utorak, 28. travnja 2020.

DRUŠTVENI RAD U ZAMCI PRIVATNOG KAPITALA

GLOBUSOVA KAVKASKA ČAJANKA

VIDEO: 'STIŽE NAM TSUNAMI, A HRVATSKA JE NA MALOM LUFTIĆU' Pogledajte veliku raspravu ekonomskih stručnjaka o budućnosti hrvatskog gospodarstva
AUTOR:
Boris Vlašić
 OBJAVLJENO: 24.04.2020. u 22:44

Kavkaska čajanka


Mjere opreza uvedene zbog koronavirusa odražavaju se i na gospodarstvo. Poslovanje mnogih tvrtki je ugroženo zbog smanjenja proizvodnje, oni zaposlenici koji su mogli prebaciti svoje poslovanje samo na računalo rade od kuće, ali mnogi su i dobili otkaz. Kako bi ublažila udare na gospodarstvo, Vlada je dosad uvela dva paketa mjera, od toga da je poslodavcima dala 3250 kuna po zaposleniku za ožujak pa taj iznos podigla na 4000 kuna i davanja za zaposlenike za travanj i svibanj, korigirala obavezu plaćanja raznih davanja tvrtki, a priprema se i treći paket mjera. O tome u virtualnoj Kavkaskoj čajanci razgovaraju Vedrana Pribičević, makroekonomistica sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, Dražen Oreščanin, predsjednik Uprave tvrtke Poslovna inteligencija i izvršni direktor udruge Glas poduzetnika koja je okupila više od šest tisuća članova u samo desetak dana, i Igor Kordić, suvlasnik tvrtke Irundo koja se bavi kratkotrajnim iznajmljivanjem apartmana.

VEZANE VIJESTI
VIDEO: 'SAD, NAKON POTRESA, MORAMO SE PONAŠATI KAO DA SMO U RATNOM STANJU' Velika debata o situaciji u Zagrebu nakon razornog podrhtavanja

VIDEO: 'IZBORI U NEDJELJU SU STRATEŠKA POGREŠKA, POTPUNO PROMAŠEN TAJMING!' Burna rasprava u Globusovoj Kavkaskoj čajanci
Vlašić: Vlada je već donijela dva paketa mjera, koliko oni koriste poduzetnicima?

Kordić: Prvi paket mjera pokazao je da nisu shvatili ozbiljnost situacije, kolike konzekvence mogu biti. Na pritisak udruge Glas poduzetnika te su se mjere prilagodile i zadovoljile potrebe stvarnog poduzetnika. Te mjere pomažu da premoste prvi gap na mjesec, dva, tri, kako su i tempirane. Ono što se očekuje, s naše strane, a kako vidim i u udruzi u koju sam se učlanio, Glas poduzetnika, jest da moramo razmišljati o sljedećem koraku, o trenutku kada ćemo se svi vraćati u normalu, kakvu-takvu, ali nekakvu poslovnu aktivnost. Na koji način ćemo mi nastaviti naše poslovanje usred svih ovih neprilika i hoćemo li mi uopće biti likvidni? Tu sada na scenu dolazi financijski sektor, poslovne banke. Država tu mora biti kao nekakva platforma na koju će se nasloniti poslovne banke, ali, isto tako, mora ih staviti u okvire i potaknuti da one zapravo razmišljaju o tome na koji način će sredstva doslovce injektirati u hrvatsku ekonomiju. Ovaj gap koji će se sada dogoditi neposlovanjem toliko je velik u malom, srednjem i mikropoduzetništvu da mi jednostavno nećemo moći nastaviti ni približno normalnom poslovanju. Ako se sada pak okrenemo sektoru u kojem se mi nalazimo, a to je turizam, i nekakvom tajmingu u kojem se sve dogodilo, a riječ je o kraju off sezone i na početku predsezone, onda tu dolazimo do još većeg udara na poslovanje, a pogotovo je turizam uvjetovan kretanjem ljudi. Ako se mjere budu popuštale postupno, pitanje je kolika će biti sezona, koliko će se noćenja moći prodati, po kojoj cijeni, hoće li sezone uopće biti. Uzmemo li sve to u matematičku kalkulaciju, shvatimo li da sezonalnost u Hrvatskoj i inače traje u najdužem obliku od svibnja do kraja listopada, a sve ostalo se smatra off sezonom, mi ulazimo u ciklus u kojem moramo hvatati sezonu 2021., koja također neće biti kao posljednja normalna sezona 2019. Tu je zato jako bitno da se bankarski sektor izjasni, a on to dosad nije učinio, kako će sudjelovati u spašavanju od kolapsa hrvatskog društva, Europske unije, čija smo mi članica, a čak i kako će to izgledati na svjetskom nivou. To će vjerojatno slijediti u narednim danima i tjednima.



Vlašić: Vedrana, do koje mjere vrijedi upumpavati novac u privredu? Profesor Josip Tica zagovara zaduživanje države na svjetskim tržištima jer će novac biti jako jeftin, čak s negativnim kamatama, a time bi se poticala potrošnja koja pokreće cijela gospodarstva, ako sam ga dobro shvatio u nedavnom njegovu istupu.

Pribičević: Ne slažem se s tim stavom jer nije to baš tako. Prije nekoliko dana pojavila se vijest da Italija nije uspjela prodati svoje obveznice, IMF-u se javilo ne znam koliko zemalja, tako da je vrlo iluzorno očekivati da će se Hrvatska uspjeti zadužiti toliko kolika će biti rupa u proračunu. Iluzorno je očekivati da će se to moći napraviti bez rezova. Treba naglasiti - iako je HNB počeo kupovati državne obveznice i što je Europska centralna banka stala iza HNB-a - da je naša situacija kao da dolazi cunami, a Hrvatska je na malom luftiću. Ono što je moguće napraviti jest, realno, toliko mala količina novca ako vam u proračunu nedostaje 75 milijardi. Meni to izgleda kao wishful thinking. Mislim da ljudi koji su u privatnom sektoru jako dobro shvaćaju da ako su vam prihodi na nuli, da će i biti nula, a to će kolega iz turističkog sektora puno bolje shvatiti i od ministra i bilo koga tko radi u javnom sektoru. Europska centralna banka će svakako pomoći zemljama eurozone. Hrvatska je propustila pod hitno ući u eurozonu, a da smo ušli, Hrvatska bi bila u sasvim drugom loncu. Tamo ima jako puno mehanizama koji su instalirani od prošle krize, a koji su namijenjeni eliminaciji sistemskog rizika, a to je upravo ono što mi sada imamo. Hrvatska, nažalost, s obzirom na to da nije u eurozoni, ne može računati na taj novac. We are on our own, kako se to kaže.


Vedrana Pribičević

Vlašić: Što biste vi napravili da imate pet minuta financijske vlasti?

Pribičević: Definitivno ne bih htjela biti negdje blizu Ministarstva financija, prvenstveno zato što, prema zadnjim informacijama koje sam dobila, punjenje proračuna se odvija na razini jedne trećine. To znači da dvije trećine fale. Ne znam što će se dogoditi nakon petog mjeseca, morat ćete ići u neke rezove, morat ćete pretumbati svaku kunu prije nego što je nekome isplatite. Bez obzira na ono što sindikati kažu, morat će se ići u smanjenje plaća u javnom sektoru. Ne zato što to treba napraviti, nego zato što neće biti novca u proračunu. To je non negotiable, o tome se ne pregovara. Nama problem dolazi. Što nakon ljeta, što kada se druge ekonomije počnu oporavljati, što na kraju godine? Hrvatska ekonomija se neće oporaviti lako, njena krivulja neće biti u obliku slova V, da će dosegnuti dno i imati nagli uspon!

Zagreb, 140420.
Prazan centar grada zbog pandemije koronavirusa.
Na fotografiji: Jurisiceva ulica.
Foto: Boris Kovacev / CROPIXBoris Kovačev / CROPIX
Jurišićeva ulica

Vlašić: Udruga Glas poduzetnika tražila je da sva dodjela novca poduzetnicima, tvrtkama bude transparentna. Zašto je to važno? Istodobno, već su se pojavile glasine da postoje poslodavci koji zahtijevaju od radnika da im vrate taj novac “na crno”, u kešu.

Oreščanin: To su glasine. Pozvao bih svakoga tko ima informaciju ili dokaz da neki poslodavac to radi da to prijavi HZZ-u da se to sankcionira. Sve te priče su spinovi sindikata, prvenstveno sindikata državnih i javnih službi koji si na taj način osiguravaju neki prostor u medijima i daju sebi na važnosti. Morate biti svjesni da prosječan hrvatski poduzetnik im četiri zaposlenika, da su to najčešće članovi njegove obitelji i ako to radi jedan od stotinu ili tisuću njih, to treba prijaviti i sankcionirati. Povrh toga, ono što smo tražili od države, s udrugom Lipa pokrenuli smo peticiju - osim ovih stvari koje su vezane uz nadoknadu štete zbog blokade poslovanja ugroženim poduzećima i poduzetnicima kojima se omogućava da radnici ne završe na burzi, nego ostanu zaposleni i dobivaju minimalnu plaću - da jednako tako budu transparentni svi proračuni i troškovi svih jedinica javne uprave, svih jedinica lokalne uprave, svih komora i sindikata koji sada nisu transparentni koliko bi trebali biti. Uz ovo što je Vedrana rekla da će se morati raditi rezovi i u državi, a čuli smo puno puta kakvi su to poduzetnici koji nemaju rezervu s kojom bi mogli preživjeti šest mjeseci ili godinu dana, treba postaviti pitanje kakva je to država koja ne može preživjeti godinu dana. Država je kao veliki poduzetnik i sada je de facto u istom stanju kao i mali poduzetnici.


Dražen Oreščanin

Vlašić: Događa li se sada ono što je napisao profesor Ivo Bićanić, situacija u kojoj država održava prikrivenu nezaposlenost?

Pribičević: Apsolutno. Državi je puno jeftinije ostaviti te ljude na poslu i davati im četiri tisuće kuna nego da budu nezaposleni i tada im plaćati 70 posto plaće. Dobar dio ljudi ima plaću veću od 4 tisuće kuna i tih je 70 posto više od ovog iznosa. Naravno da to jest prikrivena nezaposlenost. Vidjeli smo, dok nisu donesene mjere, da je broj nezaposlenih rastao po stopi od tisuću ljudi na dan i ta stopa je rasla. Mi bismo, dakle, tom stopom i tom promjenom stope rasta vrlo brzo došli do 200 - 250 tisuća nezaposlenih samo tako, za manje od dva mjeseca. Državi je jeftinije ljude staviti na minimalac i da nastave raditi.

Oreščanin: Dodao bih nešto vrlo bitno, a to je da ako ljudi ostanu zaposleni, te tvrtke se neće gasiti i neće propadati. I u trenutku kada krene oporavak, kada se mjere ograničenja kretanja i distanciranja počnu smanjivati, što brže se počne gospodarstvo oporavljati, to će kumulativne štete biti manje. Zbog toga je dobro da su ljudi zaposleni i da nisu završili na HZZ-u.

Pribičević: Postoji neka fama da se poslodavci žele riješiti radnika. Kako bi se željeli riješiti radnika ako su uložili u njihovo obrazovanje, ulagali u njih? Zadnja stvar koju poslodavac želi jest riješiti se radnika ako je on dobar i ako je uložio u njegovo obrazovanje. To je, ustvari, trošak za tvrtku.

Oreščanin: To može biti stav nekog sindikalista koji sjedi u svom staklenom dvorcu i gleda na život kao da priča s nekom čeličanom u Chicagu 1930. godine.

Kordić: Ja ću se nadovezati svojim primjerom iz prakse; mi smo firma koja trenutno ima 13 zaposlenih, zimi smanjuje broj ljudi na minimum, a onda znatno povećava tijekom sezone. Mi nismo nikome dali otkaz niti namjeravamo i pokušat ćemo izdržati do samoga kraja. Radimo na tome da sve prilagodbe poslovanja usmjerimo u efikasnost kad se počne omogućavati kretanje ljudi uz smanjivanje ovih mjera. Naravno da želimo biti spremni za svaku priliku na ovom tržištu, a bit će ih. Dogodit će se tržišna utakmica i poslodavci zapravo gledaju na koji način izaći iz ovog lockdown sistema, kako bi bili što spremniji boriti se na tržištu. Ne smije se nitko zatvoriti jer to znači da smo sami potpisali kapitulaciju time što smo dali otkaze ljudima. Zato su te mjere koje su došle u drugom valu dobre, kupile su živote, ostavile su tvrtke i ljude u njima. Mi konstantno radimo na tome da smislimo neke prilagodbe poslovanja koje će rasteretiti fiksni trošak i svesti to u varijabilni dio.


Igor Kordić

Vlašić: Koliko se može manipulirati mjerama? Je li to uopće izvedivo?

Kordić: Teško. Ljudi su upoznati sa svim informacijama, ljudima treba isplatiti plaću, vrlo je lako provjeriti koja je tvrtka koristila te mjere i ljudi to lako mogu prijaviti HZZ-u.

Pribičević: Ne samo HZZ-u. Postoji i inspektorat rada. Anonimna prijava je 25 sekundi posla.

Oreščanin: Kod isplate svake plaće poslodavac mora ispuniti takozvani JPP obrazac, i tu se vidi je li netko dobio mjere, a nije isplatio pl

THOMAS JEFFERSON

" A professorship of theology should have no place in our institution."

Kada će globalne stvaralačke snage, sve biskupe i kardinale, sve politikanske nitkove, u službi drumskih razbojnika, biti jednom protjerani da nađu svoj koristan posao, kao normalni ljudi ?!

SPREJ MAP- 1


NOVI DEZINFICIJENS ŠTITI POVRŠINE OD VIRUSA ČAK 90 DANA 'Može se raspršiti po trgovačkim centrima, dizalima i rukohvatima, a omogućuje trajnu zaštitu'

    AUTOR: 
  •  OBJAVLJENO: 
  • 28.04.2020. u 09:50
Zagreb, 090420
Psihijatrijska bolnica za djecu i mladez, Kukuljeviceva 11.
Djelatnici tvrtke Sanitacija dezeinficiraju djecju psihijatrijsku bolnicu.
Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX
Srđan Vrančić / CROPIX

Ilustracija

Znanstvenici s hongkonškog Sveučilišta znanosti i tehnologije (HKUST) osmislili su dezinficijens koji bi mogao zaštiti razne površine od koronavirusa tijekom 90 dana.
Premaz nazvan MAP-1 (Multilevel Antimicrobial Polymer) učinkovito ubija do 99,9 posto visokoinfektivnih virusa, poput onih koji uzrokuju ospice, zaušnjake, rubeolu i mačji kalcivirus, kao i brojne bakterije i neke vrste spora.
Njegova je učinkovitost povrđena i među mikroorganizmima otpornim na lijekove u dvama terenskim studijama koje su provedene u bolnici Kowloon i u domu za starije osobe Haven of Hope Woo Ping.
Znanstvenici kažu da je broj bakterija rezistentnih na lijekove na zavjesama Odjela za intenzivnu skrb bolnice Kowloon u tri tjedna smanjen za oko 98,7 posto.
Sprej MAP-1, koji štiti površine od koronavirusa, u Hong Kongu se prodaje po cijeni od osam eura po bočici. 
MAP-1 je osmislio tim stručnjaka s HKUST-a na čelu s Yeung King Lunom, profesorom na Katedri za kemijsko i biološko inženjerstvo i Odjel za okoliš i održivost, a za to im je trebalo deset godina.
Prof. Yeung kaže da je premaz učinkovit i do 90 dana te da omogućuje trajnu zaštitu i površinsku dezinfekciju od mikrobnih onečišćenja. Proizvod je namijenjen upotrebi na različitim površinama, uključujući metale, beton, drvo, staklo, plastiku, kao i tkanine, kožu i tekstil, pri čemu se ne mijenja izgled materijala na kojemu se koristi.
U skladu s tehničkim standardima o dezinfekciji koje je objavila Nacionalna zdravstvena komisija u kontinentalnoj Kini, dokazano je da supstancija nije toksična, da je sigurna za kožu i okoliš, pa se može koristiti i u sredstvima za dezinfekciju ruku, u bojama i premazima te u filterima za pročišćavanje zraka i vode te u izradi zaštitne odjeće i kirurških maski.
U nastojanju da globalno pridonesu borbi protiv epidemije covida-19, znanstvenici HKUST-a su, u suradnji sa svojim industrijskim partnerom Chiaphua Industries Limited (CIL) nanijeli pametni premaz na površine u više od 70 domova za starije osobe, vrtiće te osnovne i srednje škole. Isprobali su ga i u trgovačkim centrima, u školskim autobusima, crkvama i u sportskim dvoranama.
"Ova se supstancija može raspršiti po javnim površinama poput rukohvata i dizala. Ta se mjesta često dodiruju što omogućuje brzi prijenos virusa", kazao je Joseph Kwan, jedan od glavnih istraživača s HKUST-a.
Sprej je sastavljen od milijuna nanokapsula s dezinfekcijskim sredstvima koja su učinkovita u inaktiviranju bakterija, virusa i spora čak i nakon što se osuše, kaže Kwan.
Dodaje da je efikasnost premaza MAP-1 povećana polimerima osjetljivima na toplinu, koji se raspadaju u dodiru s ljudskom kožom te oslobađaju dezinfekcijsko sredstvo, za razliku od uobičajenih sredstava za dezinfekciju poput alkohola i izbjeljivača.
Proizvod je nakon kliničkih ispitivanja odobren za službenu i masovnu upotrebu u veljači

SKANDALI TRESU GLOBALNO DRUŠTVO

SKANDAL

PROCURILI TAJNI DOKUMENTI OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE KOJI BACAJU VELIKU MRLJU NA DONALDA TRUMPA Sve se znalo u siječnju i veljači, a on je odbijao reagirati

    AUTOR: 
  •  OBJAVLJENO: 
  • 28.04.2020. u 08:40
United States President Donald J. Trump reacts as he looks at a television monitor while Senior Official Performing the Duties of the Under Secretary for Science and Technology Bill Bryan is joined by members of the Coronavirus Task Force to deliver remarks on the COVID-19 pandemic in the James S. Brady Press Briefing Room of the White House in Washington, DC, USA, 23 April 2020.
Credit: Michael Reynolds / Pool via CNP/AdMedia//Z-ADMEDIA_adm_042320_Trump-Coronavirus_CNP_007/2004240212/Credit:SIPA/2004240212, Image: 514811688, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: SIPA / Sipa Press / Profimedia
SIPA / Sipa Press / Profimedia

Američki predsjednik Donald Trump mnogo je puta bio upozoren na opasnost od novog koronavirusa u izvješćima obavještajnih službi u siječnju i veljači, piše dnevnik Washington Post u ponedjeljak.
Više ljudi dobilo je uvid u tajne dokumente s izvještajima svakodnevnih brifiranja predsjednika u vrijeme kada je on umanjivao važnost bolesti covid-19 koja je poslije prerasla u pandemiju.
Kao svoje izvore Washington Post (WP) citira, ali ih ne imenuje, sadašnje i bivše članove Trumpove administracije.
Tjednima se u svakodnevnom brifingu navodilo da se virus širi i upozoravalo da Kina prikriva informacije o smrtnosti covida-19 i visokoj zaraznosti te bolesti.
U izvješćima su isticane krajne opasne posljedice krize koronavirusa na političkom i ekonomskom planu, piše Washington Post.
Neimenovane osobe iz kruga predsjednika Donalda Trumpa povjerile su WP-u da Donald Trump nije čitao takav tip dokumenata te je čak bio iritiran kad je morao poslušati usmene prezentacije izvješća.
Donald Trump ograničio je putovanja između Sjedinjenih Država i Kine krajem siječnja, no u veljači je prestao umanjivati težinu prijetnje epidemije.
Čekao je do 13. ožujka da proglasi izvanredno stanje kada su se financijska tržišta rušila, a broj zaraženih ju New Yorku buknuo.
Prema podacima američke sveučilišne bolnice Johns Hopkins u ponedjeljak Sjedinjene Države imale su 988.197 potvrđenih zaraženih, od kojih 56.144 umrlih.
Trump je u ponedjeljak navečer okrivio Kinu za pandemiju kazavši da je Kina mogla zaustaviti koronavirus prije nego što se proširio svijetom te je rekao  da njegova administracija provodi "ozbiljne istrage" kako bi saznala što se točno dogodilo.
Na konferenciji za medije u vrtu Bijele kuće rekao je da se epidemija "mogla zaustaviti na izvorištu i tada se ne bi proširilo cijelim svijetom."
Borba s koronavirusom u SAD-u "ide nabolje"
Govoreći o slučajevima zaraze u Sjedinjenim Državama, Trump je rekao da je broj oboljelih od covida-19 u padu ili se stabilizira diljem zemlje.
Rekao je da se javlja "glad" za povratkom na posao i dodao "Osiguravanje zdravlja našeg gospodarstva ključno je za osiguravanje zdravlja naše nacije - ti ciljevi idu u paru", istaknuo je.
Na pitanje novinara zaslužuje li predsjednik reizbor ako izgubi više Amerikanaca u šest tjedana nego što ih je poginulo u Vijetnamskom ratu, Trump se nije dao smesti.
"Da, izgubili smo puno ljudi ali ako pogledate prvotne projekcije koje su bile 2,2 milijuna, mi vjerojatno idemo prema 60.000 do 70.000", kazao je.
To je daleko previše, jedna osoba je previše. Mislim da smo donijeli mnogo stvarno dobrih odluka", dodao je navevši kao primjere zatvaranje granice i "nevjerojatan" posao koji je njegova vlada napravila s respiratorima.
Workers wearing protective suit walk next to Huanan Seafood Wholesale Market in Wuhan, in China's central Hubei province on March 30, 2020, after travel restrictions into the city were eased following more than two months of lockdown due to the COVID-19 coronavirus outbreak. - Wuhan, the central Chinese city where the coronavirus first emerged last year, partly reopened on March 28 after more than two months of near total isolation for its population of 11 million. (Photo by Hector RETAMAL / AFP)
Hector RETAMAL / AFP

Zloglasna tržnica u Wuhanu danas je zatvorena

 
Zamoljen da komentira porast broja trovanja sredstvima za čišćenje i dezinfekciju u državi Marylandu nakon što je predložio da bi se ona mogla koristiti u liječenju covida-19, Trump je rekao kako ne može shvatiti zašto je do toga došlo.
"Ne mogu shvatiti zašto. Ne mogu to shvatiti."
Trump o Kim Jong Unu
Američki predsjednik je izjavio da zna kako je sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un te da se nada da je dobro nakon nagađanja zadnjih dana o njegovom zdravstvenom stanju.
"Ne mogu vam točno reći", kazao je Trump odgovarajući na pitanje o Kimovom zdravstvenom stanju.
"Da, imam dobru ideju, ali ne mogu sada govoriti o tome. Samo mu želim dobro."
"Nadam se da je dobro. Znam kako je, relativno govoreći. Vidjet ćemo, vjerojatno ćete čuti u ne tako dalekoj budućnosti", kazao je.
Datum izbora ostaje isti
Na pitanje je li razmatrao odgodu predsjedničkih izbora predviđenih za studeni, Trump je odgovorio da "nikada nije razmišljao o promjeni datuma izbora".
"Zašto bih to učinio? 3. studenoga. To je dobar broj."
Joe Biden, vjerojatni kandidat Demokratske stranke na predsjedničkim izborima, rekao je u četvrtak da će Donald Trump sve učiniti ne bi li odgodio izbore i tako sačuvao izglede za pobjedu.

ponedjeljak, 27. travnja 2020.

ZAVADI PA VLADAJ

U požaru u kampu na Samosu izgorjeli šatori 200 migranata

    AUTOR: 
  •  OBJAVLJENO: 
  • 27.04.2020. u 19:34

Trogir, 180812.
Oko 23h na deponiju smeca iznad Planoga izbio je pozar koji se tijekom noci prosirio na okolna brda te zahvatio veliko podrucje raslinja. Pozar je pred jutro zaprijetio prvim kucama u Trogiru te je Jadranska magistrala kroz Trogir zatvorena. Na slici: deponij smeca u Planome odakle je pozar i krenuo
Foto: Zvonimir Barisin / CROPIX
Zvonimir Barišin / CROPIX

Ilustracija



Dvjestotinjak tražitelja azila ostalo je u ponedjeljak bez svojih šatora u požaru koji je buknuo u pretrpanom kampu na Samosu, doznaje se u ponedjeljak od grčkog ministarstva za migracije.
"Dvjestotinjak ljudi je ostalo bez smještaja", rekao je agenciji France Presseu glavni tajnik ministarstva Manos Logothetis.
Po prvim informacijama nitko nije izgubio život.
Požar je buknuo u nedjelju navečer "tijekom svađe (tražitelja azila u kampu)", rekao je Logothetis.
Mrežna stranica nevladine organizacije Samos Volunteers navodi da je nakon prvog požara buknuo i drugi. Prvi je buknuo iza "ambulante" a drugi tijekom večeri u kojemu se "zapalio veći broj kontejnera i šatora".
U ponedjeljak je buknuo još jedan požar tijekom tučnjave u kojoj su sudjelovali afrički i arapski migranti u kampu, rekao je policijski izvor.
"Izgredi su počeli u nedjelju navečer, požar je ugašen u ponoć, ali danas je napetost porasla i migranti se između sebe gađaju kamenjem", rekao je načelnik mjesne policije.
Raspoređene su snage interventne policije i sedam je osoba uhićeno, navodi isti izvor.
Kao i svi kampovi na pet otoka u Egejskome moru, nasuprot turske obale, kamp na Samosu je pretrpan i ondje u krajnje bijednim uvjetima živi oko 7.000 ljudi, a kapacitet kampa je tek 650 mjesta.
Napetost u kampovima na Lezbosu, Samosu, Hiosu, Lerosu i Kosu, gdje je smješteno ukupno 19.300 ljudi, šest puta više od propisanog broja, raste zadnjih tjedana, napose nakon uvođenja ograničenja kretanja zbog suzbijanja širenja epidemije koronavirusa.
UN-ovo Visoko povjereništvo za izbjeglice (UNHCR) i brojne nevladine organizacije pozivaju grčku vladu da rastereti te kampove i njihove korisnike preseli u kontinentalnu Grčku.
No zbog restriktivnih mjera koje su produljene do 4. svibnja, vlada je objavila da odgađa premještaj 2.300 tražitelja azila planiran za travanj.
Gotovo 200 tražitelja azila bilo je na testu pozitivno na koronavirus u kampovima u kontinentalnoj Grčkoj. Na otocima nije bilo testiranja.

GOJKO DRLJAČA

Igor Rudan's Case: What is his suggestion for a path to totalitarianism and economic self-destruction?

AUTHOR:
POSTED:
04/27/2020. u 11:31
Zagreb, 050410. Dr.  Igor Rudan, Croatian expert at the World Health Organization.  Photo by Sandra Simunovic / CROPIX
Sandra Simunovic / HANZA MEDIA

Igor Rudan

The scientist Igor Rudanbegins to worry about the large-scale errors in the assessment of the COVID-19 crisis and the increasingly bizarre proposals for solutions. After writing in the first phase that COVID-19 is no more dangerous than the flu and saying on social media that "after 75 years" of growth, there is no need to worry too much about the economy because "there are solutions", he has now gone a step further in strange estimates. in a recent caption he said he was considering moving from a "mitigation" plan to an "utter suppression" that would lead to the eradication of the virus within Croatia. This "complete suppression" of Rudan would mean the extension of even more severe epidemiological measures with the aim of gradually creating a "corona-free" zone in which he would include Slovenia, Slovakia, Bulgaria and Montenegro. In that zone, Rudan would then normalize life, introduce a kind of 'passport', ie a certificate of infection, and would charge local hotels 'liberally' even to third-country guests, with the staff of those isolated hotels moving to hotels. Considering that the distinguished scientist does not understand at all how unrealistic his plan is and how severe the economic consequences of implementing such an idea would be, and it is possible that it only has a 5% impact on decision makers in Croatia, it is necessary to explain why his proposals are dangerous.
First, we can already expect that we are likely to see a double-digit decline in GDP in 2020, leading to a wave of bankruptcy in the private sector and dramatically hindering government refinancing in 2021. It is quite certain that in the second part of the year and in 2021 the situation on the capital market will be much more volatile than this year, and the magic sticks of fiscal and monetary intervention can have only a short-term intervention effect. Any extension of strict restrictive measures is therefore a serious blow to economic life, and the introduction of even more stringent measures would bring economic catastrophe with grave social consequences. The question now is what kind of economic, social and political problems will be brought about by the economic downturn initiated by COVID-19 infection and the accompanying epidemiological measures,
In one of his earlier texts on epidemiological measures, Rudan also showed the totality of totalitarian inclinations. In his 39th address, he proposed four measures, and in a fourth he called for "dilution" of the population divided into 3 or more sub-populations receiving certain days of the week, defined by the last digit of the house number to make it more difficult for the virus to spread. It should be noted that, justifying the fight against coronaviruses, Rudan was in his head taking the step of introducing measures that associate the wearing of yellow ribbons in World War II. Population segregation would, in Rudan's mind, be tied to GPS surveillance, linking it to Apple and Google, which, incidentally, have no such solution. So Rudan's ideas are not only dangerous economically, but they threaten to undermine the fundamental freedoms guaranteed by democracy.
The impression is that Rudan even tries to impose himself on the extravagance of the proposal in order to prove the superiority of his intellect, but he does not understand that it is difficult enough for us without such 'superintelligence' that throws the pistons under our feet with practical solutions.
Namely, the first evidence is emerging that not even loosening epidemiological measures will bring an easy and quick recovery.
Germany was among the first to open stores up to 800 square meters. There are no official statistics yet, but information gathered by Financial Times reporters-investigators through talks with shopkeepers says they are no less afraid of bankruptcy than their stores were closed at the behest of authorities. Their stores are still empty, German consumers have no motive for a massive return to stores. Consumption, it seems, will remain low at the start of the epidemic easing in Germany. The combined fear of further declining revenue and COVID-19 infecting it is a 'disease' that will be treated for months to come and the European economies will fall deeper. It is literally important to keep every cent of your business activity, and not fantasize about epidemiological superheroes. Berlin has seen a 40 percent drop in sales since the store closed. There are no more tourists and less people are moving. The Kiel Institute for World Economy, by data analysis, concluded that pedestrian traffic in Mannheim was at 56 percent over the period before the COVID-19 pandemic. In Munich, the epicenter of contagion in Germany, pedestrian traffic has dropped to 13 percent of what it used to be.
This data indicates that it is completely unclear whether large shopping centers will survive once they are opened.
Equally unclear is why scientists such as Rudan are pushing for economic survival with epidemiological 'complete repression', while everyone in the EU is devouring desperate plans for a gradual and prudent exit from epidemiology that prevents normalization of business activities.
It is at least clear that it is possible that Rudan does not understand how a small and open economy like Croatia cannot withstand isolation from the rest of the EU in order to create a corona-free zone, which, after all, cannot be maintained with any international travel