljska je i od drugih EU članica tražila da uvedu embargo na uvoz ruskih energenata, ali zasad u tome nije imala puno uspjeha budući da su neke od članica itekako ovise o ruskom plinu. 18:10 - Čečenski lider Ramzan Kadirov izjavio je, nedugo nakon što je s pregovora u Istanbulu stigla vijest da ruske trupe namjeravaju "radikalno" reducirati svoje operacije na području Kijeva i Černihiva, da se ruska "specijalna operacija" ne smije zaustaviti, već da je potrebno "završiti ono što je započeto i uzeti Kijev". - Potrebno je završiti započeto, ne treba se zaustavljati. Potrebno je ući u Kijev i uzeti ga. Da su nas [čečenske borce] ostavili kod Kijeva, uvjeren sam da bismo ušli u Kijev i zaveli ondje red. Još jednom potvrđujemo da smo spremni otići na bilo koje mjesto i izvršiti bilo koju naredbu bilo koje težine, rekao je Kadirov obraćajući se na vojnom mitingu u Groznom, u koji se očito vratio dan nakon što je slavodobitno ušao u razoreni Mariupolj gdje se i dalje vode posljednje borbe s preostalim ukrajinskim snagama u dijelu tog lučkog grada. 18:00 - Ukrajina je objavila da je od početka invazije ubijeno 17.200 ruskih vojnika te uništili 1710 oklopnih vozila. Također su poručili da su uništili 127 neprijateljskih aviona, 129 helikoptera te 597 tenkova. Ove brojke nije moguće neovisno potvrditi, ali valja posjetiti da je i NATO iznio procjenu prema kojoj je u Ukrajini ubijeno do 15.000 ukrajinskih vojnika. 17:50 - Rusija ne želi izlagati Kijev velikom vojnom riziku, izjavio je šef ruske delegacije na pregovorima s Ukrajinom Vladimir Medinski. - Ne želimo izlagati ovaj grad dodatnom vojnom riziku, rekao je Medinski za RT. Po njegovim riječima, prijedlozi Ukrajine koji su predani ruskoj delegaciji u Istanbulu su dokaz da Kijev želi ići prema kompromisu. - Kada smo vidjeli ovaj korak, formulirali smo dva velika recipročna koraka s naše strane. Prvi se odnosi na postupnu vojnu deeskalaciju u dva pravca - Kijev i Černihiv. Ovo nije prekid vatre, već naša želja da postupno dođemo do deeskalacije sukoba barem u ovim pravcima, naglasio je. Istaknuo je i da će Glavni stožer Oružanih snaga Rusije u sljedećim danima objaviti konkretne detalje što će zapravo značiti deeskalacija ili usporavanje na kijevskom i černihivskom pravcu u Ukrajini. 17:45 - Danska je u utorak priopćila da će bojnu s 800 vojnika staviti na raspolaganje NATO-u kao moguće pojačanje u baltičkim zemljama zbog ruske prijetnje. Ta je nordijska zemlja već poslala oko 200 ljudi i borbene zrakoplove u Estoniju i u Litvu te fregatu na istok Baltičkog mora. - Već smo uvelike prisutni na terenu, ali smo spremni učiniti i više, rekla je premijerka Mette Frederiksen na tiskovnoj konferenciji. - Zato će vlada predložiti da se u baltičke zemlje pošalje bojna s oko 800 vojnika, rekla je na konferenciji posvećenoj danskoj pomoći u ukrajinskoj krizi. Bojna je već u stanju pripravnosti kako bi se mogla poslati u slučaju potrebe. NATO treba uputiti službeni zahtjev da bi Danska mogla poslati te vojnike na teren, dodala je predsjednica vlade. Fredriksen će u srijedu i u četvrtak boraviti u Estoniji, Latviji i Litvi s predsjednicima danskih stranaka kako bi posjetila danske vojnike. Vijest dolazi nakon govora ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u utorak u danskom parlamentu, gdje je zahvalio Kopenhagenu na pomoći. Danska je, kao i mnoge europske zemlje, poslala oružje Ukrajini kako bi joj pomogla da se obrani. 17:21 - Upravo traje razgovor francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Njihovi raniji telefonski pozivi, prema dostupnim informacijama, imali su vrlo malo utjecaja na stanje u Ukrajini, ili pregovore koji bi doveli do prekida rata. 17:17 - Otrov kao djelotvoran način tihog uklanjanja konkurenata i ubrzanja smjene na vlasti dio je mediteranskoga i eurazijskoga kolektivnog imaginarija. Između ostalog, ukrajinski nacionalist, njemački pa američki saveznik Stepan Bandera, smaknut je otrovom 1959 u Münchenu. No, on je tek jedan u nizu onih na moći, onih blizu pozicijama moći, ili onih koji sanjaju da se domognu moći, a kojima je otrov prikratio život. Za detaljniji pregled pročitajte tekst Inoslava Beškera koji možete naći OVDJE. 17:12 - Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač gostovao je u N1 Studiju uživo i analizirao rusku invaziju na Ukrajinu. Istaknuo je važnost dugoročnog razmišljanja jer ćemo, kako kaže, s Rusijom ponovno morati surađivati u budućnosti. - Moramo razgovarati i napraviti novi dogovor između zapada Europe i Rusije, moramo preskočiti ovu fazu neprijateljstva, rekao je Kovač. Više pročitajte OVDJE. 17:10 - Nizozemska i belgijska vlada protjerala su više ruskih diplomata koje optužuje za špijunažu. Nizozemske sigurnosne službe procijenile su da se 17 diplomata bavilo špijuniranjem, rekao je ministar vanjskih poslova Wopke Hoekstra radio postaji. Koristili su svoje diplomatski status za prikupljanje informacija, rekao je on dodajući da je ruski veleposlanik pozvan u ministarstvo i obaviješten o tom potezu. Odluka o protjerivanju 17 ruskih diplomata donesena je zbog sigurnosti Nizozemske, rekao je Hoekstra, misleći i na promijenjenu međunarodnu situaciju u svjetlu rata u Ukrajini. Hoekstra je odbio iznijeti dodatne detalje o optužbama, rekavši samo da će ruski diplomati morati napustiti zemlju u sljedeća dva tjedna. Belgija je protjerala 21 ruskog diplomata zbog navodnog špijuniranja i prijetnje sigurnosti, reklo je ministarstvo vanjskih poslova Reutersu u utorak nakon izvješća novinske agencije Belge u kojem nisu navedeni izvori. Ti su diplomati radili u ruskom veleposlanstvu u Bruxellesu i konzulatu u Antwerpu. Svi su bili akreditirani kao diplomati, ali su bili umiješani u "špijunažu i operacije utjecaja",napisala je na Twitteru belgijska ministrica vanjskih poslova Sophie Wilmès. Irska je u utorak najavila protjerivanje četvorice ruskih diplomata uz obrazloženje da njihove aktivnosti "ne odgovaraju međunarodnim standardima diplomatskog ponašanja", dok je Češka protjerala jednog člana diplomatskog osoblja ruskog veleposlanstva u Pragu, priopćilo je u utorak češko ministarstvo vanjskih poslova. 16:50 - Američki vojni dužnosnik poručio je da je Rusija počela povlačiti neke od svojih trupa oko glavnog grada Ukrajine Kijeva, što bi moglo naznačiti početak promjene ruske strategije, u skladu s današnjom ranijom najavom. Vijest je prvi objavio CNN, a je li zaista riječ o početku šireg ruskog povlačenja iz okolice Kijeva zasad nije moguće utvrditi

KOLAPS LJUDSKOG FAKTORA TEK JE NA POMOLU ! KLASNA CIVILIZACIJA OSTAJE BEZ UTOČIŠTA !

mium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata login BITKA ZA DONBAS Naziru se konture nove ruske strategije: Ukrajince na istoku žele zatvoriti u - kliješta! Rusija je promijenila taktiku kako bi preraspodijelila svoje snage i pripremila se za sljedeću aktivnu fazu rata Piše:Robert BajrušiObjavljeno: 29. ožujak 2022. 23:50 Nakon što je snažan ukrajinski otpor slomio ruske planove o brzoj pobjedi u ratu, Rusija se sve više usredotočila na razbijanje ukrajinske vojske na istoku u nadi da će natjerati Kijev da preda taj dio teritorija, kako bi se tako okončao rat. Ruska vojska u petak je objavila da je "prva faza operacije" uvelike postignuta, što je omogućilo ruskim vojnicima da se usredotoče na svoj "glavni cilj - oslobođenje Donbasa", objavio je Associated Press (AP). Zapravo, brojni mediji i vojni stratezi na Zapadu pretpostavljaju da uskoro slijedi velika ofenziva na istoku, s ciljem uništavanja tamošnjih ukrajinskih postrojbi. Ovog utorka to je potvrdio i ministar obrane Ruske Federacije, Sergej Šojgu. U kraćem govoru izjavio je: "Glavne zadaće 1. faze 'specijalne vojne operacije' u Ukrajini su ispunjene. Možemo se usredotočiti na glavni cilj - oslobađanje Donbasa". Ozbiljni suparnici Samo što ondje čekaju ozbiljni suparnici. Glavnina ukrajinske vojske koncentrirana je u istočnoj Ukrajini, gdje je bila zatvorena u borbama sa separatistima koje podržava Moskva u gotovo osmogodišnjem sukobu. Uspije li Rusija okružiti i uništiti ukrajinske snage u industrijskom srcu zemlje zvanom Donbas, mogla bi pokušati diktirati svoje uvjete Kijevu i potencijalno pokušati podijeliti zemlju na dva dijela, ističe AP. Šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov rekao je u nedjelju da bi promjena fokusa mogla odražavati Putinovu nadu da će razbiti Ukrajinu na dva dijela, poput Sjeverne i Južne Koreje, i uvesti "liniju razdvajanja između okupiranih i neokupiranih regija". "On ne može progutati cijelu zemlju", rekao je Budanov, dodajući kako se čini da Rusija pokušava "povući okupirane teritorije u jedinstvenu kvazi-državnu strukturu i suprotstaviti je neovisnoj Ukrajini". Putin i njegovi generali nisu otkrili konkretne vojne ciljeve ili planirani vremenski okvir, ali Kremlj je očito očekivao brzu pobjedu kad su ruske trupe 24. veljače ušle u Ukrajinu. Rat u Donbasu traje još od 2014., a tadašnji predsjednik Petro Porošenko proglasio je 2018. formiranje Združenih operativnih snaga (na engleskom Joint Forces Operation, JFO), koja je objedinila sve postrojbe ukrajinske vojske, policije, službe sigurnosti (SBU), Nacionalne garde i granične službe raspoređene u ratnoj zoni. Ova reorganizacija pokazala je koliko su tamošnje postrojbe strateški važne za Ukrajince. Prošlog kolovoza sadašnji predsjednik Volodimir Zelenski primijenio je vodstvo ukrajinskih oružanih snaga, pa i unutar JFO, gdje je na položaj zapovjednika postavljen general Oleksandr Pavliuk umjesto Volodimira Kravčenika. Dva strateška cilja Vojni analitičari se slažu da bi veliki udarac za ratne napore Kijeva bio ako bi Rusija uspjela poraziti ukrajinske postrojbe JFO u Donbasu. Iako se taji točan broj tamošnjih ukrajinskih vojnika, procjenjuje se da ih ima 40.000, što je, otprilike, četvrtina ukrajinskih kopnenih snaga. Te procjene su napravljene kad je Moskva pokrenula svoju posljednju invaziju prije pet tjedana, a kasnije su vjerojatno dopremljene nove postrojbe i tehnika, no treba uzeti u obzir da su i Ukrajinci imali gubitke u proteklom razdoblju. U svakom slučaju, oko 24. veljače tamo je bilo deset profesionalnih brigada ukrajinske vojske, koje su na mnogim mjestima dobro utvrđene. Unatoč tome, Rusi su u proteklih mjesec dana osvojili dijelove teritorija u regijama Luhansk i Doneck, koje u držali Ukrajinci, no prave borbe tek se očekuju. Poraz velikog dijela ukrajinske regularne vojske u Donbasu mogao bi Rusiji donijeti i dva strateška cilja. Bio bi to demoralizirajući udarac za Kijev, a zauzimanje i kontrola Donbasa također bi mogli omogućiti predsjedniku Vladimiru Putinu da proglasi uspjeh kod kuće u Rusiji. "Okruženje i uništenje velikog dijela ukrajinskih regularnih snaga moglo bi predstavljati potvrdu ruske pobjede", rekao je Samuel Cranny-Evans, analitičar vojnih znanosti na Royal United Services Institute u Londonu. - Nasuprot Ukrajincima su separatisti koje podržava Rusija i ruska 8. kombinirana armija, koja je modificirana dodavanjem više oklopa, kako bi bila zaštićena i sposobna za operacije proboja. Rusija ima vojnu silu dovoljno snažnu da razbije JFO, a činjenica da djeluje metodičnije je zabrinjavajuća - dodao je Cranny-Evans. Iz Moskve su još početkom veljače stigle optužbe da su ukrajinske oružane snage rasporedile bataljun raketnih sustava zemlja - zrak S-300 u Donbasu kako bi se pripremile za ofenzivu, kao i da su postrojbe 92. zasebne mehanizirane brigade upućene u Donbas iz regije Harkiv pod krinkom vježbi. SVE ŠTO MORATE ZNATI Pojeo čokoladu, uzeo gutljaj vode i oslijepio: ‘Jasno je tko stoji iza toga i koja je bila poruka‘ Nekad je to bila najveća ruska snaga, ali ne više: Ovo je ključna Putinova noćna mora NATO želi rasporediti 310.000 vojnika na istočnim granicama, ali probleme im rade Mađari i Bugari Insajderski izvještaj iz Moskve: ‘Zapad nas je precijenio. Mi propadamo, ljudi već govore o kraju...‘ VEZANE VIJESTI UŽIVO: RAT U UKRAJINI Pentagon: Rusko ‘povlačenje‘ zapravo je taktički manevar; Zelenski: ‘Pregovori nisu ugušili granate...‘ PIŠE INOSLAV BEŠKER Na što bi, zapravo, pristao ukrajinski predsjednik: Oglasio se i o najvažnijoj točki ruskog ultimatuma Promjena taktike Dosadašnji pokušaji Rusije da brzo zauzmu Kijev, Harkiv i druge velike gradove na sjeveroistoku, osujećeni su dobro organiziranom ukrajinskom obranom i logističkim izazovima koji su zaustavili rusku ofenzivu. Mikola Sunhurovski, vojni analitičar u think tanku Centra Razumkov sa sjedištem u Kijevu, objasnio je da je Rusija zasad odustala od pokušaja napada na Kijev i druge velike ukrajinske gradove te da ih opsjeda kako bi pokušala oslabiti Ukrajinu i osvojiti vrijeme. - Rusija je promijenila taktiku kako bi preraspodijelila svoje snage i pripremila se za sljedeću aktivnu fazu rata - rekao je Sunhurovski. Pad Mariupolja oslobodio bi tamošnje ruske snage i omogućio im da formiraju svojevrsna kliješta s drugom grupom vojnika koja se kreće iz Harkiva na sjeveroistoku kako bi pokušali opkoliti ukrajinsku vojsku na istoku. - Čini se da ruske snage koncentriraju svoje napore kako bi pokušale okružiti ukrajinske snage koje su izravno suočene sa separatističkim regijama na istoku zemlje, napredujući iz smjera Harkiva na sjeveru i Mariupola na jugu - priopćilo je u nedjelju i britansko Ministarstvo obrane. Arsenal krstarećih projektila Posljednjih dana ruska vojska usredotočila se na slabljenje postrojbi JFO, a istovremeno, nastavila je koristiti svoj arsenal krstarećih projektila iz zraka i mora za metodično gađanje skladišta goriva, vojnih arsenala i postrojenja za oružje diljem zemlje. Ciljevi su očiti - koliko je moguće neutralizirati ukrajinske trupe i onemogućiti dolazak pojačanja i zaliha. Phillips P. O'Brien, profesor strateških studija na Sveučilištu St. Andrews, opisao je subotnje napade krstarećih raketa na Lavov, u blizini granice s Poljskom, kao dio ruske strategije za prekid opskrbe ukrajinskim snagama koje se bore na istoku. - Oni će i dalje htjeti što više poremetiti protok robe i zaliha od zapada prema istoku, od čega većina počinje putovanje oko Lavova - rekao je O'Brien. Volodimir Fesenko, direktor neovisnog centra Penta sa sjedištem u Kijevu, rekao je da bi najavljeni pomak Rusije na istok mogao uslijediti kao posljedica neuspjelih napada na Kijev pa se sada postrojbe pregrupiraju, prije sljedeće faze borbi. - Obje strane trebaju odmor iz različitih razloga, a Kremlj ga koristi za pregrupiranje svojih snaga i traženje novih taktika bez promjene svog strateškog cilja pokoravanja Ukrajine. Taktika bi se mogla promijeniti s početnog (neuspjelog) blitzkriega do opsade gradova, uništavanja gospodarstva i infrastrukture bombardiranjem, blokade luka i drugih stvari. Putin ima širok arsenal sredstava pritiska - upozorio je Fesenko.

SCENARIJU KLASNOG KOLAPSA, KOJI SE ODVIJA VEĆ PETO MILENIJE , NAPOKON NAZIRE SE KRAJ !

j2 kultura novac scena SCENARIJ KOLAPSA Insajderski izvještaj iz Moskve: ‘Zapad nas je precijenio. Mi propadamo, ljudi već govore o kraju...‘ Ruski novinar i istraživač iznio je opsežnu analizu u kojoj objašnjava da se Rusija nalazi pred sveopćim kolapsom Piše:Tomislav ŠoštarićObjavljeno: 29. ožujak 2022. 15:06 Ruski novinar, istraživač i aktivist Kamil Galeev iz Moskve, angažiran u nestranačkom političkom forumu The Wilson Center iz Washingtona, neovisnom nacionalnom američkom forumu koji se bavi rješavanjem globalnih pitanja, u dugačkom je nizu objava na Twitteru analizirao negativan utjecaj zapadnih sankcija zbog invazije na Ukrajinu i iznio zaključak da se, koliko god Kremlj tvrdio suprotno, radi o situaciji koja bi mogla dovesti do političkog i ekonomskog sloma Rusije, ali i društva. Rusija pada, dramatično upozorava Galeev. Vojno gledajući, sankcije iz 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim, sabotirale su razvoj novog, inovativnog oružja, dok nove sankcije potkopavaju ruske vojne napore, uništavaju tehnološke lance i komunikacijske linije,...

KOME SE PODVALJUJE NOVI NACRT SPORAZUMA BEZ REVOLUCIONARNIH POMAKA ?!

premium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata login PROCURIO TAJNI DOKUMENT Nacrt novog sporazuma: ‘Rusi odustaju od denacifikacije, Ukrajini jamstva 11 država‘ Predstavnici obiju strana sastat će se u utorak u Istanbulu u četvrtoj rundi mirovnih pregovora Piše:Jutarnji HRObjavljeno: 28. ožujak 2022. 22:59 <p>Vladimir Putin, ruski tenkovi i Volodimir Zelenski</p> Vladimir Putin, ruski tenkovi i Volodimir Zelenski Profimedia/Afp Facebook Twitter Messenger E-mail Rusija više navodno ne traži "denacifikaciju" Ukrajine i spremna je pustiti Kijev da se pridruži Europskoj uniji pod uvjetom da ostane vojno neutralna, tvrde četiri osobe upoznate s mirovnim pregovorima Ukrajine i Rusije, čiji se nastavak očekuje u utorak u Istanbulu, javlja Financial Times. Moskva i Kijev navodno pregovaraju o prekidu vatre kao dijelu mogućeg sporazuma koji bi uključivao odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-a u zamjenu za sigurnosna jamstva i perspektivu priključenja Europskoj uniji, tvrde ljudi koji nisu željeli da im se otkrije identitet, buduću da stvar još nije do kraja dogovorena. U nacrtu dokumenta o prekidu vatre ne spominju se tri početna ključna zahtjeva Rusije - "denacifikacija" i "demilitarizacija" Ukrajine te zakonska zaštita ruskog jezika u Ukrajini, dodali su izvori. Predstavnici obiju strana sastat će se u utorak u Istanbulu u četvrtoj rundi mirovnih pregovora čiji je cilj okončanje invazije na Ukrajinu koju je pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin. Rusija je navodno spremna na ustupke jer su ruski operativni nedostaci i jači ukrajinski otpor od očekivanog u velikoj mjeri zaustavili njezinu jednomjesečnu ofenzivu. No, Ukrajina i njezini zapadni saveznici i dalje su skeptični prema Putinovim namjerama te su zabrinuti da bi ruski predsjednik mogao iskoristiti pregovore kao dimnu zavjesu kako bi obnovio svoje iscrpljene snage i isplanirao novu ofenzivu. Član ukrajinske pregovaračke delegacije David Arahamija rekao je za FT da su dvije strane blizu dogovoru o sigurnosnim jamstvima i nastojanjima Ukrajine da postane članicom EU, no pozvao je na oprez oko izgleda za pomak u pregovorima. Sve na stolu "Sva su pitanja na stolu od početka pregovora", no i dalje postoji puno neriješenih točaka, rekao je Arahamija. Druga osoba upoznata s pregovorima rekla je kako je Ukrajina zabrinuta jer Rusija mijenja svoju poziciju gotovo iz dana u dan, i u pogledu vojnog pritiska, ali i zahtjeva kao što je "demilitarizacija" Kijeva. Rusija "ne može i neće govoriti o napretku" jer bi "samo mogla naštetiti pregovaračkom procesu", citirala je u ponedjeljak ruska agencija Interfax Dmitrija Peskova, Putinova glasnogovornika. “Za sada, nažalost, ne možemo govoriti o nekim značajnijim postignućima i pomacima”, dodao je. Kao dio sporazuma koji je navodno uzet u razmatranje, Ukrajina bi trebala odustati od razvoja nuklearnog oružja te na svom teritoriju ne bi smjela imati strane vojne baze. Također, morali bi odustati od svojih težnji da postanu članicom NATO-a.

DRUGI MJESEC RATA

premium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata login DRUGI MJESEC RATA ‘Za Putina je trenutno gotovo sve na kocki. Nuklearna opcija? Mogla bi srušiti njegov režim‘ ‘Što se Kineza tiče, oni će samo sjediti i pustiti Ruse, Europljane i Amerikance da se bave ratom‘, smatra ugledni profesor Hale Piše:Boris VlašićObjavljeno: 26. ožujak 2022. 23:27 Henry Hale, profesor Sveučilišta George Washington čija ekspertiza uključuje i Rusiju, razgovarao je za CNN o tome što bi drugi mjesec ruske invazije na Ukrajinu mogao donijeti. Hale je istaknuo kako je Ukrajina iznenadila jer su Ukrajinci pokazali izuzetnu spremnost oduprijeti se Rusima i Putinu koji je vjerovao da će Ukrajina kapitulirati u roku od nekoliko dana, a da će ruske trupe dočekati civili s cvijećem. Kazao je i kako je očito da je Putin dugo planirao invaziju i da prije godinu dana nitko to nije mogao očekivati, a on se bavio baš time, kao što su pokazale američke obavještajne analize. Hale je rekao kako Kremlj nije dobro pripremio rusku javnost na invaziju, podsjetivši kako su ruski mediji tvrdili da neće biti invazije, a ruski dužnosnici se smijali Zapadu govoreći kako Zapad histerizira oko invazije koje neće biti. A potom su morali uvjeriti javnost da nije riječ o invaziji nego o ograničenoj vojnoj operaciji protiv nacista u Ukrajini. Pritom proglašavaju kaznenim djelom koristiti izraze kao invazija i rat. Profesor Hale je podsjetio kako su Rusi poslali mlade vojnike u rat govoreći im da idu na vježbu, a onda su morali pucati po ljudima koji „baš i ne izgledaju kao nacisti“. Ono što je iznenadilo sve je ukrajinska spremnost na obranu koja govori da je, od aneksije Krima 2014. godine, Ukrajina napravila ozbiljne reforme u vojnom sustavu, prepustivši mnoge vojne odluke lokalnim zapovjednicima. „A pokazalo se da je to bilo vrlo važno jer se ukrajinska vojska uspjela održati protiv mnogo veće ruske vojske u ovom prvom mjesecu krize“, rekao je Hale. Govoreći o drugom mjesecu invazije, Hale govori i o svršetku rata, spominje način na koji bi Rusija mogla izbjeći karakteriziranje u budućnosti da je izvevši invaziju na Ukrajinu srušila svoj ugled. No, kaže kako ulazimo u smrtonosniju fazu rata jer se Putin suočava s vrlo izglednom sramotom zbog ovakve invazije na Ukrajinu. CNN: Neki stručnjaci upozoravaju da bismo mogli ući u smrtonosniju fazu ovog rata, s Putinom koji osjeća potrebu da udvostruči svoje napade jer je suočen sa sramotom. Dijelite li ovu zabrinutost? HALE: Nažalost, mislim da je to vrlo stvarno. Mislim da je za Putina trenutno na kocki gotovo sve, jer će se sve što je manje od pobjede smatrati znakom slabosti za njega u trenutku kada već gura 70 godina života, a razna su se pitanja u Rusiji već postavljala i prije ovih događaja o sukcesiji. Nije isključeno, nažalost, da bi mogao odlučiti da je njegova jedina šansa upotrijebiti neku vrstu nuklearne opcije. Teško je reći što bi to točno bilo, ali je moguće. Ne mislim da rusko stanovništvo, općenito, podržava pokretanje nuklearnog rata, svakako ne raspoređivanje nuklearnog oružja protiv ljudi za koje Putin i njegov režim konstantno tvrde da su u osnovi jedan te isti narod s Rusima. I zato mislim da je moguće da bi uporaba nuklearnog oružja zapravo mogla dovesti do kolapsa njegova režima među ljudima koji su već zaprepašteni time. Također bi se moglo nadati da bi, ako bi naredio takvu akciju, možda neki ljudi iz njegova zapovjedništva, koji bi tu zapovijed morali stvarno izvršiti, u tom trenutku odbili to učiniti. Tako da je jako teško reći što će se zbiti. Mislim, ako je stvarno otišao tako daleko da je spreman učiniti sve u nadi da će spasiti sebe i svoj režim, onda ne mislim da ovdje možemo isključiti neki oblik nuklearne eskalacije. Ali još uvijek gajim nadu da on, zapravo, nije samoubojica i da će pokušati pronaći način koji bi bio manji od toga, a s kojim bi mogao ostvariti neku vrstu pobjede unutar same Rusije – kaže Hale.

INVAZIJA ILI SMRT KAPITLIZMA RAĐA SVOJU TREČU SOLUCIJU MASOVNOG UNIŠTENJA PLANETARNE BIOLOGIJE. ČETVRTE . SOCIJALIZMA, NEMA NA POMOLU ! I

REALNA PRIJETNJA Što ako Rusi bace taktičku nuklearnu bombu: NATO će reagirati samo u jednom slučaju Imajući u vidu zlo koje emanira iz Kremlja, nije isključeno da neki od arhitekata napada na Ukrajinu ponudi Putinu ovu opciju Piše:Željko TrkanjecObjavljeno: 28. ožujak 2022. 15:27 Problem svih problema rata u Ukrajini prijetnja je da iz klasičnog kinetičkog sukoba konvencionalnim oružjem preraste u sukob oružjem za masovno uništenje. Zabrinutost je, vezano uz to, izazvao niz vijesti iz ruskih izvora o laboratorijima za razvoj kemijskog oružja koje navodno SAD razvija u Ukrajini. A u što je, kako su stalno ponavljali, bio uključen i sin američkog predsjednika Bidena, Hunter, kao financijer istraživanja. Što pretjerano podsjeća na lažnu kampanju koju su vodile američka i britanska vlada 2002. i 2003. godine kako bi, tvrdnjom da irački režim Sadama Huseina ima i razvija oružje za masovno uništenje, opravdale vojnu intervenciju. Kampanju koja je u konačnici dovela do napada na Irak. Iako je bilo više nego razvidno iz niza podataka da Irak nema oružje za masovno uništenje niti je ono, nakon pada režima, pronađeno. Pojam “oružje za masovno uništenje” (WMD, weapons of mass destruction) prvi su put izrijekom definirali Ujedinjeni narodi 1948. godine kao “atomsko eksplozivno oružje, oružje od radioaktivnog materijala, smrtonosno kemijsko i biološko oružje i svako oružje razvijeno u budućnosti koje ima karakteristike usporedive u razornom učinku s atomskom bombom ili drugim gore spomenutim oružjem”. U trenutku kad je definicija bila objavljena svijet je imao iskustvo uporabe kemijskog oružja, još od Prvog svjetskog rata, i nuklearnog, kojim je završen Drugi svjetski rat na Pacifiku. Sovjetski Savez će godinu kasnije postati nuklearnom silom i tada kreće utrka sa SAD-om u stvaranju što većeg arsenala. Koji se, kako navodi mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, dijeli prema načinu upotrebe, kao bojne glave raketnih projektila, kao mine, granate, a prema namjeni dijeli se na taktičko operativno, namijenjeno potpori borbenom djelovanju postrojbi, i na strateško, namijenjeno razaranju i kontaminaciji u pozadini protivnika. image Vladimir Putin Sergei Savostyanov/Afp/Profimedia Ruska strategija nacionalne sigurnosti definirala je da se nuklearno oružje može upotrijebiti i kao sredstvo odgovora na napad konvencionalnim oružjem ako bi u opasnost došla opstojnost države. Kad je ruski predsjednik Vladimir Putin, početkom agresije na Ukrajinu, poručio svakom tko se pokuša umiješati, “posebno zaprijetiti našem narodu, treba znati da će reakcija Rusije biti trenutna i da će vas dovesti do takvih posljedica kakve nikada u svojoj povijesti niste doživjeli. Spremni smo za svaki razvoj događaja”, zaključeno je da je pripravan i na korištenje nuklearnog oružja. Što je dodatno osnažnio kad je, na početku agresije, naredio da se ruske nuklearne snage podignu na visok stupanj pripravnosti što je i u političkim krugovima na Zapadu izazvalo zabrinutost da bi Putin stvarno mogao posegnuti za taktičkim nuklearnim naoružanjem, a bojazan raste kako se ruski invazijski planovi razbijaju o ukrajinsku obranu. Procjenjuje se da Rusija posjeduje oko 2000 komada taktičkog nuklearnog oružja. Ono se može postaviti na razne vrste projektila koji se inače koriste za nošenje konvencionalnih eksplozivnih glava. Može ga se ispaljivati i kao topničke granate na bojnom polju, a isto tako ga se može postaviti na zrakoplove i brodove, primjerice kao torpeda ili dubinske protupodmorničke bombe, objasnio je kolega Tomislav Šoštarić na mrežnim stranicama Jutarnjeg. Dodajući da taktičko nuklearno može biti snage od jednog kilotona ili čak manje - kiloton je ekvivalent tisuću tona eksploziva TNT - a veće može biti snage do 100 kilotona. Učinci ovise o veličini bojeve glave, koliko bi visoko iznad tla detoniralo, ali i o okolišu gdje dolazi do eksplozije. Bomba koju je SAD bacio na Hirošimu bila je snage 15 kilotona, a ubila je u prvom udaru oko 80.000 ljudi. Desetci tisuća umirali su kasnije godinama od posljedica radijacije. Glavno je obilježje taktičkog oružja da su udarne i postudarne posljedice ograničene na područje napada. Uzevši u obzir manjak racionalnosti u Kremlju, nije isključeno da bi se ondje mogli odlučiti na taktički udar u slučaju da im zaprijeti neuspjeh invazije.

NI CALIGULA, DO VRAGA, NI ĐINGIS KAN. NITI ATILA,HITLER NI STALJIN, NISU ČINILI SLIČNA KAPITALISTIČKA NEDJELA, POPUT JEDNE SITNE KOPILADI VELIKOG RUSKOG NARODA !

RAT U UKRAJINI: UŽIVO Biden iz Varšave: ‘Za ime Božje, Putin ne smije ostati na vlasti!‘; Kremlj mu odmah odgovorio Ključne događaje 31. dana ruske invazije na Ukrajinu pratimo iz minute u minutu Piše:Jutarnji.hr, HinaObjavljeno: 26. ožujak 2022. 07:3 Prizor napada na Lavov; Biden drži govor u Varšavi; muškarac među ruševinama Ključni događaji - 31. je dan ruske invazije na Ukrajinu - tri eksplozije odjeknule su u gradu Lavovu, Reuters javlja o petero ranjenih - Guverner oblasti Lavov Maksim Kozitski izvijestio je o dodatne tri eksplozije u Lavovu - Biden je tijekom svog govora komentirao Vladimira Putina: 'Za ime božje, taj čovjek ne može ostati na vlasti.' Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da o tome ne odlučuje Biden, već Rusi. - Bijela kuća odmah je odgovorila da Biden svojom izjavom nije pozivao na promjenu režima - zračne uzbune oglasile su se rano ujutro u većem dijelu ukrajinskih gradova - Joe Biden se u Poljskoj sastao s predsjednikom te države Andrzejem Dudom - SAD: Rusi su, čini se, odustali od kopnene ofenzive na Kijev - Zelenski: Ubijeno više od 16.000 Rusa, uključujući zapovjednike - Ukrajinski državni odvjetnik: Od početka invazije ubijeno je 136 djece, 199 ih je Aris Messinis/AFP >>> NOVO 19:25 Rusija je odgovorila na riječi Joea Bidena da Vladimir Putin "ne može ostati na vlasti". "Reakcija na Bidenov komentar da Putin 'ne može ostati na vlasti'. Glasnogovornik Kremlja Peskov rekao mi je: 'To neće odlučiti gospodin Biden. To jedino mogu odlučiti građani Ruske Federacije'", napisao je Frederik Pleitgen s CNN-a na Twitteru. Kako prenosi Reuters, dužnosnik Bijele kuće također je poručio da Joe Biden nije pozivao na promjenu režima u Rusiji svojim komentarom da Vladimir Putin "ne može ostati na vlasti". 19:22 Članstvo u NATO-u "trajno bi povećalo napetosti s Rusijom" duž finske granice s Rusijom, rekao je finski predsjednik Sauli Niinistö u intervjuu za državnu javnu televiziju Yle TV1. Niinistö je rekao da bi najveća korist od članstva u NATO-u bila "preventivni učinak", ali bi također postojao i rizik od raznih vrsta ruske odmazde. Predsjednik je također rekao da bi koristi od članstva u NATO-u bile veće od negativnih posljedica, te da je najvažnije pronaći rješenje za povećanje sigurnosti njegove zemlje. Članstvo u NATO-u pružilo bi im "najdostatniju" sigurnost. Još od početka ruske invazije na Ukrajinu Finska razmišlja o pridruživanju NATO savezu, rekao je finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto ranije ovog mjeseca. 19:15 Zamjenik gradonačelnika opkoljenog ukrajinskog grada Mariupolja rekao je da tamošnji stanovnici počinju umirati od gladi i dehidracije, jer su zalihe hrane i vode ponestale, a humanitarna pomoć nije dopuštena. “Neki umiru od dehidracije i nedostatka hrane. Neki umiru od nedostatka lijekova, inzulina... Zato što ljudi ne mogu pronaći liječničku pomoć”, rekao je Sergej Orlov za BBC. “Neke majke nemaju mlijeka, a nemaju ni hranu za djecu. Što bi trebale učiniti sa svojom dojenčadi? Ne znam. U gradu uopće nema hrane za djecu", dodao je. Mariupol je pod nemilosrdnim ruskim napadima od prvih dana rata, a brojne snimke prikazuju grad u ruševinama, s uništenim cijelim kvartovima. Orlov kaže da je 70 posto bolnica u gradu "uništeno bombardiranjem i granatiranjem". Komunikacija s gradom je otežana, jer je telefonska mreža isprekidana, pa je teško samostalno provjeriti informacije. Stanovnici većinu vremena provode u skloništima ili podrumima bez struje, tekuće vode ili plina. “Ljudi samo traže bilo kakvu mogućnost da prežive. Dijele hranu, vodu, skupljaju drva za kuhanje na ulici”, kaže Orlov. Više od 100.000 ljudi ostalo je zarobljeno u Mariupolju. Napori vlasti da se provedu velike evakuacije nisu uspjeli, iako su tisuće uspjele privatnim vozilima otići iz grada u posljednjih nekoliko dana. 18:52 Guverner oblasti Lavov Maksim Kozitski rekao je da su uslijedile tri dodatne eksplozije nakon ranijeg ruskog napada na skladište goriva. "Još jedan udar u blizini Lavova", rekao je Kozitski na Telegramu. "Odjeknule su tri jače eksplozije. Zračni alarm ostaje!" Nakon prvog raketnog udara na skladište goriva, gradonačelnik Lavova Andrij Sadovji rekao je da je grad pogodio još jedan udar. "Kao rezultat novih raketnih udara na Lavov, nanesena je značajna šteta infrastrukturnim objektima", napisao je Sadovji na Twitteru. Stambeni objekti nisu oštećeni, dodao je gradonačelnik. 18:48 "Kao rezultat novih raketnih udara na Lavov, učinjena je značajna šteta na infrastrukturnim objektima. Stambeni objekti nisu oštećeni. Požari se i dalje gase, a na terenu su odgovarajuće službe", poručio je putem Twittera gradonačelnik Lavova Andrij Sadovji.

DA BI OVAJ PIJANI SVIJET IZNOVA STAO NA SVOJE EVOLUCIJSKE NOGE, I ZDRAVI RAZUM, POTREBNO MU JE MNOGO, I VEOMA MALO DA APSORBIRA TEK JEDAN SLJEDEĆI MISAONI ISCRP PODNASLOVA PROLETERSKOG SOCIJALIZMA, SOCIJALISTIČKE RADNIČKE PARTIJE AMERIKE.

PROLETARIAN SOCIALISM "It is not at all difficult to highlight, as Time does, the respective failures of social democracy, third worldism of Stalinism. But this is no way discredits proleterian socialism (nor does it make the era of capitalist decline more bearable). The bastardized Marxism-Leninism of the CP states is the "socialism" of new bureaucratic rulling classes. Third world is the "socialism" of military tyrants or nationalist governments. Social democracy is the "socialism" of the reformist bourgeosie and labor liuttenants who dominate the workers' movements in the West. The failure of any these "socialist"movemensts to institute the classless, stateless society and realize the goals of socialism merely confirm Marx's contention that only the proleteriat itself could accompLish such atask. There is no social force or "leadership" that can supstitue for the self-organization of the mass of workers. This promise was ačso the basis of mayor contributions to socialist theory made by the American socialist Daniel De Leon (1852- 1914). de Leon was one of the first to build on the original conceptions pf Marx and Engels, and on the ever-expanding level of ondustrialization evident in the US.at the turn pf the century, to project a program of revoluionary transformation consistet whith the socialist goal. De Leon ideas wiiich come to be asummed up in he socialist industrial union pogram, called for the počotical and ecomomic organization of the working class to accomplish a specific set of revolutionary objectives. Politically, he held that the proletariat needed a classwide political party to educate and gather revolutionary forces and mount an attack on rhe centralized state power of the ruling class. Economically, De Leon projected a network of classwide industrial unions which would unite all members of the working class into a powerful body capable of mobilizing their decisive social power at the point of production. These socialist industrial unions were to be organized alog the lines of the modern economy they would eventually seek to control. Unlike craft unions, they would unitr all workers in each industry and then integrate all the industries at the local, regional and national levels. The principes od workers democracy - i.e., immediate recall of all representatives, abpčotopn of bueaucratic privileges, etc. - would ensure that these bodies remained in the hands of the rank and file. De Leon placed these revolutionary socialist unions at the heart of his program for overthrowing capitalism. The SIUs would be the fundamental force for mobilizing the productive power od the workers in the basic social and economic power needed to expropriate the capitalist class. They would also constitute the ultimate source of all authority in the revolutionary struggle. At the same time, the SUIs were also intended to serve as the building blocks of future socialist society. As a united network od producers equipped to manage production cooperatively and democratically, De Leon maintained, the SIUs were alone suited for the primary tasks of socialist government. They were the foundation on which a classless, statelles socialist society could be brought into existence. By struggling to build the SIU structure, the revolutionary movement could bind the workers into a classconscious force. By struggling to make the SIUs the foundation of future society, the workers could erect a system that would allow them to retain direct, democratic control od the vital process of social production. De Leon summed up his conception with the slogan: "Industrial unionism is the socialist republic in the making; and the goal once reached, the industrial union is the socialist republic in operation." Today this program remains the one most consistent with the aims and objectives of the founders of modern socialism. And as surely as each day of capitalist decline moves the working class toward another upsurge in revolutionary struggle, so too does each experience with a spurious variety of socialism contribute to a rebirth of the socialist movement on the basis of its original principe of self-emancipation.

ZAPAMTIMO GA !

RAT U UKRAJINI: UŽIVO Ukrajinci prokazali ruskog generala: ‘Zapamtite ga, on predvodi opsadu, on je krvnik Mariupolja‘ Ključne događaje 31. dana ruske invazije na Ukrajinu pratimo iz minute u minutu Piše:Jutarnji.hr, HinaObjavljeno: 26. ožujak 2022. 07:35 Mihail Mizincev i prizori iz Mariupolja AF Ključni događaji - 31. je dan ruske invazije na Ukrajinu - zračne uzbune oglasile su se rano ujutro u većem dijelu ukrajinskih gradova - Joe Biden se u Poljskoj sastaje s predsjednikom te države Andrzejem Dudom - SAD: Rusi su, čini se, odustali od kopnene ofenzive na Kijev - Zelenski: Ubijeno više od 16.000 Rusa, uključujući zapovjednike - Ukrajinski državni odvjetnik: Od početka invazije ubijeno je 136 djece, 199 ih je >>> NOVO 9:48 Rusko vodstvo potrošilo je milijarde dolara na propagandu, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski te poručio u noćašnjem obraćanju da pregovori moraju biti razumni i poštivati ukrajinski suverenitet. "Svi znate točno kakav je golemi državni propagandni sustav izgradila Rusija", rekao je Zelenski u video obraćanju sunarodnjacima u petak navečer. "Vjerojatno nitko drugi na svijetu nije potrošio takve goleme svote na laži", ustvrdio je. "Moskva, međutim, nije uzela u obzir da ti napori ne jamče rezultat", rekao je. "Ondje gdje se put laži mora popločiti novcem, rezultat nije osiguran", rekao je te dodao: "Put istine je težak, ali istina utire svoj put". Pregovori s Rusijom moraju biti razumni, a ukrajinski suverenitet mora biti zajamčen uz osiguranje teritorijalnog integriteta, rekao je Zelenski u novom video obraćanju sunarodnjacima, prenosi Ukrinform. "Naši branitelji navode rusko vodstvo na jednostavnu i logičnu ideju: razgovor je nužan. Smisleno. Hitno. Pošteno. Zbog rezultata, a ne zbog odgađanja, rekao je Zelenski. Ukrajinski predsjednik je u obraćanju ponovio da je u ovom sukobu već poginulo 16.000 ruskih vojnika i upitao što opravdava tolike žrtve, prenosi Ukrinform. Spomenuo je i ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua, rekavši kao da je "nekamo nestao". 9:27 Čelnica Ukrajinskog centra za građanske slobode Oleksandra Matvijčuk na Twitteru je objavila fotografiju ruskog general-pukovnika Mihaila Mizinceva za kojega tvrdi da je najodgovorniji za ratne zločine počinjene u Mariupolju. - Zapamtite ga. Ovo je Mihail Mizincev. On predvodi opsadu Mariupolja. On je naredio bombardiranje dječje bolnice, kazališta itd. Ima ogromno iskustvo u uništavanju gradova u Siriji. Pobrinut ćemo se da ga susretnemo u Haagu, napisala je Matvijčuk aludirajući na suđenje za ratne zločine u nizozemskom Den Haagu.

SVIJET KOJIM UPRAVLJAJU ŽIVOLAZI, NIJE MOJI SVIJJET !

Onaj koji zgnječi tristo duša jednom bombom. Onaj koji brani drumskog barbarina Abramovića. Posvećeni živolaz, "koji će se rađe odreči svih vjerskih 38 kanona engleske crkve- nego 1/39 djelića vlastite utrdžbe". Onaj koji će osuditi proizvođaća šarafa koji je pono u svoj džep samo jednog. Taj koji pali i žari stotine milijunaljudskih duša, da bi se proglasio herojem. To je Sotonin svijet. Kunem ga, i prokljenjem svim jezicima ovog nakaradnog zdanja. Nek se što prije napoji suzama djetinjim. I nahrani se čemerom stvarateljskih masa. Prokletstvo nek ga raznosi dilijem prokužene Planete. Mir svoj nikada da stekne U njemu da večno vene !

IZDVOJENO MIŠLJENJE

Gojko Drljača Kakve sankcije mogu uistinu naštetiti Rusiji? Evo što će jedino stvarno zaboljeti Putina Ideja političara da mogu poraziti Rusiju primjenom za sebe bezbolnih sankcija jako je naivna Sasvim očekivano (sudeći prema informacijama dostupnim u trenutku pisanja ove kolumne), europske zemlje ostale su podijeljene oko petog paketa sankcija protiv Rusije pa se sve više čini kako nedostaje pravo razumijevanje činjenica da ekonomsko-financijski obračun s Putinovim režimom mora biti snažan, žestok i, nadasve, brz. Dominantna je javna teza da će s vremenom sankcije imati devastirajući učinak na Rusiju. Vjerojatno. No, Rusima, isto tako, svaki novi tjedan možda otvara mogućnost prilagodbe sankcijama koje jednostavno nisu dovoljno odlučne, odnosno tvrde. Ta se druga mogućnost čini podjednako realnom i stoga ekstremno zastrašujućim scenarijem za budućnost planeta

PLJUSKA ORBANU

PLJUSKA ORBANU Češka ministrica: ‘Neću ići u Mađarsku. Njihovim političarima ruska nafta važnija je od ukrajinske krvi‘ Osobno neću ići u Mađarsku. Sljedeći tjedan imaju izbore i nije u redu da ondje sudjelujem u kampanji, rekla je Jana Černochová Piše:Jutarnji.hr, HinaObjavljeno: 25. ožujak 2022. 23:19 Jana Černochová, češka ministrica obrane, u petak je priopćila kako neće sudjelovati na sastanku Višegradske skupine, udruženja četiriju srednjoeuropskih suverenih država - Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske. - Osobno neću ići u Mađarsku na sastanak ministara obrane V4 (srijeda - četvrtak). Sljedeći tjedan imaju izbore i nije u redu da ondje sudjelujem u kampanji. Uvijek sam podržavala V4 i jako mi je žao što je mađarskim političarima jeftinija ruska nafta važnija od ukrajinske krvi - objavila je na Twitteru Černochová uz hashtag # SlavaUkraini.

ZELENSKI NA SUMITU

premium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata login OŠTRA PROZIVKA Zelenski se obrušio na Orbana pred EU kolegama: ‘Viktore, znaš li što se događa u Mariupolju?‘ Ukrajinski predsjednik opisao je svoje posjete Budimpešti kao mladić i spomen obilježju holokausta na obalama rijeke Dunav Piše:Jutarnji.hrObjavljeno: 25. ožujak 2022. 09: Čelnici EU okupili su se u četvrtak, 24. ožujka, u Bruxellesu, no nisu donijeli neke značajnije odluke, piše Euractiv. Summitu je prisustvovao američki predsjednik Joe Biden, a obilježila ga i oštra videoporuka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Čelnici EU-a ponovili su svoja obećanja da će poduprijeti Ukrajinu, ali se nisu složili oko novih bolnih sankcija Rusiji, kao ni oko toga da će Ukrajina brzo postati kandidatkinja za članstvo u EU. U svojoj zajedničkoj izjavi na kraju, čelnici EU-a su rekli: 'Europska unija stoji uz Ukrajinu i njezin narod, a Europsko vijeće ponovno potvrđuje Versaillesku deklaraciju, priznajući europske težnje i europski izbor Ukrajine, kako je navedeno u Sporazum o pridruživanju'. Čelnici EU-a su 11. ožujka u Versaillesu zadužili Komisiju da pripremi mišljenje o naporima Ukrajine da postane članica EU. To, zapravo, znači da su samo ponovili svoj 'poziv Komisiji da dostavi svoje mišljenje u skladu s relevantnim odredbama Ugovora'. Međutim, izdavanje mišljenja, takozvanog 'avisa', o spremnosti zemlje za otvaranje pregovora, dugotrajan je proces koji može potrajati tjednima, pa i mjesecima prije nego što započne još duži i neizvjesniji proces pridruživanja bloku. Zemlje članice iz istočne Europe, posebice Poljska, Slovačka, baltičke zemlje i Slovenija, pojačale su pritisak na europske čelnike kako bi uveli nove sankcije Rusiji, kao i poduprle nastojanja Kijeva za članstvom u EU. Čelnici EU također su obećali veću praktičnu potporu Ukrajini, ponovno osudili Rusiju te zatražili prekid rata. 'Europska unija nastavit će pružati koordiniranu političku, financijsku, materijalnu i humanitarnu potporu', također su rekli, obvezujući se na stvaranje 'Ukrajinskog fonda solidarnosti' i na suradnju s međunarodnim partnerima na prikupljanju novca 'za obnovu demokratske Ukrajine ' nakon što rat završi. Međutim, malo je vjerojatno da je Ukrajina zadovoljna ishodom summita. Govor Zelenskog U emotivnoj molbi čelnicima EU-a, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji se ranije istog dana također obratio i čelnicima NATO-a, zahvalio je na ujedinjenoj potpori EU-a njegovoj zemlji, ali je također rekao da EU kasni s uvođenjem novog paketa sankcija. Glavni dio njegovog govora bila je izjava da se njegova zemlja pokazala vrijednom članstva u EU, te borbu Ukrajine protiv Rusije prikazao kao sukob vrijednosti naglašavajući da Kijev osigurava pristojan tretman ruskim ratnim zarobljenicima i da je u svemu transparentan. 'To su dva različita svijeta, mi i oni', rekao je Zelenski govoreći o Rusiji. 'To su različite vrijednosti. To je drugačiji odnos prema životu. Ruska vojska ne zna što je dostojanstvo. Ne znaju što je savjest. Ne razumiju zašto toliko cijenimo svoju slobodu. To određuje kako će zemlja živjeti. I tko će biti u Europi', dodao je. 'A sada vi i ja konačno pripremamo članstvo Ukrajine u Europskoj uniji', rekao je Zelenski. 'Zato vas molim: nemojte zakasniti. Molim vas. Tijekom ovog mjeseca mogli ste usporediti ova dva svijeta i sve ste vidjeli. Tko koliko vrijedi. I to da bi Ukrajina trebala biti u članica EU u bliskoj budućnosti', dodao je. Nekim čelnicima EU-a obratio se i zasebno. 'Litva je za nas. Latvija je za nas. Estonija je za nas. Poljska je za nas', rekao je. 'Stvarno vjerujem da će i Francuska i Emmanuel Macron biti za nas. Slovenija je za nas. Slovačka je za nas. Češka je za nas. Rumunjska zna što je dostojanstvo, pa će biti za nas u ključnom trenutku. Bugarska je za nas. Grčka, također vjerujem da je nas. Njemačka... malo kasnije. Portugal, Hrvatska - za nas. Švedska, plava i žuta uvijek trebaju biti zajedno. Finska, znam da si s nama. Nizozemska je racionalna, pa pronađimo zajednički jezik', nastavio je Zelenski. 'Malta, vjerujem da će uspjeti. Danska, vjerujem da će uspjeti. Luksemburg, razumijemo se. Cipar, stvarno vjerujem da je za nas. Italija, hvala na podršci! Španjolska, pronađimo zajednički jezik. Belgija, naći ćemo argumente. Austrija je zajedno s Ukrajincima, to su prilike i za vas, siguran sam u to. Irska je za nas.' Najoštrije riječi Zelenski je uputio mađarskom premijeru Viktoru Orbánu:

PUTINOVA ZVJERSTVA BESKRAJNO SE MJERE SA STALJINOM ! ZAŠTO RUSIJI TOLIKA KOB ?

vijesti UŽIVO: RAT U UKRAJINI Ukrajinci: ‘U bombardiranju kazališta u Mariupolju ubijeno je najmanje 300 ljudi‘ Ključne događaje 30. dana ruske invazije na Ukrajinu pratimo iz minute u minutu Piše:Jutarnji.hr, Hina, Damjan RaknićObjavljeno: 25. ožujak 2022. 06:25 Ključni događaji dana - 30. je dan ruske invazije na Ukrajinu - Ukrajinci tvrde da je u prošlotjednom bombardiranju kazališta u Mariupolju ubijeno najmanje 300 ljudi - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je Europskom vijeću da su 'sankcije Rusiji došle prekasno' - Ukrajinci tvrde da ruske snage više nemaju resursa za daljnje napredovanje, Rusi tvrde da su preuzeli potpunu kontrolu nad Izjumom, Ukrajinci su to promptno demantirali - EU bi danas trebala objaviti da je postignut dogovor sa SAD-om oko nabave velikih količina ukapljenog plina, koje bi trebale nadomjestiti barem dio plina koji se uvozi iz Rusije - Ukrajina tvrdi da je Moskva stotine tisuća ukrajinskih civila na silu odvela u Rusiju - Gradsko vijeće Mariupolja poručilo je da ljudi koji su ostali zarobljeni u ovom opkoljenom gradu doslovno umiru od gladi. Danas bi konačno trebao biti uspostavljen humanitarni koridor za civile koji žele napustiti grad NOVO 10:19 - Lokalni dužnosnici tvrde da je u bombardiranju zgrade kazališta u Mariupolju, a koje se dogodilo 16. ožujka, ubijeno najmanje 300 osoba. 10:16 - Ministarstvo obrane Ruske Federacije objavilo je u petak video snimku na kojoj se navodno može vidjeti kako Rusi raketnim sustavom Iskander uništili vojnu bazu u kojoj su se, kako tvrde Rusi, "obučavali strani plaćenici". Točnost ruskih tvrdnji nije neovisno potvrđena, a više možete pročitati OVDJE. 10:00 - Zaobilaženje ruskog zračnog prostora od kraja veljače ove godine, zbog ruske invazije na Ukrajini, za mnoge linije zrakoplovnih tvrtki znači dulje letove, veću potrošnju goriva i veću emisiju stakleničkih plinova, piše CNN. Oko 400 letova mjesečno na linijama koje je ranije koristile ruski zračni prostor sada je prisiljeno ići duljim putem, prema stranici Flightradar 24. Neki letovi iz Europe za Aziju sada lete južnije od Rusije a u nekim slučajevima i vrlo duge rute preko Arktika. A Rusija je golema, najveća je država na planetu , veća od kontinenta Antarktike. Nove rute znače vremenski dulja putovanja i više kilometara što se pretvara u više potrošenog goriva i više emisija stakleničkih plinova. 9:35 - Rusija je kao odgovor na zamrzavanje dijela svojih rezervi, primijenila zrcalnu mjeru i ograničila novčani tijek prema "neprijateljskim zemljama", priopćila je u petak ruska središnja banka. Banka Rusije podsjeća da je vlada kao odgovor na zapadne sankcije već zabranila prodaju vrijednosnih papira stranim ulagačima i povlačenje sredstava iz ruskog financijskog sustava. 9:25 - Iz drugog najveće grada u Ukrajini, Harkiva, pobjeglo je oko polovice stanovništva, piše Sky News. Prije izbijanja rata ovaj grad u blizini ruske granice brojao je oko milijun i pol stanovnika. 9:16 - Rusija tvrdi da je krstarećim projektilom Kalibr, lansiranim s mora, uništila postrojenje za skladištenje goriva pokraj Kijeva. Te tvrdnje nije moguće neovisno potvrditi. 9:10 - Europska unija danas bi trebala objaviti da je sklopljen dogovor sa SAD-om prema kojem će Amerikanci slati dodatne zalihe ukapljenog plina (LNG) kako bi nadomjestile uvoz plina iz Rusije. Do kraja godine SAD bi trebao dostaviti barem 15 milijardi kubičnih metara plina do kraja godine, prenosi BBC. EU, čije su neke članice prilično ovisne o ruskom plinu, nastoji smanjiti količine fosilnih goriva koje uvozi iz Rusije - plan Bruxellesa je da se do kraja godine uvoz ruskog plina smanji za dvije trećine u odnosu na sadašnje razine. 9:00 - Ured Glavnog ukrajinskog tužitelja objavio je da je od početka invazije ubijeno 135 djece, a ranjeno njih 184. 8:50 - Guverner Dnipropetrovske oblasti Valentin Rezničenko poručio je da su dva projektila pogodila položaje ukrajinskih snaga u predgrađu Dnjipra. Navodno je došlo do veće štete, a hitne službe u ruševinama traže preživjele, prenosi Reuters. 8:42 - Reuters javlja da se Ukrajinci nadaju da će se danas otvoriti humanitarni koridor iz Mariupolja, ali samo za one koji grad mogu osobnim automobilima. Ovaj grad je pod ruskom opsadom gotovo od samog početka invazije, a već tjednima njegovi stanovnici nemaju pristup vodi te su ostali bez struje i grijanja. Istovremeno, Rusi grad nemilice granatiraju i bombardiraju, zbog čega je oko 90 posto zgrada uništeno ili oštećeno, a prema ukrajinskim izvorima ubijeno je više tisuća civila. Prije rata grad je imao oko 430.000 stanovnika, a koliko ih je točno ostalo tamo, trenutno nije poznato. 8:40 - Britansko ministarstvo obrane u svom dnevnom izvješću o stanju na bojištima u Ukrajini poručilo je da su ukrajinske snage vratile neke gradove u okolici Kijeva te svoje obrambene pozicije pomaknule na 35 kilometara istočno od grada. Ministarstvo je izdvojilo još dvije stvari: - Ukrajinske snage vjerojatno će nastojati odbaciti ruske snage još dalje od grada, i to u smjeru sjeverozapada prema aerodromu Hostomel. - Na jugu Ukrajine ruske snage i dalje pokušavaju zaobići Mikolajiv kako bi mogle napredovati prema Odesi. No, njihov napredak usporen je zbog logističkih problema i otpora Ukrajinaca. 7:56 Kako ruska invazija na Ukrajinu ulazi u svoj drugi mjesec, linije bojišta između dviju strana postale su "praktički zamrznute", rekao je Oleksij Arestovič, viši savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija. Pozivajući se na glavni stožer ukrajinske vojske, Arestovič je rekao da ruske snage na bojištu više nemaju dovoljno resursa za pokušaj daljnjeg napredovanja, nemaju goriva, obroka i streljiva. “Okupator je gladan i bos”, rekao je Arestovič. Glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov ustvrdio je da su ruske snage u četvrtak konačno preuzele "potpunu kontrolu" nad gradom Izjumom na istoku Ukrajine koji je danima bio pod opsadom. Međutim, ubrzo nakon toga ukrajinske vlasti tu su tvrdnju odbacile kao "još jednu provokaciju ruskog tiska", a Oleh Sinjehubov, guverner regije Harkiv, napisao je na mreži Telegram: "Izjum je ukrajinski grad. Uvijek je bio i uvijek će biti." Sinjehubov je priznao da su se u regiji vodile teške borbe, ali je rekao da ukrajinske snage drže svoj položaj u Izjumu. Također je rekao da je najmanje šest osoba ubijeno dok su čekali u redu za primanje humanitarne pomoći u drugom ukrajinskom gradu, Harkivu, dodajući da je još 15 osoba ozlijeđeno. 7:00 Bivši ruski predsjednik i zamjenik predsjednika Sigurnosnog vijeća Ruske Federacije Dmitrij Medvedev rekao je u razgovoru za rusku novinsku agenciju RIA-u da su teze da sankcije koje je Zapad nametnu ruskim tvrtkama mogu utjecati na vladu "budalaste". Medvedev je rekao da će sankcije "konsolidirati" rusko društvo te da neće uzrokovati nezadovoljstvo s vlastima. "Zapitajmo se - mogu li ti veliki poslovni ljudi imati imalo utjecaja na vodstvo zemlje? Otvoreno vam kažem: ne, ne mogu", rekao je Medvedev. Medvedev je rekao da su istraživanja javnog mnijenja pokazala da tri četvrtine Rusa podržava odluku Kremlja da izvede vojnu operaciju u Ukrajini, a još više podržava predsjednika Vladimira Putina. Obrušio se na one Ruse koji su govorili protiv invazije dok su boravili izvan Rusije: "Možete biti nezadovoljni nekim odlukama vlasti, kritizirati vlast - to je normalno. Ali ne možete se suprotstaviti državi u tako teškoj situaciji, jer je to izdaja", rekao je. Tisuće ljudi privedene su početkom ovog mjeseca na prosvjedima širom Rusije protiv Putinove invazije na Ukrajinu, prema neovisnoj skupini za praćenje prosvjeda 6:50 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski podijelio je na svom Facebook profilu video snimku dijela svog obraćanja sudionicima summita zapadnih zemalja u Bruxellesu, javlja The Guardian

PUTIN LOVI LJUDSKO MESO

premium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata login POTPUNA MOBILIZACIJA Mučne ispovijesti s istoka Ukrajine: ‘Love nas po ulicama, trpaju u vozila i odvoze na bojište!‘ U Donjecku i Luhansku proglašena je opća mobilizacija svih muškaraca između 18 i 55 godina Piše:Slavica LukićObjavljeno: 24. ožujak 2022. 23:04 - Prilaze muškarcima i mladićima na ulici ili ih skidaju iz javnog prijevoza i pitaju - koliko ti je godina? Zatim ih trpaju u vozila, odvoze u mobilizacijske centre i odatle na bojišta... Ljudi su prestrašeni... Mnogi muškarci se skrivaju, neki danima i tjednima ne izlaze iz kuća i stanova, a navečer iz straha ne pale svjetla... Tako na području Luhanske i Donjecke oblasti u stvarnosti izgleda operacija koju je ruska vojska u tome dijelu Ukrajine provela pod parolom - "Svoje ne ostavljamo", tvrdeći da im je glavni cilj zaštititi građane od ukrajinskog terora. Kako ta "zaštita" u stvarnosti izgleda, opisuje ruski oporbeni list Novaja Gazeta. U dijelovima istočne Ukrajine, koju je službeni Putinov režim priznao kao Lugansku Narodnu Republiku i Donjecku Narodnu Republiku, za razliku od Rusije, proglašena je opća mobilizacija svih muškaraca između 18 i 55 godina. Mnogi u Rusiji ne znaju koliko ljudi u tim oblastima živi, kako su živjeli do 2014. ni kako žive danas, kao ni što misle, navodi Novaja gazeta. Taj list je objavio svjedočenja članova obitelji čije su očeve i sinove, braću, susjede i prijatelje mobilizirali i poslali na bojišta kod Harkova, Mariupolja, Hersona... Novaja gazeta sakrila je stvarna imena svojih sugovornika kako bi ih zaštitili od odmazde, ali njihov identitet, kao i tonski zapisi njihovih ispovijesti, čuvaju se u redakciji. Donosimo najzanimljivije među njima. Elena, koja živi u Luhanskoj oblasti u gradu koji je od 2014. na samoj crti razdvajanja, opisala je da su u prvim danima nakon ruske okupacije u veljači ove godine muškarce mobilizirali tako što su ih izvodili iz javnog prijevoza, lovili na ulicama, ili im kod kuće ili na poslu ostavljali mobilizacijske pozive. Neki su odlazili na posao skrovitim prečacima, u stalnome strahu da će ih na silu poslati na frontu. Prvog tjedna okupacije određeni je broj muškaraca koji rade u tvornicama, skladištima i ministarstvima dobio potvrdu o radnoj obavezi, ali to je bio tek manji dio. Zbog straha od mobilizacije, mnogi muškarci su se zatvorili u kuće, a kako ih se ne bi vidjelo kroz prozore, navečer ne bi palili svjetla. "U mojoj obitelji kod kuće sjedi mladić,a u istoj je situaciji još desetak njegovih prijatelja i poznanika. Već tri tjedna slušaju neprekidan zvuk paljbe. Želimo da konačno dođe mir", ispričala je. Sergej, student završne godine donjeckog medicinskog fakulteta ispričao je novinarki Novaje gazete da su 22. veljače njemu i njegovim kolegama s godine telefonirali iz fakultetskog dekanata i rekli im kako se moraju hitno javiti u vojnu komandu, gdje će dobiti potvrdu o tome da su studenti i da su oslobođeni mobilizacije. "Moji su prijatelji s godine otišli u vojnu komandu po potvrde još isti dan, a ja sam odlučio otići tek sljedeći dan i to me je spasilo", ispričao je za Novaju gazetu Sergej. "One koji su isti dan otišli po navodnu 'potvrdu' o oslobođenju od mobilizacije, odmah su mobilizirali i upisali kao dobrovoljce. Sumnjam da ih je naš dekanat svjesno želio obmanuti. Najvjerojatnije je to bilo djelo rektora Ignatenka Grigorija Anatoljeviča koji je zatim javno istupao na lokalnoj televiziji i tvrdio da su naši mladići - studenti dobrovoljno otišli braniti 'republiku'". Na pitanje novinarke što on od tada radi, Sergej je odgovorio da se već četvrti tjedan skriva. "Ne izlazim još od 22. veljače. Prvi tjedan su lovili, stajali su na svakom ćošku. Drugi tjedan manje - više isto. I sad, kako mi kažu rođaci, ponovo na svakom uglu stoji policija, sve zaustavljaju, guraju u automobile i odvoze na mobilizacijske punktove." Sergej objašnjava što se dogodilo s njegovim prijateljima sa studijske godine koji su otišli po "potvrde". Prisilno su mobilizirani. "Dok su bili ovdje u mobilizacijskom centru, dopisivali smo se. Uvjeti tamo su bili odvratni. Za neke nije bilo zimske vojne opreme pa su im dali ljetnu, moji prijatelji su spavali na betonu dok im roditelji nisu donijeli prostirke i vreće za spavanje. Uz moja tri prijatelja, tu je bilo još nekoliko stotina ljudi. Mojim se prijateljima posrećilo da su ih uputili u medicinsku četu, a mladiće koji su otišli kasnije i koje su odvukli obmanom ili zastrašivanjem, poslali su u artiljeriju i u streljaštvo... Studente medicine naprosto su rasporedili kao obične vojnike. Naravno da su im u početku rekli da će to biti samo vježbe, ali je nakon nekoliko dana postalo izvjesno da ih šalju na frontu - nekoga na Herson, nekoga na Mariupolj." Sergej je ispričao da se mladići ponekad, kad se nakratko domognu telefona, obiteljima uspiju javiti s doslovno dvije do tri riječi - "živi smo" i to je sve. Na pitanje novinarke kakvog su njegovi kolege raspoloženja, kazao je: "A kakvog mogu biti raspoloženja ako su ih u to gurnuli obmanom. Nitko nije htio dobrovoljno, poslali su ih iznudom - ljude ucjene otpuštanjem s posla, ili isključenjem sa studija, zatvorom ili globom do 200 tisuća rubalja... Kod jednog mobiliziranog mladića počelo je želučano krvarenje, ali ga četiri dana nisu nikuda poslali nego su mu govorili da čeka. Četvrti je dan počeo umirati, prebacili su ga u bolnicu, a njegovu jedinicu na drugo mjesto. Tada sam od poznanika koji rade u bolnici, u gradu u kojem je ta jedinica bila raspoređena, doznao da je kod njih jedan unovačeni mladić umro od želučanog krvarenja. Ne znam je li to taj isti, ili neki drugi mladić". Viktorija iz Donjecke oblasti je za Novaju gazetu ispričala da su njezinog bliskog rođaka na bojište poslali temeljem mobilizacijskog poziva. "On je običan tvornički radnik, a takve se ne pita previše. Mislili smo da će ga vratiti jer je imao dvije potvrde - jednu o njegovu zdravstvenom stanju i drugu koja potvrđuje da njeguje bolesnog čovjeka. Ništa nije pomoglo. Dan i noć nakon što je mobiliziran proveo je pod otvorenim nebom, u laganoj odjeći, na kiši, a zatim su čovjeka koji nikada nije bio u vojsci otpravili u nepoznatom pravcu. Od 10. ožujka se više ne javlja na telefon". Viktorija kaže da mukama neizvjesnosti nema kraja. "Samo se nadamo da ćemo makar dobiti vijest s tekstom: 'Živ, zdrav. Uskoro ću kući'. Želim da se zna, rat u takozvanoj Donjeckoj Narodnoj Republici ne prestaje, i nikakve obećane zaštite zbog koje je ruska vojska došla - nema", kazala je Viktorija novinarki Novaje gazete. Tridesetdvogodišnja Svetlana od 2014., nakon okupacije istočnog dijela Donjecke oblasti, živi na crti razgraničenja. Naselje je do ulaska ruskih grupa na to područje 24. veljače ove godine bilo pod ukrajinskom upravom. U razgovoru s novinarkom govorila je oprezno i doimala se iscrpljeno. "Ne odnose se samo prema ljudima u Donjeckoj oblasti loše. I u Luganjskoj oblasti na ulicama love muškarce. Silom ih skupljaju. Ljudi su u strahu, boje se izaći iz kuća. Poslije 18 sati je strašno izaći na ulicu. Oni stoje po svim ulicama, presreću i direktno pitaju prolaznike - koliko ti je godina? I na mjestu kupe i trpaju u autobuse. Potpuno bezakonje", ispričala je Svetlana novinarki Novaje gazete.

PUTINE, LJUDSKO KOPILE ! BESTIDNIK K'O TVOJ STALJIN ! ČITAV TE SVIJET PREZIRE !

ZADNJA KOLUMNA Albright je o Putinu pisala dan prije invazije: ‘Malen je i blijed. Toliko je hladan da je gotovo reptil‘ Umjesto da osigura put Rusiji prema veličini, invazija Ukrajine će osigurati Putinovu sramotu Piše:Karla JuničićObjavljeno: 24. ožujak 2022. 18:32 <p>Madeleine Albright i Vladimir Putin</p> Madeleine Albright i Vladimir Puti Madeleine Albright, koja je služila kao američka državna tajnica od 1997. do 2001. umrla je u srijedu 23. ožujka u 84. godini. U posljednjem tekstu koji napisala, objavljenom u New York Timesu 23. veljače, dan uoči rata u Ukrajini, Albright je argumentirala da Putin zapravo čini povijesnu pogrešku koja će baciti neizbrisivu ljagu na njega osobno, ali i na Rusiju. Njezin tekst niže donosimo u cijelosti. - Početkom 2000. godine postala sam prva viša američka dužnosnica koja se sastala s Vladimirom Putinom na njegovoj novoj poziciji predsjednika Rusije. Mi u Clintonovoj administraciji tada nismo znali puno o njemu - samo da je karijeru započeo u KGB-u (današnji FSB). Nadala sam se da će mi sastanak pomoći da odmjerim čovjeka i procijenim što bi njegovo iznenadno uzdizanje moglo značiti za odnose SAD-a i Rusije, koji su se pogoršali usred rata u Čečeniji. Sjedeći preko puta njega u Kremlju za stolom, odmah sam bila zapanjena razlikom između Putina i njegova bombastičnog prethodnika Borisa Jeljcina. Dok je gospodin Jeljcin obmanjivao, bunio se i laskao, Putin je neemotivno i bez bilješki govorio o svojoj odlučnosti da oživi rusko gospodarstvo i uguši čečenske pobunjenike. Na letu kući zabilježila sam svoje dojmove. "Putin je malen i blijed", napisala sam, "toliko je hladan da je gotovo reptil". Tvrdio je da razumije zašto je Berlinski zid morao pasti, ali nije očekivao da će se cijeli Sovjetski Savez srušiti. "Putin je posramljen onim što se dogodilo njegovoj zemlji i odlučan je vratiti njezinu veličinu." Trosatna seansa Posljednjih mjeseci podsjetila sam se na onu gotovo trosatnu seansu s gospodinom Putinom dok je gomilao vojnike na granici sa susjednom Ukrajinom. Nakon što je ukrajinsku državnost nazvao fikcijom u bizarnom televizijskom obraćanju, izdao je dekret kojim se priznaje neovisnost dviju regija koje drže separatisti u Ukrajini i kojim se tamo šalju trupe. Putinova revizionistička i apsurdna tvrdnja da je Rusija "u potpunosti stvorila Ukrajinu" i da je zemlja zapravo opljačkana od ruskog carstva, u potpunosti je u skladu s njegovim iskrivljenim svjetonazorom. Najviše me uznemirava to što je to bio njegov pokušaj da uspostavi izgovor za invaziju punog razmjera. Ako napadne, bit će to povijesna pogreška. U 20-ak godina otkako smo se upoznali Putin je zacrtao svoj put odbacivši demokratski razvoj i prateći Staljinov priručnik. Prikupio je političku i ekonomsku moć za sebe - kooptirajući ili lomeći potencijalnu konkurenciju - dok je radio na tome da ponovno uspostavi sferu ruske dominacije kroz dijelove bivšeg Sovjetskog Saveza. Poput drugih autoritarnih lidera, on svoju dobrobit izjednačava s dobrobiti nacije, a opoziciju s izdajom. Uvjeren je da Amerikanci zrcale njegov cinizam i njegovu žudnju za moći te da u svijetu u kojem svi lažu on nije dužan govoriti istinu. Budući da vjeruje da Sjedinjene Države silom dominiraju svojom regijom, smatra da Rusija ima isto pravo. Putin je godinama pokušavao narušiti međunarodni ugled svoje zemlje, proširiti vojnu i gospodarsku moć Rusije, oslabiti NATO i podijeliti Europu (zabivši klin između nje i Sjedinjenih Država). Ukrajina je dio toga. Putinova sramota Umjesto da osigura put Rusiji prema veličini, invazija Ukrajine će osigurati Putinovu sramotu. On ostavlja svoju zemlju diplomatski izoliranom, ekonomski osakaćenom i strateški ranjivom pred jačim, ujedinjenijim zapadnim savezom. SVE ŠTO MORATE ZNATI Ukrajinci tvrde da su Ruse odbacili i do 70 km od Kijeva; Nakon summita NATO-a oglasila se Kina Američki vojni atašei zapanjeni izašli sa sastanka s ruskim generalom u Moskvi: ‘Prošla nas je jeza od njegovih emocija‘ Tajni život ‘ruske Eve Braun‘: Bila je Tatarka bez stila, a onda je uzletjela... ‘Svi žele biti kao ja‘ Misteriozni slučaj Romana Abramoviča: Amerikanci mu spremali sankcije, a zaustavio ih - Zelenski VEZANE VIJESTI <p>Lijevo: Madeleine Albright i Ivica Račan, dolje - Vuk Drašković, Madeleine Albright, Zoran Đinđić; u sredini - Madeleine Albright; desno - Albright i Stipe Mesić, dolje - Albright i Alija Izetbegović</p> Video icon PIŠE ŽELJKO TRKANJEC Tuđman je nije volio, Srbi je cijene još manje, ali Albright će svijetu nedostajati. Njezin trag je dubok i pozitivan PREMINULA OD POSLJEDICA RAKA Umrla Madeleine Albright, bivša američka državna tajnica koja je odigrala ključnu ulogu na području bivše Jugoslavije To je već pokrenuo objavljujući u ponedjeljak svoju odluku da prizna dvije separatističke enklave u Ukrajini i pošalje ruske trupe kao "mirotvorce". Zatražio je da se prizna rusko pravo na Krim i da se odrekne svog naprednog oružja. Putinovi postupci pokrenuli su goleme sankcije, koje će biti još veće ako krene u potpuni napad i pokuša zauzeti cijelu zemlju. To bi uništilo ne samo gospodarstvo njegove zemlje, nego i njegov uski krug korumpiranih prijatelja - koji bi zauzvrat mogli osporiti njegovo vodstvo. Ono što će zasigurno biti krvav i katastrofalan rat će iscrpiti ruske resurse i koštati ruskih života, istovremeno stvarajući hitan poticaj Europi da smanji svoje opasno oslanjanje na rusku energiju. (To je već očito s njemačkim potezom da zaustavi certificiranje plinovoda Sjeverni tok 2.) Takav čin agresije gotovo bi sigurno potaknuo NATO da značajno ojača svoj istočni bok i da razmotri trajno stacioniranje snaga u baltičkim državama, Poljskoj i Rumunjskoj. (Predsjednik Biden je u utorak rekao da premješta više vojnika na Baltik.) I to bi izazvalo žestok ukrajinski oružani otpor, uz snažnu potporu Zapada. Dvostranački napori da se izradi zakonodavni odgovor koji bi uključivao intenziviranje pomoći Ukrajini već su u tijeku. To bi bilo daleko od ponavljanja ruske aneksije Krima 2014., više bi bio scenarij koji podsjeća na nesretnu okupaciju Afganistana od strane Sovjetskog Saveza 1980-ih. Biden i drugi zapadni čelnici to su jasno pokazali u krugovima diplomatskih pregovora. Ali čak i ako je Zapad nekako u stanju odvratiti Putina iz sveopćeg rata, što je trenutno daleko od sigurnog, važno je zapamtiti da njegov preferiran sport nije šah, kako neki pretpostavljaju, već džudo. Možemo očekivati ​​da će ustrajati u traženju šanse za povećanje svog napada u budućnosti. Na Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima bit će da mu uskrate tu priliku održavajući snažno diplomatsko odbijanje i povećavajući ekonomsku i vojnu potporu Ukrajini. Neće priznati pogrešku Iako Putin, prema mom iskustvu, nikada neće priznati da je pogriješio, pokazao je da može biti strpljiv i pragmatičan. Također je svjestan da ga je trenutna konfrontacija još više ostavila ovisnim o Kini; zna da Rusija ne može napredovati bez nekih veza sa Zapadom. "Naravno, volim kinesku hranu. Zabavno je koristiti štapiće za jelo", rekao mi je na našem prvom susretu. "Ali to su samo trivijalne stvari. To nije naš mentalitet, koji je europski. Rusija mora biti čvrsto dio Zapada." Putin mora znati da drugi hladni rat ne bi nužno prošao dobro za Rusiju - čak ni s njezinim nuklearnim oružjem. Jaki saveznici SAD-a mogu se naći na gotovo svim kontinentima. Istovremeno, krug Putinovih saveznika uključuje Bašara al-Asada, Aleksandra Lukašenka i Kim Jong-una. Ako se Putin osjeća stjeranim u kut, sam je sebi kriv. Kako je rekao predsjednik Biden, Sjedinjene Države nemaju želju destabilizirati ili lišiti Rusiju njezinih legitimnih težnji. Zato su administracija i njeni saveznici ponudili da se uključe u pregovore s Moskvom o otvorenom nizu sigurnosnih pitanja. Ali Amerika mora inzistirati na tome da Rusija djeluje u skladu s međunarodnim standardima primjenjivim na sve nacije. Putin i njegov kineski kolega Xi Jinping vole tvrditi da sada živimo u multipolarnom svijetu. Iako je to samo po sebi razumljivo, ne znači da velike sile imaju pravo usitnjavati globus u sfere utjecaja kao što su to činila kolonijalna carstva prije nekoliko stoljeća. Ukrajina ima pravo na svoj suverenitet, bez obzira na to tko su joj susjedi. U modernoj eri velike zemlje to prihvaćaju, pa tako mora i Putin. To je poruka koja stoji iza nedavne zapadne diplomacije. Poruka definira razliku između svijeta koji se vodi vladavinom prava i svijeta koji uopće ne odgovara nikakvim pravilima, zaključila je Albright.