CHRIESTINE LAGARDE

Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke Olivier Matthys/AFP SVE OPCIJE U IGRI STRAH OD VELIKOG POVRATKA INFLACIJE: ‘VEĆ IMAMO BRUTALNI RAST CIJENA I PRERASPODJELU BOGATSTVA U KORIST BOGATIH‘ MMF je prognozirao prosječnu godišnju stopu inflacije naprednih ekonomija od 1,6% u 2021. Ugledni Citigroup otišao je korak dalje Piše: Gojko DrljačaObjavljeno: 27. veljača 2021. 13:50 Čeka li nas u 2021. ili 2022. veliki povratak inflacije? Pitanje je to koje se sve češće postavlja unazad nekoliko mjeseci. Globalni monetarni i fiskalni stimulansi poprimili su razmjere uz koje vrlo ozbiljni eksperti počinju vjerovati kako uvjeti povijesno niskih kamata, vrlo niskog rasta cijena ili čak deflacije ne mogu trajati vječno. Polako se stvara konsenzus među opreznim analitičarima prema kojem ćemo sasvim sigurno ponovo živjeti u inflatornom okružju, ali su oni koji procjenjuju kako bi inflacija mogla biti tolika da sa sobom donese ozbiljniji stres još uvijek u manjini. Povratak inflacije najavilo je više ozbiljnih ekonomista i uglednih fond menadžera. Jedan od onih zabrinutijih jest, primjerice, bivši australski ministar financija Costello koji vodi ogromni nacionalni Future Fund. On je progovorio da ga brine to što su centralne banke jeftinim novcem napuhale balone u cijenama tehnoloških dionica i australskih nekretnina. Smatra da bi kamate koje su, povijesno gledano, na najnižim razinama i programi otkupa obveznica mogli dovesti do inflacije, urušavanja cijena mnogih dionica na globalnim tržištima, te velikog pritiska na rast cijena državnih obveznica. Costello ima 135 tisuća milijardi razloga biti zabrinut. Toliko je, naime, težak fond kojim upravlja. Brutalan rast cijena Costello nije usamljen strijelac kad predosjeća dolazak inflacije. Više velikih investitora počelo je prilagođavati svoje portfelje jer procjenjuju da bi se povijest mogla ponoviti: u prošlim razdobljima s upečatljivom inflacijom realni povrati uloženog u dionice i obveznice bili su negativni, dok su u zadnjem desetljeću, u kojem inflatorni pritisak praktično nije postojao, ti povrati bili odlični. Menadžeri koji upravljaju imovinom zatrpani su upitima bogatih klijenata koji sve češće pitaju što ih čeka ako dođe do povratka inflacije. Strah od inflacije postao je redovna tema na sastancima velikih institucionalnih investitora. Prateći sve te brige, čovjek bi rekao kako bismo u mjesecima koji dolaze, čim krene oporavak od krize izazvane pandemijom, mogli očekivati eksploziju cijena, pa ipak praktično nitko od ozbiljnih prognozera ne očekuje veliku financijsku dramu. Je li realno biti zabrinut zbog povratka inflacije, ili se radovati što će velike centralne banke napokon realizirati ono što neuspješno pokušavaju od zadnje financijske krize 2008. - potaknuti umjerenu inflaciju? "Inflacija se sigurno vraća jer od veljače i ožujka ulazimo u razdoblje kada cijena nafte gura indekse prema gore zbog niske razine u vrijeme prvog lockdowna 2020. godine. Osim toga, oporavlja se potrošnja, a dugoročne kamatne stope u SAD-u rastu. Međutim, rast će biti umjeren i ne treba očekivati promjene u monetarnoj politici vodećih centralnih banaka sve dok postkorona oporavak ne uzme ozbiljnijega maha, a to neće biti još ove godine", smatra jedan od vodećih domaćih ekonomista, Velimir Šonje. Ekonomist Željko Lovrinčević pak tvrdi da već imamo inflaciju, samo ne onu koju uobičajeno mjerimo. Do sada su države i centralne banke fokus stavljale na praćenje kretanja cijena roba i usluga, pa je ekstremni rast cijena na dijelovima tržišta vrijednosnica i nekretnina ostao neprimijećen. "Inflacije možda nema u klasičnom smislu riječi, ali ako gledamo pojedine investicijske klase, možemo reći da inflacija buja. Tu imamo brutalni rast cijena i preraspodjelu bogatstva u korist bogatih", upozorava Lovrinčević koji ne vjeruje da će doći do eksplozije cijena roba i usluga, nego do umjerene potrošačke inflacije koja sa sobom možda može rezultirati teškim udarcem na tržište državnih i korporativnih dugova. U konačnici će sve te velike nove dugove država emitirane u cilju poticaja u konačnici opet platiti pretežiti broj siromašnijih građana kroz potrošačke poreze, naglašava Lovrinčević. Iako ono što gledamo na robnim i nekretninskim tržištima u zadnje vrijeme sugerira intenziviranje inflacijskih pritisaka, MMF je prognozirao prosječnu godišnju stopu inflacije naprednih ekonomija na 1,6 posto u 2021. godini. Ugledni Citigroup otišao je s prognozom od 2,3 posto nešto dalje. Consensus Economics procijenio je pak za Sjedinjene Države inflaciju u 2021. na razini nešto višoj od 2 posto, za eurozonu vjeruju kako će se kretati negdje između 1 do 1,5 posto. Ukratko: većina teškaša među prognostičkim imenima trudi se biti vrlo umjerena u prognozama inflacije, baš kao što su mnogi zabrinuti oko njezina robusnog povratka. Isto tako, ta umjerena većina ne zna što se sve u "novom normalnom" iskrivljenih financijskih tržišta može dogoditi, ako inflacija ozbiljnije zakuha - sve je moguće; od duboke recesije do valutnih krahova. Mnogi se odbijaju baviti takvim mislima. Epska nadogradnja Zanimljivo zapažanje imao je jedan od najuglednijih komentatora The Financial Timesa, Martin Wolf. "Neki analitičari izgleda vjeruju kako je veliki skok inflacije nezamisliv jer se tako nešto dugo nije dogodilo. To je loš argument. Mnogi su tako smatrali da je globalna financijska kriza također nezamisliva jer se dugo nije dogodila. Isto tako, mnogi su u šezdesetima također smatrali kako je skok inflacije u sedamdesetima nezamisliv", ironično je komentirao Wolf te upozorio kako i danas mnogi smatraju da će relativno niska nezaposlenost zauzdati inflaciju, iako bi višak potražnje mogao dovesti do rasta nadnica odnosno cijena. Pritom očigledno rastu očekivanja inflacije kod velikog broja tržišnih sudionika, od kojih su mnogi zaboravili koliko je teško i skupo bilo obuzdati inflaciju u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Danas zapravo nitko ne može procijeniti kakve bi mogle biti globalne posljedice naglog zahuktavanja inflacije jer se nalazimo na potpuno neistraženom teritoriju na koji su nas dovele hiperekspanzivne monetarne i fiskalne politike. Ključno pitanje ekonomske današnjice, koje će predodrediti ne samo ekonomsku i financijsku budućnost svijeta nego i sve što možemo očekivati od života, glasi: kad je fiskalnih i monetarnih stimulansa previše? Uzmimo za primjer Sjedinjene Države. U krizi 2008. godine činilo se da gledamo povratak državnog intervencionizma na velika vrata kroz monetarne i fiskalne poticaje. Ostalo je otvoreno pitanje je li u 2009. isporučeno previše ili premalo stimulansa. Mnogi kažu premalo. No, ono što smo vidjeli nakon početka krize izazvane pandemijom, stimulansi su bez presedana, a najavljuju se novi. Federalne rezerve izazvale su u strahu za stabilnost financijskih tržišta eksplozivni rast ponude novca (tzv. M4 agregata), kakav još nije viđen. U jednom trenutku taj rast premašio je 30 posto. Sada administracija Joea Bidena predlaže epsku nadogradnju dosadašnjih američkih fiskalnih stimulansa. Na postojeće poticaje planiraju potrošiti još 1,9 tisuća milijardi dolara. Fiskalni stimulans dosegnut će nevjerojatnih 13 posto američkog BDP-a, a proračunski deficit dosegnut će razinu viđenu jedino u Drugome svjetskom ratu. Čak su i poznati pobornici Keynesova pristupa rješavanju ekonomskih problema jako zabrinuti. Bivši šef američkog Treasurya i Obamin savjetnik, Larry Summers, u Washington Postu oštro je kritizirao izdašnost poticaja kao ekstravagantno velik, iako je poznato da podržava Bidena. A Summers je čovjek koji je skovao teoriju "sekularne stagnacije" u kojoj se za rast treba boriti upravo fiskalni stimulansima. Visoku razinu zabrinutosti oko razine poticaja iskazao je i slavni Olivier Blanchard, bivši glavni ekonomist MMF-a, čovjek koji također podržava Bidena. U čemu je problem? Fiskalni debakl U osnovi sve se svodi na to jesu li u pravu oni koji procjenjuju kako je razlika između stvarnog i potencijalnog rasta BDP-a američke ekonomije mala ili velika. Ako je ta razlika mala, onda će enormni stimulansi dovesti do pregrijavanja ekonomije, produbljivanja strukturnih problema, povećanja ovisnosti o daljnjim stimulansima, inflacije, novih balona vrijednosti različitih vrsta imovine koji će posljedično pucati, fiskalnog debakla te, u konačnici, do nove dublje i teže krize koja se može manifestirati na raznorazne načine. Ako je pak razlika između stvarnog i potencijalno outputa velika, onda bi ekstravagantno veliki poticaji mogli imati smisla. Trenutačna procjena MMF-a jest da je aktualni rast u 2021. u Sjedinjenim Državama i Japanu te nešto više od jednog postotnog poena niži od potencijalnog, dok je za EU i Britaniju ta razlika ipak nešto viša te više od 3 posto, pa ispada da u EU izdašniji poticaji imaju više smisla, iako su planirani puno manji nego u Sjedinjenim Državama. U eurozoni je nakon nekoliko deflacijskih mjeseci krajem 2021. inflacija u veljači skočila na blizu 1 posto, što je za stari kontinent iznenadni i strmoglavi rast, iako prije poželjan nego zabrinjavajući. U Sjedinjenim Državama su pak potrošačke cijene na godišnjoj razini u siječnju narasle 1,4 posto, ali dolazi do zahuktavanja cijena energije i hrane, pa kod potrošača jačaju inflacijska očekivanja. Potrošači prema istraživanju Sveučilišta Michigan očekuju da će američka inflacija dosegnuti visokih 3,3 posto u sljedećih 12 mjeseci. Nitko ozbiljan, pa ni potrošači, ne očekuju da će inflacija probiti 5 posto, ali i umjereni rast inflacije može vrlo značajno utjecati na ponašanje investitora s obzirom na visoke valuacije dioničkih tržišta te neobičnu situaciju na obvezničkim tržištima koja su centralne banke kroz politiku niskih i negativnih kamata te programe otkupa vrijednosnica u potpunosti iskrivila. Predstoji nam godina ekstremno brzog oporavka koji može završiti novim ekonomskim zamahom ili dubokom recesijom, ali, opet, i stagflacijom te ekonomskim tavorenjem bez značajnog pada i rasta. Sve su, dakle, opcije u igri. Pred nama je, sa ili bez pandemije, jedna jako uzbudljiva godina koja će brzo ponuditi svoje neumoljive odgovore na teško pitanje što će biti s inflacijom.

PIŠE NINO ĐULA

Čemu zapravo služe tri nevažna majmuna: Dvije su opcije, treba se nadati da nije riječ o drugoj Protiv mržnje se uvjerljivije bori ukidanjem zastare za prijavljivanje spolnog zlostavljanja nego razvlačenjem uzbune oko kafića 10182191 Foto: Duje Klarić/Cropix Objavljeno: 27. veljača 2021. 10:01 Facebook Twitter Messenger E-mail "Oni nas mrze", standardna je HDZ-ova mobilizacijska krilatica uoči svakih izbora. Je li Andrej Plenković i sad jednostavno pribjegao toj staroj, provjereno dokazanoj metodi lake mobilizacije HDZ-ovaca ili je ovaj put uvjeren, onako duboko u sebi, kako je slučaj "Tri majmuna" sistemski i nacionalno važan, da su pucnjava na Markovu trgu i budalaštine iz riječkog kafića zbilja povezani događaji, da je stupanj gnjeva prema HDZ-u danas bitno veći nego inače, da je stvar najednom eskalirala dotle da valja uzbuniti vijeća za medije i razne pravobranitelje? Bolja je varijanta svakako ona prva prema kojoj je Plenković - svojim bez dvojbe pretjeranim reakcijama - namjerno pokrenuo uhodani stroj proizvodnje prigodničarske netrpeljivosti koji služi tome da se u svakom izbornom ciklusu odmah u startu učvrste dva tobože silno različita pola - obično HDZ i SDP - i onda oni u tom preglumljenom pripetavanju potroše do izbornog dana čitav prostor ostatku aktera i razdijele sav politički kolač. Puno je, međutim, problematičnije ako je Plenković do kraja autentičan i iskren u načinu na koji ovih dana povezuje fenomen opasne mržnje sa sporadičnim izljevima političkog antagonizma. Nije dobro ako je političar koji se i inače prečesto javlja s prosvjetiteljskim stavom ("ovo morate znati", "ovo je bitno" itd.) najednom ušao u tmurnu spiralu samouvjeravanja kako je borba za sveopće prihvaćanje "Plenkovićeva HDZ-a" kao nečega neprikosnovenog, što se ne treba preispitivati i što se ne može ni s čim uspoređivati, da je to ta bitka koju on primarno treba dobiti. Ne dakle prije svega bitka za bolje i pravednije društvo, nego borba za bolju i po njegovu uvjerenju pravedniju percepciju njega i njegova HDZ-a. HDZ-a koji nema negativan kontinuitet, u kojemu je politički moral u međuvremenu doveden do savršenstva, koji kadrovira samo iz bunara bezgrešnih i neupitno sposobnih političara i općenito nema nijednu manu, naravno samo do trenutka dok se neka mana na nesreću otkrije. Treba se nadati - premda ni to nije sasvim utješno - kako je ipak riječ o ovome prvom; naime, da se po tko zna koji put proračunato aktivira platforma "mi i oni" na kojoj je najlakše voditi kampanje i dobivati izbore, ali uz koju birači mogu biti prilično sigurni da nakon izbora neće dobiti ništa. Otkriće da je ovo samo namjerna poza, a ne stvarna uobrazilja umirilo bi nas u uvjerenju kako se državno vodstvo ipak nije previše otuđilo od stvarnosti te da je - bez obzira na neprihvaćanje u dijelu javnosti i kafića - i dalje u stanju razumno upravljati recimo sustavom javnog zdravstva i državnim financijama. Jer postoje u ovom trenutku stvari koje su građanima životno važnije i bitno indikativnije od ovih o kojima je gotovo tjedan dana govorio šef Vlade i HDZ-a. Ima li to HDZ kandidata zbog kojega Milan Bandić neće ući ni u drugi krug izbora PIŠE NINO ĐULA Dok ljudi spavaju u automobilima, razni ‘trutovi‘ kao da se natječu u bešćutnosti i uvredama Recimo, protiv mržnje, nasilja i zlostavljanja puno se uvjerljivije bori prihvaćanjem zakonskih prijedloga, pa i opozicijskih, da se ukine zastara za prijavljivanje spolnog zlostavljanja nego razvlačenjem tričave uzbune oko kafića u kojima su tobože zabranjene neke političke stranke. Predzadnjeg dana veljače puno uvjerljivije politički zvuči ako već imaš jasno razrađene mjere pomoći ugroženima od korone za ožujak nego ako si prisiljen improvizirati nešto o praćenju situacije sljedećih tjedana, a već je jasno da će mnogim poduzetnicima biti dramatično. Puno više vrijedi okončana istraga o pucnjavi na Markovu trgu od stalnih uvjeravanja da je svaki naknadni eksces, radikalizam, s tim na neki način povezan. Protiv govora mržnje isplati se boriti kvalitetnijim zakonima od onih koji svu odgovornost za mrzilačke komentare na internetu prebacuju na izdavače, prisiljavajući ih na taj način da ukidaju mogućnost komentiranja i tako sužavaju prostor slobodnom govoru. Protiv razjarenosti u javnom prostoru kvalitetnije bi se borilo kad bi nadležni ministri bez premišljanja osudili i kaznili one koji se izruguju građanima pijući po hotelima gdje je "običnima" nedopušteno, umjesto da iritiraju javnost zavlačenjima i pravdanjem kako su, eto, samo pili mineralnu pa bi ta vodica koju je blagoslovio ministar valjda trebala isprati sve njihove grijehe. Za građane bi sigurno bilo važnije ovih dana slušati kako se to konkretno HDZ namjerava okrenuti i emancipirati od dugogodišnjeg modela upravljanja Zagrebom, nego je li Damir Filipović ikad slušao Balaševića ili razumije li ćirilicu. Pardon, Davor Filipović.

DIPLOMACIJA PISANA LJUDSKOM KRVI

ti sport j2 novac kultura scena video pretplata OBJAVLJEN DOKUMENT Amerikanci uvjereni da je saudijski princ odobrio ubojstvo Khashoggija. No, Biden ga neće izravno kazniti ‘MBS je Khashoggija smatrao prijetnjom Kraljevini i snažno podržavao korištenje nasilnih mjera da ga se ušutka, ako je potrebno‘ Piše: Željko TrkanjecObjavljeno: 26. veljača 2021. 20:03 Saudijski prijestolonasljednik Muhamed bin Salman Ured ravnateljice Nacionalne obavještajne službe Sjedinjenih Američkih Država (ODNI) u petak je objavio "Procjenu uloge saudijske vlade u umorstvu Jamala Khashoggija". U objavljenom dokumentu, na prvoj stranici, stoji: “Naša je procjena da je Muhamed bin Salman, saudijski prijestolonasljednik, odobrio da se operacijom u Istanbulu uzapti ili ubije saudijski novinar Jamal Khashoggi”. Nesretni je novinar, inače bivši intimus kraljevskog dvora, ubijen i zatim vjerojatno razrezan u dijelove jer mu nema traga tijelu, ubijen u saudijskom Generalnom konzulatu kamo je došao urediti dokumente. Zaručnica ga je čekala da se vrati i ona je prva podigla uzbunu. U tekstu koji je vrlo malo zacrnjen, što nije uobičajena praksa obavještajnih službi, ODNI, koji sada vodi Avril Hines, prva žena na tom položaju, stoji da se procjena bazira na “kontroli donošenja odluka koju prijestolonasljednik ima u Kraljevini, izravnoj uključenosti glavnog savjetnika i članova MBS-ovog osiguranja u operaciju te podrške koju je prijestolonasljednik dao za korištenje nasilnih mjera kako bi se ušutkali disidenti izvan zemlje, među njima i Khashoggi”. “Od 2017. godine prijestolonasljednik ima apsolutnu kontrolu nad sigurnosnim i obavještajnim organizacijama Kraljevine, što čini vrlo nevjerojatnim da bi saudijski dužnosnici izveli takvu operaciju bez odobrenja prijestolonasljednika”, neupitan je zaključak ODNI-a. Zatim se tumači da je u doba Khashoggijeva ubojstva MBS vjerojatno poticao ozračje u kojem su savjetnici bili uplašeni da bi ih neuspjeh u ispunjavanju zadaća mogao dovesti s one strane rešetaka. Zbog toga oni vrlo vjerojatno nisu ni dovodili u pitanje MBS-ove naredbe ili poduzimali osjetljive akcije bez njegovog pristanka. U timu koji je stigao u Istanbul bio je i Saud al-Qahtani, bliski MBS-ov savjetnik, koji je kasnije, sredinom 2018. godine, javno tvrdio da ne bi donio odluku bez prijestolonasljednikova odobrenja. S njim su bili i članovi Rapid Intervention Force (Snage za brzo djelovanje, RIF), posebne jedinice u sklopu Saudijske kraljevske garde koja je zadužena za sigurnost MBS-a, odgovara isključivo njemu i samo od njega prima zapovijedi. RIF je i prije sudjelovao u operacijama izvan zemlje i u Kraljevini s ciljem ušutkavanja disidenata. V Saudi Arabia's Crown Prince Mohammed bin Salman ? the kingdom's strongman known as MbS attends the virtual G20 Summit on Saturday Nov 21, 2020. MOGUĆE I SANKCIJE Očekuje se objava eksplozivnog izvještaja o ubojstvu novinara, Joe Biden nazvao kralja Salmana UBOJSTVO KHASHOGGIJA Procurio strogo čuvani dokument: Pronađena poveznica između ubojstva novinara i MBS-a “Prijestolonasljednik je Khashoggija smatrao prijetnjom Kraljevini i snažno podržavao korištenje nasilnih mjera da ga se ušutka, ako je potrebno. Iako su saudijski dužnosnici planirali neodređenu operaciju protiv Khashoggija, ne znamo koliko su unaprijed saudijski dužnosnici odlučili da ga ozljede,” stoji u objavljenom dokumentu. I na kraju stoji popis ljudi koji su na bilo koji način bili povezani s umorstvom. Realno, ovaj dokument nije donio ništa novo što dosad nismo znali. Ali je važan element u političkoj procjeni djelovanja administracije Joea Bidena. Koji je u četvrtak razgovarao sa saudijskim kraljem Abdulazizom al-Saudom, MBS-ovim ocem. Očito je da se čekao taj razgovor kako bi nakon toga bio objavljen i dokument, a da je Biden kralju dao do znanja da neće, za razliku od Donalda Trumpa, tolerirati takvo ponašanje. The New York Times je objavio da, unatoč potvrdi da je MBS odgovoran, predsjednik Biden ipak neće izravno kazniti prijestolonasljednika jer je procjena administracije da bi cijena za to bila prevelika zbog važnosti Saudijske Arabije u borbi protiv terorizma te osjetljivih odnosa u zaljevskoj regiji gdje SAD planira obnovu sporazuma o nuklearnom programu s Iranom. Jedino MBS neće biti tako skoro pozvan u posjet SAD-u. Ali neće izdavati vize sudionicima zločina.

ČEŠKA, NAŠA VELIKA KULTUROLOŠKA LUČ !

ti sport j2 novac kultura scena video pretplata TEŠKO STANJE Epidemija bukti u Češkoj, premijer upozorava: ‘Bolnice su nam na rubu potpune katastrofe‘ Broj zaraženih od početka pandemije je u posljednja 24 sata narastao za dodatnih 14.457 na više od 1,2 milijuna Piše: HinaObjavljeno: 26. veljača 2021. 19:41 Prizor iz češke bolnice / Ilustracija Prizor iz češke bolnice / Ilustracija Michal Cizek/AFP Facebook Twitter Messenger E-mail Češka se u petak približila broju od 20.000 umrlih od koronavirusa od početka pandemije, a bolnički sustav joj je prenapregnut do krajnjih granica, piše agencija dpa. Ministar zdravstva Jan Blatny je rekao da je umrlo 19.999 ljudi koji su bili pozitivni na testiranju na koronavirus. Broj zaraženih od početka pandemije je u posljednja 24 sata narastao za dodatnih 14.457 na više od 1,2 milijuna. Češka ima 10,7 milijuna stanovnika. Premijer Andrej Babiš je upozorio ovog tjedna da se zemlja približava potpunoj "katastrofi" u bolnicama ukoliko se ne smanji broj zaraženih. VEZANE VIJESTI 10275189 ZARAŽENE ŽIVOTINJE Korona se probila u praški zoološki vrt: ‘Lavovi kašlju, a omiljeni Richard ništa ne jede‘ REPORT GOJKA DRLJAČE ​Prijeti li RH treći val kao u Češkoj, pa treba manipulirati strahom kao Austrijanci i Nijemci? Parlament je u petak usvojio zakon koji vladi omogućuje da poduzima dalekosežna ograničenja, poput zatvaranja dućana. Vlada je također dala zeleno svjetlo za razgovore s Njemačkom i Poljskom o prebacivanju pacijenata s koronavirusom kojima je potrebno intenzivno liječenje. Ministar Blatny je rekao da će se to realizirati samo u slučaju prijeke potrebe. Blizu 7200 pacijenata se liječi u bolnicama.

KAD ĆOVJEK SLIJEŽE RAMENIMA U MJESTO ČINJENJA, PRIJE ILI POSLJIJE, ZATIĆE SE U VLASTITOJ IZMETNICI

SVE ŠTO JE DANIJEL DE LEON BOJAŽLJIVO SLUTIO PRED VIŠE OD JEDNOG STOJEĆA, DANAS SE TO OSTVARUJE POD EGIDOM "NOVE NORMALNOSTI" TAMO GDJE NAŠA DIJECA NE UMIRU OD MASOVNE GLADI, TOMO SE MEĐUSOBNO KOLJU. NJIHOVIM SE FLESHOM HRANI TUĐE OLOVO, ILI SE PRODAJE NA DRUŠTVENOJ TRŽNICI K'O RADNA SNAGA, KAO VREĆA KRUMPIRA. BUD ZAŠTO.ILI PAK SAMA ZAVRŠAVA U OČINSKO SMETLIŠTE.

SUMANUTO DIVLJAŠTVO U SVOJOJ KLASNOJ ŠPICI

vijesti sport j2 novac kultura scena video pretplata SULUDO Iz zagrebačke škole upozoravaju roditelje na opasan izazov s TikToka, evo o čemu se radi Učenik legne posred ceste sve dok se auto ne primakne blizu, a onda se brzo moraju izmaknuti, objavljeno je na web stranici škole Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 26. veljača 2021. 17:12 Osnovna škola Kajzerica u Zagrebu na svojoj web stranici uputila je ozbiljno upozorenje roditeljima zbog opasnog izazova koji je potekao s društvene mreže TikTok. Njihovu obavijest prenosimo u cijelosti. “U razgovoru s učenicima došlo je do saznanja kako postoji nova igra koja se širi među učenicima. Ona se sastoji od izazova da učenik legne posred ceste sve dok se automobil ne primakne blizu, a onda se brzo moraju izmaknuti. Učenici su potvrdili da među njima postoje oni koji se tako igraju! RAŠIREN PROBLEM Vršnjačko nasilje najviše prijavljuju škole, a sve češće se evidentira nasilje putem SMS-a ili društvenih mreža GORUĆE PITANJE Facebook uskoro donosi jednu od najvažnijih odluka u svojoj povijesti - onu o povratku Trumpa Čini se kako je opisani izazov potekao s društvene mreže TikTok koju pojedini učenici koriste i aktivni su na njoj. Molimo Vas da obratite pažnju na sadržaj koji je dostupan djeci, pogotovo kad su u pitanju opasne aktivnosti poput navedene. Također, svakako bi trebalo ograničiti pristup društvenim mrežama i nadzirati njihove aktivnosti”, stoji u objavi OŠ Kajzerica, a prenosi N1

OČEVI I SINOVI U ISTOJ GABULI KLASNE NETRPLIVOSTI

Veliki rast nasilja u Francuskoj, sukobi svaki dan pune rubrike novina, žrtve su maloljetnici Na području Pariza odvijaju se krvavi sukobi zaraćenih bandi. Nakon ubojstva dvoje mladih svi se pitaju: kako se to moglo dogoditi? Piše: Deutsche WelleObjavljeno: 26. veljača 2021. 17:25 Predgrađe Pariza Epinay-sous-Senart u kojem su dva 14-godišnjaka izbodena do smrti Predgrađe Pariza Epinay-sous-Senart u kojem su dva 14-godišnjaka izbodena do smrti THOMAS COEX/AFP Facebook Twitter Messenger E-mail Njihovo je oružje jednostavno, ali ubojito: željezne šipke, čekići, palice. I naravno – noževi. U jednom danu je ovoga tjedna u Francuskoj ubijeno dvoje mladih, vjerojatno u sukobima zaraćenih bandi. Oba slučaja su se dogodila na jugu Pariza. Ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin govori o „eksploziji" nasilja. Ti smrtonosni sukobi skrenuli su pozornost na kriminalne bande na širem području Pariza, piše Deutsche Welle. Prva tučnjava sa smrtonosnim posljedicama dogodila se u ponedjeljak u četvrti Saint-Cheron, koja je od središta Pariza udaljena nekih sat vremena vožnje lokalnim vlakom. Ondje se u blizini škole sukobilo desetak mladih. Oni su bili obučeni u crno, na glavama su imali kapuljače, objavila je državna odvjetnica. 14-godišnja Lilibelle ubodena je nožem i umrla nešto kasnije u bolnici. Ni 24 sata kasnije nekih 45 kilometara dalje ubijen je jedan 14- godišnjak. Prema prvim spoznajama, opet se radilo o tučnjavi suprotstavljenih bandi, u kojoj je sudjelovalo skoro 60, većinom maloljetnih osoba. U oba slučaja uhićeno je više sudionika sukoba. Sukob se organizira putem društvenih mreža Ovi su događaji šokirali Francusku. A prije samo nekoliko tjedana u Parizu je u brutalnom napadu teško ozlijeđen jedan 15-godišnjak i takoreći ostavljen na ulici u četvrti Beaugrenelle da umre. No spašen je u posljednji čas. „Te tučnjave između bandi sve su češće i brutalnije", rekao je Eric Jalon, načelnik departmana Essonne. Prošle godine je u Essonneu zabilježen 91 sukob, a godinu dana ranije 56. „Imamo posla s više ili manje organiziranim i strukturiranim fenomenom", istaknuo je Jalon. Napomenuo je da se tučnjave događaju na postajama javnom prijevoza ili u blizini škola. I u cijeloj Francuskoj se bilježi porast nasilja. Prošle je godine registrirano 357 sukoba između bandi, što je 24 posto više nego godinu dana ranije. No većina napada se dogodila na širem području Pariza. Ilustracija, žrtva nasilja ‘PREKINUTI ŠUTNJU‘ U Francuskoj skoro svakog dana ispliva novi slučaj napastovanja djeteta. Traži se promjena zakona RAST BROJA SLUČAJEVA U Francuskoj buja širenje britanskog soja, slijedi zatvaranje u nekim regijama Jedan pripadnik službe sigurnosti nedavno je za list Le Figaro izjavio da je glavni razlog izbijanja sukoba borba za kontrolu mjesta na kojima se preprodaje droga. On kaže da se bande međusobno izazivaju putem društvenih mreža i onda dogovaraju borbe, piše Deutsche Welle. Tko je kriv? Sociolog Marwan Mohammed je za list Le Mond istaknuo da je u Parizu broj žrtava sukoba kriminalnih bandi još uvijek znatno manji nego u američkim velikim gradovima. Prema policijskim izvješćima, prošle je godine u tim sukobima ubijeno troje ljudi. Mohammed kaže da se uglavnom radi o mladima s poteškoćama u školi, koji su vrlo slabo socijalno integrirani i cijene tjelesnu snagu. No kako riješiti taj problem? Mohammed upozorava da se često radi o zapostavljenim temama koje tu igraju odlučujuću ulogu: neuspjeh u školi, nedostatak perspektive, problemi u integraciji ili složena obiteljska situacija. Dugoročno je potrebna nova socijalna politika, smatra Mohammed. Drugačije se nakon najnovijih događaja izrazio ministar unutarnjih poslova Darmanin: „Društvo nije odgovorno za sve, nego su u prvom redu roditelji ti koji imaju dužnost autoriteta."

CIJEPLJENO POLA DARŽAVE , ALI....

CIJEPILI POLA DRŽAVE, ALI... Oči cijelog svijeta uprte prema Izraelu, a tamo se upravo događaju (ne)očekivani problemi Neki poslodavci planiraju zabraniti rad necijepljenima, pa se skupine za zaštitu ljudskih prava boje da bi ih to moglo koštati posla Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 26. veljača 2021. 14:46 Izrael je svjetski predvodnik u cijepljenju protiv COVID-19, no sada je suočen s još jednim izazovom s kojim će se druge zemlje tek morati suočiti u budućnosti: kako uravnotežiti javno zdravstvo i prava necijepljenih osoba, piše Reuters. Odluke će utjecati na sve slojeve života - od škola do radnih organizacija, kulture pa do vjerskih ustanova. Već pola stanovništva Izraela primilo je prvu dozu cjepiva, a zemlja je ovaj tjedan započela ponovno otvaranje gospodarstva nakon godinu dana lockdowna i rada na daljinu. No, nekoliko se aktivnosti smatra zabranjenim za necijepljene osobe, što ljuti one koji iz zdravstvenih razloga ne mogu primiti cjepivo ili su ga načelno odbili. Neki poslodavci već planiraju zabraniti rad necijepljenim radnicima, za što se skupine za zaštitu ljudskih prava boje da bi ih moglo koštati posla. Sindikati su predložili zaobilazna rješenja, poput testova na COVID-19 svaka 72 sata. "Već se mirim s činjenicom da me neće pozivati ​​na određene događaje niti puštati na određena mjesta", rekla je Hila Bar, vlasnica tvrtke koja je skeptična prema medicinskoj znanosti i ne planira se cijepiti. "Dakle, neću ići", rekla je. "A neću posjećivati ni određena poduzeća - ne zato što to ne želim, nego zato što oni ne žele mene." Izrael, gdje je uvođenje cjepiva bilo jako brzo, ali nije bilo obvezno, svjetski je lider u cijepljenju. Druge će zemlje vjerojatno proučiti njegovo rano iskustvo kako bi vidjele kako se postaviti prema neodgovorenim pitanjima i postići ravnotežu između pojedinačnih prava i obveza prema javnom zdravstvu. "Tko se ne cijepi, bit će izostavljen", upozoravao je posljednjih tjedana ministar zdravstva Yuli Edelstein. Edelstein je jasno rekao da su novo uvedene pogodnosti za cijepljene - uključujući pristup kazalištima, teretanama i odmaralištima uz Mrtvo more - poticaj za cijepljenje. No, neki poslodavci zabrinuti su što parlament nije donio nijedan novi zakon kojim se regulira povratak radnika u urede ili koji nudi zaštitu za necijepljene, rekavši da će tako poslodavci biti primorani osmisliti vlastita pravila. Rane rasprave oko smjernica i zakona ukazuju na poslodavce, organe vlasti i sudove koji postavljaju brigu za javno zdravlje ispred zahtjeva pojedinaca. Intelova jedinica Mobileye iz Jeruzalema kaže da necijepljeni radnici neće smjeti doći u ured od 4. travnja, ali mogu raditi od kuće ako to njihov posao dopušta. Tvrtka procjenjuje da se oko 10 posto od 1.500 zaposlenih neće cijepiti. Ako moraju doći u ured, morat će pokazati negativni PCR test napravljen u prethodnih 48 sati. "Naša je odgovornost učiniti naše urede sigurnim mjestom - dobrobit naših zaposlenika i njihovih obitelji nadjačava svako drugo razmatranje", napisao je izvršni direktor Amnon Shashua zaposlenicima u e-mailu. Građanska prava Prijelomna studija objavljena u srijedu pokazala je da je cjepivo Pfizer-BioNTech koje se koristi u Izraelu, smanjilo simptomatske slučajeve među cijepljenim Izraelcima za 94 posto. No, neki dužnosnici privatno procjenjuju da se 10 posto Izraelaca starijih od 16 godina - ili oko 650.000 ljudi - ne namjerava cijepiti. VEZANE VIJESTI 10275107 BORBA PROTIV COVIDA Izrael procijepio 50% svoje populacije: Njih 35% je primilo obje doze i imaju zelenu propusnicu KLJUČNO PITANJE Cjepiva sprječavaju bolest, no zaustavljaju li i epidemiju? ‘Maske će možda postati svakodnevnica‘ Čak i traženje od zaposlenika da podijele svoj cjepni status moglo bi kršiti njihova prava na medicinsku privatnost, kažu neki aktivisti, što bi potencijalno moglo imati negativne posljedice za građanske slobode koje bi na kraju mogle biti osporene na izraelskim sudovima. "Pitanje je kako ponovno otvoriti tržište, gospodarstvo i život, a da pritom ne naštetimo ljudima koji se ne mogu ili ne žele cijepiti", rekla je Sharon Abraham-Weiss, izvršna direktorica Udruge za građanska prava u Izraelu (ACRI). "Teret bi snosili ranjivi ljudi, oni koji nisu u sindikatima, privremeni radnici i drugi", rekla je, pozivajući na donošenje zakona. Čelnici kompanija također su zatražili nove zakone. Ministarstvo zdravstva nije odgovorilo na pitanje je li zakon koji nudi zaštitu radnih mjesta necijepljenim osobama, već u pripremi. Neke velike trgovinske skupine započele su s izradom političkih smjernica za svoje članove, uključujući Izraelsko udruženje proizvođača, koje predstavlja 1.800 tvrtki koje zapošljavaju gotovo pola milijuna radnika. Članovi grupe "ne proganjaju ljude na ulici da ih prisile na cijepljenje", iako čine sve da cijepljenje potaknu, rekao je predsjednik grupe Ron Tomer. No, prema pravnom mišljenju koje je skupina naručila, članovi mogu pitati zaposlenike jesu li cijepljeni kao "sigurnosnu mjeru" radi sprječavanja zaraze drugih, a ne kao zahtjev za pokazivanjem osobnih medicinskih podataka. Poslodavci bi trebali poduzeti razumne korake kako bi necijepljenom osoblju omogućili rad od kuće ili u zasebnim balonima, ali oni koji to ne mogu, mogu biti poslani na neplaćeni dopust ili, u krajnjem slučaju, otpušteni, navodi se u mišljenju. „Ako ne želite uzeti cjepivo, u redu je ... zaposlenik ima pravo zaštititi svoju privatnost. Ali s druge strane postoje prava javnosti, poslodavaca, klijenata - ljudi kojima pružamo usluge“, rekao je autor tog stava, istaknuti odvjetnik za radno pravo, Nachum Feinberg. Nudeći potencijalno rješenje, najveći izraelski sindikat Histadrut predložio je da necijepljeni radnici koji ne mogu raditi kod kuće, poslodavcima svaka 72 sata prezentiraju negativne testove na koronavirus. ‘Pitanje javnog zdravlja’ Izrael je u nedjelju pokrenuo sustav "Zelene propusnice" kojim se odobravaju određene privilegije građanima koji su primili obje doze cjepiva ili su se oporavili od COVID-19. U jednoj od svojih prvih primjena u stvarnom životu, onima koji su imali ovu potvrdu, ovaj je tjedan bilo dozvoljeno prisustvovati malom koncertu na otvorenom u Tel Avivu. A parlament je u srijedu usvojio zakon kojim se ministarstvu zdravstva dopušta da općinama dostavlja imena stanovnika koji nisu cijepljeni. ACRI se usprotivio tom zakonu, tvrdeći da krši prava na privatnost. Pravni fakultet Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu u svojoj je izjavi ustvrdio da je reguliranje cijepljenja "pitanje javnog zdravlja, a ne privatno medicinsko pitanje". Postojeći izraelski zakoni daju ministarstvu zdravstva zakonsku ovlast za nametanje ograničenja necijepljenim osobama, pa čak i obvezu cijepljenja u određenim slučajevima, navodi se u izjavi. "Od onih koji ispunjavaju svoju obvezu cijepljenja, ne treba tražiti da snose troškove onih koji to ne odluče", rekao je David Enoch, profesor filozofije prava na Hebrejskom sveučilištu.

RUKA RUKU MIJE

sti sport j2 novac kultura scena video pretplata MOGUĆE I SANKCIJE Očekuje se objava eksplozivnog izvještaja o ubojstvu novinara, Joe Biden nazvao kralja Salmana Očekuje se kako će izvještaj za ubojstvo Jamala Khashoggija okriviti Salmanovog sina i de facto vladara države, Muhameda bin Salmana Piše: Ivan FischerObjavljeno: 26. veljača 2021. 13:41 Saudi Arabia's Crown Prince Mohammed bin Salman ? the kingdom's strongman known as MbS attends the virtual G20 Summit on Saturday Nov 21, 2020. Saudi Arabia's Crown Prince Mohammed bin Salman ? the kingdom's strongman known as MbS attends the virtual G20 Summit on Saturday Nov 21, 2020. Facebook Twitter Messenger E-mail Američki predsjednik Joe Biden sinoć je po prvi put službeno razgovarao s čelnikom Saudijske Arabije, kraljem Salmanom. U telefonskom pozivu, Biden je Salmanu rekao kako će razvijati međusobne veze “što je jače i transparentnije moguće”. Poziv saudijskom kralju stigao je dok se Sjedinjene Države pripremaju objaviti izvještaj obavještajnih službi o ubojstvu saudijskog disidenta i kolumnista Washington Posta Jamala Khashoggija, a očekuje se kako će izvještaj za ubojstvo okriviti Salmanovog sina i de facto vladara države, Muhameda bin Salmana, poznatijeg pod akronimom MBS. Bidenov poziv kralju Salmanu označio je zaokret u odnosima SAD-a i Saudijske Arabije, koji su se do sada vodili putem kontakata s MBS-om, kojeg je bivši predsjednik Trump odbio okriviti za smrt Khashoggija, iako je imao uvid u nalaze vlastitih obavještajnih agencija. “Možda ga je ubio, a možda nije,” govorio je Trump, i najčešće hvalio kao “dobar posao” prodaju američkog oružja Kraljevini, čija je vojna kampanja u Jemenu prouzročila jednu od najgorih suvremenih humanitarnih katastrofa. Bidenova glasnogovornica Jen Psaki ranije ovog mjeseca već je najavila kako će se Biden u razgovorima sa Saudijskom Arabijom vratiti na “odnose iste razine”, tojest čelnik države s čelnikom države, dok je Biden ubrzo nakon preuzimanja dužnosti najavio povlačenje američke podrške vojnom sukobu na jugu arapskog poluotoka koji je započeo MBS. “Rat u Jemenu mora prestati,” kazao je Biden. Nakon sinoćnjeg poziva, obje su strane izbjegle spominjanje CIA-inog izvještaja o ubojstvu Khashoggija, i usredotočile se na pozitivne strane razgovora. “Dvojica vođa potvrdile su povijesnu narav njihovog odnosa,” objavila je Bijela kuća, dok je saudijska novinska agencija navela kako je Salman čestitao Bidenu na preuzimanju dužnosti, te da je dvojac naglasio “dubinu uzajamnih odnosa” i “važnost ojačavanja partnerstva”. VEZANE VIJESTI ODGOVOR NA NAPADE Prva Bidenova vojna operacija: Amerikanci bombardirali bazu proiranske milicije, ubijeno 17 osoba UBOJSTVO KHASHOGGIJA Procurio strogo čuvani dokument: Pronađena poveznica između ubojstva novinara i MBS-a Kako javljaju zapadne agencije, Sjedinjene Države čekale su još samo da Biden odradi poziv sa Salmanom kako bi mogle objaviti izvještaj o ubojstvu Khashoggija, koji se očekuje uskoro. Izvještaj, kojeg su sastavile CIA i druge američke obavještajne agencije, navodno jasno imenuje MBS-a kao naručitelja ubojstva saudijskog disidenta, barem prema verzijama koje su do sada već procurile u medije. Nakon poziva, Psaki je naglasila kako je Bidenova vlada fokusirana na “rekalibraciju odnosa”, termin koji je Bijela kuća počela koristiti kao eufemizam za izoliranje MBS-a. Kazala je i kako “sigurno postoje područja u kojima ćemo izraziti našu zabrinutost, i koja ostavljaju otvorenom mogućnost pozivanja na odgovornost”. Neki analitičari vjeruju kako bi SAD mogao podići i određene sankcije spram Saudijske Arabije, no drugi ističu kako se radi o izrazito važnom savezniku Washingtona u regiji, koji će vjerojatno dobiti “po prstima” u vidu već najavljenog ukidanja podrške za sukob u Jemenu, te upozorenja i moguće sankcije pojedincima vezane uz objavu izvještaja. Da Washington i dalje računa na Rijad potvrdila je i Psaki, naglasivši kako “također postoje područja u kojima ćemo nastaviti surađivati sa Saudijskom Arabijom, s obzirom na prijetnje s kojima se suočavaju u regiji”, čime je neizravno prozvala glavnog rivala američkim i saudijskim interesima na Bliskom istoku, Iran.

ŠIRI SE VIŠEKRAKA AŽDAJA DRUŠTVENOG ZLA

U posljednja 24 sata 505 novih slučajeva zaraze ... - Jutarnji listwww.jutarnji.hr › vijesti › hrvatska › u-posljednja-24-s... Prije 2 sata — Na konferenciji Nacionalnog stožera civilne zaštite objavljeni su novi podaci o zarazi ... Novac · Kultura ... Video · Pretplata. Traži. StoryEditor. NACIONALNI STOŽER. U posljednja 24 sata 505 novih slučajeva zaraze koronom, preminulo je 14 osoba. Testirano je 5071 uzoraka, a postotak pozitivnih je 9,96.

POVRAT NA RUČNI POGON INSKONSKOJ DOMOVINI ŠPILJE

Pogledajte u kakvom su vozilu ruski diplomati morali napustiti Sj. Koreju: ‘Bio je to dug i težak put‘ Prvo su putovali 32 sata vlakom od Pjongjaga, potom još dva sata autobusom do granice, te konačno vlastitim pogonom do Rusije Piše: Ivan FischerObjavljeno: 26. veljača 2021. 09:19 Ruski diplomati napuštaju Sjevernu Koreju Grupa ruskih diplomata i njihove obitelji bili su prisiljeni napustiti Sjevernu Koreju uz pomoć tračnog vozila na ručni pogon - drezine - što im je bila jedina legalno dostupna opcija za povratak u Rusiju, javlja BBC. Njihovo je putovanje na svojim Facebook stranicama podijelilo i rusko Ministarstvo vanjskih poslova, koje je objavilo fotografiju osmero Rusa kako se vozi na terezini kroz netaknut prirodni krajolik Sjeverne Koreje. “Kako su granice zatvorene već više od godinu dana, i putnički prijevoz je zaustavljen, bio je to dug i težak put kući,” napisalo je Ministarstvo u svojoj objavi.

OVAKO ILI ONAKO, S JEDNOG ILI DRUG RAZLOGA, SUSTAV KOI JE ZASNOVAN NA RAZARAJUĆIMTEMELJIMA MORA DA RAZORI I SAMOGA SEBE

vijesti sport j2 novac kultura scena video pretplata Sjedinjene Države su u petak bombardirali položaje proiranske milicije na sjeveroistoku Sirije, usmrtivši 17 osoba u prvoj vojnoj operaciji administracije Joea Bidena kao odgovor na nedavne napade na zapadne interese u Iraku. Glasnogovornik američkog Ministarstva obrane John Kirby potvrdio je zračne udare na infrastrukturu smještenu na graničnom prijelazu koji je koristila proranska milicije Kataeb Hezbollah. Prema prvim informacijama Sirijskog opservatorija za ljudska prava (OSDH) uništena su tri kamiona puna municije koja su stizala iz Iraka na ilegalni granični prijelaz južno od sirijskog grada Boukamal. VEZANE VIJESTI Iranska nuklearna agencija OGRANIČENE INSPEKCIJE Međunarodna agencija za atomsku energiju ‘duboko zabrinuta‘ zbog neprijavljenog skladišta u Iranu NOVI ZAPLET Iran će u ponedjeljak prestati poštivati Dodatni protokol nuklearnog sporazuma Dok predsjednik Joe Biden čeka gestu iz Teherana prije ponovne uspostave sporazuma koji je Washington povukao 2018. godine pod upravom Donalda Trumpa, posljednjih su dana proiranske oružane skupine izvele tri napada. U ponedjeljak su rakete pale u blizini američkog veleposlanstva u Bagdadu, a u subotu je je napadnuta iračka zračna baza Balad.

BALKANSKA SE DRINA U SMEĆU ZANOSI NA OČOGLED SVIJETU

DRINA U SMEĆU Svjetski mediji pišu o prizorima s granice BiH i Srbije: ‘Ne mogu očistiti koliko mogu zagaditi‘ Otoci smeća koji plutaju po smaragdnoj vodi rijeke približavaju se i brani Hidroelektrane Višegrad Piše: Damjan RaknićObjavljeno: 25. veljača 2021. Aktivisti za zaštitu okoliša u Bosni i Hercegovini upozoravaju da tone smeća koje plutaju rijekama u toj zemlji ugrožavaju lokalni ekosustav i zdravlje ljudi, piše ABC. Drina, rijeka na istoku BiH koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, tjednima je prekrivena smećem koje se u njoj skuplja brže nego što je se čisti. Kiša koja tjednima pada dovela je do porasta vodostaja Drine, a njezini su pritoci u nju donijeli plastične boce, hrđave bačve, rabljene automobilske gume, stari namještaj i drugo smeće. image Elvis Barukcic/AFP image Elvis Barukcic/AFP "Otoci smeća" koji plutaju po smaragdnoj vodi rijeke približavaju se i brani Hidroelektrane Višegrad. Aktivisti kažu da je situacija slična i uzvodno i nizvodno od Višegrada. "Ovo je ogroman problem", rekao je Dejan Furtula iz Udruge građana "Eko Centar" iz Višegrada. "Pozivam sve institucije i bilo koga tko može pomoći da se pridruže akciji čišćenja." VEZANE VIJESTI 10099603 MJERE U SUSJEDSTVU U BiH nagli skok broja zaraženih, od danas uvedene nove restrikcije: ‘Nema više žive muzike!‘ PRIPADNIK ISIL-A Mladić iz BiH osuđen na šest godina zatvora zbog terorizma: ‘Ubijajte kršćane, pa makar i nožem!‘ image Elvis Barukcic/AFP Lokalne vlasti, piše ABC, rade na čišćenju smeća, no ono se nastavlja gomilati, a donose ga Drinini pritoci u Srbiji i Crnoj Gori. Smeće se u konačnici skuplja kod brane HE Višegrad. image Elvis Barukcic/AFP image Elvis Barukcic/AFP Furtula je rekao da mikroplastika i toksini iz smeća u konačnici zavrže u hranidbenom lancu, što je prijetnja i za ljude, i za životinje. "Cijeli se ekosustav mijenja. Ovdje svi jedu ribu", dodao je. image Elvis Barukcic/AFP Njemački startup Everwave ovog je tjedna u BiH poslao svoje plovilo za skupljanje smeća Collectix. Suosnivač tvrtke Clemens Feigl rekao je da se odlučio pomoći kada je vidio fotografije smeća koje pluta rijekom. "U narednim ćemo danima pokušati ukloniti što je više smeća. Akcija će trajati 14 dana i dat ćemo sve od sebe", rekao je Feigl

NEMA BESPLATNOG OBROKA, OSIM ONOG KOJI SE OPLJAČKA OD STVARALAČIH MASA

Šok za poduzentike: Čak 90 posto novca iz Nacionalnog plana za oporavak ići će - javnom sektoru! Sukob oko raspodjele europskog novca. Kome će pripasti bespovratnih šest milijardi eura? Piše: Gordana GrgasObjavljeno: 25. veljača 2021 Dok se zahuktavaju pripreme za povlačenje 24 milijarde eura dostupnih Hrvatskoj iz europskih izvora do kraja desetljeća, Hrvatska udruga poslodavaca traži da se za privatni sektor osigura barem pola tog iznosa, a pri tome posebno misli na 50 posto novca iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), teškog šest milijardi eura ili 45 milijardi kuna. Kako se čini, međutim, iz tog bi plana za privatni sektor kroz izravne bespovratne potpore, kreditna jamstva i subvencionirane kamate moglo biti dostupno maksimalno 10 posto, odnosno 4,5 milijardikuna. Kako saznajemo, u pregovorima s Europskom komisijom dosad je hrvatskoj strani jasno dano do znanja da na viši iznos izravnih potpora poduzetnicima od 10 posto raspoloživog novca ne može računati. U HUP-u su tim najavama vrlo nezadovoljni te pripremaju dopis Bruxellesu i idućeg će tjedna s predstavnicima Komisije održati online sastanak na temu NPOO-a. Sličan su dopis već poslali i Vladi, naglašavajući pritom da investicije privatnog sektora daleko brže i jače utječu na gospodarski rast od javnih investicija koje sada pretežu u tom planu. Prioritizacija projekata Kako Vlada konkretno zamišlja hrvatski plan oporavka i otpornosti, još nije predstavljeno javnosti, a morala bi ga predati Komisiji do kraja travnja. Poznato je tek da se NPOO temelji na nekoliko javnih reformi, od zdravstva, školstva i tržišta rada do javne uprave i pravosuđa te da 37 posto projekata mora biti vezano uz zelenu tranziciju, a 20 posto uz digitalnu. Također, dio novca bi se povukao za obnovu zgrada oštećenih u potresima. Prva verzija plana bila je teška čak 110 milijardi kuna, dakle daleko više nego što je Hrvatskoj uopće dostupno, a upravo se po ministarstvima bave rezanjem prvotnih prijedloga i prioritizacijom projekata koje žele provesti. Zvonimir Savić, premijerov savjetnik i nacionalni koordinator za NPOO, kaže nam da su svjesni zahtjeva poduzetnika, a pregovori s Bruxellesom su i o tome prilično intenzivni, ali tvrdi da im je oko izravnih potpora u NPOO-u manevarski prostor ograničen kao i svim drugim članicama. Stroga uredba iz Bruxellesa Sadržaj plana diktira, navodi Savić, uredba Europske komisije o Mehanizmu za oporavak i otpornost, instrumentu koji je specijalno zamišljen za ublažavanje negativnih učinaka i posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. U toj se uredbi, među ostalim, kaže da Mehanizam treba osigurati financijsku potporu za ubrzavanje provedbe reformi i povezanih javnih ulaganja u članicama, a "privatna ulaganja bi se mogla poticati i programima javnih ulaganja, među ostalim i financijskim instrumentima, subvencijama i drugim instrumentima, pod uvjetom da poštuju pravila o državnim potporama". U pismu koje je Hrvatska udruga poslodavaca uputila ovoga tjedna Vladi, a koje smo imali priliku vidjeti, poslodavci tvrde, pak, da zapravo ne postoji ograničenje modela dodjele bespovratnih sredstava privatnom sektoru te da je državama članicama omogućeno diskrecijsko pravo odluke o načinu te dodjele. Navode također kako država mora u okviru NPOO-a procijeniti učinak predloženih mjera kao i očekuje li da će javne investicije financirane u okviru Mehanizma oporavka i otpornosti doprinijeti poticanju privatnih investicija ili ih, naprotiv, istiskivati. VEZANE VIJESTI Radilo bi se o ulaganju koje bi već na srednji rok pokazalo rezultate KOMENTAR A. VELE Pet razloga zbog kojih hrvatskim poduzetnicima treba dati veći dio kolača iz EU fondova SINERGIJA OPORAVKA Komisija poziva članice da što prije ratificiraju preduvjete za korištenje fonda za oporavak HUP-u je plan predstavljen prije desetak dana, a kažu da su zabrinuti s obzirom na to da njegova aktualna verzija "nosi veliki rizik jer ne obuhvaća direktne mjere za oporavak i održivost gospodarstva" te upozoravaju da će njihov izostanak značiti i izostanak poticajnog učinka na jačanje konkurentnosti. Na kraju, tvrde da predviđeni iznosi investiranja u privatni sektor "ne mogu biti poluga za oporavak i otpornost poduzetništva u Hrvatskoj" te stoga traže da se 50 posto sredstava iz NPOO-a izravno usmjeri u investicije privatnog sektora te da dominantan oblik pomoći budu bespovratna sredstva, s naglaskom na mjere za proširenje proizvodnih kapaciteta, modernizaciju i nove tehnologije, odnosno digitalnu transformaciju. Inače, prema dostupnim informacijama iz nekih drugih članica EU, Slovenija za izravne potpore poduzetnicima kroz plan oporavka i otpornosti predviđa sedam posto od ukupnog iznosa, u Bugarska oko šest posto, u Češka oko četiri posto, dok Latvija i Litva iznose daleko veće postotke, između deset i 30 posto, što se odnosi i na projekte koji nisu direktno vezani uz bespovratne potpore. Izvođači javnih investicija Koliko procjenjuje da će se na kraju naći na raspolaganju privatnom sektoru u Hrvatskoj, pitamo Savića. Odgovara kako bi ukupno, preko izravnih potpora i niza projekata, od istraživanja i razvoja, preko turizma do energetske efikasnosti u industriji, primjerice, barem trećina od 45 milijardi kuna mogla na neki način ući u privatne kompanije, dakle daleko više od 10 posto koliko bi mogle dosegnuti potpore, jamstva i subvencije kamata. Tome bi trebalo dodati, kaže, i izvođenja radova kod velikih javnih investicija, primjerice gradnji škola, vrtića ili bolnica, pa smatra da će privatni sektor svakako imati značajnu korist od provođenja NPOO-a. Pet koraka do novca za oporavak 1. Do kraja ožujka trajat će pregovori s Europskom komisijom oko sadržaja NPOO-a i javne konzultacije 2. Do 30. travnja Hrvatska će svoj plan (uključuje popis reformi, investicija i iznos izravnih potpora) poslati Komisiji 3. Dva mjeseca će trajati proces evaluacijenacionalnih planova 27 članica u Bruxellesu, a na kraju ih mora odobriti Europsko vijeće 4. Europska komisija zadužuje se na međunarodnom financijskom tržištu, za ukupno 750 milijardi eura 5.Tijekom ljeta ili u rujnu trebao bi stići avans iz NPOO-a u iznosu 13 posto od dostupnog bespovratnog iznosa, oko 6 milijardi kuna

TEŠKI DANI

NET.HR FREEMAIL SANJARICA NET IGRICE U Prosječna hrvatska mirovina iznosi 2952 kuna, što znači da je prosječna mirovina samo dvjestotinjak kuna veća od službenog praga siromaštva koji je u Hrvatskoj za samca postavljen na 2710 kuna Premda su mirovinski fondovi povećali vrijednost imovine, pitanje je koliko će to osjetiti budući umirovljenici s obzirom da su današnje mirovine izuzetno niske, a RTL donosi analizu stanja imovine četiri obvezna mirovinska fonda. U siječnju su obvezni mirovinski fondovi imali nešto više od dva milijuna članova, što je porast od 4480 novih osiguranika, a zahvaljujući uplatama pet posto bruto plaće svakog zaposlenog u drugi mirovinski stup, fondovi raspolažu imovinom koja je narasla na više od 120 milijardi kuna. Ta imovina će služiti za isplatu budućih mirovina svih danas zaposlenih, a mirovinci su samo od prošlog mjeseca ulaganjima prvenstveno u državne obveznice i dionice taj iznos povećali za jedan posto. U prijevodu – postignuta je zarada od milijardu i 176 milijuna kuna. Gledajući stanje uplata, u siječnju je putem doprinosa iz plaća zaposlenih u obvezne mirovinske fondove uplaćeno 556 milijuna kuna. Interesantno je da je to jedan i pol posto manje u odnosu na prošli siječanj, unatoč porastu broja osiguranika koji uplaćuju taj novac. Istovremeno su fondovi isplatili nešto više od 90 milijuna kuna, čak 66 posto više nego lani u istom razdoblju. ‘POVIŠICA’ ZA PENZIONERE: Oni s najvećom mirovinom dobit će najveće povećanje, oni s malom bit će bogatiji za – 5 kn Najveća skupina umirovljenika je – siromašna No, premda se radi o milijunskim iznosima, iz perspektive jednog prosječnog hrvatskog umirovljenika to ne izgleda baš tako dobro. Prosječna hrvatska mirovina iznosi 2952 kuna, što znači da je prosječna mirovina samo dvjestotinjak kuna veća od službenog praga siromaštva koji je u Hrvatskoj za samca postavljen na 2710 kuna. Poražavajući je podatak da više od pola milijuna umirovljenika preživljava s mirovinom ispod praga siromaštva. Mirovinu do najviše 1500 kuna ima 120 tisuća umirovljenika, a neki imaju i tek 500-njak kuna mjesečno. Najveća skupina umirovljenika, njih 487 tisuća, ima mirovinu između 1500 i tri tisuće kuna. Većina njih također je ispod granice siromaštva, odnosno siromašni su. Idućih 250 tisuća je u razredu između tri i četiri i pol tisuće kuna, a 111 tisuća umirovljenika prima više od 4500 kuna. Neke, primjerice povlaštene mirovine sežu i preko osam tisuća. U ovaj izračun nisu uključene vojne i braniteljske mirovine, no ukupna slika mirovinskog sustava ne izgleda dobro.