SVE VIŠE NJEMACA NAPUŠTA CRKVU

Jutarnji list INSAJDERSKI RAPORT Sve više Nijemaca napušta Crkvu, za formalno ispisivanje stvaraju se i liste čekanja: ‘Ovo je totalno oslobođenje‘ Stotine tisuća vjernika iz godine u godinu napušta crkvu u Njemačkoj. Crkveni poglavari su zaprepašteni Piše: Deutsche WelleObjavljeno: 18. srpanj 2021. 15:15 - Dugo me je to zaokupljalo. I onda je došlo totalno oslobađanje, priča 53-godišnja Doris Bauer koja je prošle godine istupila iz Katoličke crkve. Pritom je Doris bila izuzetno aktivna katolkinja. U župi Svete Agnes u Kölnu se angažirala kao lektorica i pomaže prilikom dijeljenja svetog pričešća. Diplomirana socijalna radnica i socijalna pedagoginja je osim toga uključena u pokret „Marija 2.0" koji se bori za jednaka prava žena u Katoličkoj crkvi. Bauer je jedna od 441.000 kršćanki i kršćana u Njemačkoj, koji su prošle godine crkvi - katoličkoj ili protestanskoj - okrenuli leđa. Odnosno jedna od 221.390 njih koji su 2020. istupili iz Katoličke crkve u ovoj zemlji. No, obje velike kršćanske zajednice u Njemačkoj, protestanska i katolička su u godini korone zabilježili po 50.000 manje istupanja nego 2019., piše Deutsche Welle. Njemačka posebnost: crkveni porez Zanimljivo je koliko detaljno je regulirano istupanje iz crkve u Njemačkoj i kako precizno se bilježi taj broj. Onaj tko želi da istupi iz crkve mora podnijeti zahtjev nadležnoj državnoj službi. Zahtjev se potom prosljeđuje nadležnoj župi. Skoro da ni u jednoj zemlji ne postoji tako striktna veza između članstva u crkvi i plaćanja crkvenog poreza. Zbog toga se broj onih koji napuštaju crkvu u Njemačkoj bilježi preciznije nego u drugim zemljama. I zbog toga se u godišnjim statistikama odgovorni bave i razlozima zbog kojih ljudi donose takve odluke. - Mnogi su izgubili povjerenje i napuštanjem Crkve žele to iskazati, kaže predsjedavajući Biskupske konferencije Njemačke, Georg Bätzing. On ističe da se Crkva mora 'otvoreno i pošteno s tim suočiti', piše Deutsche Welle. Predsjedavajući Savjeta Evangelističke (protestantske) crkve u Njemačkoj, biskup Heinrich Bedford-Strohm kaže da mu se sa svakim pojedinačnim napuštanjem crkve nameće pitanje: "Što mi kao Crkva možemo učiniti, da ljude uvjerimo u smisao članstva u našoj Crkvi". Seksualno zlostavljanje - jedan od razloga Doris Bauer vrlo konkretno navodi razloge svog izlaska iz Crkve. Na razmišljanje ju je navelo ponašanje katoličkih biskupa nakon objavljivanja studije iz 2018. godine, zapravo sveobuhvatnog znanstvenog rada koji je istraživao uzroke i veze oko teme seksualnog zlostavljanja od strane crkvenih dužnosnika. - Crkveni dužnosnici ne žele promjene, oni ne žele jednakopravnost spolova. Crkva se predstavlja kao moralna instanca, ali sama ne živi svoje vrijednosti, kaže vjernica iz Kölna. Dan nakon što su objavljene nove brojke, Andreas Niessen iz Kölna također je odlučio napustiti crkvu. - U četvrtak u jedanaest sati, kaže 56-godišnji nastavnik koji naglašava da mu je crkva važna. VEZANE VIJESTI EGZODUS U Njemačkoj pao sudski server zbog navale građana koji se službeno žele ‘ispisati‘ iz Katoličke crkve MARADONSKA CRKVA U Meksiku otvorena crkva posvećena nogometnom geniju: ‘Hvala ti Bože što nisam jedini lud‘ Njegova supruga i on su krstili djecu, koja su u međuvremenu odrasla i „naučila mnoge kršćanske vrijednosti". Ali, ipak odlazi. S kakvim osjećajima? Niessen govori da su tu i bijes i tuga, ali i zadovoljstvo samim sobom i hrabrost. - Jaz između kršćanskih vrijednosti te djelovanja službene Crkve i onih koji su na vlasti je sve veći i veći, kaže Niessen u razgovoru za DW. To kako se Crkva odnosila prema temi zlostavljanja je po njemu „samo vrh ledenog brijega“. Radi se također i o institucionalnoj moći. image Stefan Ziese/Akg/Profimedia - Ova moralna razlika između posvećenih ljudi i ostatka svijeta je toliko zastarjela, naglašava ovaj 56-godišnjak. I još nešto mu je veoma važno: Crkva ne pokazuje da vrednuje društvenu raznolikost. A tu spada i tema - homoseksualnost. Lista čekanja za napuštanje Crkve Za napuštanje Crkve morate se naoružati strpljenjem. Niessen se načekao dok nije dobio termin. U Kölnu postoje liste čekanja u nadležnim službama. U susjednom Bonnu je Okružni sud povećao broj osoblja zbog povećanog broja zahtjeva onih koji napuštaju crkvu. Ali, to je u pravilu tihi administrativni korak. Zato Doris Bauer kaže: „Bilo mi je važno da glasno istupim, a ne u tišini“. Stoga je davala intervjue i govorila mnogim poznanicima u župnoj zajednici. A danas kaže: „Više ne želim pristupiti niti jednoj drugoj konfesiji". Utočište kod starokatolika Drugi pak čine formalan korak i pristupaju drugoj crkvi. Jedan od njih želi pristupiti Starokatoličkoj crkvi, koja je nezavisna od Vatikana. Događa li se to sada češće? Primjećuje li to Starokatolička crkva, koja je osnovana prije oko 150 godina nakon spora zbog papine „nepogrešivosti" na Prvom vatikanskom koncilu (1870/1871). Matthias Ring, biskup Starokatoličke crkve u Njemačkoj govori o „statističkoj anomaliji“. Njegova biskupija na teritoriju cijele Njemačke zabilježila je od siječnja do svibnja 2021. isti broj pristupanja kao u cijeloj prethodnoj godini - 180. To, istina, i nije neki veliki broj. Ali, to je ipak primjetno u crkvi koja u Njemačkoj ima svega 15.000 članova. Prema riječima biskupa Ringa to nije raširen fenomen. Učestaliji primjeri se bilježe u Kölnu i Bonnu. On je u razgovoru za DW istaknuo da je od svojih svećenika čuo da se tip onih koji pristupaju Starokatoličkoj crkvi promijenio. „Sada se javljaju ljudi, koji su pripadali jezgru Katoličke crkve i tamo su bili aktivni“.

RAGNAR STRAŠNI

Ivica Ivanišević: Frigaj ti diplomu čiji je jedini smisao da se iza nje skloniš od predsjednikove pljuvačke PIŠE IVICA IVANIŠEVIĆ 17. srpnja 2021. - 13:36 Prije 30 godina Dežulović mi je, na pitanje zašto ne diplomira jer će mu se jednom netko rugati da je samo gimnazijalac, proročki odgovorio: - Ka da me je briga šta kreten misli i govori<br /> Prije 30 godina Dežulović mi je, na pitanje zašto ne diplomira jer će mu se jednom netko rugati da je samo gimnazijalac, proročki odgovorio: - Ka da me je briga šta kreten misli i govori Možda ste primijetili, predsjednika Republike strašno intrigira naobrazba njegova arhineprijatelja Ragnara Strašnog. Kao mačak oko vruće kaše i kiša oko Kragujevca u nekoliko je navrata obilazio oko vikinškog liceja što ga je Boris Dežulović pohađao, kao da zna neku sramnu pojedinost, ali je previše skrupulozan (možeš misliti!) da bi sada kao lajava strina svima okolo rastrubio o čemu se radi. Pa pomozimo potrebitome koji se ženira i nećka, a tako bi rado svima objavio što je negdje načuo, pa rastjerajmo gustu maglu što je nalegla na pitanje Ragnarovih kvalifikacija. Priča koju vam želim ispričati započinje prije točno trideset godina u tinelu akademika Krune Prijatelja. Naš najveći povjesničar umjetnosti bio je rijetko znatiželjno čeljade širokih interesa, s još širim krugom poznanika i prijatelja, njegovih vršnjaka veteranske dobi, ali i nekoliko desetljeća mlađih ljudi s kojima se rado družio ostajući tako up to date sa svim novitadama. I sâm sam od prilike do prilike znao kod njega svratiti na bićerin i ćakulu. Jednom prilikom zamolio me za uslugu. Ovako je to bilo. RAFINIRANE PRIMJEDBE – Vi ste dobri s Dežulovićem? – upitao me. – A ka jesan. Oli imate neki problem s njin? – Zapravo imam. Znate, on je bio moj student. Tehnički gledano, još uvijek jest, iako za to nema nikakvog razloga. – Skužajte, sad san vas malo pogubija – s nelagodom sam priznao. – On je napisao diplomski. – Aha, slutin di to vodi. Biće ga natipka priko neke stvari i na brzinu, a vi mu ne želite službeno dat trisku, nego biste tili da napiše novu, bolju verziju, pa oćete da ga nagovorin? – Ma kakvi! Rad mu je odličan. Zapravo ga je šteta potrošiti kao diplomski kad bi mogao biti odličan magistarski. – Pa u čemu je onda problem? – U Dežuloviću kao takvom. Kruno Prijatelj bio je čovjek rafiniranih manira. Nikad ga nisam vidio bez kravate, a pamtim da mi se jednom ispričavao jer mi je otvorio vrata – zamislite sramote! – s labavo vezanim čvorom kularine. Klonio se teških riječi i uvreda, no siguran sam da se tada jedva borio s porivom da budućeg Ragnara opiše kratkom rečenicom uz njemu svojstveni šarmantni šprahfeler: "On je kleten!" Ipak, ostao je na visini svoje reputacije i biranim riječima naznačio problem. – On ne želi obraniti diplomski. Ne pitajte me zašto, to ne bih razumio ni da se tri puta rodim. Sve je napravio kako treba, od diplome ga dijeli trivijalna procedura obrane, ma ni sat vremena razgovora sa mnom i s još jednim članom komisije, ali on neće pa neće. – I vi mislite da bi ga ja moga nagovorit? – Čisto sumnjam da to itko može. Težak je on slučaj, puno težak. Ali mi je zato nešto drugo palo na pamet. – Slušan. – Mogli biste jedan dan s njim svratiti kod mene na bićerin. Znam da mu nisam mrzak i pretpostavljam da neće odbiti poziv na piće kod starog profesora, to prije kad ste vi s njim u društvu. Vi mu možete poslužiti kao osigurač da se razgovor neće pretvoriti u dosadno predavanje o povijesti umjetnosti. SAVRŠENI PLAN – Oću, rado, samo ne razumin kako to može riješit vaš odnosno njegov problem. – Jednostavno. Vi me samo obavijestite dan ranije da ja stignem dogovoriti dolazak još jednog člana diplomske komisije. Nigdje ne piše gdje se rad mora braniti. Ako je dobar moj kabinet na fakultetu, dobra je, valjda, i moja radna soba u stanu. A pretpostavljam da Dežulović, kad shvati da smo ga namamili u zamku, neće napraviti cirkus pa pobjeći. Ipak nije baš toliko... no... osebujan. Sat vremena kasnije imat ćemo novog diplomiranog povjesničara umjetnosti. On će vas možda neko vrijeme mrziti, ali to će ga brzo proći. Plan je zaista bio savršen. Nažalost, to nije bio i njegov izvršitelj. Umjesto da se držim šjor Kruninih uputa, Bori sam prostodušno priznao da se radi o prijateljskoj spački. Njega ona, međutim, nije ganula, nego iznervirala i nikad nije došao kod profesora na bićerin, što mu ja do danas nisam oprostio. – Okej, nećeš diplomu, to ne dolazi u obzir, ma ni slučajno! I nema veze šta si potrošija četri godine i napisa diplomski koji bi svugdi proša ka magisterij. Tebi se, jebiga, ne da, draže ti je ostat srednja stručna sprema. A šta ćeš jednoga dana kad ti se neki kreten s jalovon diplomon od nježnika, koju može komotno vratit u tuljac i onda je sebi nabit u dupe, počne rugat da si gimnazijalac? Šta ćeš onda, a? – retorički sam ga upitao, na što mi je Boro ovako odgovorio: – Ka da me je briga šta kreten misli i govori. Pamtim da me je ta rečenica tada strašno razbjesnila. Danas, pak, shvaćam da je Ragnar bio u pravu. Frigaj ti diplomu čiji je jedini smisao da se iza nje skloniš od predsjednikove pljuvačke.

SUSTAV POHLEPE TVORI SEKTAŠA. ZAJEDNIČKI, POD RUKU, MARŠIRAJU U LJUDSKI AMBIS

Jutarnji list login TAJNE SNIMKE BANDIĆA I ŠOFERA Znam koliko je Šegota čvaknuo! Nije to problem, ali ako si uzeo, a nisi mi rekao... zamisli majmuna Bandić je bio nezadovoljan ‘posebnim odnosnom‘ Šegote i Bukovca pa je prošlo ljeto jednom od vozača ispričao da je Šegotu ‘ulovio u pekmezu‘ Piše: Željko PetrušićObjavljeno: 18. srpanj 2021. 00:05 Milan Bandić i Patrik ŠegotaPremium icon Milan Bandić i Patrik Šegota Boris Kovačev/Darko Tomaš/Cropix Facebook Twitter Messenger E-mail Viber WhatsApp Prema dostupnim podacima, Patrik Šegota vlasnik je dijela obnovljene kuće u ulici Medermuniće u Omišlju na otoku Krku, odnosno jednog apartmana površine 45 metara četvornih, a njegova sestra Tamara Šegota vlasnica je dva apartmana slične površine u istoj kući koja se iznajmljuje turistima. Šegota osim toga ima zemljište u Viškovu površine oko 1200 kvadrata, a živi u stanu u Slovenskoj ulici u Zagrebu. Posjeduje i kriptovalute u vrijednosti od oko 20.000 kuna. Šegota u Omišlju ima i rodnu kuću koja glasni na roditelje, a u Dubrovniku, gdje ga je policija uhitila ovoga tjedna, nema nekretnina nego je boravio kod supruginih roditelja. Suokrivljena Tamara Šegota osim spomenutih apartmana na adresi u Omišlju na kojoj je prijavljena, ima građevinsko zemljište...

SUSTAVNA POHLEPA ODVELA GA U KORUPCIJU. KORUPCIJA U SMRT

Jutarnji list BIO JE SPREMAN NA SVE Neispričana priča o Nenadu Bukovcu: U vrtlogu dugova, stečajeva i Bandićevih suradnika S Banićem ga je upoznao Šegota, iz tvrtke je uzeo 1,5 milijuna kuna koje nikad nije vratio... Mnogima je ostao dužan Piše: Vanja NezirovićObjavljeno: 18. srpanj 2021. 00:0 Kad sam prije tri godine preuzeo stečajni postupak u tvrtki Dinos građenje, prvi put susreo sam se s danas pokojnim poduzetnikom Nenadom Bukovcem. Bio je tada vidno potresen, plakao je, rekao da nema ništa, već je tada govorio da će se ubiti, ali nisam to tada shvatio toliko ozbiljno, mislio sam da je pod stresom pa čovjek svašta kaže. Objasnio sam mu da moram raditi svoj posao i provesti stečajni postupak, počinje razgovor stečajni upravitelj Jozo Pavičić koji vodi stečaj u jednoj od 15-ak tvrtki s kojima je tijekom karijere bio povezan sesvetski poduzetnik Bukovec, poznatiji kao navodni davatelj mita gradskim čelnicima u najnovijoj USKOK-ovoj aferi, a koji si je nedavno oduzeo život

DRUŠTVENI NEHAJ KAPITALIZMA KRŠTEN U BIBLJISKE POPLAVE TEK JE POČETAK NJEGOVE RAZORNOSTI

SVIJET KOJI ZAZIRE DRUŠTVE ZLO, BEZ DA ULAZI U NJEGOVE UZROČNE POSLJEDICE, JALOVA SU TO POSLA

MERKEL KOD BIDENA Poruka Zapadnom Balkanu: Riješite korupciju, pa tek onda možemo o Europskoj uniji U svom zadnjem službenom posjetu SAD-u Merkel se usuglasila u većini stavova s Bidenom, a Washington je popustio i oko Sjevernog toka 2 Piše: Željko TrkanjecObjavljeno: 17. srpanj 2021. 15:28 Francuski Le Monde u newsletteru koji je poslao jučer ujutro nije imao ni slova o susretu njemačke kancelarke Angele Merkel i američkog predsjednika Joea Bidena. Isto i na mrežnoj stranici. Njemačka je kvotu ispunila izvješćima o stravičnim poplavama. Realno, bio je to poziv kako bi se Angeli Merkel, koju Biden poziva prvu od europskih lidera, odalo poštovanje koje zaslužuje ne samo zbog četverogodišnje borbe protiv Donalda Trumpa, nego i zbog 16 godina tijekom kojih je Njemačka od "europskog bolesnika", unatoč globalnoj financijskoj i javnozdravstvenoj krizi, postala europski lider. Četvrta ekonomska sila svijeta zasad neuhvatljiva Ujedinjenoj Kraljevini i Indiji. Kancelarka je posjet počela na Sveučilištu Johns Hopkins gdje joj je uručen počasni doktorat i odakle je poručila da će u mirovni "možda pokušati nešto čitati, pa će mi se oči sklapati jer sam umorna, pa ću malo odspavati i zatim ću vidjeti". Hrvatska ne treba brinuti zbog njezina odlaska jer je Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a, u četvrtak u Bavarskoj rekao da će Armin Laschet (kandidat CDU-CSU za kancelara), kojeg dobro poznaje, "voditi Njemačku u dobrom smjeru". To što još nije pobijedio manje je važno. Migracije i tehnologija Angela Merkel susrela se s potpredsjednicom Kamalom Harris. Prva njemačka kancelarka i prva američka potpredsjednica razgovarale su, između ostalog, o potrebi za konkretnim akcijama da se kreiraju norme za tehnologiju koja dolazi te za koordiniranije međunarodne napore za hvatanje u koštac s osnovnim uzrocima migracija (pitanje migracija na američkoj južnoj granici u domeni je potpredsjednice Harris). VEZANE VIJESTI SASTANAK NA VRHU Biden i Merkel raspravili najvruće teme: Kinu, Rusiju, ali i kraju zabrane putovanja iz EU u SAD SUSRET NA VRHU U Bijeloj kući sastaju se Biden i Merkel, razgovarat će o korona krizi, klimatskim promjena... Na konferenciji za novinare nakon razgovora predsjednik Biden je rekao da je kancelarka toliko puta bila u Bijeloj kući da poznaje njegov ured barem kao i on. "Hvala ti, Angela, za karijeru i tvoje principijelno, snažno vodstvo i hvala jer si uvijek govorila ispravno i branila dostojanstvo ljudi", sažeo je pohvale američki predsjednik. Dvoznačno o Ukrajini "Ujedinjeni smo u predanosti da se nosimo s brojnim problemima, primjerice korupcijom i lažnim populizmom - u našim zemljama, u EU i kod kandidata za EU ili bilo gdje na svijetu." Eto i Zapadnog Balkana. Biden potvrđuje političku platformu, objavljenu prošli mjesec, koja za prioritet ima udar na koruptivne snage u društvima kako bi se potaknule političke promjene. Bugarska, gdje su pod sankcije pala trojica bliska bivšoj vladi, obrazac je djelovanja. "Razgovarali smo i o važnosti daljnje integracije Zapadnog Balkana u europske institucije, kao i trajne podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, nužnosti reformi i podršci euroatlantskim aspiracijama Kijeva. Jedinstveni smo u obrani naših saveznika na istočnom boku NATO-a od ruske agresije", izjavio je Biden. Pozornost skrećem na terminološku razliku: integracija kod Zapadnog Balkana, a aspiracija kod Ukrajine. Dogovorili su se da se ne slažu oko plinovoda Sjeverni tok 2 (ali je SAD odustao od sankcija) te da se Rusiji ne smije dopustiti da energiju koristi kao pritisak ili prijetnju usmjerenu na susjede. Zato su Njemačka i SAD dogovorili klimatsko i energetsko partnerstvo te objavili Washingtonsku deklaraciju kao temelje budućih američko-njemačkih odnosa. Kancelarka Merkel zahvalila je na čestitkama i bila iskrena: "Sretna sam jer se promijenila osoba u Bijeloj kući". Zahvalila je predsjedniku Bidenu na suradnji u borbi protiv pandemije i klimatskih promjena, planu koji bi trebao biti odgovor zemalja G7 (Njemačka predsjeda iduće godine) kineskom projektu "Jedan pojas, jedan put". Biden je rekao da će američki tim za borbu protiv covida-19 razmotriti mogućnost da se omogući ulazak stanovništvu schengenske zone u SAD. Kad je o Kini riječ, dvije strane dijele većinu stavova, ali Njemačka i dalje smatra da je trgovina na prvome mjestu. "Postoje interesi, neupitno, katkad oprečni, ali katkad zajednički", zaključila je kancelarka Merkel. 1. Washingtonska deklaracija Dokument kojim njemačka kancelarka i američki predsjednik potvrđuju svoju predanost bliskoj bilateralnoj suradnji u promociji mira, sigurnosti i prosperiteta u cijelom svijetu 2. Zajedničke vrijednosti Temelj odnosa je zajedničko zalaganje za demokratske principe, vrijednosti i institucije. Obvezuju se braniti otvoreni svijet i neumorno radti za cjelovitu, slobodnu i Europu koja živi u miru 3. Globalni izazovi Pravila, norme i standarde, koji upravljaju novim tehnologijama, usmjeriti prema slobodi, ne represiji. Prihvaćanje odgovornost za vodstvo u razvoju globalnih rješenja za zajedničke izazove

OVAJ BLOG

Milenijski čovjek kompetitivne klasne civilizacije. Doseg Nove povjesne ere. Društveni procvat na svim evolutivnim otkrićama. Nove društvene paradigme. Renesansno buđenje. Paentološko i antropološko osvješetenje porijela čovjeka . Opće kulturološko prosvjetiteljstvo. Američki rat za neovisnost. Rađanje zdravog razuma. Teoretska predpostavka konačnog tehnološkog, materijalnog i duhovnog izobilja za sav ljudski planetarni rod. Devetnaesto stoljetno rađanje revolucionalno humanističke znanosti. Teorija civilne revolucije Prve Socijalistčke Internacionale. Gorostasne ljudine Marksa, Engelsa, De Leona. i uskih im suradnika, koji se rađaju iz društvene utrobe stvaralačkih masa. Da bi to sve prestavljalo današnji kapitalistički prekarjat, Višak stvarateljskih masa. Svjetske osvaajačke ratove, Stotine milijuna ljudskih žrtava. Vekiki egzodusi skitničkog življa,-izgubljeanih svojstava ljudskog bića. Ni predmetna krpa za brisanje kapitalističkih patosa. Sve to, kao uslov za povrat u opće barbarstvo ??!

NOVA KREATIVNA PARADIGMA NAMJENJENA PERPETUACIJI KLASNOG SUSTAVA

Jutarnji list login POBJEDNICI I GUBITNICI Nino Đula Nino Đula Piše Nino Đula: Rade li vrijeme (i USKOK) za Možemo! ili protiv njih? Bliži se prijelomni trenutak Možemo! je prodro na poziciju favorita u Zagrebu na negiranju Bandića, mnogo više nego na afirmiranju neke drukčije slike Zagreba Ovo s repovima iz Bandićeva vremena može potrajati: kvarnih protagonista i različitih smjerova istrage toliko je da bi se s uhićenjima, privođenjima i objavom transkripata vjerojatno mirno moglo dočekati kraj mandata nove vlasti u Zagrebu, tamo negdje za četiri godine. Zvuči na prvu relaksirajuće za gradonačelnika Tomaševića i njegovu ekipu jer im pruža svojevrstan alibi za početnička nesnalaženja i opravdava eventualno usporavanje reformskog ritma. "Pa pogledajte što se sve događalo, to tek treba rasplesti da bismo uopće mogli neopterećeno krenuti u promjene" - ovako bi mogla glasiti relativizacija koja je još neko kratko vrijeme prihvatljiva velikom broju Tomaševićevih glasača.

PSI LAJU DOK PROFITERSKE KARAVANE PROLAZE

Jutarnji list login DRAMA U NIZOZEMSKOJ Voda probila nasip, tisuće stanovnika u bijegu od poplave: ‘Ovo je zastrašujuće‘ U Valkenburgu, nedaleko belgijsko-njemačke granice, vodena bujica oštetila je brojne stambene i poslovne objekte u centru grada Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 16. srpanj 2021. 21:11 Poplava u Nizozemskoj Tisuće ljudi napustile su svoje domove u petak nakon što je, uslijed nezapamćenih oborina, popustio nasip na jugu Nizozemske. Premijer Mark Rutte proglasio je stanje katastrofe u južnoj provinciji Limburg koja se nalazi između poplavama teško pogođenim područjima zapadne Njemačke i Belgije. Kako javlja Reuters, vlasti su tijekom poslijepodneva počele evakuirati stanovnike grada Venlo, a i stanovnicima obližnjih sela naloženo je da radi vlastite sigurnosti napuste svoje domove. - Na brani se pojavio golemi otvor. Smjesta napustite svoje domove i otiđite na sigurnije mjesto - alarm je kojeg su interventne službe oglasile preko interneta. Stanovnicima je rečeno da ugase električnu energiju i plin. image Poplava u Nizozemskoj Vincent Jannink/AFP Reuters podsjeća kako je veći dio Nizozemske ispod razine mora, a od poplava ju štiti složeni, ali vrlo star, sustav brana i cementnih barijera. Vojska je naknadno uspjela učvrstiti branu pored Meersena, ali mjere evakuacije ostaju na snazi. Najveće napore vojnici su uložili u sanaciju braNe koja od poplava rijeke Meuse štiti obližnje selo Wessem. VEZANE VIJESTI PROMJENA VREMENA Silovito nevrijeme najviše problema izazvalo u Novoj Gradiški: Poplavljene ulice, podrumi... KORAK DO KATASTROFE Njemačka sa strahom gleda prema selu kod Kölna: ‘Golema brana bi se mogla urušiti!‘ image Poplava u Nizozemskoj Vincent Jannink - Ovo je zastrašujuće. Nikada nisam vidio ovako visok vodostaj - kazao je Reutersu 69-godišnji stanovnik Ton Linssen. image Poplava u Nizozemskoj Vincent Jannink U Valkenburgu, nedaleko belgijsko-njemačke granice, vodena bujica oštetila je brojne stambene i poslovne objekte u centru grada, te uništila najmanje jedan most. image Poplava u Nizozemskoj Sem Van Der Wal Vodostaj rijeke Meuse i rijeke Rur rekordan je čak i u odnosu na velike poplave koje su ovaj kraj pogodile 1993. i 1995. godine, objavile su lokalne vlasti. Srećom, zasad nema prijavljenih žrtava

IZMEĐU RAĐANJA I SMRTI

U samo tri tjedna, kad se kao prolazniku izdaleka mahne poziv otvorenim barskim kavanama. Triju tipično društveno i malodušnih heroja, ili kukavica. Različitih dogmi, sekti, ili znantvene analitike. Ali. posve identičnih žrtava te naše ljudske osrednje eminencije. Njihov glavni pogon, koji im osigurava taj klasni opstanak u obliku društvene žive Mumije. I koji, ni pošto ne biva slučajan. Prvi, koji finim oprezom spočitava tvoj "nehaj" prema bliskom rodu,-produženim moralnim uskličnicima. Drugi, koji uzvikuje, prema odabranim jurećim tablicama sve što u njemu uzrokuje njihove nepodobnosti Treći koji, ispijajući svoju kavu, trkom upada nasred prometnog čvora, pomažeći da se on, što korektnije raskrći. A Ti. Između nihova i svoga boga. Na prostranstvima između tvoga rađanja i smrti. Znadeš li,gdje se to zatičeš ?

"U KAPITALIZMU NEMA GORNJE GRANICE EKSPLOATACIJE I DONJE BIJEDE !" /RECOMMENDED / !!!

Jutarnji list PROCURILI TAJNI DOKUMENTI Putin je 22. siječnja 2016. okupio suradnike: ‘Psihički je nestabilan. Takav nam treba!‘ Novinari Guardiana došli su do ruskog ‘papera‘ prema kojem je Kremlj htio namjestiti Trumpa za predsjednika kako bi ‘‘destabilizirao‘‘ Washington Piše: Karla JuničićObjavljeno: 16. srpanj 2021. 15:30 Vladimir Putin i Donald Trump Vladimir Putin osobno je dao zeleno svijetlo za operaciju ruske obavještajne agencije kojoj je bio glavni cilj progurati Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a 2016. godine, izvijestio je Guardian pozivajući se na dokumente koje su procurili iz Kremlja i koji jasno pokazuju razinu uplitanja Moskve u američke predsjedničke izbore. Prema Guardianu, koji je proučio ruski 'paper', Putin se susreo sa svojim vodećim špijunima i ministrima na visokim pozicijama 22. siječnja 2016. godine. Tijekom sastanka dužnosnici su odlučili podržati, kako su naveli, ''mentalno nestabilnog'' Donalda Trumpa. Kremlj se složio da će Trump u Bijeloj kući gurnuti SAD u ''socijalne nemire'' i oslabiti pregovaračku poziciju Washingtona. Sastanku su prisustvovali i Sergej Šojgu, ministar obrane zadužen za rusku vojnoobavještajnu agenciju GRU; Mihail Fradkov, tadašnji šef ruske vanjske obavještajne službe SVR, Aleksander Bortnikov, šef špijunske agencije FSB (bivši KGB) i Nikolaj Patrušev, bivši direktor FSB-a. Nakon sastanka Putin je navodno izdao dekret u kojem je naredio obavještajnim agencijama u zemlji da ''pronađu praktične načine'' da podrže Trumpa koji je u tom periodu postao predvodnik republikanske stranke u utrci za predsjednika. Također, prema pisanju Guardiana, uspostavio je novo i tajno povjerenstvo koje su predvodili Šojgu, Fradkov i Bortnikov. Šojgu je imenovan predsjednikom komisije. - Nužno je upotrijebiti svu moguću sili kako bi se olakšao Trumpov izbor za mjesto američkog predsjednika - piše u dokumentu. Ruski 'paper' koji je označen kao 'tajni dokument', uključuje kratki psihološki profil bivšeg američkog predsjednika. Trump je opisan kao ''impulzivna, mentalno nestabilna i neuravnotežena osoba koja pati od kompleksa manje vrijednosti''. U dokumentima se tvrdi da je Kremlj imao određeni ''kompromitirajući materijal'' o Trumpu iz ranijih Trumpovih ''neslužbenih posjeta Ruskoj Federaciji''. Navodi se da su zapadne obavještajne agencije nekoliko mjeseci pregledavale dokumente. Iako istinitost dokumenata nije službeno potvrđena, nezavisni stručnjaci su Guardianu potvrdili da su autentični. VEZANE VIJESTI PIŠE ŽELJKO TRKANJEC Mnogi tvrde da je Biden ojačao Putina. A što je trebao napraviti? Pustiti da svijet utone u kaos? OBJAVA VELEPOSLANSTVA Rusi odbacuju ‘neutemeljene‘ američke optužbe o uplitanju u izbore 2020.: ‘Nisu iznesene nikakve činjenice‘ Kremlj je, naravno, odbacio Guardianov izvještaj a Putinov glasnogovornik Dimitrij Peskov nazvao je ideju prema kojem je ruski predsjednik odlučio podržati Trumpa 2016. godine ''fikcijom''. Putin je već u nekoliko navrata negirao optužbe da se Kremlj miješao u izbore 2016. godine. No, vrijeme održavanja spornog sastanka poklapa se s nekoliko događaja koji su uslijedili. Nekoliko tjedana kasnije, ruski su hakeri izvršili kibernetički napad na Demokratski nacionalni odbor. Nakon napada objavljeno je tisuće privatnih e-mailova kojima se željelo oštetiti predizbornu kampanju Trumpove suparnice u izborima - Hillary Clinton. Ruski 'paper' ne imenuje Clinton, ali sugerira da je potrebna mobilizacija svih medijskih resursa za potkopavanje vodećih američkih političkih ličnosti. Postoje odlomci o tome kako bi Rusija mogla u američki javni život ubaciti 'medijske viruse' koji bi mogli biti replicirani. Kasnije te godine, CIA je u tajnoj procjeni zaključila da je Rusija intervenirala na izborima kako bi pomogla Donaldu Trumpu i potkopala povjerenje u američki izborni proces. Istraga Obavještajnog odbora američkog senata iz 2016. godine, također je zaključila da je Putin izravno naredio hakiranje. Rusi su iskoristili platforme društvenih medija, posebno Facebooka i Twittera za širenje dezinformacija u pokušaju da utječu na predsjedničku utrku. Interno izvješće Facebooka pokazalo je da je Facebook imao najmanje 470 lažnih profila koji su bili povezani s ruskim namjerama i širenjem dezinformacija

KAPITALIZAM UPRAVO DOVRŠAVA SVOJU ZLOČINAČKU NERABOTU NAD BIOLOŠKIM SVIJETOM PLANETE

Jutarnji list login Planet DRAMATIČNI PREOKRET ‘Pluća svijeta‘ više ne dišu: Amazonska prašuma sada proizvodi više ugljičnog dioksida nego ga apsorbira Istraživanje pokazuje kako bi čak i bez izravnih intervencija ljudi emitiranje ugljičnog dioksida i dalje raslo Piše: Luka FišićObjavljeno: 15. srpanj 2021. Amazonska prašuma, nekad nazivana "svjetskim plućima" sada emitira više ugljikovog dioksida nego što je u stanju apsorbirati, po prvi puta su službeno objavili znanstvenici. Prema iznesenoj studiji, emisije iznose milijardu tona ugljikovog dioksida godišnje. Većinu emisija uzrokuju požari, koji su uglavnom izazvali ljudi krčeći šume kako bi stvorili pašnjake. No, istraživanje pokazuje kako bi čak i bez izravnih intervencija ljudi, a radi izrazito visokih temperatura i učestalih suša, emitiranje ugljičnog dioksida i dalje raslo. Tropske šume esencijalna su skladišta ugljika koja živim bićima osiguravaju hranu i opskrbljuju ih vodom. Ovo otkriće posebno je zabrinjavajuće jer se do sada smatralo da je Amazonska prašuma zaslužna za polovinu cjelokupne apsorpcije ugljika na Zemlji, te da usporava stopu globalnog zagrijavanja. Sada, pak, znanstvenici upozoravaju da se Amazonija polako pretvara u izvor CO2. VEZANE VIJESTI OPET GORI Amazonska prašuma, dom brojnih životinjskih vrsta, opet je u plamenu. Svi su u opasnosti! UNIŠTENJE AMAZONE Ekolozi zatražili da se brazilskom predsjedniku Bolsonaru sudi u Haagu za ekocid Za ovo istraživanje korišteni su mali avioni koji su tijekom posljednjeg desetljeća mjerili razinu CO2 do 4.500 metara iznad šume. Prethodne studije koje su ukazivale na to da Amazonska prašuma postaje izvor CO2, temeljile su se na satelitskim snimkama, no tako prikupljeni podaci bili su manjkavi, ponajprije zbog smetnji koje su uzrokovali oblaci i visoko raslinje prašuma. S obzirom na to da održivo upravljanje šumama može pomoći u ublažavanju klimatskih promjena uz istodobno podupiranje ključnog gospodarskog sektora, Europski parlament poziva na ulaganje više sredstava iz zajedničke poljoprivredne politike u održivo šumarstvo u EU-u. Zastupnici pozivaju na povećanje ukupnih klimatskih koristi koje donose šume i vrijednosni lanac koji se temelji na šumama, poput apsorpcije CO2 i skladištenja ugljika u proizvodima na bazi drva. Parlament također naglašava potrebu za povećanim ulaganjem u istraživanje alternativa fosilnim gorivima.

HRVATSKA VLADAJUĆA GANGA , KOJA DRŽI NACIJU U SVOJIM "DEMOKRATSKIM" KLIJEŠTIMA

Jutarnji list login VELIKI FOTOIZVJEŠTAJ Plenković u Baltazaru okupio 50-ak istaknutih HDZ-ovaca, doznajemo o čemu su ćaskali: Covid potvrde su slali unaprijed Došli su brojni ministri, neki saborski zastupnici, HDZ-ovi gradonačelnici, a tu je bio i Vladimir Šeks Piše: Filip PavićObjavljeno: 15. srpanj 2021. 00:1 Okupljanje saborskih zastupnika HDZ-a, ministara i članova saborske većine u zagrebačkom restoranu Baltazar na Kaptolu počelo je u srijedu oko 20 sati. Tradicionalno je to godišnje okupljanje bitnijih HDZ-ovaca u restoranu Baltazar prije ljetne stanke, koje traje još od mandata Ive Sanadera, a nastavio je i premijer Andrej Plenković. Tu su se dogovarale i koalicije i rekonstrukcije Vlade. Otvorili su večeru svojim dolaskom prvo ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, zastupnik u zagrebačkoj Skupštini Davor Filipović, saborski zastupnik Josip Đakić i bivši predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. image Gordan Grlić Radman Nera Simic/Cropix image Davor Filipović Nera Simic/Cropix image Davor Filipović Nera Simic/Cropix image Vladimir Šeks Nera Simic/Cropix image Vladimir Šeks Nera Simic/Cropix image Josip Đakić Nera Simic/Cropix Kako smo uspjeli vidjeti, Grlić Radman je došao službenim automobilom, Šeks se dovezao taksijem, a Đakić je stigao osobnim automobilom koji je ostavio u garaži Kaptol centra. image Vladimir Šeks Nera Simic/Cropix image Vladimir Šeks Nera Simic/Cropix image Vladimir Šeks Nera Simic/Cropix image Vladimir Šeks Nera Simic/Cropix Zaustavili smo Filipovića, ali nije bio raspoložen za razgovor. Potvrdio nam je ipak da u četvrtak dolazi na prvu sjednicu novog saziva Gradske skupštine, koja se održava ujutro. image Davor Filipović Nera Simic/Cropix Plenković kasnio Premijer Plenković, iako je okupljanje najavljeno za 20 sati, zakasnio je sa stilom, došavši oko 21 sat, ispričavajući se medijskim obvezama - dao je opsežan intervju javnoj televiziji. image Restoran Baltazar Nera Simic/Cropix Sve skupa, koliko smo uspjeli vidjeti, okupilo se nešto više od 50 HDZ-ovaca. Došao je, također među prvima, Josip Aladrović, ministar socijale, a poslije njega i splitski HDZ-ovac Vice Mihanović. image Zoltan Kabok, Josip Aladrović Nera Simic/Cropix image Josip Aladrović i Zoltan Kabok Nera Simic/Cropix image Zoltan Kabok i Josip Aladrović Nera Simic/Cropix image Vice Mihanović Nera Simic/Cropix image Nera Simic/Cropix Zajedno su potom u dobrom raspoloženju stigli ministar uprave Ivan Malenica i ministar gospodarstva Tomislav Ćorić. image Tomislav Ćorić i Ivan Malenica Nera Simic/Cropix image Tomislav Ćorić i Ivan Malenica Nera Simic/Cropix Nakon njih stigli su predsjednik kluba HDZ-a Branko Bačić, premijerov posebni savjetnik Zvonko Kusić, utjecajni zadarski HDZ-ovac Božidar Kalmeta te ministar zdravstva Vili Beroš sa suprugom. image Zvonko Kusić, Branko Bačić, Vili Beroš i Božidar Kalmeta Nera Simic/Cropix image Zvonko Kusić, Božidar Kalmeta, Branko Bačić Nera Simic/Cropix image Zvonko Kusić Nera Simic/Cropix image Vili Beroš Nera Simic/Cropix Došao je i novi gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar. Od ministara je još prisustvovao i Mario Banožić, ministar obrane, te Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, koja je ujedno i prva otišla malo iza 21 sat naručivši taksi. VEZANE VIJESTI PLENKOVIĆ U DNEVNIKU ‘Ne namećemo cijepljenje, radi se o pametnom korištenju digitalne covid-potvrde‘ ANDREJ PLENKOVIĆ Premijer opet pozvao građane da se cijepe: ‘Imamo 46 posto razumnih ljudi koji su to učinili‘ image Marija Vučković Nera Simic/Cropix Među zadnjima je pristigao i Oleg Butković, ministar prometa. - Oprostite, malo sam umoran, upravo stižem iz Albanije... - kazao nam je ispred ne želeći odgovarati na naša pitanja. image Oleg Butković Nera Simic/Cropix Unutra nismo uspjeli ući jer, kako nas je elegantno otpilio Igor Čimbura, sin vlasnika Baltazara Slobodana Čimbure 'nitko ne može unutra bez rezervacije'. Ipak nam je poslije ponudio piće. Covid potvrde poslali unaprijed Navodno se, kako nam je usput odgovorio Darko Horvat, ministar graditeljstva, pregledavaju covid potvrde, iako nismo vidjeli da itko pokazuje mobitel ili papir na ulazu, barem ne na dijelu koji se vidi s ulice. Poslije smo doznali da su svi uzvanici ipak morali poslati covid potvrde ili negativni test prije dolaska. image Darko Horvat Nera Simic/Cropix image Darko Horvat Nera Simic/Cropix image Darko Horvat Nera Simic/Cropix Na meniju je, kako smo uspjeli doznati na ulazu, bilo meso, točnije plate miješanog mesa i pečeni krumpir kao prilog, nakon hladnog predjela - plate pršuta i sira. Otvoreno je i nekoliko butelja vina. Riba, koju u Baltazaru također spremaju, nije bila u kombinaciji jer je premijer navodno alergičan na ribu. image Zvonko Kusić, Tomo Medved, Josip Aladrović i Tena Mišestić Nera Simic/Cropix image Gordan Jandroković, Tomo Medved, Tomislav Ćorić Nera Simic/Cropix image Nera Simic/Cropix - Nisam vam ja ništa puno jeo, ne jedem nakon sedam navečer, samo voće i povrće - odgovorio nam je u prolazi bivši ministar turizma Gari Cappelli. image Gari Cappelli Nera Simic/Cropix Tko je na kraju peglao karticu, i čiju, nismo uspjeli doznati iako je vjerojatno sve išlo na 'račun' stranke. Neke od tema razgovora uz večeru, kako smo neslužbeno doznali, bile su godinu dana novog HDZ-ovog mandata, pet godina Plenkovića na čelu HDZ-a, te sve aktualne teme kroz neformalno ćaskanje. Okupljanje nije trajalo dulje od 23 sata, doznajemo, jer premijer u četvrtak rano ujutro putuje za Bavarsku. Klikom na naslovnu fotografiju teksta možete vidjeti kompletnu gleriju s više od 50 fotografija Bez koalicijskih partnera Ove su godine upadljivo s okupljanja izostali koalicijski partneri. Naime, dosad su obično i oni bili pozvani, ali ove godine, kako se moglo vidjeti, nije bilo ni Radimira Čačića ni Milorada Pupovca, koji su bili lani i preklani, a koji Plenkoviću drže saborsku većinu.

"REKLA-KAZALA" ZA EU KRUPNI KAPITAL

Jutarnji list Planet PREKRETNICA Objavljen sveobuhvatni europski klimatski plan koji će nam svima iz temelja promijeniti živote: Ovo su ključne točke Komisija predlaže i uspostavu novog socijalnog fonda za klimu Piše: Luka FišićObjavljeno: 14. srpanj 2021. 17: Europska unija najavila je niz zakona o klimatskim promjenama čiji bi cilj trebao EU do 2050. učiniti ugljično neutralnom. Desetak nacrta prijedloga još čekaju odobrenje 27 država članica, kao i ono Europskog parlamenta. Planovi uključuju oporezivanja avionskog goriva i učinkovite zabrane prodaje automobila na benzin i dizel u roku od 20 godina. Očekuju se ozbiljni sukobi mišljenja unutar Europske komisije, a nastavno na to i višemjesečni pregovori. VEZANE VIJESTI PROTIV EV-A Francuska i Njemačka bore se protiv plana EU o zabrani motora s unutarnjim izgaranjem do 2035. KONFERENCIJA Žene rade mjesec dana besplatno, upozorila eurozastupnica Sunčana Glavak "Djelujući sada možemo odabrati bolji, zdraviji i prosperitetniji način za budućnost. Naš je generacijski zadatak osigurati dobrobit ne samo naše generacije, već i naše djece i unuka. Europa je spremna voditi svijet vlastitim primjerom" - izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Države članice trebale bi sve prihode od trgovanja emisijama potrošiti na projekte povezane s klimom i energijom, a određen dio prihoda od novog sustava za cestovni promet i zgrade trebao bi se namijeniti ublažavanju mogućeg socijalnog učinka na ugrožena kućanstva, mikropoduzeća i sudionike u prometu. Budući da ambiciozni paket, posebno uključivanje sektora cestovnog prijevoza i grijanja i hlađenja zgrada, koji zajedno čine 50 posto emisija stakleničkih plinova i 30 posto obiteljskog proračuna, izaziva zabrinutost da će to negativno utjecati na kućanstva s niskim prihodima, Komisija predlaže uspostavu novog socijalnog fonda za klimu, kojim će države članice pomagati građanima da financiraju ulaganja u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja te čišću mobilnost. Financirao bi se iz proračuna EU, s proračunom u iznosu od 25 posto od očekivanih prihoda od trgovanja emisijama za zgrade i goriva za cestovni promet. Iz njega će se državama članicama osigurati 72,2 milijarde eura za razdoblje 2025. – 2032. nakon ciljane izmjene višegodišnjeg financijskog okvira. Ključne točke plana Proširenje ETS-a Jedan od ključnih prijedloga je revizija i proširenje sustava EU za trgovanje emisijama (ETS). Taj sustav, uveden 2005. jedna je od ključnih politika EU-a za za ublažavanje klimatskih promjena i prvo tržište ugljika u svijetu. U okviru sustava EU ETS poduzeća moraju nabaviti emisijske jedinice za pokriće svojih emisija ugljika. Osnovni je način nabave kupovanje na dražbama, no emisijske jedinice dodjeljuju se i besplatno. Oni koji ne iskoriste svoju kvotu emisije mogu je prodati na tržištu onima koji više zagađuju. Komisija sada predlaže da se gornje granice svih emisija dodatno smanje, a godišnja stopa smanjenja emisija još poveća. Predlaže i postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica u zračnom prometu. Komisija predlaže da se taj sustav proširi i na cestovni promet i grijanje i hlađenje zgrada. Za to je predviđena posebna shema trgovine - proizvođači goriva za grijanje u kućanstvima i goriva u transportu morat će kupiti dozvole za emisije preko kojih će prodavati svoje proizvode. Budući da ambiciozni paket, posebno uključivanje sektora cestovnog prijevoza i grijanja i hlađenja zgrada, koji zajedno čine 50 posto emisija stakleničkih plinova i 30 posto obiteljskog proračuna, izaziva zabrinutost da će to negativno utjecati na kućanstva s niskim prihodima, predviđen je novi socijalni klimatski fond. Države članice trebale bi sve prihode od trgovanja emisijama potrošiti na projekte povezane s klimom i energijom, a određen dio prihoda od novog sustava za cestovni promet i zgrade trebao bi se namijeniti ublažavanju mogućeg socijalnog učinka na ugrožena kućanstva, mikropoduzeća i sudionike u prometu. Automobili s nultom emisijom CO2 Komisija tako predlaže da do 2030. godine svi automobili moraju prosječno smanjiti emisiju ugljikova dioksida za 55 posto, a 100 posto do 2035. godine u odnosu na 2021. godinu. To znači da će svi novoregistrirani automobili od 2035. morati imati nultu stopu emisije ugljikova dioksida, a jedino električna vozila udovoljavaju tom zahtjevu . Diljem EU-a do tada treba osigurati da na glavnim auto-cestama na svakih 60 kilometara bude punionica za električne automobile, a svakih 150 kilometara punionice vodikom. Povećanje obnovljivih izvora energije Udio energije za krajnju potrošnju iz obnovljivih energija morat će biti najmanje 40 posto do 2030. godine. Sadašnji cilj je povećati na udio obnovljivih izvora na 32 posto do 2030. Proširenje ponora ugljika Sustav koji apsorbira više ugljika nego što ga emitira naziva se ponor ugljika. Glavni prirodni ponori su tlo, šume i oceani. Komisija predlaže uredbu o korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi prema kojoj bi se propisao opći cilj EU-a o uklanjanju 320 milijuna tona emisija ugljikova dioksida godišnje do 2030. godine putem prirodnih ponora. Postojat će i nacionalni ciljevi kako bi se države članice brinule za svoje ponore ugljika te ih proširile. EU bi do 2035. trebao nastojati postići klimatsku neutralnost u korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi. Strategija za šume predviđa sadnju tri milijarde stabala u Europi do 2030. godina. Jačanje energetske učinkovitosti Komisija predlaže direktivu o energetskoj učinkovitosti kojom će se utvrditi ambiciozniji obvezujući godišnji cilj smanjenja uporabe energije na razini EU-a kako bi se smanjila ukupna potrošnja energije, emisije i energetsko siromaštvo. Direktiva će sadržavati i smjernice za nacionalne doprinose, a obveze uštede energije za države članice praktički će se udvostručiti. Radi poticanja vala obnove, otvaranja novih radnih mjesta te smanjenja potrošnje i troškova za porezne obveznike obnavljat će se 3 posto zgrada u javnom sektoru godišnje. Usklađivanje oporezivanja energije Revidiranom direktivom o oporezivanju energije predlaže se usklađivanje oporezivanja energenata s energetskom i klimatskom politikom EU-a, odnosno promicanje čistih tehnologija te uklanjanje zastarjelih izuzeća i smanjenih poreznih stopa, koje trenutačno potiču uporaba fosilnih goriva. Novim se pravilima nastoje smanjiti štetni učinci porezne konkurencije u području energije i tako državama članicama osigurati prihodi od zelenih poreza, koji manje ograničavaju rast od poreza na rad. Granična prilagodba emisije ugljika Na temelju novoga mehanizma za prilagodbu, zagađivači će plaćati naknadu na ugljik pri uvozu u Europsku uniju. Taj mehanizam trebao bi pomoći u sprječavanju tzv. “curenja” ugljika, odvraćajući preusmjeravanje proizvodnje u zemlje s manje strogim pravilima o emisijama stakleničkih plinova. Na taj način smanjenje emisija u Europi pridonijelo bi smanjenju emisija u svijetu, a industrije s velikim emisijama neće se preseliti izvan Europe, nego će taj korak potaknuti industriju izvan EU-a i međunarodne partnere EU-a da pođu istim putem. Socijalno pravedna tranzicija Budući da će, kratkoročno gledajući, doći do dodatnog opterećenja za ugrožena kućanstva, iako su, srednjoročno i dugoročno, troškovi tranzicije manji od koristi, Komisija predlaže uspostavu novog socijalnog fonda za klimu, kojim će države članice pomagati građanima da financiraju ulaganja u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja te čišću mobilnost. Financirao bi se iz proračuna EU-a, s proračunom u iznosu od 25 posto od očekivanih prihoda od trgovanja emisijama za zgrade i goriva za cestovni promet. Iz njega će se državama članicama osigurati 72,2 milijarde eura za razdoblje 2025. – 2032. nakon ciljane izmjene višegodišnjeg financijskog okvira.

CRNA GORA , KAO DA SE MOŽE PREMJESTITI IZ MALENOG U VEĆI DŽEP POLITIKANSKIH LUNATIKA

Jutarnji list ANDRIJA MANDIĆ Tko je Vučićev čovjek koji je dobio zadatak Crnu Goru pretvoriti u ‘Srbiju na moru‘: Već ima presudu za pokušaj puča Bio je osuđen na pet godina zatvora zbog sudjelovanja u pokušaju državnog udara 2016. godine Piše: Vlado VurušićObjavljeno: 14. srpanj 2021. 21:09 Andrija Mandić Andrija Mandić Za Crnogorce se nekako na našim prostorima ustalila predrasuda da su lijeni i teško pokretljivi, pogotovo ljeti kad se i kamen na Lovćenu užari. No, ovog ljeta ruše se svi stereotipi, jer što su više temperature, to su političke strasti usijanije. Crna Gora je ponovno na povijesnoj prekretnici, gotovo apokaliptičnoj - kad se odlučuje hoće li opstati kao samostalna i zasebna nacija ili će nestati u "srpskom svetu". Sadašnja vladajuća garnitura, iako je razlika samo u jednom skupštinskom glasu, namjerava provesti potpunu promjenu strateške, političke, etničke, moralne, kulturološke, povijesne i društvene paradigme Crne Gore. Potpuni salto mortale - od suverene zemlje i nacije žele napraviti tek bezličnu "Srbiju na moru", a Crnogorce svesti, kako je to formulirao bivši, sada pokojni patrijarh Irinej - na zavičajnu odrednicu ništa veću od Šumadinaca. Izvesti zemlju iz NATO-a, okrenuti Rusiji i, u konačnici, vratiti se majčici Srbiji. Ovo je borba za opstanak ili nestanak, koliko god to možda zvučalo sudbinski i kataklizmički. Porfirijeva podrška Trenutna kriza vlade može gurnuti zemlju u daljnje podjele, sukobe i neizvjesnu budućnost. Naime, sukobi unutar prosrpske vladajuće koalicije (između manjih i većih prosrpskih ultraradikala) došli su do kulminacije, u kojoj najjača, ali ipak nedovoljno jaka da može sama, Demokratska fronta, želi srušiti također prosrpskog, ali nešto blažeg premijera Zdravka Krivokapića te zapasati sve. Lider krajnje desnog prosrpskog DF-a Andrija Mandić, nakon što je zadnjih dana boravio u Moskvi i Beogradu, pa i kod patrijarha SPC-a Porfirija, koji mu je dao podršku za njegovu političku agendu, krenuo je u konačni, mada riskantni obračun s Krivokapićem, uz svesrdnu pomoć Aleksandra Vučića i Srbije. "Kap koja je prelila čašu" bila je prvo smjena ministra pravosuđa Vladimira Leposavića, koji je negirao genocid u Srebrenici, a potom je crnogorska Skupština izglasala Rezoluciju o Srebrenici, što je u Beogradu shvaćeno kao "nacionalna izdaja", a samog se Krivokapića po provučićevskim medijima nazivalo "gorim i od Pavelića". Iz DF-a su poručili da je to "bruka" i antisrpska politika Krivokapića te da se "iznova sotonizira srpski narod, Srbiju i RS, da se Srbima udara žig genocidnog naroda". Prosrpskim snagama i Beogradu se žuri kako bi ovladali Crnom Gorom, pa je DF krenuo o ofenzivu kako bi instalirao svog čovjeka - Miodraga Lekića, a taj posao mora obaviti Andrija Mandić, najistureniji eksponent i provodnik beogradsko-moskovske "crnogorske politike", kako ne bi bilo nikakvih iskakanja te kako bi se provela potpuna pacifikacija Crne Gore i onemogućio povratak procrnogorskih snaga na čelo države. Čovjek čudnih političkih putanja. VEZANE VIJESTI RUŠE PREMIJERA?! Instrukcije iz Moskve i obračuni po beogradskim kafanama: Krenula je završna bitka za Crnu Goru! VLADA NA KLIMAVIM NOGAMA Krivokapić ne namjerava podnijeti ostavku: ‘Neću pokleknuti pred prvim izazovom‘ U politici se pojavio u trenutku raspada Jugoslavije, kad su već počeli puhati vjetrovi rata. No, tada se Mandić, kao i njegov sadašnji poslovno-etnički subrat Milorad Dodik, kao član raspadajućeg Saveza komunista, našao u tim turbulentnim vremenima uz tadašnjeg premijera oronule Jugoslavije Antu Markovića i njegov uzaludni Reformski pokret. Nakon propasti države, sustava koji je i Markovića otpuhao u ropotarnicu povijesti, okrenuo se na razvalinama socijalističke ekonomije izniklom privatnom biznisu i dobro zaplivao u muljevitim privatizacijskim vodama, a onda shvatio da se u tim prevratničkim ratnim biznis-vremenima treba osloniti na onoga kojeg smatraš jačim - Slobodana Miloševića, te postaje pragmatični nacionalist-poduzetnik. Tako je bio i zamjenik ministra trgovine u jednoj od vlada SR Jugoslavije, nekada zajedničke srpsko-crnogorske države, kada ga je, kažu, baš krenula poslovna karta. Politička pozadina Mandić se ne ograničava samo na tom financijskom planu, treba mu i politička pozadina, pa tako postaje i četnički vojvoda, ali sumnjivog integriteta jer ga konkurentski četnici sumnjiče da je titulu dobio od vojvode Mila Rakočevića "mjesec dana nakon njegove smrti", mada on tvrdi da je sve obavljeno po četničkim uzusima u kući beranskog vojvode Milana Dobrašinovića. U vrijeme ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu politički je aktivan, a svoje "zvjezdane" trenutke taj diplomirani metalurški tehnolog doživljava tijekom kampanje za samostalnost Crne Gore, kada se svesrdno bori protiv neovisnosti kao šef Nove srpske demokratije, mada su mu iskopali da je na prvu godišnjicu crnogorske neovisnosti, 2007. godine, ujutro bio na protucrnogorskom skupu, a popodne na američkom razaraču u Boki kotorskoj slavio Dan neovisnosti. U crnogorskom procesu stoljeća bio je osuđen na pet godina zbog sudjelovanja u pokušaju državnog udara 2016. godine, koji je osmišljen, kako tvrdi sud, u "rusko-srpskim obavještajnim kabinetima", ali se amnestirao dolaskom na vlast.