nedjelja, 31. srpnja 2022.
PLENKOVIĆ, MANIPULATIVNI REKORDER BANSKIH DVORA
Povijest egzodusa s Markova trga: Kako su vlade desetkovane aferama, skandalima i uhićenjima
Plenković je najdugovječniji premijer, ali je već u prvom mandatu iz svoje Vlade smijenio najviše ministara
Piše:Goran PenićObjavljeno: 31. srpanj 2022. 20:51
Dosad je premijer Plenković smijenio 20 ministara
V
Andrej Plenković najdugovječniji je hrvatski premijer, a u svoja dva mandata, od kojih drugi još traje, zamijenio je i najveći broj ministara od svih premijera u povijesti države.
Plenković je na dužnost stupio 19. listopada 2016. pa je danas po broju dana na dužnosti prestigao HDZ-ovog premijera Ivu Sanadera, čiji je mandat prekinut teretom brojnih optužnica za korupciju.
Aktualni hrvatski premijer od dana stupanja na dužnost do danas u dvije Vlade zamijenio je čak 20 ministara. Odnosno više od jedne cijele Vlade, koja sada broji 16 ministarstava
BALKANSKO KOSOVO, SLJEDEĆA TOČIONA LJUDSKE KRVI
SPREMA SE KAOS
U Kosovskoj Mitrovici se oglasile sirene za uzbunu, građani se uspaničili: ‘Dižu se barikade‘
Posebno su se uspaničili oni s malenom djeclom koji su se zatekli na ulici, javlja KosSev.
Piše:Jutarnji.hrObjavljeno: 31. srpanj 2022. 19:29
Kosovska Mitrovica, arhivska forografija
U sjevernom dijelu Mitrovice tijekom popodneva su se oglasile sirene za uzbunu. Mnogi građani su se uplašili jer su sirene bile vrlo glasne, a posebno oni s malenom djecom koji su se zatekli na ulici, javlja KosSev.
Građani sa sjevera Kosova javljaju da se na više lokacija postavljaju barikade. Zamjenik zapovjednika Kosovske policije za regiju Sjever Besim Hoti potvrdio je za Kossev da je došlo do blokade puta u Zubinom Potoku kod Varaga i u Rudaru.
Upozorio je da je procurila lažna vijest da će specijalne jedinice blokirati općinu, rekavši da to nije točno.
Na sjeveru Kosova su lokalni stanovnici srpske nacionalnosti blokirali glavnu cestu, parkiravši kamione nedaleko od graničnog prijelaza Jarinja koji se nalazi u Općini Leposavić, javljaju lokalni mediji.
Kosovska policija je potvrdila kako su granični prelazi Jarinje i Brnjak zatvoreni za promet. Iz policije navode kako je do odluke za zatvaranje graničnih prijelaza došlo nakon što su lokalni Srbi blokirali puteve koji vode ka njima.
Dodaje se kako je policija informirala građane da koriste druge prijelaze.
PIŠE HELENA MOSTARKIĆ GOBBO
"Politička korektnost" uporno lomi kičmu slobodi govora i stavova. Ona je današnji celofan u koji smo prisiljeni umotati baš sve, samo da ne bismo stvari nazvali pravim imenom
30.07.2022 13:17 | Autor: Helena MOSTARKIĆ GOBBO
Ilustracija / Helena Mostarkić Gobbo
Ilustracija / Helena Mostarkić Gobbo
"Znam da će mnogi biti protiv tebe, ali hvala ti što govoriš u ime nas, većine koja šuti i koja više ne smije podići ni glavu", rečenica je koja me nedavno iznenadila nakon što sam se javila na poznati mi broj telefona. S jedne strane dala mi je dodatni vjetar u leđa da ih ne savijam pred najezdom otrovnih strelica kojima me gotovo svakodnevno zasipaju meni beznačajni, ali u ovom beskrajno licemjernom društvu valjda vrlo značajni pojedinci i skupine. A s druge strane, natjerala me da se najozbiljnije zapitam: zar smo zaista došli do te točke?
Svakodnevno susrećem ljude koji su u svojim stavovima beskompromisni do brutalnosti, obdareni kočijaškim rječnikom umjesto milozvučnih fraza, ali barem autentični i iskreni. Davno sam rekla da poštujem ljude koji imaju svoj stav, makar i negativan; beskičmenjaci zaista nemaju nikakve preduvjete promijeniti svijet. Postoje i oni koji imaju pristojan način komunikacije i kod njih bilo kakve ružne riječi jednostavno ne postoje, pa čak i kad ih čuju, ostaju u određenoj mjeri sablažnjeni. I to je u redu.
No to ne znači da ljubaznost trebamo miješati s političkom korektnošću. A upravo je potonja istisnula i uporno lomi kičmu slobodi govora i stavova. Ona je današnji celofan u koji smo prisiljeni umotati baš sve, samo da ne bismo stvari nazvali pravim imenom. Jer današnji svijet najviše se boji - istine. Ona je nepopularna, nepoželjna, pa čak i zabranjena!
Politička korektnost (iako, poznavajući naše političare, ove dvije riječi spojene u zajedničko značenje zvuče naprosto izuzetno smiješno) bio bi sasvim logičan, zdravorazumski odgovor na sve što se tiče diskriminacije, pogrdnih naziva, uvreda ili govora mržnje. Ipak, ovaj pokušaj koračanja u smjeru tolerantnijeg i ravnopravnijeg društva prometnuo se u stampedo potpuno fanatičnog, gotovo sektaškog stremljenja prema čistom jednoumlju na svim razinama.
Nepoćudan sadržaj (takvim prozvan isključivo od podobnih pojedinaca i skupina) nije samo problem na popularnim društvenim mrežama koje zaista imaju, najblaže rečeno, zanimljive kriterije prilikom prijave za uklanjanje određenih sadržaja i komentara. Oni koji vrište otvorenim uvredama bit će uklonjeni ovisno o tome tko ih je kreirao. U redu je vrijeđati samo jednu stranu; dapače, to je kod nas itekako dozvoljeno, simpatično, duhovito, progresivno, pa čak i poticajno.
Razmjena mišljenja, posebno suprotstavljenih, ili ne daj Bože debata, postala je najnepoželjnija pojave u javnom prostoru, jer iskažete li svoje mišljenje koje je suprotno trenutno poželjnome, riskirate upadanje u mrežu pojave koja se naziva "cancel culture" iliti "kultura otkazivanja". Dovoljno je da se pojedinac ulovi samo za jednu riječ koja bi u njegovim očima mogla biti interpretirana kao insinuacija na neko, za njega nepoželjno izražavanje ili ponašanje i odmah zatim slijedi, kako bi se u narodu reklo, drvlje i kamenje.
Odmah se riječ, rečenica ili više njih, opisuju kao govor mržnje, neka fobija, poziva se na kolektivni bojkot te osobe i svega što čini njezin identitet, prijavu svim mogućim institucijama, pa i onima koje to nisu, a ne gine joj i javni linč, barem verbalni. Odmah se oni koji su se prepoznali u nekoj istini osjećaju zgaženo, ugnjeteno, poniženo. A baš takvi, uvrijeđeni građani koji se diče tolerancijom na svim razinama, bili bi najsretniji da na gradskim trgovima osvanu vješala gdje bi sa zvjerskim zadovoljstvom objesili sve koji se ne slažu s njihovim, dakako politički korektnim, mišljenjem. (Naravno, jedinim ispravnim, je l'?)
I u svakodnevnoj komunikaciji ljudi su, pod teškim presingom političke korektnosti, čak i u najbližim obiteljskim i prijateljskim krugovima počeli izbjegavati rečenice, pa i određene šale koje bi mogle i najmanje insinuirati da idu na nečiji račun.
Umro je humor, posebno crni, a njegovi nekadašnji najveći kreatori postali su dvolične moralne vertikale ovog društva kojemu, uz sve nedaće, ništa osim crnog humora gotovo više i nije preostalo.
Pipci politički korektne (čitaj - podobne) hobotnice u potpunosti su obgrlili svijet. Od normalnih reakcija na diskriminaciju bilo koje vrste stigli smo do pred prag globalnih cenzura kakve se ne pamte ni u najvećim diktatorskim zemljama i vremenima. Imamo i politički korektne inačice za sve nazive koje, eto, uglavnom više ne smijemo ni spomenuti. A kad ih spominjemo, onda to činimo onako, ispod glasa, kao da izgovaramo najveću tajnu, nagnuvši se pažljivo prema uhu sugovornika, pomno prekrivajući usne dlanom.
Postoji li još uvijek sloboda govora, pa i mišljenja, ili smo njome paranoično isprepadani onima što iz prikrajka samo sjede i čekaju krivo slovo ili da bi mogli (o, itekako i financijski!) opravdati svoje postojanje? Čini se da je strah od slobode tuđeg drugačijeg mišljenja ili stava došao do razine da su oni nad čijim smo se režimima donedavno zgražali, postali (velikim!) dijelom i naše kulture.
Davorin Bogović možda i dalje misli da je sve oko njega crno–bijeli svijet, ali meni se čini da je sve oko nas samo jedna velika, ali ipak parcijalna cenzura nad slobodom. Nju je ipak dozvoljeno uživati samo nekima.
Globalno, već godinama se putem "kulture otkazivanja" bojkotiraju i brišu sve politički nekorektne izjave političara, glumaca, medijskih ličnosti i oni koji nisu izloženi oku javnosti, cenzuriraju se i izbacuju objave na društvenim mrežama, televizijske emisije, epizode serija, dijelovi filmova. Filmski prizori s ekrana koji, recimo, u Sjedinjenim Američkim Državama podsjećaju na doba u kojima je crnačko stanovništvo bilo potlačeno, uklanjaju se na svaki mogući način. Hoće li netko gledajući film "Prohujalo s vihorom" odmah postati i rasist? Je li to uistinu borba protiv diskriminacije ili alat za brisanje, pa čak i korigiranje povijesti? Hoćemo li sve početi promatrati na taj način? Evo, ne znam kako se još nitko nije sjetio povezati rasizam sa šahom, jer u toj igri onaj tko ima bijele figure kreće s prvim potezom!
I kod nas se svaka dlaka već neko vrijeme gleda pod povećalom političke korektnosti. Nema što, prava sloboda! Toliko smo progresivni da čekamo kada će više objaviti taj famozni popis stvari koje ne smijemo spominjati, izraza koje ne smijemo izgovarati i ljudi kojih se ne smijemo doticati. Kladim se da postoje oni koji se brecnu kad se spomene, recimo, zelena jabuka. Hej! Pa ne znam samo kako se netko usudi diskriminirati crvenu!?
Politička korektnost vjerojatno je zamišljena tako da se sugovornici osjećaju lagani k'o perce, a u takvim dijalozima film se usporava, čuje se glazba jednostavnih harmonija i latice cvijeća padaju svuda oko njih. No, teorija je uglavnom uvijek ono sasvim suprotno od prakse. U realnosti, politička korektnost nosi željeznu kuglu oko noge koja se za nama vuče prateći nas na svakom koraku. S tom težinom se, htjeli ne htjeli, moramo znati nositi ako želimo živjeti barem u prividnoj slobodi, kad već nikakva druga ne postoji
TRESE SE BALKAN
SVIJET OSJETILO SE I NA KOSOVU
Balkan se trese: Nakon noćašnjeg potresa na Banovini, jutros podrhtavalo tlo u Sjevernoj MakedonijiPiše T.G. , 31. srpnja. 2022. @ 10:26 1 min.
Potres, ilustracija
Potres, ilustracija
Foto: Getty Images
Potres magnitude 3,2 prema Richteru pogodio je u jutarnjim satima Sjevernu Makedoniju.
KVAS ZA SLJEDEĆU POGAĆU, NAMIJENJENU POPULUSU
"Ulaz na Pelješki most, ponos Hrvatske države i ovo. Da postoji emotikon koji bi pokazao kako se osjećam, bio bi to, oprostite, ali znak "popišanog". Taj smrad urina još osjećam i nakon sat vremena od napuštanja ovog (tada mi) prijeko potrebnog objekta", rekao je zgroženi čitatelj za zadarski.hr.
Fotografije na kojima se vide odbačeni papiri, prljave zahodske školjke i ostatak otpada
ADMINISTRACIJSKI STROJ ZA PROIZVODNJU MAGLE
HOROR ADMINISTRACIJE
Firma koja proizvodi dokumente: Osnovani prije 8 godina, troše milijune, nitko za njih ne zna...
Reporterka Nedjeljnog istražila je što zapravo radi "Integrirani promet zagrebačkog područja d.o.o." koji nam je trebao olakšati dnevne migracije
subota, 30. srpnja 2022.
TKO VOZA U SMRT OVU NACIJU
DALIBOR ŠEMPER
Evo tko je šef ureda potpredsjednice Vlade koji je pijan autom udario dijete pa htio pobjeći
U politiku je ušao 2009., a bio je i tajnik ravnatelja Ureda Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti i hrvatske branitelje
Piše:Marin DeškovićMario PušićHinaObjavljeno: 31. srpanj 2022. 00:00
<p>Dalibor Šemper</p>
Dalibor Šemper
Nakon provedenoga kriminalističkoga istraživanja Dalibor Šemper (46), predstojnik Ureda potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske, u subotu oko 20 sati predan je pritvorskom nadzorniku u Gospiću, uz kaznenu prijavu zbog izazivanja prometne nesreće te nepružanja pomoći.
Potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, na čijem je čelu ureda Šimpraga, ranije je rekla kako će pokrenuti njegovo razrješenje.
"Čim smo saznali te informacije, kontaktirali smo dječakovu obitelj kako bismo izrazili žaljenje jer za ovaj nedopustiv čin nema nikakvog opravdanja. Najbitnije je u ovom trenutku da je dječakovo stanje stabilno i želimo mu brz oporavak. Zahvaljujem zdravstvenim djelatnicima u KBC-u Zagreb koji vode brigu o stanju dječaka", rekla je Šimpraga.
Prije stupnja na dužnost u uredu potpredsjednika Vlade 2020. Šemper je bio savjetnik Koordinacije za upravljanje državnom imovinom te savjetnik za informacijsku sigurnost u Glavnom tajništvu Vlade Republike Hrvatske. Prije toga bio tajnik ravnatelja Ureda Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti i hrvatske branitelje.
Šemper je u politiku ušao 2009. s mjesta savjetnika na Visokom prekršajnom sudu, postavši tajnik predstojnika Ureda Koordinacije za unutarnju politiku.
Nakon noći provedene u pritvorskoj jedinici u Gospiću, Šemper bi u nedjelju ujutro trebao biti ispitan na tamošnjem Općinskom državnom odvjetništvu.
Pijan autom udario dijete pa pokušao pobjeći
Policija je u subotu izvijestila da je uhitila vozača koji je u petak pobjegao s mjesta nesreće u kojoj je teško ozlijedio dijete, a potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga potvrdila je Hini da je uhićeni vozač predstojnik njezina ureda.
Uhićeni 45-godišnjak u petak je u Štikadi kod Gračaca, vozeći pod utjecajem alkohola, sletio automobilom s kolnika i naletio na desetogodišnjeg dječaka koji se kretao u suprotnom smjeru uz desni rub izvan kolni
SMRTONOSNA NESREĆA
U sudaru jurećeg vlaka i turističkog autobusa u Bangladešu poginulo 11 ljudi
NA METI NAPADA
Nakon smrti biciklistkinje ‘razapinju‘ Woddy Allena i njegove susjede: ‘Da niste bili protiv staze, bila bi živa!‘
Dijete je teško ozlijeđeno, a vozač je "htio napustiti mjesto događaja bez da ozlijeđenom dječaku pruži pomoć iako je to mogao učiniti", objavila je policija.
Ozlijeđeni dječak prebačen je jučer iz Gospića u KBC Zagreb gdje je u subotu operiran i stanje mu je stabilno.
"U prometnoj nesreći zaradio je politraumu, ozlijeđeno je više organskih sustava, ali dijete je sada stabilno i nije u životnoj opasnosti", rekao je Hini ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić.
PU ličko-senjska izvijestila je da je 45-godišnjak vozio pod utjecajem alkohola od jednoga promila.
Zaustavila ga četvorica mladića iz Sinja
Tportal je ranije objavio da su 45-godišnjaka u bijegu s mjesta nesreće sustigla i zaustavila četvorica mladića iz Sinja. Oni su potom pozvali policiju i čekali njen dolazak punih 40 minuta.
Policija je potvrdila da su svjedoci događaja zadržali vozača do dolaska policijskih službenika.
"Vozili smo dvadesetak metara iza Suzukija i primijetili kako vrluda po cesti. Pokušali smo ga upozoriti, no nije reagirao. U jednom trenutku potpuno je izgubio kontrolu i prešao na suprotnu stranu ceste taman na mjestu gdje je hodalo troje djece. Dvoje ga je uspjelo izbjeći, a treće je udario", rekao je za Tportal jedan od mladića.
Facebook
Twitter
STAT COUNTER
Hrvatska
310
Sjedinjene Američke Države
302
Njemačka
164
Rusija
137
Francuska
57
Švedska
29
Irska
24
Italija
12
Nizozemska
10
Kanada
7
Crna Gora
5
Ukrajina
3
Malezija
2
Brazil
1
Indija
1
Srbija
1
Vijetnam
1
Ostalo
75
KULTURNJACI OČAJNI
premium
vijesti
sport
j2
kultura
novac
scena
video
pretplata
login
KULTURNJACI SU OČAJNI
Ako ih nije ubila korona, dotući će ih Grad Zagreb: Na račune im mjesecima nije sjela lipa, a neki projekti su izgubljeni
Rezultati natječaja po javnom pozivu poznati su još od ožujka, mnogi ugovori su potpisani, ali novac im nije isplaćen
Piše:Željka GodečObjavljeno: 30. srpanj 2022. 18:43
<p>Emina Višnić</p>
Emina Višnić
Marko Todorov/Cropix
Facebook
Twitter
Messenger
E-mail
One koje nije ubila korona, dotući će Gradski ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo, upozoravaju zagrebački kulturnjaci. Velik dio samostalnih umjetnika, "malih", nezavisnih kulturnjaka, izdavača, filmaša i kazalištaraca, likovnjaka, koje je korona ionako prebacila preko ruba izdržljivosti, mjesecima čekaju da im Grad Zagreb isplati novac za njihove projekte.
Rezultati natječaja po javnom pozivu za programe javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2022. godine poznati su još od ožujka, mnogi ugovori su potpisani, ali na njihove račune nije stigla ni lipa. I kad će - ne zna se. Centri za kulturu javljaju umjetnicima s kojima surađuju da od njihovih izvedbi, izložbi, radionica, filmova, do daljnjeg neće biti ništa premda im je "na papiru" odobren novac. Praksa je da se 70 posto odobrenih sredstava isplati odmah po potpisivanju ugovora, a ostatak od 30 posto po izvještaju.
Nekima od njih vrijeme je da Gradu podnesu izvještaj o tome kako su realizirali projekt za koji su dobili i novce iz gradskog proračuna. Samo što nemaju u njemu što napisati jer novac nisu dobili. Jedina je "sreća" što ne moraju strahovati od penala – vraćanje novca s kamatama. Pišu Uredu za kulturu i traže pomoć, a umjesto nje dobivaju generički odgovor od referenata da nisu još zaprimili nalog za isplatu. A nekima je u labirintu gradske birokracije Ureda za kulturu izgubljena i natječajna dokumentacija i ugovori.
Mirjana Novak Perjanec, autorica knjiga Crna kraljica, Zlatko i Prljavko, nekoliko scenarija za dokumentarno-igrane filmove, dobitnica međunarodne nagrade za scenarij "Zabilježen u zvijezdama-Stjepan Grgac", bivša zaposlenica na HRT-u, sa svojom se udrugom "Laboratorijem kulture Felix" javila na "Javni natječaj za financiranje programa i projekata za udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja za unapređenja kvalitete života osoba s invaliditetom iz Proračuna Grada Zagreba".
Ima ambiciju snimiti dokumentarno-edukativni film "Dodir svjetla i tame" za koji je zatražila 76.000 kuna za snimanje – tek dio od ukupno 110.700 kuna nužnih za završetak filma. Film posvećen čulima i kiparici Sanji Fališevac, slojevita je priča o umjetnici, lišenoj svih čula, koja je postala rodonačelnica taktilnog medija-kiparstva i izrađuje figurativnu skulpturu Plesačice. "Sanjini hendikepi su kanal koji bi djeci trebao dočarati ulogu čula s jedne strane, a s druge pokazati da je moguće stvarati velika djela i postići punoću življenja unatoč određenim ograničenjima", tumači autorica.
"Dodir svjetla i tame" imao je sreću da se nije našao na popisu odbijenih na spomenutom natječaju. A popis odobrenih nije moguće pronaći na internetskim stranicama Grada. Da je projekt dobio "zeleno svjetlo" Mirjana Novak Perjanec neslužbeno su joj javili iz Ureda za kulturu početkom travnja i priopćili da je njezin projekt delegiran gospodinu Nikoli Stojadinoviću, povjereniku zaduženom za film.
I tu se potom prekinula sva komunikacija s gradskim uredima. Od tada ne može dobiti nikakvu informaciju što je s filmom, nisu je pozvali ni da potpiše ugovor, niti je, kaže, dobila ikakvu suvislu informaciju u vezi samog projekta. Slala je desetke mejlova. Nije dobila odgovor. Ali je, kaže, dobila PTSP od uzaludnog nastojanja da otkrije gdje se izgubio njezin projekt i zašto ugovor do danas još nije potpisan. Doduše, napominje, i u mandatu bivše vlasti jednom su također izgubili njezinu natječajnu dokumentaciju.
"Kad sam digla frku, rekli su: ‘Joj‘. Ali ja sam rekla: ‘Ništa joj, imam kopije svega što je bilo u kuverti‘. Nisu mogli nazad. Sad ide elektronski pa je muko moja. Koprcam se kao glava velike ribe i ispadam lažljivica, obećala sam da ću dio sredstava od prodaje filma dati za kupnju prilagođenog kompjutera za Sanju Fališevac, a nisam ni na početku... Napisala sam scenarij, kontaktirala suradnike koji će raditi na projektu, provela intervjue s kiparicom, ostalim sudionicima u filmu, stručnjacima i savjetnicima za područje logopedije, profesorima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i ALU-a. Sve sam pripremila za snimanje koje sam kanila dovršiti do konca godine; prilagoditi ga verziji s titlovima za gluhe i nagluhe, slijepe i slabovidne, kao i u verziji s ostalu populaciju. Trebala sam snimati 30 dana, od travnja do konca lipnja, a do jeseni obaviti postprodukciju da bih mogla u otkup i možda jesensku shemu HRT- a. Uložila sam preko 30 tisuća kuna u pripreme i istraživanje materijala. Po planu koji je predan uz projekt trebala bih ga završiti do konca tekuće godine. A kako? Ako pronađete moj projekt, zaslužili ste medalju sedmeroplet upornosti i povelju žena grada", kaže ironično Mirjana Novak Perjanec i priznaje da je prilično očajna po pitanju suradnje s Gradom.
Silvija Šesto, višestruko nagrađena književnica, autorica sedamdesetak djela, knjiga za odrasle i djecu, potpredsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, javila se na natječaj za financiranje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba s tri ideje. Njezina mala nakladnička tvrtka Semafora ponudila je dvije slikovnice "Dimnjaci divljaci" i "Biciklističku abecedu profesora Fausta" kojima je ona autorica i roman za mlade Snježane Babić Višnjić "Kako sam naučio abecedu". Prošla je na natječaju i odobreno joj je 28.000 kuna. Ugovor je potpisala 11. travnja, vratila ga u gradski Ured da ga i oni potpišu, ali ga do danas nisu vratili pa je i Šesto regrutirana u masu kulturnjaka kojoj nije kapnula ni lipa. I ona ima dojam da joj je ugovor izgubljen.
O toj subvenciji izravno ovisi i njezin opstanak. "Najprije korona, pa promjena vlasti zbog koje lani novac uopće nismo dobili i sad opet rupa. Ovo je veliki stres za sve nas.", komentira Silvija Šesto ovaj "financijski udar na autorske naslove" koji produžava agoniju koja traje već pune četiri godine u kojima im se samo režu sredstva, u kojima Ministarstvo kulture kao prvi kupac sve manje naslova otkupljuje, a Knjižnice grada Zagreba, narodne knjižnice i škole nemaju novca za kupnju knjiga.
ČAJANKA U LAUBI
Koliko je kultura dostupna javnosti: ‘Istra je najbolje mjesto za sve moderne festivale‘
TKO JE EMINA VIŠNIĆ
Nova Tomaševićeva gradska ‘ministrica‘ kulture: Hvaljena menadžerica bliska Možemo! koju prati sjena posrnulog projekta
Darko Tomas/Cropix/Cropix
Male nakladničke kuće, tumači ona, ovise o otkupu KGZ-a koji je u blokadi s nabavom knjiga jer su im prije dvije godine radikalno smanjena sredstva, a njihov novac prenamijenjen. "Ne mogu vjerovati da će me dovesti do propasti firme sa svim nagradama i čitanošću. Nemoguće je raditi u ovakvim uvjetima nama u autorskim nakladama koje su već srozane na neugodu. Uz poskupljenje papira jednostavno više neću moći proizvoditi slikovnice", upozorava Šesto i objašnjava kako je slična situacija i na razini države i narodnih knjižnica čemu je pridonijela praksa velikog otkupa Ministarstva pa ispada da je ono jedini veliki kupac o kojem ovisi hoće li neki naslovi uopće vidjeti čitatelje - a o tome odlučuju nerijetko sumnjivi članovi komisija."
Unatoč čitanosti i nagradama, unatoč tome što je autorica koja je ušla u lektire i činjenici da je knjižnice rado pozivaju u goste, njezine su slikovnice minimalno zastupljene po gradskim knjižnicama. "Dok onima koji navodno postoje za i zbog nas plaće nisu ugrožene, redovno se isplaćuju, nama nisu u stanju isplatiti ni te mrvice", zaključuje Silvija Šesto koja, otkad piše, nije doživjela da joj Gradski ured za kulturu otkupi neki naslov, a "otkupljivani su čak i rodbinski povezani pjesnici izvan grada pa čak i Hrvatske".
Jedan od kulturnjaka koji je također prošao na natječaju i dobio ugovor, ali je želio ostati anoniman, upozorava na novu modu nove vlasti: "Nakon objave rezultata tražili su nas naknadno detaljno razrađen troškovnik, stavku po stavku, premda smo za samo javljanje morali predočiti troškovnik. To je nemoguć i besmislen zahtjev! Imao bi smisla da Grad traži pravdanje troška do u lipu kad bi financirao projekte u stopostotnom iznosu, ali u mojoj branši se to sufinanciranje vrti obično oko 20 posto, vrlo rijetko 50. Dakle, apliciramo na početku projekta, kad imamo još jako puno nepoznanica, naši se troškovi mijenjaju u hodu, nemoguće ih je točno predvidjeti, honorari ovise o nizu stvari, pojavljuju se neki sponzori na koje nisi računao, otpadnu oni na koje si računao... Suludo. To je smislio neki genije koji nema pojma kako funkcionira nezavisna scena. Izigravaju strogoću, a pojma nemaju da traže od ljudi da se obavežu na nešto što nije moguće, osim što nije ni potrebno...", naglašava sugovornik Jutarnje
Da novac kasni te da iz Ureda za kulturu ne odgovaraju na njihove pisane molbe, kao ni na pozive, potvrdila nam je još nekolicina malih izdavača, predstavnika udruga nezavisne scene iz raznih oblasti djelovanja.
Za razliku od njih, Hrvatsko društvo pisaca može se pohvaliti, kako je kratko potvrdio njegov predsjednik Zoran Ferić, da su dobili novac za projekte za koje su tražili subvencije, festivale i tribine.
Kulturni centar u Dubravi, institucija na gradskom proračunu, s bogatim programom; od dječjeg kazališta, plesa, škole crtanog filma, ‘malog Lisinskog‘, stand up komedije, gostovanja, radionica za crtanje i kiparstvo za treću životnu dob također je u fazi čekanja.
"Do 30. lipnja za program nam je Grad ostao dužan gotovo 50 posto programskih sredstava u iznosu od 345.000 kuna", kaže v.d. ravnatelja Željko Šturlić. Osim toga, dužni su i još oko 185.000 kuna za ožujak, travanj, svibanj i lipanj za "materijalce", kako Šturlić kolokvijalno opisuje režijske troškove za vodu i struju.
Tome treba pribrojati i oko 90.000 kuna za zaštitarsku službu, čime se gradski dug samo prema Narodnom sveučilištu Dubrava popeo na 620.000 kuna. "Iskreno, nismo se žalili, jer naši programi ne ovise svi samo od financiranja Grada, ljeto nam je mrtva sezona, a i pročelnica je nova i treba joj vremena. Cijelo proljeće smo se ‘usuglašavali‘ oko toga tko treba odlučivati o trošenju novca, u Uredu za kulturu odlučili su da odluke o programima određuju Kulturna vijeća – dakle, da politika određuje kulturne programe, a ne struka. Prije osam godina bili smo u minusu preko dva milijuna kuna i uspjeli smo to pokrpati, sad poslujemo pozitivno, ali očito to ne vrijedi puno", tvrdi Štrulić.
Pročelnici za kulturu Emini Višnić problemi neisplate novca, kao i to da se neki žale da su im ugovori izgubljeni, bili su prvi glas. "Prvi put čujem da su se izgubili ugovori. Pošaljite pitanja na e-mail našoj službi za javnost", rekla je Višnić. Na opasku da do sada od te službe u posljednjih godinu dana nismo dobili odgovor niti na jedno pitanje, ni u razumnom, ni u nerazumnom roku, Višnić je obećala odgovore. Poslali smo mail, ubrzo su se javili iz Ureda gradonačelnika i požalili se da je problem što ne rade subotom, ali su obećali odgovoriti na radni dan.
ŽELIO, ALI NIJE POŽELIO
QUO VADIS, BIH?
Reakcije na izmjene izbornog zakona bile su burne, gotovo brutalne i skrenule su pažnju s onoga što je bit stvari
Schmidtov prijedlog nacionalističke bošnjačke stranke predstavljaju kao legalizaciju etničkog čišćenja
Piše:Vlado VurušićObjavljeno: 30. srpanj 2022. 19:35
Quo vadis, Bosno i Hercegovino? U raspad, rat, nadmudrivanje? Reakcije na izmjene izbornog zakona, koje je htio nametnuti visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt, bile su burne, gotovo brutalne i skrenule su pažnju s onoga što je meritum stvari. Visoki predstavnik na kraju, barem zasad, nije imao hrabrosti nametnuti izmjene izbornog zakona. Ili je, možda, imao političke mudrosti da sve odgodi za bolja vremena. Schmidt je na kraju potpisao tzv. tehničke izmjene koje su također određeni korak naprijed.
One bi trebale onemogućiti ili barem smanjiti izborne krađe koje uključuju višekratno glasanje, glasanje mrtvih i različite manipulacije glasovima onih koji izađu na izbore. Visoki predstavnik želio je okončati izborni "etnički...
" IMAMO HRVATSKU, - BOGATI SE !"
DEVASTACIJA U MALOJ VINJOLI
Na par metara od mora sagradili zid visok do 3 metra: ‘Ma napravljen je po pravilima struke‘
Mala Vinjola na istočnoj obali Istre na području općine Marčana bila je svojedobno raj na zemlji
Piše:Barbara BanObjavljeno: 30. srpanj 2022. 21
Bila sam u toj uvali možda prije četiri ili pet godina. Bila je krcata brodica, pa su se kupači morali probijati između njih. Ali svejedno je bila jedna od omiljenih uvalica u koju se dolazilo na kupanje. Mogu samo zamisliti kako je bilo prije 20 ili 30 godina kada brodice nisu u toliko broju bile ovdje na, naravno, ilegalnom vezu. Mala Vinjola na istočnoj obali Istre na području općine Marčana bila je sigurno raj na zemlji.
Problem je nastao kada je nekoliko vlasnika okolnih parcela u šumi hrasta crnike odlučilo da ta uvala postane njihov privatan raj. Nakon što su parcele kupili od lokalnog stanovništva za bagatelu, uzeli su si za pravo sagraditi kuće, zidove, putove, parkirališta, molove. Stvoriti si mjesto gdje će provoditi ljeta i ljeta a da nikome ništa ne...
ŠTO BI DRUGO RADILI, NAKON SVOJE NABREKLE SITOSTI !?
OBJAVE NA TWITTERU
Nakon Izetbegovića, američko veleposlanstvo udarilo i po Draganu Čoviću: ‘Licemjerno je to što radi‘
SAD poziva lidere u BiH da se uključe u dijalog umjesto što šalju prijetnje protivne Dejtonskom sporazumu
Piše:HinaObjavljeno: 30. srpanj 2022. 16:56
<p>Dragan Čović</p>
Dragan Čović
SAD je u subotu pozvao političke lidere u BiH da iskoriste vrijeme koje im je ostavio visoki predstavnik Christian Schmidt za dogovor o izbornoj reformi, a istodobno su odbacili pozive na preustroj države, uključujući uspostavu trećeg entiteta te su uputili kritiku Draganu Čoviću.
U nekoliko odvojenih objava na Twitter računu veleposlanstva podsjetili su kako je Schmidt ostavio šest tjedana stranačkim čelnicima za dogovor o time kako riješiti pitanje funkcioniranja vlasti i njezine raspodjele u postizbornom razdoblju.
Stoga bi se oni na koje se taj poziv odnosi trebali uključiti u dijalog umjesto što šalju prijetnje protivne Dejtonskom sporazumu i razmjenjuju uzajamne optužbe koristeći se pri tom zapaljivim jezikom.
"Odbacujemo nove geografske podjele unutar BiH kao suverene države, uključujući uspostavu trećeg entiteta i ponavljamo našu privrženost BiH kao jedinstvenoj državi s dva entiteta, tri konstitutivna naroda i pripadnicima ostalih", stoji u jednoj od objava.
Nakon što su ranije kritizirali čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića zbog njegovih izjava o "prebrojavanju" Bošnjaka koje su protumačene kao ratnonuškačke, iz veleposlanstva SAD-a sada su izravno prozvali i čelnika HDZ BiH Dragana Čovića čije izjave također smatraju neprihvatljivima.
KAD ZAGRIZE, NA SMRT RAJENA ZVJER !
UŽAS U JELENOVKI
Ukrajina predstavila dokaze da su Rusi sami raznijeli ratni logor: ‘Pokažite satelitske snimke!‘
Ukrajinska i ruska strana međusobno se optužuju za napad na ratni logor u selu Jelenovki: poginula su 53 zarobljenika
Piše:Vlado VurušićObjavljeno: 30. srpanj 2022. 17:23
<p>Uništeni ratni logor u Jelenovki, fotografija koju su objavio Ruski istražni odbor</p>
Uništeni ratni logor u Jelenovki, fotografija koju su objavio Ruski istražni organi
Ukrajinska i ruska strana međusobno se optužuju za stravični napad na zarobljenički ratni logor u selu Jelenovki (Olenivki) nedaleko od Donjecka i desetak kilometara od linije bojišta u kojem su ubijena 53 zarobljena ukrajinska vojnika, a 75 je ranjeno.
Na djelu je pravi rašomon, ali činjenica je da u tom napadu ima puno nejasnih i nerazjašnjenih stvari. Naime, dok Rusi tvrde da je baraka u kojoj su poginuli ukrajinski zarobljenici, uglavnom pripadnici bojne Azov koji su branili Mariupolj, pogođena američkom raketom HIMARS s položaja ukrajinske vojske, ukrajinski portal Korespondent.net, pozivajući se na izvore u Ukrajinskoj službi sigurnosti (SBU), tvrdi da je eksplozija bila izazvana unutar barake te da nije pogođena izvana.
Naime, ukrajinski novinar Ondrej Ciplienko, pozivajući se na provjerene, ali anonimne izvore, tvrdi kako satelitske snimke potvrđuju da u to vrijeme nije bilo raketnih ni artiljerijskih aktivnosti na tom području, ali da je zabilježeno tek - žarište visoke temperature, a to je bila najvjerojatnije eksplozija u Jelenovki.
On poziva vlasti SAD-a da pokažu satelitske snimke koje dokazuju ukrajinsku priču da nisu gađali zarobljeničku baraku u Jelenovki. Doduše, prije toga ukrajinska vojska optužila je Ruse za artiljerijski napad na Jelenovku. Ukrajinska strana ističe nekoliko argumenata za svoju tvrdnju - prvo, ni jedan ruski vojnik ili čuvar zarobljeničkog logora nije nastradao. Naime, pozivaju se na izjavu pravobraniteljice za ljudska prava samoproglašene paradržavne tvorevine Donjeck Darije Morozove koja je potvrdila da ni jedan ruski ili vojnik "Donjecke Republike" nije nastradao.
Doduše, kasnije su izvori ruske vojske, a potom i ministarstvo obrane kvazidržavne tvorevine Donjeck, objavili da je ipak ranjeno (teže i lakše) osam ruskih čuvara logora. Drugo, ukrajinske službe ukazuju na to da su prozori na tom zdanju, ali i na okolnim zgradama, cijeli, odnosno nisu "izletjeli".
Ukrajinski stručnjaci kažu kako su zidovi zdanja u kojem je došlo do eksplozije zaustavili eksplozivni val te tako spasili od oštećenja susjedne zgrade. Nadalje, Ukrajinci navode da je njihova obavještajna služba presrela razgovor dvojice vojnika separatističke vojske u kojem jedan govori drugome da se prije eksplozije nije čuo karakteristični zvižduk rakete ili garante koja dolijeće pa iz toga zaključuju da nije bilo nikakve ratne aktivnosti izvana.
ROMOBILJCI, SAPELA VAS DRŽAVA !
ŠTO SE ZAPRAVO MIJENJA
‘Od danas je polovica svih e-romobila u RH ilegalna, a druga polovica jedva uporabljiva!‘
Romobili bi se na nogostupu trebali kretati brzinom hoda, no motor se pokreće tek u brzini od 6 km/h, a brzina hoda je 5 km/h...
Piše:Vanja NezirovićObjavljeno: 30. srpanj 2022. 15:1
Tri su najvažnije izmjene u novom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a to je da su romobili i slična vozila odsad zakonski regulirani kao kategorija "osobna prijevozna sredstva", potom je došlo do kompromisa s liječnicima koji neće morati prijavljivati policiji stanja u kojima ljudi ne bi trebali upravljati vozilom, ali će to morati unijeti u karton, te je povećana kazna u slučaju nesreće uzrokovane neprilagođenom brzinom s 500 na 1000 kuna, rezimira Marko Ševrović, docent Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Smatra da su izmjene bile jedino moguće rješenje s obzirom na sve okolnosti, a to je da znatno kaskamo u razvoju biciklističke infrastrukture što bi u bliskoj...
MOŽE LI, NEKOM ZNANSTVENOM TEHNOLOGIJOM, ZADATI SMRTNI UDARAC I KLASNOM MONSTRUMU, KOJI PRERADUJE LJUDSO BIĆE U ZLOČINCA !?
ŽIV DO DALJNJEGA
Osuđenik na smrt preživio tri pokušaja egzekucije: ‘U rujnu ćemo probati opet, servirat ćemo mu i 4. posljednji obrok‘
Robert Glossip jedan je od 25 osuđenika na smrt koje bi Oklahoma trebala pogubiti tijekom narednih 29 mjeseci
Piše:Damjan RaknićObjavljeno: 30. srpanj 2022. 14:5
Osuđenik na smrt Richard Glossip (59) već tri je puta pojeo svoj "posljednji obrok", a uskoro bi mu američka savezna država Oklahoma trebala poslužiti i četvrti, piše Vice.
Naime, nakon što je zbog naručivanja ubojstva svog bivšeg poslodavca Barryja Van Treesea 2004. godine osuđen na smrt, Oklahoma ga je 2015. tri puta pokušala usmrtiti.
Prvi je pokušaj propao nakon što je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država odgodio izvršenje kazne. Drugi pokušaj da ga se pogubi odgođen je svega tri sata prije izvršenja kazne. Treći je pokušaj otkazan nakon što su dužnosnici savezne države Oklahome otkrili da su pribavili krivu supstancu.
Oklahoma će ponovno pokušati 22. rujna ove godine.
Glossip je jedan od 25 osuđenika na smrt koje bi Oklahoma trebala pogubiti tijekom narednih 29 mjeseci.
Trideset četiri zastupnika u parlamentu Oklahome, 28 iz redova Republikanske te šest iz Demokratske stranke, žele da mu se ponovno sudi, a mnogi tvrde da je nevin.
ZNANSTVENI NAPREDAK
‘Razvili smo novi lijek koji štiti od teškog covida i mutacije koronavirusa čini gotovo nemogućima!‘
Piše:Goranka JureškoObjavljeno: 30. srpanj 2022. 15:55
<p>Testiranje na koronavirus (arhivska fotografija)</p>
Testiranje na koronavirus (arhivska fotografija)
"Tretman antitijelima šiti ljude s oslabljenim imunitetom od zaraze i teških oblika covida-19 te smanjuje rizik otpornosti na učinkovitost cijepljenja te pojavu novih mutacija"
Nakon što im je cjepivo protiv covida-19 neslavno propalo, farmaceutski div AstraZeneca tvrdi da njezin lijek Evusheld smanjuje opasnost od mutacija ovog virusa te snažno štiti imunokompromitirane osobe. Naime, izvršni direktor AstraZenece Pascal Soriot kaže da u većini slučajeva nove mutacije nastaju kod imunokompromitiranih pacijenta s HIV infekcijom te onih sa zloćudnim bolestima.
"Virus u njihovom organizmu ostaje danima pa i tjednima i dobiva priliku za mutaciju", kaže Soriot. Dodaje da tretman antitijelima šiti ljude s oslabljenim imunitetom od zaraze i teških oblika covida-19 te smanjuje rizik otpornosti na učinkovitost cijepljenja te pojavu novih mutacija.
Liječenje Evusheldom koncipirano je tako da pacijenti dobivaju lijek u injekcijama svakih pet mjeseci, a prema studijama to smanjuje simptomatski covid-19 za 77 posto. Tvrtka je objavila podatke iz treće faze ispitivanja u časopisu Lancet Respiratory Medicine, koji pokazuju da je lijek smanjio rizik od progresije uključujući i tešku bolest ili smrti od bilo kojeg uzroka za 50 posto u usporedbi s placebom, što je bila primarna krajnja točka ispitivanja. Lijek je testiran na nehospitaliziranim odraslim osobama s blagim do umjerenim covidom-19 među kojima je 90 posto pacijenata bilo u opasnosti od progresije u teški oblik bolesti.
‘Stanje s koronavirusom nije alarmantno, ali zbog porasta broja slučajeva nema mjesta opuštanju‘
PODACI STOŽERA
U Hrvatskoj zabilježeno 1467 novozaraženih covidom, umrlo 11 osoba, na respiratoru 25 pacijenata
Iako je studija, nazvana Tackle, uključivala pacijente koji su imali simptome infekcije sedam dana ili manje, osmišljena je s unaprijed određenim analizama za procjenu pacijenata koji su primili intramuskularnu injekciju unutar tri dana od pojave simptoma. U ovoj skupini, Evusheld je smanjio rizik od teškog covida ili smrti od bilo kojeg uzroka za 88 posto u usporedbi s placebom, a smanjenje rizika je bilo 67 posto kada su sudionici primili Evusheld unutar pet dana od pojave simptoma.
Ispitivanje je provedeno na 903 sudionika na 95 lokacija diljem SAD-a, Latinske Amerike, Europe i Japana. AstraZeneca se također pohvalila dokazima o učinkovitosti lijeka protiv novih varijanti, uključujući podatke s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington koji pokazuju da Evusheld štiti od omikron podvarijante BA.2.
Nova pretklinička studija sa Sveučilišta u Oxfordu pokazala je da lijek neutralizira i podvarijante omicron BA.4 i BA.5
JELI TO, BAREM, VRHUNAC KLASNOG MONSTRUMA , IZA KOJEG SLIJEDI OPUŠTANJE PREMA LJUDSKOM ZDRAVOUMLJU !?
PUTINOVI RATNI PLANOVI
Zima bi opet mogla biti najbolji ruski saveznik, a mir na istoku Europe do daljnjega je prošlost
Kremlj ima nekoliko moćnih alata u rukama. Ako i pretrpi poraz kod Hersona, ta će bitka iscrpiti ukrajinske snage
Piše:Željko TrkanjecObjavljeno: 30. srpanj 2022. 13:16
Pregovori između Sjedinjenih Država i Rusije o razmjeni zatvorenika, uključujući košarkašicu Brittney Griner, moraju se odvijati u tajnosti i bez pompe, poručio je u četvrtak Kremlj. I tako odgovorio na izjavu američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena koji je u srijedu najavio da uskoro planira o tome razgovarati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, dodajući kako je SAD iznio "zamašnu ponudu" na stol. Osim Brittney Griner, traži se i oslobađanje Paula Whelana koji je priveden u hotelu u prosincu 2018. i optužen za špijunažu, a zatim osuđen na 16 godina zatvora. SAD navodno u razmjeni nudi Viktora Bouta, osuđenog ruskog trgovca oružjem.
U drugoj polovini...
NAŠI POSJEDNIČKI MUDRACI PROIZVODNJE ZNAJU DOBRO ZAGRISTI U MARKSOVE I DE LEONOVE TEORIJE, SVE DA BI SE NJMA MEĐUSOBNO LOPTALI !
Globus
GLOBUSOVA ‘ČAJANKA‘
‘Mi smo upravo u trećem, opasnom stadiju inflacije. Zove se izluđivanje. A evo i što nas točno izluđuje‘
Je li plan energetskih restrikcija najbolji put za izlazak iz krize: o tome razgovaraju dvojica ekonomskih analitičara i poduzetnik
Piše:
Boris VlašićObjavljeno: 29. srpanj 2022. 17:41
Andrej Grubišić, Mladen Jambrović, Boris Vlašić i Neven Vidaković
Ulazak u eurozonu, energetska kriza i inflacija prisutni su u istom trenutku, i to su teme o kojima su u Čajanci u Laubi, kući za ljude i umjetnost, razgovarali Neven Vidaković i Andrej Grubišić, ekonomski analitičari, i Mladen Jambrović, direktor Iverpana, tvrtke za proizvodnju namještaja.
Vlašić: U kojoj se mjeri treba bojati inflacije? Je li to stvarno problem ili samo paničarim?
Vidaković: Inflacija je u zadnjih mjesec-dva postala apsolutno veliki problem. Imate stadije inflacije. Mi smo sada u trećem, u kojem inflacija, neka to gospodin Jambrović potvrdi, jednostavno izluđuje poduzetnike. Izluđuje na način da oni ne znaju koliki će im biti ulazni troškovi i ne znaju koliku cijenu mogu ponuditi kupcima u smislu, evo, ja ti sada dam cijenu 100. Ne znaju može li to kupac prihvatiti. Jednostavno, tu inflacija kreira nemir i nered u proizvodnji koja nužno završi s padom proizvodnje. Zato je inflacija opasna. Tu nije pitanje je li inflacija visoka. Da sada kažete bilo kojem razumnom ekonomistu: “Garantiram da će inflacija biti 15 posto godišnje sljedećih 100 godina”, svaki bi to prihvatio.
Upravo zato što bi u tom slučaju znao kolike će biti cijene i sve bi bilo mirno. Zato svi i govore o “stabilnosti cijene”. Stabilnost cijene je nužna kako inflacija ne bi utjecala na poslovne odluke poduzetnika. Onog trenutka kad poduzetnici sjednu za stol i počnu razgovarati o određivanju cijena, budžetiranju i kada netko kaže: “Što ćemo s inflacijom?”, tada inflacija postaje problem. Pritom treba razlikovati da inflacije u Kini gotovo i nema, ona je nekih tri posto, a u Americi je gotova. Inflacija će u Americi vrlo brzo pasti. U Europi je izvor inflacije prvo bio monetarni, agregatni šok tipa – bili smo zatvoreni pa smo se otvorili pa svi troše. Onda je počeo rat u Ukrajini, pa su problem bili dobavni lanci, a sada je izvor inflacije nered koji EU sama sebi kreira. Prvo smo nametnuli sankcije Rusiji, a sada smo nametnuli sankcije sebi.
image
Neven Vidaković
Darko Tomaš/CROPIX
Znači, imate gomilu ljudi koji sjede u svom uredu i maštaju o tome što bi se moglo raditi. S poduzetnicima nitko ne razgovara. Da s poduzetnicima netko razgovara, Nijemci, koji su “kapetani industrije”, kako se to u Americi kaže, rekli bi svim tim briselskim službenicima i ministrima prvi: “Kako vi to mislite reducirati plin? Kako to mislite, operativno, unutar proizvodnog procesa iskopčati struju između 10 i 12 sati prije podne?” To može biti pristup samo nekoga tko u životu nije zabio čavao, sjedi u uredu i mašta o tome što bi se moglo napraviti. Zato je inflacija kao nekakva stopa, zapravo, iako paradoksalno, nevažna. Fokus je na donošenju odluka koje donose najviše razine, a one su sve lošije, gore i gore. To je ta količina nereda koju su unijele Christine Lagarde, Ursula von der Leyen, Charles Michel i slični. Čuli smo našeg premijera koji je rekao: “Ovaj plan za redukciju plina odličan je dokument.” To je vjerojatno rekao iz svog pedesetogodišnjeg iskustva u proizvodnji. To može reći samo političar i tu cijenu narod mora platiti.
Grubišić: Sviđa mi se način na koji je kolega Vidaković to objasnio. Jedan od deset postulata konzervativizma je da konzervativci ne vole preveliku koncentraciju moći. Ovo o čemu je kolega govorio je upravo to – imate pretjeranu koncentraciju moći u različitim sferama ekonomskog i društvenog života gdje se mnogi ljudi, koji su nerijetko karijerni političari, ne bave, nisu se bavili ili nemaju ni ambiciju baviti se nečim drugim, imaju izrazito veliku koncentraciju moći. Oni možda i ne moraju biti zločesti, ali u namjeri da donose dobre odluke donose odluke koje su katastrofalno loše.
Čak možda reperkusije nisu vidljive na prvu ili nisu vidljive na površini, ali postoje. Kaže se da kada ljudi žele čuti nemoguće, onda funkcionira jedino laž. Političari su za to dobri. Znanje je disperzirano, i to toliko da ni najpametniji Neven, Boris, Mladen ili Andrej i da udruže svoje snage, imaju samo jednu trilijuntinu trilijuntine svjetskog znanja, informacija, činjenica i svega drugoga. I sad, zamislimo, ako je znanje toliko disperzirano, odakle nam pravo da kažemo – koncentrirajte moć nama, mi ćemo donositi odluke koje utječu na stotine milijuna ljudi? Mislim da su upravo posljedice pretjerane koncentracije političke i ekonomske moći dovele do inflacije. Tiskao se novac deset godina prije kovida, Draghija su dizali u nebesa, ali smatram da on nije provodio dobru politiku. Inflaciju ne vidimo samo zadnjih dvanaest mjeseci, inflaciju gledamo od 2017., kad su počele rasti cijene nekretnina, dionica i obveznica, gdje su prinosi otišli na nulu ili su čak otišli u minus.
image
Andrej Grubišić
Darko Tomaš/CROPIX
Monetarne vlasti nisu neovisne, neovisne su samo na papiru. Tu je i kovid. Gotovo dvogodišnje zatvaranje, donošenje ovih i onih mjera nanijelo je jako puno štete. Treća stvar, kad jedna država napadne drugu, to nije privatno poduzetništvo, to je koncentrirana politička moć. Dovodi me u situaciju između smiješnog i iritacije to što se isti ljudi i dalje nameću kao rješavatelji problema. Nema rješenja u životu, uvijek su kompromisi. Neka se država počne agresivnije odricati svog dijela na koji bezuvjetno ima monopol i polaže pravo. I onda, tim pravom, uzima od ljudi i potom distribuira kroz ove i one fondove i vaučere, ove i one subvencije. Neka ostavi ljudima i biznisima u što većoj mjeri cash flow i neka se u što većoj mjeri izuzima. Umjesto da je država proaktivna, neka zauzme pasivnu ulogu. Prilično sam uvjeren da, ako poduzetniku Mladenu ostane milijun kuna u cash flowu, on će znati što s time napraviti.
Uostalom, nemamo ni svi iste potrebe. Zašto bi netko dobivao vaučer za gorivo? Meni je jasno kada netko kaže da mu treba litra goriva. Dobro, ali meni treba nešto drugo. Ja bih kupio litru mlijeka. Hajde neka država spusti porez, a ja ću kupiti litru goriva ili litru mlijeka ili ću otići s djecom na izlet. Ili ću napraviti nešto sasvim deseto. Milijuni ljudi nemaju identične potrebe i u tom smislu ih treba u većoj mjeri pustiti da rade ono što smatraju da je u njihovu najboljem interesu. U suprotnome, imat ćete jako veliku razinu crony kapitalizma, u kojem je jedini način da se napreduje utjecanje na političke odluke. Pa onda Mladen utječe da dobije subvencije na solarne panele, ja utječem da dobijem subvencije za struju, Neven utječe da dobije povlašteni porezni tretman da dobije stopu poreza manju od 18 posto, a to je samo topovsko meso za politiku.
Poanta je da je jako puno izazova kreirano od ljudi koji se i dalje nameću kao rješavatelji tih problema. Zašto misliti da netko tko je bio treći zamjenik nekog dožupana u nekoj županiji nužno zna bolje od poduzetnika? Koje on ima reference ako, kao što kaže Neven, nije zabio čavao u životu? Mislim da se dobrim dijelom u mnogim situacijama podcjenjuje zdrava pamet ljudi, a moć transferira na državu i državne birokrate koji onda sve raspodjeljuju, a očito su savršena interesna skupina.
Vidaković: Svi su interesna skupina. Ni dandanas ne postoji nijedno ekonomsko logično znanstveno objašnjenje zašto je nama potrebno 600 teritorijalnih jedinica.
Vlašić: Ali to ćemo sada pospajati.
Vidaković: Formula za ustroj trebala bi biti: gradovi iznad 30, 40 tisuća ljudi i čak ne sve županije. Ali kako kreirati svoj interes? Tako da sve više ljudi vežem uz sebe. I dolazimo do upravo ovog problema – ja sam kreirao problem da bih ga mogao riješiti pa da bih od tog rješenja mogao napraviti novi problem. Tako se vrtimo ukrug. Tu imate i ove klonove koji nas neprestano u nešto uvjeravaju. Tvrdi se da će nam euro donijeti niže kamatne stope. Jučer sam dobio obavijest od banke da mi kamatna stopa raste. Neka mi sada svi objasne kako će kamatna stopa pasti.
Dajte da vidim neki rad iz kojeg se jasno vidi kako je to euro zaštitio Grčku. I kako da se ne dovedemo u poziciju da nas neki birokrati zgaze. To je sljedeće obećanje i sljedeća laž. Kako će se Mladen boriti s istom tvrtkom u Njemačkoj koja je digla cijene osam posto, a on je digao za 12 posto? Samo na jedan način, jeftinijom radnom snagom, što je, po definiciji, pad standarda. Ali, kada bujaš, bujaš i bujaš kao što administracija i birokracija bujaju, onda su sami sebi jako važni, a rezultira time da se 300.000 ljudi jednostavno preda i ode. Oduvijek smo bili nacija pobjednika, pobijedili smo Turke, Hitlera, JNA, a zadnjih dvadeset godina uvjerili smo sebe da smo nesposobni luzeri.
Vlašić: Koliko će rasti cijene u vašem dućanu?
Jambrović: Mogu reći da ćemo se potruditi da ne rastu nerealno, jer vrtimo neke stvari ukrug. Svakodnevan je pritisak radnika na povećanje plaća, čime umanjujemo konkurentnost.
Vlašić: Taj je pritisak i razumljiv, svi žele biti sposobni kupiti iste količine mlijeka ili benzina kao i prošli mjesec.
Jambrović: Naravno. Tu se treba igrati i biti vješt jer radne snage nema. Da možda nema 600 općina i toliki broj referenata, možda bi bilo radne snage jer bi se našao netko tko bi došao raditi kod nas u trgovinu, proizvodnju, skladište, a ovako ne mora jer ima siguran posao koji je plaćen iz našeg novca. Uvjetno rečeno iz našeg novca. Uvijek kažem: novac za PDV nije moj novac, ja ga samo čuvam. Doduše, ima i mog novca koji platim državi prije nego što postane moj novac. Postoji milijardu sitnica koje utječu na to da ne mogu reći kakve će biti cijene. Recimo, u godinu dana je cijena šlepera robe koju uvozimo iz Austrije postala skuplja 50 posto. Zašto je veća cijena?
Drvna masa je iz Ukrajine, a povećala se i cijena plina. Mi u proizvodnji ne koristimo plin, ali ga naši dobavljači koriste. To snažno utječe na njihovu cijenu. U jednom trenutku su nam rekli – ovo je cijena iverice, ali plaćat ćete dodatak na plin. Plaćat ćete u trenutku kada mi to proizvedemo, kada budemo točno znali cijenu. Kada će mi proizvesti to što sada naručujem? Za dvanaest ili šesnaest tjedana. To znači da sada naručujem nešto što će mi se isporučiti za tri ili četiri mjeseca, i to po cijeni za koju ne znam kolika će biti. I još ćemo biti spremni to platiti, i pokušati sve ukalkulirati u cijenu i, ako je potrebno, korigirati marže da bismo sve mogli isporučiti kupcima. Neki kupci su kupili materijal sada, a bit će im isporučen kasnije. Međutim, ta generalna nesigurnost je konstantan pritisak na sve zaposlenike, koji su ujedno i potrošači.
image
Mladen Jambrović
Darko Tomaš/CROPIX
Sad tvrtku organiziramo tako da se može najbrže prilagoditi i promijeniti. To je jedini način za opstanak. Danas smo imali jednu strategiju i jedan plan, generalni, strateški ciljevi nam ostaju kakvi jesu, ali sama organizacija mora biti sposobna preliti se u lijevo ili desno, ovisno o tome kakva je situacija oko nas. Ono što je problem s plinom, neka cijene rastu i neka i naše cijene rastu, ali barem u tom slučaju imamo robu s kojom ćemo raditi. Nestane li plina, nama nestaje roba s kojom radimo, nestaje namještaj jer ga ne možemo proizvesti.
Vlašić: Onda i ja mijenjam svoj plan, nema nove kuhinje.
Grubišić: To su kompromisi koje sam spominjao. Nema rješenja, uvijek su kompromisi. Želite li zaustaviti rat u Ukrajini, postoji način, ali on znači neku vrst kompromisa. Ako ne želite zaustaviti rat u Ukrajini, imate ovu situaciju koju je Mladen objasnio, a kod vas je, Borise, proradila zdrava pamet. Ako proizvođač nema plina, distributer nema robe za stolare, stolar nema što piliti i nema nove kuhinje. Common sense.
Vlašić: Naravno, i nije mi problem u kuhinji, nego će problem nastati ako ujutro ne budem imao plin kojim bih zagrijao stan.
Grubišić: To je također vrsta direktnog i oportunitetnog troška, kompromisa. U Mladenovu biznisu, ali i u svim drugim biznisima, imate šest dionika. Mladenov kupac, dobavljač, djelatnik, kreditor ako koristi kredite, vlasnik tvrtke i država. Svi imaju svoje interese, ali samo jedan ima arbitrarnu moć, a to je država. Koja je ispravna plaća za djelatnika? Ona koju određuje tržište. Međutim, ako se uplete šesti igrač, država koja ima arbitrarnu moć, ona može odlučivati kome od preostalih pet i pod kojim uvjetima ide više ili manje. Ideja koju promovira dobar dio hrvatskih poduzetnika kaže da ne samo da imate preveliku koncentraciju političke moći nego i ekonomsku. Svaka je država u svojoj biti kapitalistička, čak i ona socijalistička, pitanje je samo količina kapitala koju kontrolira. Kad zagrebete ispod površine, vidite da puno ekonomskih tokova i dalje kontrolira politička snaga, jedan od dionika koji ima arbitrarnu moć. Da smanjite opću stopu PDV-a za jedan postotni bod, imate milijardu i pol ili dvije milijarde kuna. Pustite tu lovu ljudima da rade što žele.
Vlašić: Mislim samo da će zdrava pamet reći da spuštanje PDV-a neće donijeti nižu cijenu na tržištu.
Grubišić: Ako cijena ne može ostati dovoljno visoka da bi osigurala razvojnu količinu cash flowa i zarade za biznis, možda cijena neće ići dolje, ali će plaća biti veća jer si tržišno prisilio vlasnika tvrtke ili menadžera da plaća bude veća. Drugim riječima, tko kaže da je ispravna posljedica nižeg PDV-a smanjenje cijena? Ispravna posljedica je ono što tržište odredi. Kupac, dobavljač, vlasnik i kreditor najbolje znaju kako raspodijeliti smanjenje PDV-a.
Jambrović: Ja mogu od tog smanjenja PDV-a zadržati cijenu, a ako je konkurent ne zadrži, kupac se seli njemu, konkurenciji. Ja zadržim cijenu, kupac ostaje, a iz te cijene financiram modernizaciju proizvodnje, bolju kvalitetu i druge stvari. Ovdje ja upravljam tim novcem i znam zašto upravljam. Kad prepustim taj novac državi, ona vrlo često, čak i ne dovoljno transparentno, upotrebljava taj novac.
KADA KRUPNI KAPITAL ZAPLETE SVOJE INTERESNO KLUPKO
MOĆNIK KOJI JE DRMAO KIJEVOM
‘Bio sam na sastanku na kojem se moglo izbjeći invaziju. Juščenko je poludio na Janukoviča...‘
Iz pozadine je drmao Ukrajinom, surađivao je s ‘kumom‘ ruske mafije koji je imao hrvatsku putovnicu, a sada progovara o zakulisnim igrama moći
Piše:L.G.Objavljeno: 30. srpanj 2022. 11:07
Dmitrij Firtaš (57), ukrajinski multimilijarder, industrijalac koji se obogatio trgujući plinom s Rusijom, čovjek kojega kritičari zovu "žilom kucavicom i otrovom neovisne Ukrajine", a vlastiti odvjetnik na sudu ga je svojedobno opisao kao "moćnika koji može utjecati na rezultate političkih izbora", već osam godina živi u egzilu u Beču, a upravo je u austrijskoj prijestolnici o trenutačnoj situaciji u svojoj domovini dao intervju za Financial Times.
Za mnoge Ukrajince Firtaš je prije svega čovjek koji je 2010. financirao povratak Viktora Janukoviča na predsjedničku dužnost. Upravo je taj korumpirani saveznik Vladimira Putina potaknuo revoluciju na Majdanu (kad je većina Ukrajinaca htjela započeti postupak pristupanja Europskoj uniji, ali Janukovič je njihove želje ignorirao te potpisao međudržavni i ekonomski sporazum s Ruskom Federacijom), nakon koje je uslijedila razorna odmazda Rusije u vidu aneksije Krima i poticanja ustanka u Donbasu.
Osam godina poslije, je li Dmitrij Firtaš vidio da se u Ukrajini sprema rat?
- Sve do posljednjeg trenutka bio sam siguran da se to neće dogoditi. Večer prije početka napada, u 23 sata, rekao sam svojim kolegama: ‘Putin neće izvršiti invaziju, jer ako to učini, to će za njega biti početak kraja. To će biti kraj njegova režima‘. Ali, da biste razumjeli Putina, morate razumjeti povijest Rusije. Što je Rusija? Rusija je sinonim za 1000 godina rata. Netko je napao Rusiju ili je Rusija napala nekoga - kaže.
Firtaš, inače, potječe iz skromne sredine u zapadnoj Ukrajini. Kao mladić, nakon što je otpušten iz vojske, započeo je poduzetničku karijeru. Prvo je u Moskvi trgovao prehrambenim proizvodima, a onda je pokrenuo posao prodaje mlijeka u prahu i sličnih proizvoda bivšim sovjetskim državama u središnjoj Aziji. Vrlo brzo Firtaš je počeo prihvaćati jeftini turkmenistanski prirodni plin kao sredstvo plaćanja. Arbitraža je, kaže, bila fenomenalna. Plin je dovodio preko Rusije i prodavao ga u Ukrajini. A s Putinovim usponom, njegova uloga ključnoga posrednika u tranzitu energije u Ukrajinu stavila ga je u središte pozornosti. I tako je započelo Firtaševo dugogodišnje petljanje s kremaljskim igrama moći.
Uz njegovo ime veže se i organizirani kriminal, no ovaj multimilijarder tvrdi kako je ta priča zapravo maslo njegovih političkih neprijatelja u Ukrajini. Već godinama se, naime, šuška kako je Firtaš u trgovinu plinom ušao uz pomoć Semjona Mogiljeviča, kuma ruske mafije, poznatog i po svojedobnom posjedovanju hrvatske diplomatske putovnice.
- Organizirani kriminal tad je bio endemska pojava u cijeloj Ukrajini, čak je ušao i u ukrajinsku vladu. Da, bio sam svjestan Mogiljeviča - svi u ukrajinskom poslovnom svijetu bili su ga svjesni - ali on nikad nije bio moj poslovni partner - brani se Firtaš.
Prisjeća se kako je 2006. bio predsjednik Federacije poslodavaca Ukrajine - moćne poslovne komore u zemlji - a novoizabrani predsjednik Ukrajine postao je proeuropski političar Viktor Juščenko. Premijer mu je bio Janukovič.
- Juščenko je pozvao mene, Janukoviča i skupinu ministara na sastanak. Želio je da Ukrajina uđe u NATO i trebala mu je naša potpora. Janukovič se protivio toj ideji, a Juščenko je izgubio živce. Okrenuo se prema nama i rekao: ‘Zapamtite ovaj trenutak, jer dok još imamo vremena, a Rusija je sve jača, mi to možemo. Ali ako se uskoro ne pridružimo NATO-u, Rusija će izvršiti invaziju‘. Zatim je pogledao Janukoviča i upozorio ga: ‘Ovo će ti se obiti o glavu‘. Janukovič je izletio van... A ja, jesam li ja bio dio zakulisnih igara tih godina u Kijevu? Pa ja sam biznismen, a ne političar - govori Firtaš za Financial Times.
Uz kolegu oligarha Rinata Ahmetova, postao je glavni zagovornik proruskog Janukoviča, što je dovelo do njegove pobjede na predsjedničkim izborima 2010. godine. Firtaš kaže kako nije podržao Janukoviča zbog Rusije i geopolitike, nego zbog Julije Timošenko.
BALKANOIDNE RUGALICE
ŽENE PROTIV VISKOVIĆA
Šokantna svjedočanstva: ‘Tražio me fotku s istaknutim sisama i rekao da mu ne bih odoljela‘
Jutarnji donosi uznemirujuća svjedočenja žena, pod imenom i prezimenom, s kojima je ugledni kritičar i leksikograf Velimir Visković ušao u sukob
Piše:Tena ŠarčevićObjavljeno: 30. srpanj 2022. 08:30
Žene protiv Velimira Viskovića
Naslov književne kritike knjige "O drugima, o sebi" Velimira Viskovića, koja je objavljena u Jutarnjem listu, a koju je potpisala Jadranka Pintarić, razljutila je autora ove autobiografije. "Visković je pun energije. I u osmom desetljeću. Uostalom, mora biti: ima malu kćer na koju je zacijelo jako ponosan", glasi sporni naslov, o kojem se Visković oglasio na svojem Facebooku te pokrenuo lavinu komentara, od kojih su najveću pozornost privukli upravo - njegovi.
Visković, poznati esejist, kritičar i leksikograf, na svojem profilu piše kako je rođen 1951. godine, pa se uvrijedio što naslov kaže da je ušao u osmo desetljeće života, što smatra "ruganjem zbog godina". Nadalje, naglašava da autorica teksta nema nijedno dijete, a on ih...(O.O.B.-IMA I ZA TRŽIŠNU RASPRODAJU ! )
petak, 29. srpnja 2022.
VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA
Događanja na bojištu opet se ubrzavaju: Postalo je jasno što pripremaju Ukrajinci, a što je Rusima najveći problem
Rusi prema Hersonskoj i Zaporiškoj oblasti naglo prebacuju pojačanja veličine od 5 do 8 borbenih skupina razine bojne.
Piše:Igor TabakObjavljeno: 29. srpanj 2022. 21:59
<p>Igor Tabak i njemačka samohodna haubica PzH 2000</p>
Petak 29. srpnja ujedno je i 156. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Za to vrijeme Italija i pojedine baltičke republike dogovaraju buduću vojnu pomoć Ukrajini, u Ujedinjenoj Kraljevini polagano ide kraju postupak obuke prve skupine od oko 2500 ukrajinskih vojnika, a Makedonija šalje svoju prvu pošiljku rabljenih tenkova put Ukrajine. Stanje je ipak bitno burnije u Njemačkoj, koja se lomi između polaganog ispunjavanja brojnih obećanja o vojnoj pomoći Ukrajini, dok ujedno pokušava pregovarati o nastavku opskrbe ruskim plinom, Istodobno, Turska željno iščekuje zahuktavanje crnomorskog izvoza ukrajinskog i ruskog žita, čiji je mehanizam uz Ujedinjene narode posrednički pomogla ugovoriti između zaraćene Ruske Federacije i Ukrajine.
Kako smo već spomenuli, u talijanskim se medijima čuje da njihova zemlja, koja je put Ukrajine već slala veće količine topništva, sada priprema svoj ukupno četvrti paket savezničke pomoći. Povećanjem vlastitog vojnog proračuna s lanjskih 16,8 na ovogodišnjih oko 18 milijardi eura, izgleda da će biti financirano i slanje u Ukrajinu dodatnih oklopnih vozila, strojnica i streljiva. No, na te najave nadovezala su se i konkretnija obećanja predsjednika Republike Litve, koji je tijekom svojeg službenog posjeta Kijevu najavio nove pošiljke streljiva, 10 oklopnih vozila i raznih sustava za borbu protiv bespilotnih letjelica – borbenog sredstva koje je iznimno prominentno na bojištima Ukrajine, a s kojim zapravo obje zaraćene strane teško izlaze na kraj. Na sve to su se dobro nadovezale i današnje vijesti kako je iz Sjeverne Makedonije u Ukrajinu krenula i isporuka tenkova T-72A, kojih je tridesetak komada Makedonija prije dvadesetak godina kupila baš od Ukrajine, da bi ih sada krenula vraćati kao savezničku po
No, usprkos glasnim obećanjima, konkretno slanje pomoći u Ukrajinu nije za sve tako jednostavno. Dobar primjer za to je Savezna Republika Njemačka, kojoj je i usprkos popuštanju Rusiji oko isporuke opreme za plinovod „Sjeverni tok 1“, od srijede 27. srpnja smanjen dotok plina na tek oko 10 posto kapaciteta. I to od razina od oko 50 posto kapaciteta još početkom lipnja, pa onda oko 20 posto od sredine lipnja do remonta plinovoda sredinom srpnja i njegovog ponovnog pokretanja prije oko tjedan dana.
Da bi potvrdila svoju privrženost EU i NATO stavovima o pomoći Ukrajini, iz Njemačke se sada najednom čulo o ispunjenju nedavnih obećanja o slanju 3 komada modernih višecijevnih lansera raketa M270 MLRS (u njemačkoj varijanti „MARS 2“), te još 3 komada samohodnih haubica PzH2000. Govori se i o dozvoli domaćoj industriji da za potrebe Ukrajine krene u proizvodnju oko 100 komada već spomenutih sustava Panzerhaubitze 2000, vrijednih oko 1,7 milijardi eura.
Naravno, taj proizvodni posao je baš u stilu aktualnih vlasti u Njemačkoj i njihove politike velikih najava i spore isporuke - budući da će proizvodnja ovog oružja za Ukrajinu trajati godinama, a tek će onda na red doći i davanje posebnih dozvola za izvoz tako proizvedenog oružja samim kupcima u Kijevu.
Za to vrijeme - baš u prošlotjednom stilu susjedne Mađarske, čiji je ministar vanjskih poslova naglo osvanuo u Moskvi razgovarati s Vladimirom Putinom o plinu – izgleda da je u prijestolnicu Ruske Federacije stigao i bivši njemački kancelar Gerhard Schröder. I dok taj bivši njemački političar (donedavni član upravnog odbora Rosnefta te nesuđeni član nadzornog odbora ruskog Gazproma) tvrdi kako je u Moskvi na godišnjem odmoru – njemački mediji (ali i njegova vlastita supruga) navode da je onamo poslan da u ime kancelara Scholza pregovara o energetici
Spomenimo samo kako je tu riječ o istom onom njemačkom kancelaru Olafu Scholzu – današnjem vođi stranke kojoj je prije dvadesetak godina na čelu bio Schröder - koji je tijekom lanjskih izbora za kancelara ostao zapamćen po svojim svibanjskim izjavama kako „u SAD postoji kriva predodžba da je Njemačka jako ovisna o tom ruskome plinu, ali da to… kada se ukupno pogleda njemački energetski miks, nije ispravno“. Naravno, gledajući aktualnu dramu s njemačkom plinskom opskrbom već nakon prvih ruskih ograničenja isporuke – gdje se govori o masovnom povratku na korištenje ugljena, na sjeveru zemlje se preventivno počelo ograničavati opskrbu toplom vodom, dok gradonačelnici pojedinih manjih mjesta skupno zagovaraju i otvaranje plinovoda „Sjeverni tok 2“ – jasno je o kakvom se tu radilo raskoraku političke retorike i stvarnosti.
Bitno je drugačije stanje u Turskoj – još jednoj državi koja uspješno pleše na ivici noža, između svog članstva u NATO savezu i održavanja dobrih odnosa s Putinovom Rusijom. S jedne strane, turske vlasti zadovoljno gledaju veliki svjetski uspjeh borbenih dronova Bajraktar TB2, kojima šalju u Ukrajinu. I ne samo da se te letjelice prodalo vlastima Ukrajine - kako prije početka aktualne eskalacije sukoba u veljači ove godine, a onda i kasnije – već je tursko poduzeće Baykar zadnjih mjeseci više puta odlučilo svoje dronove pokloniti u Ukrajinu, kada su novce za njih skupili građani raznih država.
Po prvi put su to napravili početkom lipnja, kada je okončana kampanja javnog prikupljanja novaca za jednu takvu letjelicu u Litvi, zatim na samome kraju lipnja kada su novce prikupili građani Ukrajine za 3 takve letjelice, a onda i jučer, 28. srpnja – temeljem donacija preko 230 tisuća Poljaka za jednu letjelicu.
Temeljem iskustva, ne bi čudilo da slično prođu i već pokrenute akcije prikupljanja sredstava za dronove Bajraktar TB2 u Kanadi i Norveškoj, gdje onda letjelice budu poklonjene Ukrajini, pod uvjetom da prikupljena sredstva odu u humanitarne svrhe kojih itekako mnogo ima u ovom velikome ratu. S druge strane, usprkos takvoj praktičnoj pomoći Ukrajini, te EU i NATO saveznicima, Turska je ipak uspjela s Ruskom Federacijom ostati u dovoljno dobrim odnosima da se krene barem načelno ostvarivati dogovor koji su pomogli ispregovarati – o pomorskom izvozu ukrajinskog i ruskog žita te umjetnoga gnojiva Crnim morem.
Taj sporazum, zaključen u Istanbulu prošloga petka, nije ujedno doveo do ikakvog šireg primirja u ratu Rusije i Ukrajine. Dapače, već prvog dana po njegovome sklapanju ruske su snage nastavile napade na lučke instalacije po Ukrajini. No, ovoga je tjedna ipak uspostavljeno zajedničko kontrolno tijelo za nadzor njegove provedbe, a baš danas se čulo i o mogućem kretanju prvoga broda u okviru takvog sustava žitne isporuke iz Odese.
Čitav će sporazum vjerojatno vrijediti ograničeno, dok se to Ruskoj Federaciji bude isplatilo – a otvoreno je pitanje koliko će zapravo pod njegovim okriljem biti izvezeno od oko 60 milijuna tona ukrajinskoga žita (20 od prošle žetve i još oko 40 od buduće), te oko 50 milijuna tona ruskog žita (kako onog proizvedenog u Rusiji, tako i onog pokradenog na okupiranim poljima Ukrajine).
Ovo je scenarij spasa u slučaju prekida ruskog plina: Hrvatska ide u plinski pakt s četiri zemlje
U pitanju je mehanizam predviđen europskom uredbom o sigurnosti opskrbe iz 2017. godine
Piše:Gordana GrgasObjavljeno: 29. srpanj 2022. 20:4
Davor Filipović
Izbije li kriza zbog prekida opskrbe plinom iz Rusije i proglasi se EU uzbuna, računa se na međusobnu solidarnost članica u opskrbi koja se temelji, među ostalim, i na bilateralnim sporazumima, a Hrvatska se trenutno bavi pripremom takvog sporazuma sa Slovenijom. Kako saznajemo, razgovarat će se o sporazumima solidarnosti i s Italijom, Mađarskom te Austrijom, što podrazumijeva tehničke, pravne i financijske aranžmane.
U pitanju je mehanizam predviđen europskom uredbom o sigurnosti opskrbe iz 2017. godine, ali do sada je potpisano u EU svega šest sporazuma solidarnosti. Prvi u prosincu 2020. godine između Njemačka i Danska, potom krajem 2021. godine između Njemačke i Austrije, a čak četiri su potpisana ove godine - između Estonije i Latvije, Litve i Latvije, Italije i Slovenije te Finske i Estonije.
Europska komisija je pak u međuvremenu dopunila uredbu člancima koji, u slučaju potrebe, mogu izravno biti primjenjivi i ako nema bilateralnih sporazuma.
Ciljevi redukcija
Cilj je, kako se navodi, da si zemlje međusobno pomažu kako bi se osiguralo da njihovi tzv. zaštićeni potrošači (kao što su kućanstva i bolnice) budu opskrbljeni plinom i u najvećoj krizi.
Kako je na ovotjednom izvanrednom europskom sastanku o energetici rekao slovenski ministar, Ljubljana svakako želi da se sporazum s Hrvatskom zaključi prije kraja ljeta, a prijedlog su uputili i Austriji.
Prema najnovijem EU dogovoru o smanjenju potrošnje plina do proljeća 2023. godine od 15 posto (štednja je u ovoj fazi dobrovoljna, ali u slučaju EU uzbune postaje obavezna), članice trebaju do kraja ljeta ažurirati i svoje postojeće intervencijske planove za krizu u opskrbi plinom i pokazati kako namjeravaju ispuniti ciljeve redukcije, a o svemu tome svaka dva mjeseca izvještavati Europsku komisiju.
Od članica koje traže solidarnu isporuku plina tražit će se pak da pokažu koje su mjere poduzele za smanjenje potražnje na domaćem terenu.
VEZANE VIJESTI
<p>ilustrativna fotografija</p>
NOVI ALARM
Smanjen protok ruskoga plina kroz Sjeverni tok 1, Gazprom se pravda: ‘Morali smo zaustaviti rad turbine‘
OPSKRBA PLINOM
Davor Filipović u Bruxellesu: Hrvatska će ojačati kapacitete LNG terminala i plinovoda
Hrvatska ima Plan intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom iz 2014. godine, a uskoro se očekuju podaci o stanju i procjenama rizika opskrbe od ključnih igrača u energetskom sektoru kako bi on bio ažuriran, kao i elementi iz sporazuma sa Slovenijom.
Materijalna šteta
Taj plan, naime, sadrži mjere za uklanjanje, odnosno, ublažavanje utjecaja poremećaja u opskrbi plinom razrađene u 11 stupnjeva, a prema njemu su zaštićeni kupci u Hrvatskoj: kućanstva, bolnice, škole, ustanove socijalne skrbi, studentski domovi, hoteli i drugi objekti koji se koriste za noćenje, kupci koji kupuju plin radi proizvodnje toplinske energije za grijanje prostora zaštićenih kupaca, operator sustava koji kupuje plin za vlastitu potrošnju, odnosno za pogon plinskog sustava, kupci od posebnog značaja (pružaju usluge kojima se osiguravaju nezamjenjivi uvjeti života i rada građana, gospodarskih i drugih subjekata, primjerice pekare, javne kuhinje, krematorij).
Tu su i kupci s posebno osjetljivim tehnološkim i/ili proizvodnim procesom, što znači da im obustava isporuke prirodnog plina bez provođenja nekih sigurnosnih procedura može izazvati materijalnu štetu na postrojenju.
Najmanji rizici
Vlada je i u netom donijetim Smjernicama za uštedu energije navela što se sve očekuje u narednom razdoblju od energetskog sektora i poduzetništva, odnosno industrije.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca su nam pak rekli kako podržavaju štednju, ocjenjuju da je dio predviđenih mjera provediv i ostvariv u kratkom roku, ali da je jedan dio preporuka za poduzetnike ostvariv tek u srednjem ili dugom roku (energetska učinkovitost), dok dio preporuka "otvara dodatna pitanja koja nisu objašnjena u samom dokumentu koji je Vlada usvojila te stvara neizvjesnost za poslovanje u nadolazećem razdoblju".
HUP napominje da treba pronaći način kako bi se rizici za gospodarstvo sveli na najmanju moguću mjeru. "Jer, u slučaju smanjenog obujma, ili čak potpunog gašenja proizvodnje kao što se spominje u jednom dijelu Smjernica, može se očekivati i povećanje nezaposlenosti, što onda dovodi i do smanjene potrošnje i značajnog udara za cjelokupnu ekonomsku aktivnost i životni standard", kažu poslodavci.
VIRTUALNI SASATANAK BIDENA I-XIJA
VIRTUALNI SASTANAK
Razgovor Bidena i Xija otkrio čega se Kinezi najviše boje: ‘Moramo riješiti taj problem‘
Narodna Republika Kina suočava se s neočekivanim ekonomskim problemima koji postaju prijetnja stabilnosti
Piše:Željko TrkanjecObjavljeno: 29. srpanj 2022. 18:47
Virtualni razgovor Joe Bidena i Xi Jinpinga
Mandel Ngan/Af
Najvažnijim zaključkom petog virtualnog razgovora američkog predsjednika Joea Bidena i kineskog Xi Jinpinga čini mi se velika zabrinutost Narodne Republike Kine da ih čeka ekonomska destabilizacija. Republika Kina na Tajvanu je stalna tema, o njoj su dva predsjednika razgovarala mnogo puta i pozicije su dobro poznate. Ako iz kineskog priopćenja uklonimo RK na Tajvanu i uobičajenu komunističku propagandu, ekonomija ostaje suštinski dio.
"Uzimajući u obzir brojne izazove s kojima se suočava globalna ekonomija, predsjednik Xi naglasio je potrebu da Kina i SAD nastave komunikaciju o tako važnim pitanjima kao što su koordinacija makroekonomskih politika, očuvanje stabilnosti globalnih industrijskih i opskrbnih lanaca te zaštita globalne...(SVAKOME PO DVIJE VEĆE POLOVINE)
UKRAJINA DANAS
BITKA ZA JUG ZEMLJE
Dok Ukrajinci idu prema Hersonu, Putin mijenja strategiju: ‘Gledajte, planovi A, B i C su propali‘
Granatiranjem mostova Ukrajina je blokirala dostavu ratne opreme i drugih zaliha ruskoj vojsci na području Hersona
Piše:Antonija HandabakaObjavljeno: 29. srpanj 2022.
Ukrajinske snage usmrtile su 40 ukrajinskih ratnih zarobljenika, boraca iz Mariupolja, nakon što su njihove granate pale na zatvor u gradu Olenivka u oblasti Doneck, izjavio je Danil Bešonov, glasnogovornik ruske separatističke vlade u Donecku. Prema njegovim riječima, kako prenosi ABC News, još 70-ak ukrajinskih boraca, koji su nakon pada Mariupolja odvedeni iz čeličane Azovstal, istom je prilikom ranjeno. Ukrajinska strana tijekom dana je demantirala tu informaciju, navodeći da su granate na zatvor ispalili Rusi kako bi prikrili mučenje zarobljenika.
Ukrajinska vojska objavila je dana nastavak napredovanja prema gradu Hersonu na jugu zemlje, navodeći da je granatiranjem mostova prethodni dan blokirala dostavu ratne opreme i drugih zaliha ruskoj vojsci na području toga grada. Najmanje je pet osoba ubijeno, a 25 ih je ranjeno u udaru ruskih granata na hangare zrakoplovne tvrtke Kropivnicki sjeverno od grada Mikolajiva, koji ruske granate redovito zasipaju s područja susjednog Hersona, objavili su ukrajinski dužnosnici. Oleksandr Sienkevič, gradonačelnik Mikolajiva, rekao je da je Rusija u napadu ujutro upotrijebila kazetne bombe.
Mina ubila plivače
Na jugu zemlje su još dvije osobe poginule kada su, ignorirajući upozorenja, otišle na plivanje u obalnom gradu Koblevu, također su objavili ukrajinski izvori. Razneseni su u dodiru s morskom minom, rekao je guverner Mikolajivske oblasti Vitalij Kim. Ukrajinski su dužnosnici javili i o najmanje dvoje mrtvih u rušenju peterokatnice u gradu Torecku u oblasti Doneck nakon što su zgradu zasule ruske granate te još nekoliko poginulih u napadnutim naseljima blizu fronte.
Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk objavila je da se stanovništvo dijela Donbasa pod ruskom upravom evakuira nakon poziva da to učine jer im prijeti nestašica struje, vode, hrane i medicinskih potrepština te komunikacijskih kanala ostanu li na tom području.
Od početka sukoba Ukrajinu je napustilo te otišlo u Rusiju nekoliko milijuna stanovnika iz krajeva koji su se našli na udaru vojnih djelovanja. Pod ruskim se granatama nalaze i Harkiv na sjeveroistoku zemlje te njemu susjedna oblast Sumi.
Plaćenici na prvoj crti
Britanski obavještajni krugovi objavili su kako, sudeći prema dostupnim informacijama, ruska vojska na prvu liniju šalje plaćenike iz kompanije Wagner. Riječ je o promjeni strategije u usporedbi s drugim sukobima u kojima je Rusija koristila usluge te tvrtke. Prema mišljenju britanskih dužnosnika, riječ je o pokazatelju da Rusija ima problema s ljudstvom te zato poseže za takvim rješenjima kako bi nadoknadila manjak vojnika na terenu. Britanski ministar obrane Ben Wallace ocijenio je da "Rusija podbacuje na mnogim područjima" u ratu u Ukrajini te da bi predsjednik Vladimir Putin mogao opet mijenjati strategiju. "Putinov plan A, plan B i plan C je podbacio. Možda se sada okrene planu D", komentirao je Wallace za Sky News.
KOME JE SUĐENO DA TA DEVET TONSKA NEMAN SOBOM PONESE U BEZDAN !?
IZVAN KONTROLE
‘Dugi marš‘ prijeti Zemlji: Otkriveno gdje bi kineska raketa mogla pasti, izgaranje bi se moglo vidjeti iz Hrvatske
Raketa bi trebala pasti na sjevernom dijelu Arapskog poluotoka, a do do devet tona materijala moglo bi preživjeti ulazak u atmosferu
Piše:Ivan FischerObjavljeno: 29. srpanj 2022. 12:31
Lansiranje rakete Changzheng 5B (Dugi marš 5B
Prvi stadij kineske rakete Changzheng 5B (Dugi marš 5B) past će na Zemlju ove subote ili nedjelje, a stručnjaci procjenjuju kako bi čak pet do devet tona dijelova ove 23 tona teške rakete moglo preživjeti izgaranje u atmosferi i uzrokovati materijalnu štetu ili ljudsko stradanje prilikom udara u tlo.
Prema najnovijim procjenama stručnjaka iz tvrtke Aerospace Corporation, objavljenim u petak, kineska raketa trebala bi pasti na Zemlju oko 2,24h u noći sa subote na nedjelju po našem vremenu, no kako se radi o nekontroliranom ulasku u atmosferu, moguće je da do konačnog udara dođe i do 16 sati prije ili kasnije.
Za razliku od većine suvremenih raketa koje zapadne države i Rusija koriste za lansiranje tereta u orbitu oko Zemlje, kineske Dugi marš 5B rakete svoj let završavaju u niskoj, nestabilnoj orbiti, te nemaju mogućnost kontroliranog ulaska u atmosferu koji bi osigurao da raketa padne u ocean ili na nenaseljeno područje.
Kineske rakete završe izvan kontrole, te polagano gube brzinu u najvišim slojevima atmosfere do točke gdje više ne mogu održavati orbitu. Taj je trenutak teško procijeniti jer ovisi o nizu nepredvidljivih faktora - od položaja rakete do temperature zraka, zbog koje se atmosfera širi ili sužava.
SVE ŠTO MORATE ZNATI
‘Pomor‘ špijuna: Zelenski se bori s izdajom odanih kadrova, isplivala i stara rivalstva
Njemačka preispituje nasljeđe Angele Merkel: ‘Neoprostivo je što je učinila, vezala je ruke svima iza sebe‘
Vrijeme je na Putinovoj strani, situacija za EU nije dobra, a u četvrtak bi mogla postati - gora
Rusi sumnjičavi, Grci bijesni, a u Beogradu histerija: ‘Ne, taj avion nije letio u Ukrajinu!‘
VEZANE VIJESTI
<p>Raketa Changzheng 5B</p>
IZVAN KONTROLE
Kineska raketa teška 23 tone past će na Zemlju ovog vikenda: Nitko još ne zna gdje, moguće su i ljudske žrtve
PITANJE SVIH PITANJA
Hoće li Kina stoljeće rasta pretvoriti u sumrak civilizacije: ‘Puno mogu naučiti iz rata u Ukrajini‘
Iako su šanse da će netko biti ozlijeđen relativno niske - između 0,1 i 0,4 posto - prvo lansiranje rakete Dugi marš 5B u svibnju prošle godine završilo je padom metalnih komada na dva sela u Obali Bjelokosti, koji su oštetili nekolicinu kuća. Najmanje jedan dio bila je masivna čelična cijev, 12 metara duga, najvjerojatnije dio dovoda goriva.
Analitičari procjenjuju kako bi do devet tona materijala iz rakete moglo preživjeti ulazak u atmosferu i predstavljati opasnost po ljude i imovinu. Pri ulasku najčešće izgori oplata rakete i raspadne se najveći spremnik s gorivom, no manji i srednji spremnici - teški nekoliko tona i široki nekoliko metara - redovito padnu na tlo u jednom komadu. Ulazak bi mogli preživjeti i dijelovi masivnih raketnih motora.
Ako su stručnjaci točno procijenili vrijeme pada, raketa bi pala na sjevernom dijelu Arapskog poluotoka, na potezu od Egipta, preko Izraela i Jordana do Iraka, Irana i Turkmenistana. Njena putanja dalje ju ponovno vodi oko Zemlje, te bi se 90 minuta kasnije našla iznad Turske.
Još devedeset minuta i jednu orbitu kasnije, putanja raketu vodi iznad Sicilije, juga Italije i Grčke, a u sljedećoj orbiti, ukupno 270 minuta nakon procijenjenog trenutka pada, raketa će prelijetati središnji dio Italije, Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Ako dođe do pada u jednom od posljednja dva navedena preleta, pad i izgaranje rakete gotovo će sigurno biti vidljivi iz Hrvatske
DOK SE BALKANOIDI NADMEĆU SVOJIM MUDROLJAMA, TU NEMA STRAHA ZA TOPLU VODU !
PREDSJEDNIK MILANOVIĆ
‘Jesam trebao reći da su Romi doktori znanosti? Dosta tog prenemaganja. Kajtazi? Pitanje je li on uopće Rom‘
Zoran Milanović u Imotskom je komentiraosvoju jučerašnju izjavu o Romima i klimi
Piše:Sanja ŽordićObjavljeno: 29. srpanj 2022. 10:52
Predsjednik Republike Zoran Milanović u petak je u Imotskom sudjelovao na obilježavanju 31. obljetnice osnutka 115. brigade HV Imotski. Prije toga je kod Spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima imotskog kraja, na tvrđavi Topana, položio vijenac i zapalio svijeću, a potom dao izjavu za medije.
Komentirao je pritom svoju jučerašnju izjavu o Romima i klimi.
"Nisam se jednom potukao radi zaštite časti i prijateljstva kad su Romi u pitanju, ali ajde dosta više tog prenemaganja. Jesam možda rekao da su Romi lopovi? Ili sam širio predrasude i stereotipe? Zna se tko krade u ovoj zemlji i tko krade metal. Jesam ja rekao da Romi kradu? Jesam trebao reći da su Romi doktori znanosti? Pa ni ja nisam. Dosta tog prenemaganja i ispričavanja. Gdje je kraj tom ispričavanju, za ovo, za ono… Stalno se mora netko nekome ispričavati, kome da se ispričam, za što? Gospodin Kajtazi, prvo je uopće pitanje je li on Rom, ajde prokopajte to koliko je on stvarno Rom", rekao je Milanović pa nastavio komentirati Kajtazija, prenosi N1.
"On vrlo dobro zna da ja znam tko je on i kako smo surađivali i što je sve tražio od mene. Samo sam čekao kad sam rekao ono jučer, bez ikakve zle namjere, posebno prema Romima koji su slabije zaštićen dio populacije. Nemam se je njemu što opravdavati. Ja sam s Romima odrastao. Tko je on da govori da sam ikoga uvrijedio. Nek’ im se on ispriča, za to prima novac. Nevjerojatno koji bezobrazluk. Da, Romi se bave tim stvarima, nisam rekao da kradu. Što se dogodilo u Hrvatskoj otkad je on zastupnik Roma, na njihovom društvenom statusu, obrazovanju? Što se promijenilo? Što je on napravio za Rome? Za sebe je napravio."
Podsjetimo, saborski zastupnik Veljko Kajtazi komentirao je u četvrtak Milanovićevu izjavu o Romima te rekao da predsjednik ne bi trebao pridonositi stereotipima, kao i da je tom izjavom uvrijedio čitavu romsku zajednicu.
"Gledajte, ako ćete staviti klimu na 25, prodajte je Romima neka je odnesu, oni će napravit profit na tome. Romi su vrlo spretni u tim stvarima", kazao je Milanović što je izazvalo burne reakcije u javnosti.
‘Prijete ratom u BiH‘
MIlanović je kazao i kako je ono što se događa u BiH znatno važnije.
"Preko prijete ratom u BiH. Prijete ratom. Džaferović, koji je bio mudžahedinska hostesa 93., čovjek je bio u odboru za doček mudžahedina u sigurnosno-bezbednosne jedinici u Zenici, sad prijete on i njegov šef ratom, dronovima. To je za mene veća tema od svega. Pokušavaju tamo zatuć’ hrvatski narod. A vi mene pitate za jednog profesionalnog političara… Uvijek sam radio razliku između Kajtazija i Pupovca. Pupovac ne predstavlja nikoga, za njega glasa 10.000 od 200.000 Srba, i to treba reći, za Kajtazija glasa jedan veliki dio Roma, ali ovako, ovim prenemaganjem i cmizdrenjem im neće pomoći", rekao je Milanović.
VEZANE VIJESTI
<p>Zoran Milanović i Veljko Kajtazi</p>
DISKRIMINACIJA
Kajtazi o Milanoviću: ‘Trebao bi promisliti što i kako govori... Uvrijedio je čitavu romsku zajednicu‘
ODGOVOR PREDSJEDNIKU
Kajtazi reagirao na Milanovićev napad: ‘Ako misli da nisam Rom, neka kaže što sam‘
Na pitanje je li svojom izjavom pridonio stereotipima, kazao je:
"Kad izgubimo smisao za humor, ali zdravi humor, gotovi smo kao nacija. Želim što više viceva na račun Hrvata. Hrvati su vrlo raznoliki. Ali vicevi na račun Dalmatinaca, Vlaja što sam porijeklom, Primoraca, Bodula, Zagrepčana, Zagoraca, zašto ne, dok se to ne pretvara u stvarnu mržnju. Da, mi smo stereotipna bića, robujemo nekim predrasudama, bitno je da ne mrzimo. Ta vrsta odgoja, drago mi je da nije ušla u hrvatske škole, skoro sam nasjeo na tu glupost dok sam bio premijer. Ja nisam odrastao u opancima i oduvijek sam želio biti moderan i znao sam da je za Hrvatsku to jako bitno, ali kopirati svaku kompleksašku platformu, na kojima onda klijaju Grozdovi, nekakvi NGO-ovci i to prikazivati državnom politikom, tu ne mislim na Rome da ne bi bilo zabune, nego na one koji će se sada naći uvrijeđeni. E pa neka budu uvrijeđeni", odgovorio je.
Komentirao je pritom i Plenkovića:
"Čovjek koji sve shvaća osobno. Što su nam donijeli ljudi s kojim razgovara već dvije godine. Ništa. Andrej Plenković gleda kako će napakostiti meni u strahu da ja njemu. Odi malo na ulicu, druži se s cigićima i Romima pa ćeš možda imati bolju frazu od ‘to je smiješno’. Što je smiješno? To što ne poduzimaš ništa? Što se naslikavaš s Džaferovićem. Od Plenkovića su napravili budalu. Od mene nisu napravili budalu", rekao je Milanović.
"Ajmo se mi malo tako ponašati, slušati pravila. Ni Dodik ni Čović mu nisu došli na sastanak. Čovića se stavlja u istu kategoriju rušitelja BiH. Kad god zinu, naprave političku grešku. Taj Čović sjedi pored Plenkovića na otvorenju Pelješkog mosta. I ja bih ga pozvao, ali što bi napravio da ga zaštitiš? Mogli su staviti palmu između. Hrvatska ima moćne instrumente za takve razmjene. “Možemo svima koji nam rade iza leđa pokazati srednji prst i reći ‘gubite se‘", rekao je, prenosi N1.
Na pitanje imali kraja prepucavanju između njega i Plenkovića, odgovorio je: "Ja tvrdim da ćemo svi završit na groblju. Sve će jednog dana prestati".
"Dok čovjek ne želi raditi svoj posao, što da ja radim? Da budem njegova dvorska luda, da zanemarim svoje dužnosti i prestanem pričati o tome? Kad će prestati? Kad Plenković počne govoriti o problemima koji postoje tamo. Ja ću prestati govoriti kad u moje cipele uđe Plenković. Kad čovjek u nedostatku bilo kakvog smisla za nijansu prestane govoriti da je to što ja kažem smiješno. Možeš se ti s time ne slagati, ali to nije smiješno", rekao je Milanović i dodao da bi i on "htio biti mio i drag ljudima".
HOĆE LI OSTATI BAREM HALO, HALO. ILI SLIJEDI POTPUNI M U K
HLADAN TUŠ
Prvi veći njemački grad isključio toplu vodu, ali to nije sve: ‘Ne smijete koristiti ni ove uređaje‘
Gradonačelnik Hanovera Belit Onay rekao je da grad potrošnju energije želi smanjiti za 15 posto
Piše:Damjan RaknićObjavljeno: 28. srpanj 2022. 20:1
Grad Hanover u njemačkoj saveznoj državi Donjoj Saskoj u četvrtak je u svim javnim zgradama ugasio grijanje vode te korisnike istih osudio na tuširanje hladnom vodom, piše BBC.
Prvi je to veliki njemački grad koji je zbog plinske krize koja je nastupila zbog rata u Ukrajini prekinuo distribuciju tople vode.
Nijemcima je rečeno da mogu očekivati uvođenje mjera za štednju plina te povećanje računa za električnu energiju.
Uz to, Europska će unija ove zime iz Rusije uvesti 15 posto manje plina.
Kako bi pokušale uštedjeti energiju, hanoverske su gradske vlasti odlučile da se ruke u javnim zgrada više neće moći prati toplom vodom, a iste neće biti ni u javnim kupalištima, sportskim dvoranama i teretanama. Iz istog se razloga gase javne fontane, a noćna se svjetla neće paliti u većim zgradama poput gradske vijećnice i muzeja.
Gradonačelnik Hanovera Belit Onay rekao je da grad potrošnju energije želi smanjiti za 15 posto. Dodao je da se Hanover odlučio povući spomenute poteze jer će uskoro nastupiti "nestašica plina" te da će ona biti velik izazov za velike gradove.
U javnim zgradama grijanje neće raditi od travnja do kraja rujna, a sobna će temperatura u njima tijekom ostatka godine iznositi maksimalno 20 stupnjeva Celzija. Gradske vlasti, međutim, kažu da će u nekima biti i toplije.
Hanover je također zabranio korištenje prijenosnih uređaja za klimatizaciju, grijača i radijatora.
STAROJ EUROPI, KOLJEVKI KLASNE CIVILIZACIJE, UŠANČENOJ U DUBOKOM SREDNJEM VIJEKU, POŽELJETI JOŠ DUBLJI SPOKOJNI SAN !
NOVI PODACI OTKRIVAJU
Europski građani žive sve teže, vjerojatno će biti još i gore: Njemačke ekonomiste šokirala inflacija
Dojam je da u nastavku 2022. godine treba očekivati urušavanje standarda europskih građana
Piše:Gojko DrljačaObjavljeno: 29. srpanj 2022. 10:47
Europski građani žive sve teže, a realno je očekivati da će im biti još gore. Taj jednostavan zaključak može se izvući iz objave Eurostata prema kojoj je u prvom kvartalu 2022. potrošnja kućanstava pala 0,6 posto u eurozoni, nakon što je u zadnjem kvartalu 2021. također pala (za 0,9 posto). Pri tome je prihod kućanstava per capita u prvom kvartalu također pao 0,5 posto.
Nastavio se pad prihoda kućanstava iz zadnjeg kvartala 2021. kad je iznosio 0,7 posto. U EU je pak realna potrošnja per capita pala 0,8 posto u prvom kvartalu, isto koliko je pala raniji kvartal. Prihod kućanstava na EU razini per capita pao je 0,6 posto, također isto kao prethodni kvartal.
S obzirom na globalnu geopolitičku situaciju, neizvjesnost, inflaciju te očekivanu recesiju, dojam je da u nastavku 2022. treba očekivati urušavanje standarda europskih građana. Posebno zabrinjava pitanje je li se inflacija već ušančila u europskoj ekonomiji. Zasad je sigurno da je teško predvidljiva.
četvrtak, 28. srpnja 2022.
NA MARGINI DILEMA
U današnjem poganom društvu čovjek kopira kao biće koje nema muda da ga se stidi.
I ponašamo se u njumu kao neki vanjski faktor, koji tu nema što da čini.
A TKO BI KUHAO TAJ BOSANSKI LONAC, BEZ OVA TRI NITKOVNIKA ?!
ŠTO NAKON IZBORA?
Dani koji su potresli BiH: Za dobrobit sviju nužno je da se ova tri čelnika uklone s političke scene
Svako previranje ili pretvaranje političke u neku kinetičku krizu prijeti jugu Hrvatske s posljedičnim utjecajem na turizam
Piše:Željko TrkanjecObjavljeno: 28. srpanj 2022. 19:23
Milorad Dodik, Bakir Izetbegović i Dragan Čović
U srijedu, 20. srpnja, N1 BiH objavio je “Nacrt mjera za Federaciju BiH koje će nametnuti Schmidt”. Napomena, Federacija BiH hrvatsko-bošnjački je entitet, drugi je Republika Srpska. Christian Schmidt njemački je političar koji je prije godinu dana preuzeo položaj Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH odmah naišavši na prepreku jer ga je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, odbio prihvatiti budući da nije potvrđen u Vijeću Sigurnosti UN-a. Ispriječila se Rusija.
DRSKOST JE ISKLJUČIVA OSOBINA SITIH ŽDERONJA, NA VJEČNOM PUTU CINIZMA, UZ GLADNE MASE !
Jutarnji list
ZORAN MILANOVIĆ
‘Ako ćete staviti klimu na 25, onda ju radije prodajte Romima. Izetbegović? On zvecka oružjem i ugrožava sigurnosti u BiH‘
Ako ćete staviti klimu na 25 stupnjeva, onda ju radije prodajte Romima, kazao je o smjernicama Vlade o uštedi energije
Piše:Luka FišićObjavljeno: 28. srpanj 2022. 13:48
<p><br>
Predsjednik RH Zoran Milanovic na Korčuli</p>
Predsjednik RH Zoran Milanovic na Kor
Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Korčule u prigodi Dana Grada, javlja Dnevnik.hr.
"Most za Korčulu svakako je strateška stvar, no vama treba zračna luka, što je veliki izazov", poručio je predsjednik Korčulanima na proslavi Dana Grada, komentirajući tako Pelješki most i pitanje koje se nakon toga nametnulo, treba li most graditi i do Korčule.
"Krk je dobio most i nakon toga se otok jako promijenio", istaknuo je predsjednik.
"Drago mi je da je Pelješki most tu, međutim, i dalje kad kreneš automobilom za Velu Luku, koliko ti zaista treba?", pitao se i naglasio važnost borbe za zeleni otok. "Zavidim vam", rekao je, "Uživajte u svom otoku, ovu ljepotu je nemoguće ne primijetiti".
Nakon svečanosti, predsjednik je odgovarao na pitanja novinara.
Komentirajući uhićenja u vrhu policije, rekao je kako sustav nacionalne sigurnosti ugrožava stanje u BiH i jučerašnja izjava Bakira Izetbegovića koji "zvecka oružjem", a ne ova uhićenja. "Ovo što se valja u BiH. Divlja se i prijeti i politički se ugrožava jedan narod", rekao je predsjednik.
PREMIJER O PREDSJEDNIKU
Plenković: ‘Pa nije valjda Milanović to rekao o Romima? Meni ga je onda malo žao...‘
DISKRIMINACIJA
Kajtazi o Milanoviću: ‘Trebao bi promisliti što i kako govori... Uvrijedio je čitavu romsku zajednicu‘
"Pitanje nacionalne sigurnosti nije Ukrajina nego BiH", rekao je.
"To jesam li se rukovao s Plenkovićem nije vijest, nego ovo što se događa u Bosni", ponovio je.
Komentirao je i smjernice Vlade o uštedi energije. "Ako ćete staviti klimu na 25, onda ju radije prodajte Romima. Klima ne radi na 25. Čim padne kiša nakon Gospe te mjere više ne vrijede", kazao je predsjednik i dodao kako to nije kritika ministra Davora Filipovića, "jer što on tu može? Ili će se rat u Ukrajini riješiti ili neće, a na nama je da riješimo probleme svog naroda."
"Čovjek je potkralj", komentirao je Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta koji je izjavio da ga je Milanović uvrijedio. "Sad će meni, koji sam predsjednik zemlje koja je u Europskoj uniji reći neki čovjek kojeg nisam nikada upoznao da sam ga uvrijedio! Pa dobrodošao u svijet odraslih, ja uvrede dobivam na dnevnoj bazi."
"Ja nemam godišnji odmor" rekao je. "Sada sam na Hvaru jer je tako lakše i manje komplicirano, jer sam stalno negdje. Danas tu, sutra Imotski, pa Alka, pa Benkovac... Tako je jednostavnije. Nisam bio na ljetovanju od 2007. godine".
KLASNO DRUŠTVO NA SVOME PUTU PREMA ŠTAKO-RAJU
Globus
SKLADIŠTA SU ŠUPLJA
Roba nestaje, a netko zarađuje: Iz robnih rezervi, još od 90-ih, nestajalo je sve, ne samo jednom
Od 1996. do 2003. iščezla je roba u ukupnoj vrijednosti od 459 milijuna kuna. Podignute su stotine kaznenih prijava
Piše:
Viktor VresnikObjavljeno: 28. srpanj 2022. 15:18
Mala grupa vojnika u ljetnim radnim uniformama dobila je u srpnju 1982. zadatak da teške prašnjave vreće graha iz skladišta državnih robnih rezervi negdje u blizini Novog Sada natovari u kamion i prebaci u skladište pored vojne kuhinje u jednoj od kasarni na dunavskoj obali. Po debeloj naslazi prašine bilo je jasno da vreće u skladištu leže godinama. Kada je prašina sastrugana, na staroj, ali i dalje čvrstoj juti od koje su bile napravljene vreće mogao se vidjeti natpis UNRA.
United Nations Relief and Rehabilitation Administration, za što je UNRA bila kratica, bio je poratni program pomoći Ujedinjenih naroda. U Jugoslaviju je ta pomoć stizala u gladnim godinama, od 1945. do 1948. Povjesničarka Vera Kržišnik-Bukić u svojem članku iz 1988. zabilježila je kako...
KAPITALIZAM, NEZAMJENLJIV RAZARAČ LJUDSKIH VRLINA
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Tko je ‘mali sin velikog oca‘ koji zvecka oružjem u BiH: Od kumstva s Erdoganom do brojnih afera
U Sarajevu se prosvjedovalo i zbog njegove supruge Sebije i njene afere doktorat. Zbog političkog zaleđa napredovala je u karijeri
- Prebrojali smo se. I koliko lovaca imamo, i koliko mladih ljudi, i koliko imamo instruktora na dronovima, i tako dalje. Neću dalje, ali samo da znate - ustvrdio je Bakir Izetbegović, čelnik SDA, na predizbornoj tribini stranke u Hadžićima, najavljujući kako Bošnjaci imaju spreman odgovor "za ne daj Bože". Izetbegovićeva neizravna prijetnja ratom izazvala je žestoke reakcije. Američko veleposlanstvo u BiH oštro je osudilo njegove huškačke izjave, a u objavi na Twitteru naveli su kako su "šokirani i zgroženi" njegovim zapaljivim komentarima. Oglasio se potom odmah i čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik.
- Izetbegović kaže da su se muslimani prebrojali, sudionici prosvjeda u Sarajevu, također muslimani, prebrojali su Hrvate i...
"NAJVEĆI KLiMAKS U MODERNOJ EKONOMSKOJ POVIJESTI "
REPORT GOJKA DRLJAČE
Nismo ni ušli u eurozonu, a već joj prijeti raspad
Europesimisti već se počinju kladiti na daljnje slabljenje zajedničke valute 19 članica eurozone, kojima će se pridružiti Hrvatska 1. siječnja 2023. godine
Piše:Gojko DrljačaObjavljeno: 28. srpanj 2022. 12:27
Sasvim očekivano jučer su američke Federalne rezerve podigle kamatnu stopu na federalna sredstava za 0,75 postotnih poena ustrajući u naporu da suzbiju inflaciju koja je u Sjedinjenim Državama dosegla 9,1 posto. Razlika u pristupu Federalnih rezervi prema Europskoj središnjoj banci (ESB) kad je u pitanju donošenje odluka u složenoj situaciji rasta cijena, energetske neizvjesnosti, globalne geopolitičke napetosti i očekivanja recesije postaje sve izrazitija. Pobrojit ćemo pet (5) razlika u pristupu Feda naspram ESB-a:
Prva razlika
Najvažnija je razlika u tome što se Fed nakon oklijevanja koje je trajalo značajni dio 2021. i 2022., što znači da nisu bili neoprezni, odlučio za puno agresivnije dizanje kamatnih stopa. Do sada su već dizali kamate za po 0,25, zatim 0,50 i dva puta po 0,75 postotnih poena. Samo u zadnja dva mjeseca digli su kamatu za 1,5 postotnih poena, što je najveće povećanje kamata još od 1980. godine, kada je guverner Paul Volcker suzbijao ušančenu inflaciju drastičnim jačanjem dolara. Za razliku, ESB je oklijevao puno duže iako je europska inflacija počela ne samo stizati nego i pretjecati američku u više članica eurozone i EU. Do sada je ESB digao kamate samo jednom za 0,50 postotnih poena.
Druga razlika
Guverner Feda, Jay Powell, jasno je u obrazloženju nove odluke o povećanju kamata objasnio kako su se eksperti američke centralne banke kod ove odluke i budućih odluka prestali oslanjati na vlastite prognoze kretanja cijena jer su shvatili kako su se jako prevarili u procjeni iz 2021. da je inflacija rođena u pandemiji isključivo tranzicijskog karaktera. Stoga sada jednostavno što je moguće duže čekaju realne brojeve koji stižu iz američke ekonomije, te na osnovu toga donose odluke. Powell je priznao da su tek u 2022. naučili kako puno toga ne znaju o fenomenu inflacije te se zato sada oslanjaju na podatke koje stignu. Za razliku, postaje nejasno na osnovu čega trenutačno ESB donosi svoje odluke iako šire uvjerenje kako jako dobro razumiju što uzrokuje inflac
Drew Angerer/Afp
Guvernerka ESB Christine Lagarde višekratno je naglasila da je inflacija u eurozoni ‘drugačija zvijer‘ (točno tim riječima) u odnosu na Sjedinjene države, što je suspektna teza odnosno to može biti samo djelomično točno. Inflacijski trend formiran je i u eurozoni i SAD-u u slično vrijeme još tijekom pandemije, a i Amerika i Europa imale su izrazito poticajne fiskalne i monetarne politike. Čovjek bi iz toga zaključio da su korijeni inflacije slični, a ne da se radi o toliko ‘drugačijoj zvijeri‘ da si ESB može priuštiti puno pasivniju monetarnu politiku nego Sjedinjene države.
Treća razlika
Ciljana razina dizanja kamata do kraja godine u Sjedinjenim Državama puno je hrabrija nego u eurozoni. Fed, kako sada stvari stoje, planira dignuti kamate do kraja godina na razinu od 3,5 posto. Za razliku, u trenutku kad su prinosi na talijanske obveznice počeli rasti iznad 3 posto, šefica ESB-a sazvala je hitni sastanak na kojem je najavila kreiranje tzv. antifragmentacijskog instrumenta kako bi spriječili daljnji rast troškova zaduživanja tzv. PIGS zemalja (Portugal, Italija, Grčka, Španjolska). U ESB-u smatraju nepravednim da troškovi refinanciranja dugova rastu brže kod visoku zaduženih članica EU u odnosu na Njemačku, ali je nejasno kako u ESB-u misle dirigirati tržišnim kamatama. Očigledno je se ESB puno više fokusira na ekonomske i političke posljedice dizanja cijene zaduživanja u fiskalno neuspješnijim članicama, dok Fed nije opterećen takvim politiziranjem. Do danas Christine Lagarde nije objavila kako će točno izgledati taj antifragmentacijski instrument, te se otvara pitanje može li se on uopće dizajnirati.
Četvrta razlika
Predstavnici američkog Feda već duže vremena u javnim istupima pokazuju čvrstu odlučnost da vrate inflaciju na ciljanu stopu od 2 posto te jasno komuniciraju kako su zbog toga spremi riskirati značajno usporavanje američke ekonomije i hlađenje tržišta rada, ali ne i tzv. ‘tvrdo prizemljenje‘. Za razliku, iz ESB također javno poručuju kako će napraviti sve što treba da vrate inflaciju na ciljanih 2 posto, ali ne pokazuju čvrstu volju da to doista realiziraju jer su očigledno pod političkim pritiskom grupe južnih članica koje podržava Francuska
BITKA PROTIV INFLACIJE
Lagarde popustila: Europska središnja banka podignula kamatne stope prvi put u 11 godina!
POSLJEDICE RATA
Banke se već pripremaju za moguću recesiju u 2023., a sada im se otvorila mogućnost i za neočekivanu dobit
Daniel Roland/Afp/Profimedia/Daniel Roland/Afp/Profimedia
Niz južnih članica, objektivno gledano, mogle bi imati dramatičnih problema ako im cijena dug nastavi rast te ako se u EU pogorša energetska situacija, a što se nakon novih signala iz Kremlja o zaustavljanju isporuka plina čini vrlo izvjesnim. Problem s tim europskim pristupom u tome je što održavanje visokih stopa inflacije samo po sebi nosi i rast troškova zaduživanja jer će se investitori prestati osvrtati na kamate ESB-a, ali i recesiju. Dokazano je, naime, da inflacija nije samo udar na standard građana nego i drastično pogoršava uvjete poslovanja.
Peta razlika
Sjedinjene Države svjesno ulaze monetarnom politikom u tzv. obrnuti valutni rat. Obrnuti valutni rat jest situacija kada zemlja monetarnom politikom svjesno jača svoju valutu, što joj uvoz čini jeftinijim. Termin ‘obrnuti‘ koristi se jer su centralne banke od 2. svjetskog rata često propagirale slabljenje nacionalne valute zbog dizanja konkretnosti nacionalnog izvoza kao onaj ‘pravi‘ valutni rat. No, puno više devastirajući učinak imao je valutni rat kada su Sjedinjene države 80-ih jačale dolar kako bi suzbile ušančenu inflaciju. Tada je dizanje kamata unazadilo cijeli niz tržišta u razvoju jer im je narasla cijena zaduživanja, a poskupio im je dolarski uvoz.
SVI SU USLOVI SPREMNI ZA JEDNU OD NAJVEĆIH POVIJESNIH PREKRETNICA: SOCIJALNA REVOLUCIJA ILI OPĆI POTOP CIVILIZACIJE
PREKRETNICA RATA
Sve je spremno za krvavu bitku koja će odrediti budućnost Ukrajine: ‘Ovo je biti ili ne biti!‘
Ukrajinska pobjeda u Hersonu bila bi snažan udarac Rusiji, a i pokazala bi saveznicima da je oslobođenje moguće - osobito sa zapadnim oružjem
Piše:Đ.K.Objavljeno: 28. srpanj 2022. 10:34
Nadolazeća bitka kod Hersona umnogome će odrediti budućnost ukrajinskog rata.
"Ono što sada rade Ukrajinci jest da ruše mostove koji prelaze Dnjepar, čime se ograničava logistička potpora, a time i dostupnost ruske artiljerije na zapadnoj obali", objašnjava Jack Watling iz Royal United Services Institute. "U smislu taktičkih akcija vidimo mala oportunistička napredovanja na višestrukim osima kako bi se Ruse uvalilo u sve tješnji i tješnji džep duž rijeke."
Ova bi strategija mogla upaliti. Ako Rusi ne budu u stanju da se pojačaju, to bi moglo dovesti do kolapsa vojne volje u Hersonu.
Sve u svemu mogu se identificirati četiri mosta koja su ključ predstojeće borbe.
Prvi je cestovni most Antonovski, koji je u ponedjeljak stavljen van funkcije. Najveći je i najvažniji od tri koja Rusi kontroliraju preko kilometrima širokog Dnjepra. Riječ je o ogromnoj konstrukciji koja se fizički vjerojatno ne može uništiti. No ono što se može jest da ga se učini iznimno riskantnim za prijevoz logistike, čak i onda ako ga se počne popravljati kozmetički.
image
Pripadnici ukrajinse vojske upravljaju bespilotnim letjelicama
Ionut Iordachescu/Afp
Željeznički most, koji se nalazi otprilike pet i pol kilometara uzvodno, ostaje otvoren, ali je jednako ranjiv na preciznu artiljeriju. Mnogo je sigurniji treći prijelaz u Novoj Khakovi, koji se nalazi oko 50 kilometara uzvodno od Zaporožja.
Cesta ovdje prelazi preko brane koja akumulira vodu. Ukrajina ne može riskirati da je uništi zbog straha da ne izazove poplavu koja bi mogla pomesti i sam Herson.
Mali dio koji Ukrajinci mogu (i jesu) pogodili je dio koji zaobilazi branu i može se lako popraviti. Ali da bi stigli do Hersona, kamioni koji ovdje prelaze Dnjepar, također moraju prijeći pritoku zvanu Inhulets. Ukrajinci su prošli tjedan pogodili most koji prelazi preko te rijeke, u mjestu Darivka.
Potrebno je hitno iscrpiti rusku protuzračnu obranu
Sljedeći korak bio bi iscrpljivanje ruske protuzračne obrane u tom području kako bi se omogućilo djelovanje ukrajinskih bespilotnih letjelica i pješaštva.
Bez zračnog pokrića i nesposobnosti daljnje logističke opskrbe, Rusi bi bili prisiljeni na povlačenje prema obali rijeke - suočeni s kopnenim napadima ukrajinske vojske.
Na kraju bi Ukrajinci mogli presjeći i autocestu između Hersona i Nove Khakhove, dijeleći ruski mostobran na dva dijela i ostavljajući garnizon u glavnom gradu kompletno izoliranim.
Rusko zapovjedništvo tada bi se suočilo s istim izborom kao i Ukrajinci u regiji Lugansk: ostati i boriti se ili narediti povlačenje dovoljno rano da se izbjegne potpuna katastrofa.
No cilj ukrajinske vojske i dalje je predaleko.
image
Ukrajinski vojnik obara dron u regiji Lugansk
Fadel Senna/Afp
Dosadašnji ukrajinski napori uključivali su probne napade manjih razmjera. Tek će se vidjeti imaju li nadmoć u pješaštvu i topništvu za pokretanje jedne sveobuhvatne konvencionalne ofenzive protiv ukopanih položaja.
Ako Rusi odluče obranu Hersona učiniti svojim prioritetom i budu u mogućnosti prevesti pješačka pojačanja preko rijeke u grad, to bi mogla biti krvava i skupa bitka.
Najzad, sami Ukrajinci dokazali su u Mariupolju kako dobro motivirano pješaštvo, čak i kada je brojčano nadjačano i okruženo, može pretvoriti grad u smrtonosnu zamku.
SVE ŠTO MORATE ZNATI
‘Pomor‘ špijuna: Zelenski se bori s izdajom odanih kadrova, isplivala i stara rivalstva
Njemačka preispituje nasljeđe Angele Merkel: ‘Neoprostivo je što je učinila, vezala je ruke svima iza sebe‘
Vrijeme je na Putinovoj strani, situacija za EU nije dobra, a u četvrtak bi mogla postati - gora
Rusi sumnjičavi, Grci bijesni, a u Beogradu histerija: ‘Ne, taj avion nije letio u Ukrajinu!‘
VEZANE VIJESTI
<p>Ukrajinci koriste raketni sustav Himars</p>Video icon
UVOD U VELIKU OFENZIVU
Ukrajinci HIMARS-om zatvorili Rusima ključni most: ‘Sada mogu preplivati preko Dnjepra!‘
BITKA ZA HERSON
Rusi zauzeli drugu najveću ukrajinsku elektranu, šalju pojačanje na jug; Zapadni izvori: ‘Ukrajina ubrzava protunapad!‘
Rusima bi naposljetku i odgovaralo da uvuku Ukrajince u višetjedne urbane kaljuge u Hersonu. U tom bi slučaju za ukrajinske trupe i vojno i politički bilo bolje da se jednostavno povuku.
Rusi još uvijek imaju neke karte u rukavu
Conflict Intelligence Team, obavještajni odred koncentriran isključivo na rusku vojsku, pratio je tijekom prošlog tjedna povećanje željezničke aktivnosti koja sugerira masovno kretanje trupa iz ruskog Istočnog vojnog okruga preko Krima.
Podaci o kretanju zaustavljaju se na granici Krima, koju Rusija smatra svojom državnom granicom. Kada se usporede informacije iz drugih izvora čini se da Rusi gomilaju trupe negdje u južnoj Ukrajini, kaže Kiril Mihailov, istraživač CIT-a.
To bi, dakle, mogla biti Rusima toliko potrebna pojačanja za Herson.
S druge strane i to bi mogao biti kontraproduktivan potez - više trupa zahtijevalo bi više zaliha preko mostova i na kraju više žrtava kada se mostobran neizbježno uruši.
image
Ruska vojska u Sjeverodonjecku
Olga Maltseva/Afp
"Rusi ne stoje dobro u i oko Hersona, zbog čega ima smisla sada preuzeti ofenzivnu inicijativu", kaže Mikhailov.
Trenutno zatišje u borbama dopušta objema stranama da se pregrupiraju. Dok Ukrajinci užurbano obučavaju nove brigade, uz obilatu pomoć Britanaca, Rusi na poligonu pored Nižnjeg Novgoroda grade Treći armijski korpus sastavljen od dobrovoljaca. Potonji bi vjerojatno mogao biti spreman do kolovoza.
Tko prvi uvuče više ljudi u borbu imat će priliku preuzeti inicijatviu. Ta bi utrka mogla nagovijestiti i širu stratešku sliku.
Nameće se pitanje - mogu li Ukrajinci računati na sveprisutnu vojnu potporu Washingtona?
Ukrajinska pobjeda u Hersonu bila bi snažan udarac Rusiji, osigurala bi ukrajinski južni bok od Dnjepra i pokazala saveznicima Kijeva da je oslobođenje moguće - osobito sa zapadnim oružjem.
No to sigurno neće završiti rat.
"Treba razlikovati lokalnu protuofenzivu koja tjera Ruse iz Hersona i veliki, opći napad koji mijenja stratešku sliku", poručuje Jack Watling iz Royal United Services Institute.
image
Ukrajinski vojnik snimljen na jugu pored Hersona
Genya Savilov/Afp
"Ukrajina je ekonomski odsječena od pristupa Crnom moru, veliki dio njezinog istočnog industrijskog središta je okupiran i suočava se s vrlo teškom hibridnom prijetnjom koja će trajati."
Ruse treba kompletno poraziti istočno od Dnjepra - što je ogroman zadatak koji zahtijeva potpunu predanost Ukrajine i njezinih zapadnih saveznika.
S druge strane, postoje specifični strateški i politički razlozi u Washingtonu koji kompliciraju te planove. Zalihe GMLRS raketa koje ispaljuju američki sustavi Himars polako se prazne, a SAD želi zadržati minimalne zalihe i za svoje druge obrambene obveze.
"Ako Ukrajina želi protunapad velikih razmjera, bez teških gubitaka, pješaštvo mora imati zračnu potporu i časnike koji su sposobni sve to koordinirati. "
Bitka za Herson bit će prvi test tih sposobnosti