petak, 29. studenoga 2019.

SARTRE-ov POUČAK: GDJE SU SVI U PRAVU, MENE NEMA

SVI IMAJU STAV

ŠTO JAVNOST MISLI O ŠTRAJKU PROSVJETARA? Učitelje podupire većina ljudi, evo koga građani najviše krive za problem koji traje više od mjesec dana

    AUTOR: 
    • Jutarnji.hr
  •  OBJAVLJENO: 
  • 29.11.2019. u 20:27


Damjan Tadić / CROPIX

Branimir Mihalinec i Andrej Plenković



Ekskluzivno istraživanje koje je za Novu TV provela agencija Ipsos otkriva što o štrajku misle građani - točnije, imaju li sindikati potporu roditelja i ostalih građana u svojim zahtjevima?
Štrajk prosvjetara podržava 67% ispitanih građana, dok ih 29% ne podržava. Vrlo je malo onih koji nemaju stav o ovoj temi - 4 posto, a zanimljivo, ne postoji značajna razlika u podržavanju štrajka neovisno o spolu, dobi, regiji… ili činjenici je li netko roditelj ili nije, objavio je Dnevnik.hr.
Nešto manji broj, ali još uvijek većina - 53% ispitanika - smatra kako prosvjetni radnici trebaju nastaviti tražiti povećanje koeficijenta složenosti posla i nastaviti sa štrajkom. Nemali broj ispitanika 38% smatra da bi bilo dobro prihvatiti Vladinu ponudu.
Ova situacija traje već mjesecima, a sam štrajk više od mjesec dana, pa kao glavne krivce za to građani vide Vladu Republike Hrvatske, njih 36% ili konkretno Andreja Plenkovića, njih 23%. Sindikate smatra odgovornim 15 % ispitanih, a još manje ministricu Blaženku Divjak - 5 %.
Svi izazovi nastavničkog posla postali su vidljivi svakodnevnim ispovijestima ogorčenih prosvjetara o uvjetima rada, pa su građani upitani i o tome. Odgovor je gotovo jednoglasan - da su prosvjetna zanimanja teška i zahtjevna slaže se 78% građana, a 15 posto ispitanika slaže se pak s tvrdnjom da je to lagan i lagodan posao.
Iako je podrška prisutna, 64% građana svjesna je kako će biti teško ili iznimno teško nadoknaditi izgubljenu nastavu. Trećina ispitanika vjeruje da našim učenicima nadoknada neće teško pasti.
Roditelje su pitali, bude li se nastava nadoknađivala subotama, koliko je vjerojatno da će njihovo dijete ići na nadoknade - njih 70% kaže kako vjerojatno hoće. Ali ima i onih koji i na samu najavu radnih subota kažu da njihovo dijete neće sudjelovati u tome. Takvih je 27 %.
Postoje i druga rješenja, pa tako najviše roditelja, njih 25% preferira skraćivanje zimskih praznika i produljenje školske godine, njih 22% skraćivanje proljetnih praznika i produljenje školske godine, a 20% odabire produljenje školske godine isključivo u lipnju i nakon njega.
Istraživanje je provela agencija IPSOS. Provedeno je na stratificiranom slučajnom i nacionalno reprezentativnom uzorku od 600 građana Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno između 28. i 29. studenoga ove godine. Pogreška mjerenja je +/-4 %

EUNUSI KRUPNOG KAPITALA


petak, 12. listopada 2018.

DRUMSKE RAZBOJNIKE PROTJERATI IZ TVRTKA I POVRATITI NJIHOVE STVARATELJE KAO JEDINE NADLEŽNE ZA OPSTANAK ČOVJEĆANSTVA !

HUP predstavlja

Gospodarstvo budućnosti: Tvrtke se moraju pokrenuti ili će ih napustiti radnici i ulagači

AUTOR:
OBJAVLJENO:
11.10.2018. u 15:31



Blaženka Divjak, Mihael Furjan, Emil Tedeschi, Davor Majetić i Darko Horvat



Hrvatske tvrtke trebaju se što prije pokrenuti. Građani očekuju od njih da posluju odgovorno, održivo, etično i da ulažu u inovacije u cilju stvaranja boljeg društva. U suprotnom – bit će kažnjene, poručuju lideri HUP-a, UN Global Compacta, ekonomisti i direktori dijela hrvatskih tvrtki uoči dosad najvećeg skupa u zemlji o održivom poslovanju.
UN je postavio jasne ciljeve: prema Agendi 2030 tvrtke se moraju snažnije angažirati da bi doprinijeli smanjenju siromaštva, jačanju kvalitete i dostupnosti zdravstva i obrazovanja, povećanju ravnopravnosti žena na poslu, smanjenju razine ugljičnog dioksida. Prvi put u povijesti svijeta 9867 tvrtki u 193 zemlje zajedno su u misiji: stvoriti zemlju boljim mjestom za život. U novoj ekonomiji pobjeđuju kompanije fokusirane na ljude i zajednicu, one koje razvijaju inovacije i tehnologije za bolje društvo.

JESI ZA GOSPODARSTVO BUDUĆNOSTI? ISTRAŽI OVDJE

HUP i UN Global Compact mreža okupljaju baš takve, inovativne tvrtke 22. listopada u Dubrovniku u hotelu Excelsior na konferenciji "Održivost – budućnost poslovanja". U Dubrovnik dolaze tvrtke koje žele biti dio gospodarstva budućnosti, predstavnici UN-a i biznis sektora iz 30 zemalja Europe, Sjeverne Amerike i Bliskog Istoka, hrvatski ministri gospodarstva, obrazovanja i rada, predstavnici državnih institucija i stručnjaci. Na konferenciji će se donijeti plan za razvoj održivog gospodarstva u cilju poticanja odgovornog poslovanja.
Gotovo 270 milijuna djece trenutačno ne ide u školu! Čak dvije trećine populacije mogla bi za samo šest godina živjeti u područjima bez vode! A više od 4 milijarde ljudi nema pristup internetu! To je samo dio globalnih problema u čije se rješavanje uključilo 9867 tvrtki – na lokalnoj i globalnoj razini. Od hrvatskih tvrtki koje ostvaruju rezultate u održivom poslovanju očekuje se da budu ambicioznije, a od onih koje uopće ne brinu za društvo – da se hitno pokrenu.
Tvrtkama koje nisu inovativne i ne ostvaruju pozitivan utjecaj na svoju širu okolinu prijeti odlazak investitora, financijera, korisnika i zaposlenika. Nove generacije, Y i Z, uvjereni su da tvrtke imaju važnu ulogu u društvu i da bi im prioriteti trebali biti stvaranje novih radnih mjesta, inovacije, poboljšanje života i karijere zaposlenika te pozitivan utjecaj na društvo i okoliš. U suprotnom – neće htjeti za njih raditi niti kupovati njihove proizvode. Pokazalo je to istraživanje konzultantske kuće Deloitte provedeno na 12.305 milenijalaca i generacije Z provedeno u 36 zemalja 2018. Razina povjerenja u tvrtke dosegla je najnižu razinu u četiri godine - manje od polovice milenijalaca smatra kako se tvrtke etično ponašaju (48%) te da su posvećene poboljšanju situacije u društvu (47%).
- Građani i potrošači danas od tvrtki očekuju da budu odgovorne i takvo su ponašanje spremni nagraditi kao što će neodgovorno ponašanje kazniti. Odgovornost i posvećenost održivom poslovanju od tvrtki danas traže i investitori te financijeri jer samo takav pristup jamči dugoročnu opstojnost bilo kojeg biznisa – kaže Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, dodajući da tvrtke koje su predvodnici u održivom i odgovornom poslovanju ulažu značajna sredstva u istraživanje i razvoj novih, čišćih tehnologija i procesa te u implementaciju takvih rješenja u poslovanje.
- Uspješna inovativna poduzeća povećavaju svoju konkurentnost i donose veću vrijednost svojim vlasnicima, ali u kontekstu održivog razvoja, ona svojom inovativnošću mogu pomoći i u rješavanju važnih društvenih izazova, povećavaju životni standard, a inovativnim tehnologijama smanjuju ekološki trag gospodarstva u okolišu - kaže ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat. Zato će "nastaviti poboljšavati uvjete za ulaganja u one tehnologije koje će dovesti do inovacija, osigurati bolji pristup informacijsko-komunikacijskim tehnologijama i poticati suradnju industrije i znanstvenih institucija".
Ulaganje i poticanje kvalitetnog obrazovanja jedan je od stupova gospodarstva budućnosti jer snažan razvoj tehnologije donosi prijetnje većini tradicionalnih poslova, ali i velike prilike za inovativne pojedince i države.
- U tome obrazovni sustav igra presudnu ulogu, stoga trebamo provesti obrazovni reformu koja će dati fundamentalno znanje učenicima, ali naglasak staviti na poticanje kreativnosti, razvoj inovativnosti, vještina u rješavanju problema i kritičkog mišljenja uz sposobnost rada u interdisciplinarnom i međunarodnom okruženju. I ono što je najvažnije, naučiti ih kako uočiti i prepoznati dobre prilike te sudjelovati u razvoju boljeg društva – ističe Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja.
Drugi stup gospodarstva budućnosti je briga za resurse.
- Živimo u svijetu ograničenih resursa, a naša trenutačna razina konzumacije tih resursa uvelike prelazi stopu po kojoj se oni prirodno obnavljaju. Nadalje, populacija globalno sve više raste, kao i potražnja za resursima. Zbog toga trenutno stanje nije održivo, a kako bismo osigurali dugoročnu profitabilnost i poslovni kontinuitet, te našoj djeci i budućim generacijama ostavili bolji svijet, hitno moramo ubrzati tranziciju na održivo gospodarstvo – kaže Richard Betts, direktor u EY zadužen za usluge vezane za klimatske promjene i održivi razvoj.

JESI ZA GOSPODARSTVO BUDUĆNOSTI? ISTRAŽI OVDJE

Neke od hrvatskih kompanija koje rade na razvoju boljeg društva su Rimac automobili, Adris, A1, Atlantic, Pliva, Tehnix, Coca Cola, Cemex, INA i one poručuju: sve hrvatske tvrtke moraju se odgovorno ponašati prema vlastitom okruženju.
- Održivi razvoj najvažniji je nacionalni interes Hrvatske i zakonska obaveza države i svakog tko živi u njoj – poručuje Đuro Horvat, direktor međimurskog Tehnixa, vodeće eko industrije za proizvodnju strojeva i opreme koji su u funkciji zaštite okoliša.



Lise Kingo, glavna direktorica UN Global Compacta

"Svijet se suočava s ogromnim ekonomskim, socijalnim i ekološkim izazovima. Jasno je da tvrtke ne mogu napredovati ako ljudi i planet u cjelini ne napreduje. Privatni sektor trebao bi biti pokretač održivog razvoja."


Zagreb, 060718.
Radnicka 52/1 Green Gold centar Hrvatska Udruga poslodavaca.
Davor Majetic predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. Foto: Krasnodar Persun / CROPIX
Krasnodar Persun / CROPIX

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a

"Wall Street, zajedno s UN-om, stavlja sve veći naglasak na nefinancijske izvještaje i ono što se radi u smislu dugoročnog održivog razvoja. Primjerice, tvrtka Danone se restrukturira u smjeru održivosti poslovanja i banke su joj odlučile dati manje kamate za investicije jer su svjesne da će Danone imati bolju perspektivu i bolju profitabilnost za pet godina".


Zagreb, 270818. Oko tisucu radnika brodogradilista Uljanik i 3. maj prosvjedom traze ostvaku Uprave Uljanik grupe i isplatu srpanjskih placa. Na fotografiji: Darko Horvat daje izjavu za medije ispred Vlade.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta

"Ključnu ulogu u razvoju uspješnog, konkurentnog gospodarstva koje raste stabilnim stopama na održiv način, u skladu sa svojim okolišem, imaju naša mala i srednja poduzeća jer su to poduzeća koja imaju inovacijski kapacitet, brža su u pretvaranju novih znanja u nove proizvode i time su sposobna za ubrzani rast. Ona svojom inovativnošću mogu pomoći i u rješavanju važnih društvenih izazova, povećavaju životni standard, a inovativnim tehnologijama smanjuju ekološki trag gospodarstva u okolišu. Zato ćemo planirati više onih natječaja kroz koje će bespovratna sredstva iz europskih fondova biti dostupna upravo za projekte inovativnih malih i srednjih poduzeća s potencijalom rasta."


Zagreb, 170418.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Edukativni skup za ravnatelje 72 skole koje su odabrane za eksperimentalno provodjenje kurikularne reforme Skola za zivot.
Na fotografiji: ministrica Blazenka Divjak.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja

"Naše najvrjednije bogatstvo su ljudi kojima treba omogućiti da razviju u potpunosti svoje potencijale jer strelovit razvoj tehnologije donosi prijetnje većini tradicionalnih poslova, ali i velike prilike za inovativne pojedince i države. A u tome obrazovni sustav igra presudnu ulogu i zato trebamo provesti obrazovnu reformu".



Richard Betts, direktor u EY zadužen za usluge vezane za klimatske promjene i održivi razvoj

"Tvrtke moraju nastaviti raditi na brojnim dobrim inicijativama koje su već uspostavljene te pojačati aktivnosti koje vode prema puno održivijem razvoju i niskougljičnom gospodarstvu. Stoga bi hrvatske tvrtke koje su već aktivne u ovom području trebale nastaviti dobar posao i biti još ambicioznije, dok bi se one tvrtke koje su u inicijalnoj fazi trebale što prije pokrenuti".


Zagreb, 030418. Velimir Vilovic, predsjednik Uprave CEMEX Hrvatska. Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Tom Dubravec / CROPIX

Velimir Vilović, direktor Cemex Hrvatska

"Hrvatske tvrtke trebaju promijeniti upravljačke pristupe. Poslovnoj strategiji treba pridružiti sagledavanje vanjskih i unutarnjih utjecaja i područja u kojima može doprinijeti ne samo svojoj dugoročnoj poslovnoj održivosti već i doprinosu održivosti zajednica u kojima posluju. Taj proces mora poći od glave, što znači da Uprave moraju početi ugrađivati održivi razvoj u svoje strategije, procese i aktivnosti. Kod nas - zadatak svakog člana upravljačkog tima, od direktora kompanije do smjenskog poslovođe, jest razvijati kulturu napretka u zaštiti zdravlja i sigurnosti koja će se integrirati u nove tehnologije i usluge".


Donji Kraljevec (Prelog), 080614.
Reportaza o poduzecu Tehnix koje se od 1991. godine bavi proizvodnjom strojeva i opreme za zastitu okolisa, poput strojeva za automatsko izdvajanje bio-razgradivog otpada, strojeva za reciklazu otpada, sotirnica za reciklazu i baliranje sirovina iz prikupljenog komunalog otpada, reciklaznih dvorista, mobilnih naftnih pumpi, raznih kontejnera i ostalih inovativnih prozivoda u podrucju ekoindustrije koji se izvoze u brojne zemlje cijelog svijeta.
Na fotografiji: Djuro Horvat, vlasnik Tehnixa.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Đuro Horvat, predsjednik Tehnixa

"Gotovo 50% nacionalnog dohotka ostvarujemo zahvaljujući prirodnim ljepotama. Održivi razvoj najvažniji je nacionalni interes. Mi ulažemo 3.5 milijuna kuna godišnje u održivi razvoj. Tvrtke ne smiju zagađivati vodu, zemlju ni zrak. Moraju koristiti one tehnologije koje ne zagađuju okoliš, a svi novi proizvodi moraju imati projekt reciklaže".


Zagreb, 051018. Na fotografiji: Ruza Tomic Fontana, direktorica Coca-Cole HBC Adria.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / CROPIX

Ruža Tomić Fontana, direktorica Coca-Cole HBC za Hrvatsku, BiH i Sloveniju 

"U društveno odgovorne projekte u zajednici lani smo uložili više od 2,6 milijuna kuna što je 5,8 posto dobiti prije oporezivanja. Iz vlastitih iskustava i naših rezultata možemo potvrditi da poslovanje po načelima održivosti donosi korist i samim tvrtkama i njihovim dionicima kao i široj zajednici. Zbog toga je važno nastaviti poticati tvrtke da u što većem broju u svoje poslovanje ugrade načela održivog razvoja i društvene odgovornost".


Zagreb, 230516.
Hotel Westin.
Jedanaesta konvencija Hrvatskih izvoznika pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i dodjela nagrada Zlatni kljuc.
Na fotografiji: Michael Furjan - Pliva Hrvatska d.o.o.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
Damir Krajac / CROPIX
 

Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive 

"Kao vodeća farmaceutska kompanija i jedan od važnih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, Pliva je koncept održivog razvoja prepoznala kao ispravan odnos prema zajednici i okolišu. Od 2020. redovito objavljujemo izvješća o održivom razvoju, a u sve segmente svoga poslovanja kontinuirano integriramo gospodarske, ekološke i društvene elemente održivosti, od razvoja, odabira tehnologija i proizvodnje lijekova, do odnosa prema zaposlenicima, poslovnim partnerima i korisnicima. Uz stalna ulaganja u najvišu kvalitetu proizvoda, Pliva u svoje poslovanje ugrađuje najsuvremenije tehnologije koje dodatno pridonose održavanju visokih standarda očuvanja okoliša te najvišeg stupnja sigurnosti na radu i zaštite zdravlja svojih zaposlenika."
Detaljnije informacije o programu konferencije "Održivost - budućnost poslovanja" i prijavama potražite na  www.hup.hr

PROJEKT JE NAPRAVLJEN U PRODUKCIJI NATIVE AD STUDIJA HANZA MEDIJA, HUP-a I GLOBAL COMPACT MREŽE HRVATSKA, U SKLADU S NAJVIŠIM PROFESIONALNIM STANDARDIMA JUTARNJEG

NEPLODNE GODINE - "NIŠTA OD TOGA "

NIJE URODIO PLODOM

INSAJDERSKI IZVJEŠTAJ SA TROSATNOG SASTANKA U BANSKIM DVORIMA Vlada vjeruje da sindikati više nisu jedinstveni, a oni tvrde: 'To je zavadi pa vladaj'

Damjan Tadić / Goran Mehkek / Ranko Šuvar / Hanza Media

Andrej Plenković, čelnici sindikata u prosvjeti i Blaženka Divjak


Nema dogovora između sindikata u obrazovanju i Vlade ni nakon trosatnog sastanka u Banskim dvorima koji je održan isti dan kada su objavljeni rezultati izjašnjavanja na referendumu na kojem je 90 posto zaposlenika u školstvu odbilo zadnju Vladinu ponudu o povećanju plaća za 10,4 posto kroz osnovicu (svim javnim i državnim službama 6,12 posto) i dodatke (samo njima za četiri posto), umjesto preko koeficijenata za 6,11 posto kako traže učitelji i nastavnici već 36. dan.
Nerazumijevanje između sindikata i Vlade je toliko da su na sastanku sindikalni čelnici govorili isključivo o povećanju koeficijenata, što uostalom traži i njihovo članstvo u ogromnoj većini, dok Vlada i dalje govori samo o dodacima na plaću i osnovici koju povećava za sve javne i državne službe, tako da je nezahvalno uopće prognozirati kako će na kraju završiti blokada obrazovnog sustava i kada će djeca u školu.
Ili će Vlada dati novu ponudu, što u petak nije bio slučaj, već dapače iz Vlade poručuju kako neće mijenjati uredbu o koeficijentima preko koljena, ili će tražiti sudsku zabranu štrajka, koju predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka Petešić prvi put nije odbacio kao mogućnost. Iako bi taj potez manje od mjesec dana pred predsjedničke izbore doista bio preriskantan i mogao bi navući još veći bijes javnosti prema HDZ-ovoj Vladi.
- To je legitimno pitanje, ali ne mogu ništa reći o tome, nije se o tome sada razgovaralo - rekao je Frka Petešić nakon sastanka u Vladi.
 
Nejedinstvo među sindikatima?
Frka Petešić je rekao kako među sindikatima postoji nejedinstvo jer su jedni spremni razgovarati i o dodacima, a drugi samo o koeficijentima, što sindikati demantiraju.
- Druga se strana ukopala u rovove i teško je tako naći rješenje, posebno što su neki jako čvrsti oko koeficijenata, a kod nekih je drugačiji stav - poručio je Frka Petešić, te naglasio kako je otegotna okolnost za razgovore da se postavlja stopostotni zahtjev oko koeficijenata kao preduvjet da bi se potpisao temeljni kolektivni ugovor s ostalim javnim službama.
- Ne samo da su djeca taoci štrajka, nego i druge javne službe jer im se onemogućuje povišica od 6,12 posto koju im je Vlada ponudila - rekao je Frka Petešić.
Dodao je i kako je otegotna okolnost kada "imate predstavnike koji nemaju mandat pregovarati i imaju samo jednu poziciju u kojoj ne mogu donijeti nijednu odluku", misleći zapravo na sindikalne čelnike koji slušaju glas njihovog članstva koje je jasno reklo ne Vladinoj ponudi.
- Oni su razgovarali o koeficijentima, a mi smo objašnjavali sve što se može postići kroz dodatke - rekao je Frka Petešić.
Neki naši sugovornici koji su bili na sastanku kažu kako je točno da su sindikati iz visokog obrazovanja u drugačijoj poziciji i da bi oni i pristali na dodatke, ali školski sindikati jednostavno nemaju mandat pristati na to jer imaju odluku članstva i zapravo ni sami više ne kontroliraju učitelje i nastavnike koji se organiziraju preko društvenih mreža.
'Zavadi pa vladaj'
S druge strane, naši izvori iz sindikata kažu kako je očito riječ o Vladinoj politici "zavadi pa vladaj".
- O mogućim alternativnim rješenjima spora na ovom sastanku nije bilo riječi. Vlada nam nije ponudila ništa novoga. Mi smo jedinstveni, nemamo nikakav drugi mandat naših članova nego tražiti samo jedno - povećanje koeficijenta za 6,11 posto. Može se razgovarati samo o dinamici - rekao je jedan od sindikalaca.
Referirao se i na izjavu Frke Petešića da su neki od vođa sindikalista jučer bili "mekši" od drugih, te da su lideri sindikata, osim školaraca, za taoce uzeli i druge javne službe.
- Vlada pokušava udariti na nas strategijom 'zavadi pa vladaj', ali ništa od toga. Mi smo jedinstveni. A spin je da javne službe neće bez našeg pristanka dobiti povišice jer praksa je takva da kada Vlada potpiše veću osnovicu sa sindikatima državnih službi to isto primijeni i na javne službe. I obratno - kaže naš izvor.
Naš sugovornik iz Vladinih krugova tvrdi kako se tijekom trosatnih pregovora premijer uopće nije izjašnjavao.
- Premijer se obratio sindikalnim čelnicima i rekao neka oni predlože izlaz - rekao je napominjući da su sindikalisti na sastanku u utorak pregovarali o dodacima koje im je premijer ponudio, dok su u petak rekli da nemaju mandat o tome razgovarati i da oni mogu tražiti samo koeficijent povećan za 6,11 posto.
Ispričao nam je i da su predsjednici sindikata, kako to Vlada vidi, pod velikim pritiskom, i to ne samo članstva, nego su izloženi pritiscima s društvenih mreža. Vladin pregovarač kaže da su o tome čak i otvoreno govorili tijekom razgovora.