WEEKLY STAT COUNTER

Prikazi stranice 1234 Najčešće lokacije Sjedinjene Američke Države 524 Hrvatska 162 Vijetnam 150 Njemačka 148 Portugal 53 Irska 50 Francuska 49 Rusija 27 Švedska 21 Kanada 18 Kina 6 Češka 5 Australija 4 Nizozemska 3 Ujedinjeno Kraljevstvo 1 Nigerija 1 Ostalo 12

DESECI TISUĆA SE POVLAĆE PRED URAGANOM IDE

IDA SE PRIBLIŽAVA Deseci tisuća ljudi bježe od razornog uragana, na cestama kolaps: ‘Opustošit će obalu...‘ Stručnjaci pretpostavljaju da će Ida biti jača od uragana Katrine koji je 2005. opustošio veći dio New Orleansa Piše: HinaObjavljeno: 29. kolovoz 2021. 18:18 Deseci tisuća stanovnika Louisiane bježe u nedjelju iz te američke savezne države dok se razorni uragan Ida iz Meksičkog zaljeva približava kopnu, prenosi BBC. Ida je sada uragan četvrte kategorije, jedna kategorija manje od najviše, s neprestanim vjetrovima koji pušu do 240 km/h. Očekuje se da će kasnije u nedjelju udariti na kopno i biti jedna od najjačih oluja koja je pogodila Louisianu u posljednjih 150 godina. Stručnjaci pretpostavljaju da će Ida biti jača od uragana Katrine koji je 2005. opustošio veći dio New Orleansa. S obzirom na to da su stanovnici poslušali vlasti i evakuirali se iz svojih domova, na autocestama i ostalim prometnicama nastale su goleme gužve. New Orleans mayor wants everyone to evacuate asap! “Hurricane Ida” is projected to hit New Orleans Sunday at 120MPH! Same day Hurricane Katrina hit 16 years ago. pic.twitter.com/P1Lcup88go — Saycheese TV ?? (@SaycheeseDGTL) August 28, 2021 People leaving New Orleans metro ahead of Ida. Traffic is tough. #BeOn4 pic.twitter.com/0g7woGF3DV — Payton Malone WWL-TV (@paytonmalonewx) August 28, 2021 Nacionalni centar za uragane objavio je da bi "potencijalno katastrofalna šteta od snažnog vjetra i od poplava mogla opustošiti sjevernu obalu Meksičkog zaljeva, počevši od jutros" (nedjelja). Trenutačno najveća izmjerena brzina vjetra iznosi 249 km/h i ako se poveća za samo 10 km/h Ida će se pretvoriti u uragan pete kategorije. Louisianu dosada nikad nije pogodio uragan te snage. Please stay off of Beach Boulevard! The water is beginning to cover the road. Now is not the time for joyriding. We will continue to provide updates as Hurricane Ida passes through our area. Stay Safe Everyone! #PascagoulaPD #HurricaneIda pic.twitter.com/i4Csw5QzU0 — Pascagoula Police (@pascagoulapd) August 29, 2021 Two cars have already gotten stuck at Hwy 90 and Miramar I’m Biloxi as water has already taken over the roadway. #Ida is powerful, major hurricane and approaching landfall. pic.twitter.com/W4P9JKyTSi — Justin Mitchell (@JustinMitchell_) August 29, 2021 Nacionalni centar je izvijestio da se Ida u 12 sati po mjesnom vremenu nalazi oko 80 km jugozapadno od ušća rijeke Mississippi i kreće se prema sjeverozapadu. Dok je iznad površine oceana može još više ojačati. Guverner Louisiane John Bel Edwards u subotu je stanovnike upozorio da bi "do večerašnjeg odlaska u krevet morali biti ondje gdje namjeravaju pričekati prolazak oluje". Poručio im je da se dobro pripreme, jer prognoza za nedjelju predviđa silovito i brzo pogoršanje vremena. VEZANE VIJESTI 12297825 DOLAZI IDA Oluja svih oluja stiže u Louisianu, na udaru i New Orleans: ‘Ovo bi mogao biti najgori uragan od 1850-ih‘ Guverner susjedne savezne države Mississippi proglasio je izvanredno stanje. Breaking: Conditions are quickly deteriorating in Grand Isle, Louisiana, as Hurricane Ida approaches the area. (Video via John Humphress) pic.twitter.com/Qxx6s3OM9X — PM Breaking News (@PMBreakingNews) August 29, 2021 Ida je već opustošila dio Kube, rušeći stabla i noseći krovove kuća, a na Jamajci je prouzročila obilnu kišu. Nema informacija o smrtno stradalima. Južna Louisiana se još oporavlja od posljedica prošlogodišnjeg uragana Laura. Ta savezna država ima, u posljednjih sedam dana, treću najveću incidenciju zaraženih covidom-19 na 100 tisuća ljudi. Država ne planira evakuirati bolnice koje su zagušene priljevom covid-19 pacijenata. Guverner Edwards kazao je ranije da će vjetrovi biti snažni i da će pogoditi područja u promjeru od 480 kilometara. Istaknuo da će to možda biti najgori uragan u Louisiani od 1850-ih. Grand Isle wind gust 136 mph, current view of surge and wind from Christie Angelette. #lawx @FOX8NOLA pic.twitter.com/YkHkqtGwk3 — Zack Fradella (@ZackFradellaWx) August 29, 2021 Louisianu je prije 16 godina devastirao uragan Katrina, a tada je poginulo više od 1800 ljudi. Vlasti su naredile evakuciju priobalnih područja, što je dovelo do zastoja na autocestama i nestašica goriva na nekim benzinskim postajama. Raspoređeni su dodatni timovi i oprema zbog očekivanih nestašica struje. Predsjednik Joe Biden kazao je da se koordinirao s distributerima električne energije i da je u Teksasu i Louisiani raspoređeno 500 saveznih djelatnika za hitne situacije. Tvrtke su smanjile proizvodnju "offshore" nafte za 91 posto, a rafinerije u Louisiani rade smanjenim intenzitetom. Regionalna cjena nafte porasla je zbog očekivane smanjene proizvodnje i povećane potražnje uslijed evakuacija.

NAJVEČI UDARAC U TRBUH STVARALAĆKIM MASAMA, IKADA SAZDAN OD STRANE KRUPNOG KAPITALA

‘UDARAC U TRBUH‘ Insajderski izvještaj: ‘Bio je to najgori dan u Bijeloj kući, noćna mora koja se ostvarila‘ Neki kažu da je Biden bio više vođen željom da što prije napusti Afganistan, nego da se usredotoči na način kako to učiniti Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 29. kolovoz 2021. 16:13 Kad je zapovjednik američkog združenog stožera general Mark Milley u četvrtak tek nešto iza 9:15 sati u Washingtonu obavijestio predsjednika SAD-a Joea Bidena da je bombaš samoubojica aktivirao eksploziv na ulazu u zračnu luku u Kabulu, predsjednik je bio ljutit i zaprepašten - ali ne i iznenađen, piše CNN u velikom insajderskom izvještaju o 'najgorem Bidenovom danu' od preuzimanja dužnosti u Bijeloj kući. Biden se upravo spustio iz svoje rezidencije u famozni 'Situation Room' (podrumsku prostoriju Bijele kuće u kojoj se predsjednici sastaju s vojnim vrhom i drugim ključnim dužnosnicima u kriznim situacijama) gdje su glavni obavještajci u zemlji zauzeli svoja mjesta oko velikog drvenog stola kad je stiglo prvo izvješće o događajima u Kabulu. To je bio scenarij iz noćne more kojega se Biden danima pribojavao jer su obavještajne službe, na temelju poruka koje su presrele, upozorile da se tako nešto može dogoditi. Kompleksnost situacije u Kabulu, hitnost misije evakuacije i neobično partnerstvo s talibanima koji kontroliraju okruženje zračne luke, dali su Bidenu i njegovu timu ograničene opcije da zaštite ljude na aerodromu. Sudionici sastanka zadržali su se u 'Situation Roomu' više od sat vremena i primali informacije iz Kabula te proučavali karte područja oko zračne luke. Biden se nakon toga vratio u Ovalni ured gdje je o događajima obavijestio svojeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Jakea Sullivana i predstojnika ureda Rona Klaina. Kako je dan odmicao, situacija se pogoršavala. Izvještaji o "američkim žrtvama" pretvorili su se u izvještaje o ubijenima, što je vijest koja je stigla do Bijele kuće oko podneva. Broj poginulih je s početnih četvero narastao na 10, pa sve do 13 što je poražavajuća brojka za predsjednika tijekom čijeg mandata još nije bio poginuo niti jedan vojnik. Poginuli marinci radili su na provjeravanju onih koji ulaze u kompleks aerodroma, a jedan je časnik rekao da su bili tako blizu ljudima da su 'mogli osjetiti njihov dah'. Nema vremena za emocije Bidenov tim zadužen za nacionalnu sigurnost imao je vrlo malo vremena emotivno procesuirati prostigle informacije, kazao je jedan dužnosnik, jer su se morali usredotočiti na nastavak misije osiguravanja zračnog mosta iz Kabula s obzirom da je evakuacija ušla u najopasniju fazu i da je trebalo eliminirati teroriste. (U petak navečer su obavijestili da su izveli uspješnu operaciju dronom i ubili članove organizacije ISIS-K koji su organizirali napad.) Iako je poznat po sporadičnom gubljenju živaca, mnogi su Bidenovi pomoćnici kazali kako je predsjednik to čitavo vrijeme bio vrlo pribran i smiren. No kad je stigao u Istočnu sobu Bijele kuće i zatvorio vrata, bilo je vidljivo da je itekako pod stresom. - Ovo je jako težak dan, kazao je Biden na početku svojega govora koji je zajedno s pomoćnicima pripremao oko sat vremena. Bidenovo raspoloženje išlo je od tuge, pa do odlučnosti da se 'otkriju i ubiju krivci', sve do opravdavanja odluke o prekidu najdužeg američkog rata. - Dame i gospodo, bilo je vrijeme da ovaj rat koji traje već 20 godina napokon završi, kazao je Biden prije nego je otišao s govornice. Četvrtak je bio najsmrtonosniji dan za američke trupe u gotovo deset godina. Rat koji traje već gotovo 20 godina, završio je u krvi, muci i sa žestokim optužbama na račun predsjednika koji ga završava. Deseci zaposlenika Bijele kuće s kojima su CNN-ovi reporteri razgovarali nakon tragičnih događaja, pokazuju da je čitava administracija bila posve zaokupljena događajima u Kabulu te otkrivaju izrazitu Bidenovu želju da napokon završi rat dok istovremeno nastoji obuzdati ratni kaos. Bidenovi suradnici uvjeravaju da je predsjednik pravi čovjek za ovaj trenutak: veteran vanjske politike, vrlo suosjećajan čovjek i otac vojnika. Ipak čitava četa kritičara, uključujući i neke demokratske saveznike, sada propituju koliko su desetljeća Bidenova iskustva u vanjskoj politici doista pripomogla njegovim zdravim odlukama i kompetentnom vođenju u ovom kriznom trenutku. Bidenov rejting već pokazuje znakove opadanja, a među demokratima se budi strah da će ovaj događaj otežati provođenje njihovih zamisli na domaćem terenu. I dok demokrati razmišljaju kako spasiti situaciju, republikanci žestoko napadaju ono što smatraju očitom greškom. Tko će biti odgovoran Tim dugogodišnjih Bidenovih suradnika sada je suočen s optužbama da predsjednika nisu dobro pripremili za ono što je sam Biden nazvao 'neizbježnim kaosom u zadnjim danima rata'. Biden je trenutačno fokusiran na misiju u Kabulu, kažu njegovi asistenti, no dodaju da će s vremenom vjerojatno nekoga proglasiti odgovornim za ono što se dogodilo. - Mislim da bi neki ljudi iz njegova tima za nacionalnu sigurnost trebali podnijeti ostavku. No, to je do njih i do njega, kazao je Adam Kinzinger, republikanac koji je oštro kritizirao Bidenovu politiku prema Afganistanu, a bio je oštar kritičar i događanja u vlastitoj stranci. Bijela kuća kaže da Biden ne namjerava pozvati vojne čelnike da podnesu ostavke zbog smrtonosnih napada u četvrtak, a glasnogovornica Jen Psaki kazala je da predsjednik i dalje ima puno povjerenje u državnog tajnika Antonyja Blinkena koji je suočen s posebno teškim kritikama zbog svoje uloge u koordinaciji evakuacije Amerikanaca i Afganistanaca koji su radili za koalicijske snage posljednjih 20 godina. Pa ipak, Psaki priznaje da je Bijela kuća imala malo vremena za razmišljanje i o čemu drugome osim o trenutnoj operaciji evakuacije, posebno nakon što je Biden upozoren da su vrlo izgledni daljnji napadi kako vojska prestaje sa svojim aktivnostima. - Trenutno nema baš mnogo vremena za samorefleksiju, kazala je Psaki o trenutnoj situaciji u Afganistanu gdje su američke snage prisiljene surađivati s talibanima u posljednjim danima rata. - Fokusirani smo na trenutni zadatak. Upitan da opiše nekoliko posljednjih, vrlo napetih dana, jedan drugi dužnosnik Bijele kuće je rekao: - To je kao da hodaš po žici bez zaštitne mreže i svaki čas možeš pasti. Bomba koja otkucava Od trenutka kad je Kabul pao u ruke talibana 15. kolovoza, američke i zapadne obavještajne službe upozoravaju na mogoćnost terorističkog napada kako bi se stvorio kaos među Afganistancima koji očajnički pokušavaju pobjeći. Brojni ISIS-ovi teroristi pobjegli su iz zatvora diljem Afganistana čime se povećao strah da bi mogli probiti zaštitni talibanski kordon oko aerodroma. U svakodnevnim Bidenovim sastancima s timom nacionalne sigurnosti, velika je količina vremena potrošena na razgovore o 'aktivnim prijetnjama' koje pristižu iz redova ogranka Islamske države koji djeluje na području Afganistana - ISIS-K. Podaci o mogućim napadima su bili vrlo 'specifični, ozbiljni i vjerodostojni' u danima prije eksplozija kod aerodroma, kazala je osoba vrlo upućena u događanja. I dok su američke snage provodile protuterorističke operacije oko Kabula kako bi pokušale otkloniti prijetnju, dužnosnici su se bojali da 'bomba otkucava'. U utorak i srijedu prijetnja je postala toliko akutna da su američki dužnosnici počeli obavještavati druge zapadne zemlje koje su izvršavale vlastite misije evakuacije, da je preopasno nastaviti. U jednom trenutku, američki obavještajni dužnosnici imali su pristup presretnutim komunikacijama izravno povezanima s potencijalnim napadom, rekao je jedan američki dužnosnik. Konačno, u srijedu navečer, State Department je izdao zlokobno i vrlo specifično upozorenje Amerikancima da se drže dalje od ulaza zračne luke do daljnjega. Bio je to posljednje što je moglo biti učinjeno u situaciji u kojoj je Bidenova administracija već imala iznimno ograničene mogućnosti, rekao je dužnosnik. Upozorenja nisu obeshrabrila gomilu Afganistanaca koji očajnički traže izlaz iz zemlje i natjerala ih da se odmaknu od ulaza. Kad se dogodila eksplozija, tijela su bila razbacana u smrdljive odvodne kanale, a preživjeli su pobjegli od užasnog prizora. Mnogi u Bijeloj kući posljednjih su tjedana bili frustrirani neuspjehom obavještajne zajednice da predvidi koliko će brzo Kabul pasti pod vlast talibana - čak su i najpesimističnije procjene govorile da bi to moglo potrajati najmanje mjesec dana. No, informacije koje je Bijela kuća dobivala o potencijalnom napadu kod zračne luke, bile su tragično točne. Jedan dužnosnik koji je u četvrtak sate proveo na sastancima i telefonskim pozivima, opisao je kako je, kad je konačno dobio trenutak predaha, samo buljio u ekran mobitela na kojemu su bila tijela razasuta oko mjesta napada. - Bio je to izravni udarac u trbuh, prisjetio se dužnosnik

SMRT MULTIKULTURALIZMA

Gola istina o novom valu islamskih migranata: Meni suknja, tebi burka? Možda ipak ne... Poruke iz Pariza i Berlina koje čujemo ovih dana nemaju mnogo veze s onima koje su se čule u krizi 2015. godine Piše: Đino KolegaObjavljeno: 29. kolovoz 2021. 17:26 Nakon pada Kabula pitanje imigracije ponovno je vrući politički hit na Starom kontinentu, no ovaj put europski čelnici, čini se, pjevaju drugačiji refren nego prije pet-šest godina. Angela Merkel, koja je one 2015. predusretljivo ugošćivala svakog Sirijca s naprtnjačom, okrenula je ploču. Njeno čuveno "Mi to možemo" postalo je: "Ne možemo riješiti sve probleme ako ih primimo". Merkeličin nasljednik u CDU-u, Armin Laschet, danas se skrušeno posipa pepelom: migrantska kriza iz 2015., kaže, ne smije se ponoviti. Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak je istaknuo kako "Europa ne može sama snositi posljedice situacije u Afganistanu" te se "mora zaštititi od ilegalnih migracijskih tokova". Grčka, čiji...

SLJEDBENIK - SEKTAŠ -SEKTER-JAŠENJE

Oznake su ljudske skuposti, koje budzašto, u bescjenje, iz raznih razloga i pobuda, raskusa svoje jedinstveno biće u magareću narav tuđinove podređenosti. I glavna je motorna snaga jaće beštije, da jaše nad nemoćnijim humanoidom.

PIŠE INOSLAV BEŠKER ZA GLOBUS

Kineska simultanka na Indopacifiku: Američko-kinesko nadmetanje ulazi u dekadu opasnog življenja Quad je zajednička antikineska inicijativa Indije, Australije, Japana i Sjedinjenih Država i svojom je sinergijom privlačniji od Kine Piše: Inoslav BeškerObjavljeno: 29. kolovoz 2021. 14:44 Kineski i ruski vojni manevri ovaj tjedan u sjevernim podnožjima Pamira, odvojeni ali nimalo slučajno sinkroni, pripadaju u uobičajenu vojnopolitičku gimnastiku kada se situacija zakuha. A i u Moskvi i u Pekingu ocjenjuju da se američkim debaklom u Afganistanu stanje ondje nije stabiliziralo, štoviše. U Moskvi predsjednik Vladimir Putin izjavio je u nedjelju da je glavna briga šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova da “sa stotinama tisuća izbjeglica, možda ih bude i milijun, u Uzbekistan i Tadžikistan ne uđu teroristi”. Strah da bi talibani, ohrabreni uspjehom u Afganistanu, mogli proširiti svoj aktivan utjecaj na sjever, još je jači u Pekingu, jer se smatra pouzdanim da su u talibanskim redovima na krajnjem sjeveroistoku zemlje, i poneki Ujguri iz obližnjega Istočnog Turkestana, koji Kinezi zovu Xinjiang i nemilosrdno ga “pokinezuju”. Ipak, afganistansko pitanje ili afganistanska kriza zapravo je pravi predah u daleko većoj kineskoj brizi – a to je zajednička fronta indopacifičkih velesila, koje se baš u kineskome “prednjem dvorištu”, na oceanskom prostranstvu, nešto protive pekinškoj ideji o Kini kao sljedećoj gospodarici morâ, nakon Španjolske, pa Engleske, pa (zasad još) Sjedinjenih Država Amerike. I Afganistan se – još ćemo možda doznati s koliko kineske aktivne potpore – uklopio u ambiciozni plan kineskog predsjednika Xija Jinpinga da Kina do 2035 postane prva svjetska ekonomska, tehnološka te, po mogućnosti, i vojna sila i samim time arbitar globalnih međunarodnih odnosa, prvo na morima, a onda i na kopnima, kao prava globalna supersila. U tome Kina nije u dilemi kad je posrijedi strategija, ali jest u pogledu taktike. U Afganistanu, međutim, dilema je i strategijska. Peking je sretan što je njegov glavni zapadni rival izgubio snagu i ugled “pod prozorom” Središnjeg Carstva i što se sada Kini u Afganistanu smiješi uloga na koju su Rusi aspirirali od Ekaterine II i feldmaršala Potëmkina do predsjednika Gorbačëva. U 32 godine otkako su afganski mudžahidi (unutar kojih su USA izdašnom pomoću omogućile da isklijaju i ojačaju Al-Qa’ida i talibani) potpisali izlaznicu Sovjetskoj armiji i u 20 godina otkako su Osamini “šehidi” razbili Dvojne nebodere u New Yorku i komad Pentagona u Washingtonu, Kina je prolazila svoju fizioterapiju i sada je jača od Rusije i al pari s Amerikom. Da, tek sada je to Nova Kina. Naravno – budući da se u globalnoj politici ne igra tek jedna šahovska partija nego simultanka – Peking je, američkim debaklom u Afganistanu, zabilježio važan i, što je važnije, efektan poen: glavni globalni suparnik otjeran je iz “kineskoga stražnjeg dvorišta”, ostavivši oružje, opremu i obraz. Još važnije: nije Peking za to platio gotovo ništa. A ima i bonus: strašno siromašan Afganistan ima krasnih sirovina, na primjer litij, za silne kineske baterije, od mobitela i kompjutera do automobila. Ali za ozbiljan savez s paštunskim sunitskim talibanima, koji su preuzeli vlast u Kabulu, trebat će i poneki ustupak kineskih vlasti spram sunitskih Ujgura, izloženih kulturicidu u Istočnom Turkestanu. A Ujguri bi mogli, u očaju, povjerovati da su im talibani jedini prijatelji na svijetu. Ne, Peking ne bi volio da ga zakači Al Qa’ida 2.0. U njihovom sistemu bi rušenje nekog nebodera u Shanghaiju bilo viđeno još mnogo tragičnije nego napad prije 20 godina u USA. U Washingtonu je mlađi Bush dobio konsenzus, u Kini bi Xi izgubio obraz. Zato, dok gleda na Pacifik, mora misliti i na stražnji ulaz. A sprijeda Quad – zajednička inicijativa Indije, Australije, Japana i Sjedinjenih Država – Kinu daleko više brine nego prije četiri godine, kada se pojavila, analizira Kevin Rudd za Foreign Affairs. Kada je tadašnji japanski premijer Shinzo Abe pozvao predstavnike ostalih triju zemalja na sastanak u Manili u studenome 2017, kineski lideri su to otpisali kao puku propagandnu pjenu. “Smišljena je za drpanje naslova”, siguran je bio kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi. “Oni su kao morska pjena na Tihom ili Indijskom oceanu: izazivaju nekakvu pozornost, ali će brzo iščeznuti.” Kinezi su imali pozitivno povijesno iskustvo: slično je okupljanje pokušano i desetak godina ranije, ali bez nekih vidnih posljedica. Ujeo vuk magare. Razlika je, pak, što je Kina ojačala, pa je ojačao i motiv okupljanja: strah od prevelike težine prevelikog susjeda. Tako je u ožujku održan prvi sastanak Quada na najvišoj razini, gdje su troje premijera i američki predsjednik potpisali obznanu. image Xi Jinping Li Gang/Xinhua News/Profimed Dodatni je motiv što je “strateško suparništvo” s Kinom jedna od rijetkih i zapravo najjača točka suglasnosti demokratâ i republikanaca, koje je Trumpovo predsjedništvo posvađalo dublje nego ikada od izbijanja građanskog rata. Naime, ako Kina ostvari cilj i postane prva ili čak jedina supersila, ona bi u tom slučaju bila kadra mijenjati pravila međunarodnog poretka, onako kako se to činilo u Versaillesu 1919, u Bretton Woodsu i San Franciscu 1944-1945, dok bi sljedeći put scena mogao biti, što znamo, Hong Kong. Ili Wuhan o 20-godišnjici covida-19 (u svakoj šali pola istine). Kinu ne ždere NATO. Em je daleko, em se pokazao nesposobnim u Afganistanu. Zapravo je ne ždere ičija vojna sila, jer smatra da je toliko mnogoljudna i prostrana, po istom obrascu po kojemu ni Napoléon ni Hitler nisu uspjeli pokoriti Rusiju. Quad je ozbiljna prijetnja ne zbog svoje vojne snage (a u zbroju ona je ipak zasad nadmoćna), nego zbog svojih ekonomskih mogućnosti. Kina može dominirati indopacifičkim područjem samo ako obalne zemlje, počev od bližih i manjih, uklopi u svoju interesnu sferu list po list, “kao artičoku”, kako je Cesare Borgia tumačio svoju metodu osvajanja državica u Romagni, a Machiavelli to razglasio kroz zemlje ivjekove. Ponovimo: nije posrijedi vojna, nego ekonomska dominacija, čiji su pipci globalni. Nije potrebno proučavati kinesku kreditnu i investicijsku politiku u Africi, dovoljno je vidjeti što se dogodilo s kreditiranjem i izgradnjom autoceste kroz krš Crne Gore. Napokon je Evropska unija izračunala da joj se isplati zamijeniti Kinu kao vjerovnik toga NATO-va grumena na Balkanu (bude li stani-pani, gdje će Joanikije naći novac da eventualnoj srpskoj Crnoj Gori izvuče glavu iz omče?). Ostale indopacifičke države, poput Indonezije (najmnogoljudnije muslimanske države na svijetu), pa izrazito katoličkih Filipina, sve do pacifičkih mikrodržava čiju je važnost uočio Chester Nimitz logikom koja je još aktualna, morat će u nekom trenutku izabrati ili reizabrati stranu u tome planetarnom suparništvu. Quad je svojom sinergijom, koja se odmiče od sebičnosti pukih nacionalnih interesa svake pojedine članice, ovog časa apsolutno privlačniji od Kine, koja je upravo demonstrirala, na primjeru Hong Konga, koja je granica njezine navodne elastičnosti. Nije ispalo dobro. Pisali smo kako se to reflektira na Tajvan. Xiju je pitanje, smatra Rudd, hoće li se Quad razviti dovoljno koherentno i koordinirano da ozbiljno ugrozi kineske globalne interese na širemu pacifičkom arealu. A ta je mogućnost sada u Pekingu daleko realnija nego prije samo četiri godine. Utoliko američko-kinesko nadmetanje ulazi u “dekadu opasnog življenja”, kako to na više mjesta tvrde promatrači. A Japan zna da i njegova sudbina ovisi o tom ishodu, pa se zato i zauzeo za kvadrilateralno okupljanje, iako je 2004, pri prvom pokušaju, povod bio tsunami, onaj izvorni, morski, ne politički. Tada George W. Bush, do grla angažiran u Afganistanu, nije htio čak ni u tom povodu odalečiti Kinu, jer je smatrao da mu je važnije imati je uza svoj bok u borbi protiv terorizma, podsjeća Rudd. U Delhiju je tadašnji premijer Manmohan Singh smatrao partnerstvo s Kinom kao, kako je govorio, “imperativnu nužnost”. U Canberri se konzervativna vlada Johna Howarda bojala da bi Quad mogao nauditi ekonomskoj koristi od trgovinskih veza s još nedovoljno ojačanom i stoga potrebitom Kinom. Smatrao je da bi ulazak Indije oslabio trilateralnu suradnju s Japanom i USA. Štoviše, Australija se 2007 i formalno povukla iz inicijative. Kada je Shinzo Abe, glavna lokomotiva Quada, podnio ostavku u rujnu 2007 uslijed neugodne bolesti, njegov nasljednik, Yaseo Fukuda, dopustio je da četverostrana, odnosno trostrana inicijativa (poslije povlačenja Australije), tiho premine u ostavi zaboravljenih ideja. Ali ponekad se vraćaju. Nacionalist Abe je ponovo postao predsjednik japanske vlade 2012, te je to ostao do lani. Kad je Abe ponovno okupio grupu desetljeće poslije neuspjeha 2007, strateške su se okolnosti znatno promijenile. Nakon godina sve većih napetosti između USA i Kine, sve izrazitijega kineskog svojatanja pozicija u Južnome te Istočnome kineskome moru a i ponovljenih sukoba kineskih i indijskih snaga duž njihove osporavane kopnene granice, strateško razmatranje odnosa s Kinom promijenilo se u svim četvorim glavnim gradovima zemalja članica Quada. Ipak, vidjeli smo, Peking je smatrao da nema razloga za brigu. Naime, Quad se zaista ponovo sastao, u studenome 2017, na razini ovlaštenih diplomata, na margini sastanka na vrhu o istočnoj Aziji u Manili. Quadov sastanak je bio neuspješan: nije uspio poroditi niti zajedničku obznanu u kojoj bi makar ocrtali zajedničku stratešku svrhu. Peking je ostao u velikoj mjeri ravnodušan čak i nakon prvog sastanka ministara vanjskih poslova Quada, u rujnu 2019 u New Yorku, pa čak i kad su se ministri konačno složili raditi zajedno na onome što će postati mantra Quada: “unaprijediti slobodan i otvoren Indo-Pacifik”. Sloboda i otvorenost profilirale su se kao differentia specifica spram Kine, optuživane za autoritarnost ili čak totalitarnost u pristupu indopacifičkom bazenu. Nije mnogo, ali može biti presudno. Poštenje samo ne kvalificira nikoga za dužnost složeniju od “blagajnika kućnog savjeta”, ali je condicio qua non za svaku višu dužnost, formalno čak i u zemljama gdje je pošten ministar kontradiktorna sintagma. Podjednako tako su sloboda i otvorenost toliko općenite primarne karakteristike, da ih ni ne primjećujemo na Jadranskome moru, dok se ne sukobe ribari i ne priskoče impozantni čamci ratnih mornarica. Samim time što su sloboda i otvorenost postale politička razdjelnica na indopacifičkom prostoru, Kini je zaprijetila izolacija. Abe se iz Kasandre pretvorio u Tiresiju. Dodatni impuls dao je sam Peking, kada su kineski vojnici na nedefiniranoj himalajskoj granici ušli u fizičke sukobe s indijskim vojnicima. Navodno Kinezi nisu ispalili ni metak. Dovoljno je bilo da njih desetak nasrnu zajedno na jednoga ili dvojicu Indijaca i da ih pokušaju odgurati sa zauzete točke, makar oni pali u ponor. Korištene su i batine (ili puške kao batine, svašta se pričalo jer odande nitko nije javljao). Ukratko, poginulo je 20 indijskih vojnika (za Kineze nitko nije objavio ništa). Delhi nacionalista Narendre Modija, koji je dotad bi najkolebljiviji u pogledu potrebe za Quadom, iznenada je shvatio da ostaje sam na vjetrometini ako se ni s kim ne udruži. Trumpov državni tajnik Mike Pompeo došao je lani u listopadu u Tokyo s mantrom da “Quad treba institucionalizirati”, “izgraditi zbiljski sigurnosni okvir”, pa čak i u “odgovarajuće vrijeme” proširiti grupaciju kako bi se “suprotstavili izazovu koji Kineska komunistička partija predstavlja svima nama”. Nakon tog sastanka, Indija je pozvala Australiju da se pridruži godišnjim pomorskim vježbama na području Malabara, zajedno sa Sjedinjenim Državama i Japanom. Prethodno je upravo Indija odbila dopustiti australsko sudjelovanje u tim vježbama bojeći se da bi mogla razljutiti Peking. Sada je pak Delhi htio makar malo zastrašiti Peking, pokazati da nije sam. Tada se više, kako zaključuje Rudd, ni Pekingu Quad nije doimao kao prolazna pjena na pučinskom valu. Pa je kineski ministar vanjskih poslova Wang izjavio da je Quad “Indopacifički NATO”, a njegovu strategiju je nazvao “velikim sigurnosnim rizikom”. Uslijedile su neočekivane i nenajavljene restrikcije uvoza australske robe u Kinu: prvo ugljena, a onda su na red došli meso, pamuk, vuna, ječam, pšenica, drvo, bakar, šećer, jastozi i vino. Lanac se raskida na najslabijoj karici, a kako je australska privreda najslabija među Quadove četiri, svrha tog pritiska bila je oslabiti Australiju i natjerati je da se povuče. Nije upalilo ni to, ni pokušaj popravljanja odnosâ s Indijom i Japanom. Strah je prevladao. Stoga je ove godine i Peking promijenio taktiku: krenuo je u verbalni politički napad. Trumpa, u čiju se orijentaciju nitko nije mogao pouzdati, naslijedio je Joe Biden, koji je na sastanku na vrhu u ožujku izjavio da će Quad biti glavni potporni stup njegove strategije u Indo-Pacifiku. A nekadašnji skeptik Narendra Modi je prisnažio da je “Quad postao punoljetan. Odsad će biti važan stup stabilnosti u [našem] regionu”. U Pekingu se uzima u obzir da bi sve četiri sile mogle zajednički priteći u pomoć Tajvanu, ako ga NR Kina pokuša silom vratiti u svoj ustavni obor. I u tom sklopu Xiju je važno unaprijediti stratešku suradnju s Putinovom Rusijom, kako na Pacifiku, tako i u Sibiru i centralnoj Aziji. Putin je već rusko-kineske odnose ocijenio kao “najbolje u povijesti”. Lakmusov moment bit će XX kongres Kineske KP, u jesen 2022, na kojemu će Xi Jinping ili dobiti bianco mjenicu za još jedan decenij na čelu Kine – ili je neće dobiti, pa će preživjeti Kongres, ali će se morati povući nedugo zatim, pred grupom koja će hvaliti Denga. U tom sklopu Xi će koristiti Quad da ustvrdi kako je Kina sa svih strana ugrožena i da joj treba odlučna, čvrsta politika. Što spram navedenoga planetarnog suparništva može i hoće Evropa, koja je do prije devet desetljeća ravnala svijetom (i u kojoj su dvije skorojevićke nacionalne države sklopile sramotan pakt s Japanom tridesetih prošlog stoljeća) a do prije šest-sedam desetljeća još dopirala kolonijalnim svojim carstvima do Indokine, Indonezije i Pacifika? Evropa, ona okupljena u Uniji, ima tri mogućnosti. Prva je, i najlogičnija, da ojača svoju ekonomsku i vojno-sigurnosnu integraciju i nametne se kao globalni faktor kadar štititi vlastite interese. Da je ozbiljno htjela, mogla je to činiti i dosad. Druga je, nažalost logična, da nastavi kratkoročno štedjeti i da se unovači kao prirepak Kine, kao što je od II svjetskog rata prirepak Sjedinjenih Država Amerike. Treća je, najvjerojatnija, da će i dalje promatrati pasivno, koncentrirana na svoja unutrašnja gloženja, apelirajući na staru slavu svoje kulture, kao neka znatno sklerotična osoba, što je možda definira. Ali evropski odabiri nisu tema ovog članka. Oni više ne znače mnogo u svijetu

NJEMAČKA USMJERENA PREMA KLASIČNOJ FILOZOFII- ILI PREMA SURADNJI RADA SA KAPITALOM

ZOVU GA ‘SCHOLZOMAT‘ Ovo je najizgledniji nasljednik Angele Merkel: Izgleda kao bankar, ali njegova bi stranka ‘kolektivizirala‘ tvornice! Ako su ankete u pravu, on bi na izborima sljedeći mjesec mogao odnijeti pobjedu i postati najmoćnija politička figura u Europi Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 29. kolovoz 2021. 12:32 Predizborni skup S Za čovjeka koji bi mogao preuzeti krunu Angele Merkel i postati najveće izborno iznenađenje ove generacije u Njemačkoj, Olaf Scholz je pomalo podcijenjena figura, piše britanski Telegraph u članku koji potpisuje dopisnik tog lista iz Berlina. Kad je ovaj tjedan njegova predizborna kampanja započela na ulicama Berlina, nije bilo nikakvog znaka pobune kakva je zahvatila ljevicu u Europi posljednjih godina. Scholz je odbacio svoj sako i kravatu, no njegova vitka, proćelava figura i uglađeno ponašanje više su odavali dojam nekog bankara na uredskoj zabavi nego mogućeg novog europskog vođe. Pa ipak, 63-godišnji Scholz skoro je posve sam vratio europsku ljevicu iz mrtvih, a ako ankete imaju pravo, on bi na izborima sljedeći mjesec mogao odnijeti pobjedu i naslijediti Angelu Merkel na mjestu najmoćnije političke figure u Europi. - Bolja budućnost je moguća, kazao je tijekom predizbornog skupa ovaj tjedan u Berlinu. - Budućnost s poštovanjem. Budućnost s radnim mjestima. Budućnost sa stvarnom klimatskom politikom, dodao je. image Predizborni skup SPD-a Tobias Schwarz/AFP Njegovi pristalice napunili su Bebelplatz, trg u središtu Berlina zloglasan po tome što su nacisti na njemu spaljivali knjige. Sve se crvenilo, što je boja Scholzove Socijaldemokratske partije, a mnogi su čak nosili i crvene maske za lice. Čudesan oporavak Socijaldemokrati su, uz Merkeličine konzervativne kršćanske demokrate (CDU), bili jedna od dvije najjače stranke u Njemačkoj. Baš kao i većini tradicionalnih stranaka lijevog centra u Europi, posljednjih im se godina popularnost srozala, a njihove šanse na izborima otpisali su gotovo svi. No, posljednjih je mjeseci SPD doživio čudesan oporavak i vratio se praktički iz mrtvih do prvog mjesta u anketama i to samo četiri tjedna prije izbora. image Predizborni skup SPD-a Tobias Schwarz/AFP Još samo prošli mjesec, SPD je bio na trećem mjestu s 15 posto podrške, iza CDU-a i Zelenih koji su, činilo se, zauzeli njihovo mjesto glavnog rivala Merkeličine stranke. No, prošli tjedan SPD je narastao za nevjerojatnih osam postotnih poena i preuzeo vodstvo od 23 posto, što je bolji rezultat od 22 posto CDU-a i 18 posto Zelenih. Popularniji od stranke Na skupu u Berlinu nije bilo nikakve dvojbe što stoji iza takvog uspjeha. Slike Olafa Scholza bile su posvuda. Sve je više nalikovalo na predsjedničku kampanju nego okupljanje stranke. 'Budućnost Njemačke' - bio je slogan koji se mogao iščitati s jednog od plakata. 'Olaf Scholz će se za to pobrinuti', stajalo je na drugom. Scholz je nedvojbeno popularniji od vlastite stranke: redovito vodi u anketama popularnosti političara koje pitaju za koga biste glasovali da Njemačka ima predsjednički sustav. image Predizborni skup SPD-a Tobias Schwarz/AFP Njegova popularnost dijelom ima veze s tim što on ne čini greške, dok njegovi suparnici praktički sami sebe uništavaju. Ovi su izbori trebali biti utrka između kršćanskih demokrata i zelenih, no oboje njihovih kandidata vodili su katastrofalne kampanje. Propast protukandidata Arminu Laschetu, kandidatu CDU-a, popularnost je pala nakon što je snimljen kako se smijulji u vrlo ozbiljnoj prilici na odavanju počasti žrtvama nedavnih poplava u Njemačkoj. A Annalena Baerbock je, čini se, prokockala šanse zelenih nizom gafova i skandala, uključujući i optužbe za plagiranje velikih dijelova svoje knjige čije se objavljivanje vremenski podudaralo s njezinom kampanjom, zatim pretjerivanjima u svojem životopisu i time što parlamentu nije dostavila podatke o svojim prihodima kao čelnice stranke. Scholz je posljednje četiri godine obnašao dužnost ministra financija u koalicijskoj vladi Angele Merkel te je primio brojne pohvale za vođenje financija u krizi izazvanoj koronavirusom, odnosno lockdownom uvedenim u pokušaju suzbijanja epidemije. U usporedbi sa svojim rivalima, on se čini kao jedina odrasla osoba u prostoriji, ocjenjuje Telegraph. VEZANE VIJESTI Armin Laschet MJESEC UOČI IZBORA Na njemačkoj političkoj sceni događa se obrat neviđen zadnjih 15 godina: SPD izbija na vrh najpopularnijih stranaka PARLAMENTARNI IZBORI Njemačka konzervativna koalicija ušla u završnicu kampanje: ‘Ne ide nam se u oporbu‘ image Predizborni skup SPD-a Markus Schreiber/AFP O Scholzu je kružio vic da je toliko dosadan da bi se trebao zvati 'Scholzomat', no s obzirom na ostale kandidate sklone raznim nezgodama, njegova se dosadna pouzdanost sada čini kao prednost. Poštovanje i kompetencija Stoga je posve primjereno da su dva najupečatljivija slogana na plakatima njegove stranke glasila 'Poštovanje' i 'Kompetencija'. Scholz je sebe pokušao pozicionirati kao prvog nasljednika Angele Merklel pa je prisvojio čak i njezinu poznatu pozu sa sklopljenim rukama. No, taj brižno njegovani imidž krije mnogo kompliciraniju stvarnost. Scolzova popularnost konstantno se vrti oko 30 poto, što je više od njegove vlastite stranke - doista, na skupu u Berlinu imao je dovoljno samopouzdanja da kaže: 'Ako želite Olafa Scholza za kancelara, glasajte za SPD'. No, to je također bila poruka upućena njegovim rivalima iz stranke što će se dogoditi ako pobijedi. Jer iako je Scholz kandidat za kancelara, on nije pravi vođa stranke. I dok se on pozicionirao kao centrist u Merkeličinom stilu kome se mogu povjeriti financije Njemačke, njegovu je stranku preuzela krajnja ljevica. Na ovotjednom skupu u Berlinu, jedan do drugoga su nasmiješeni stajali Olaf Scholz i Kevin Kühnert, no u stvarnosti oni su ljuti rivali koji se bore za kontrolu u stranci. Upravo je 32-godišnji Kühnert prije dvije godine orkestrirao preuzimanje SPD-a od strane krajnje ljevice, čime je umalo uništena Scholzova karijera. Kolektivizirati BMW Kad se Scholz kandidirao za šefa SPD-a, Kühnert je mobilizirao mlade snage stranke da ga poraze, predajući vlast u ruke Norbertu Walteru-Borjansu i Saskiji Esken, malo poznatim članovima krajnje lijevog ogranka stranke. No Kühnert, sada pozicioniran kao zamjenik šefa stranke u čijim je rukama stvarna vlast, posve je drugačija politička figura od Scholza. Primjerice, pozvao je da se kompanije poput BMW-a uzmu iz ruku njihovih vlasnika i 'kolektiviziraju' te je kazao da u Njemačkoj ne bi trebalo biti mjesta za privatne stanodavce. - Distribucija profita mora se kontrolirati na demokratski način. To isključuje kapitalističke vlasnike, rekao je prošle godine. I dalje se odjeva kao student unatoč tome što je već zagazio u tridesete godine i odrekao se kontrole nad mladim snagama stranke. Na skupu u Berlinu nosio je traperice, tenisice i vrećastu majicu i stalno je posrtao. Natjerali ga u utrku Scholz se kandidirao za kancelara jer su ga Kühnert i njegovi saveznici na to natjerali, i to kad su shvatili da je njihov krajnje lijevi socijalizam nepopularan kod glasača i da tako ne mogu dobiti izbore. Stoga su pozvali su Scholza da bude mekše lice stranke. Ako Scholz dovede SPD do pobjede, to će vjerojatno potaknuti nova previranja u stranci, a kao kancelar tada će biti u snažnijoj poziciji. No, za sada, dok je u tijeku kampanja, Kühnert i njegovi saveznici kontroliraju stanku, pa će glas za Scholza na izborima 26. rujna ujedno biti i glas za njih, zaključuje Telegraph. Danas prva debata troje kandidata za njemačkog kancelara Četiri tjedna prije parlamentarnih izbora u Njemačkoj troje kandidata za kancelara, čelnici socijaldemokrata, konzervativnog bloka i zelenih, u nedjelju će sudjelovati na prvoj izravnoj političkoj debati. Čelnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Armin Laschet, vicekancelar i ministar financija Olaf Scholz iz Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i čelnica zelenih Annalena Baerbock sučelit će se u gotovo dva sata dugoj emisiji na televizijskim kanalima RTL i ntv. U rujnu će debata biti održana na televizijama ARD i ZDF, a potom na stanicama ProSieben, Sat.1 i Kabeleins koje pripadaju istoj grupaciji. Laschet je uoči debate pod najvećim pritiskom nakon objave nedavnih anketa koje pokazuju pad popularnosti konzervativnog bloka koji čine CDU i sestrinska Kršćansko-socijalna unija (CSU) iz Bavarske. Konzervativci se nadaju da će njihov kandidat za kancelara borbenim debatama preokrenuti taj trend. Laschet, premijer najmnogoljudnije njemačke pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije, u subotu je najavio da će u debati jasno govoriti za što se zalažu CDU i CSU i što ih razlikuje od „crveno-zelene koalicije“. Nijemci na birališta izlaze 26. rujna, a tada poslije 16 godina s kancelarske funkcije odstupa Angela Merkel, nakon četiri uzastopne izborne pobjede. Njezin odlazak je umanjio popularnost konzervativnog bloka, piše agencija dpa. Laschet je proteklih tjedana kritiziran nakon što je ulovljen kako se smije tijekom prošlomjesečnog posjeta područjima pogođenima razornim poplavama. U hipotetskom izravnom glasanju za kancelara, INSA-ina anketa pokazuje da bi SPD-ov kandidat Scholz dobio 31 posto glasova u usporedbi s Laschetovih 10 i 14 posto Baerbock. (Hina)

BALKAN OD STOLEĆA SEDMOG: SVJETSKI IZGONITEL SVELJUDSKIH VRLINA

DUMBOVIĆ: KOSTURI IZ ORMARA ‘Pizzeria dobila posao rušenja zgrada, mjesec uoči izbora kupovali iPhone, 12.000 kn svaki‘ Dok izvidi USKOK-a traju, Nedjeljni otkriva kako se trošio novac u ovoj gradskoj upravi nakon potresa Piše: Višnja GotalObjavljeno: 29. kolovoz 2021. 10:19 Darinko Dumbović na primopredaji je vlasti, sredinom lipnja, mladoj Magdaleni Komes koja ga je potukla na izborima gordo izjavio: “Kostura iz ormara neće biti”. Gledao ju je ravno u oči i uručio joj buket cvijeća. Iza ugla je bio parkiran luksuzni Chrysler, kojega u imovinskoj kartici nema. Dodao je: “Svi moji dosadašnji problemi sad postaju problemi nove gradonačelnice”. Ako je o kosturima i lagao, o problemima nije. Darinko Dumbović Grad je ostavio u debelom dugu. Dosad više od 100 milijuna kuna, a svaki dan na naplatu dolaze novi računi. Poput onoga za dva modela iPhonea 12, po 12.000 kuna za svaki koji su naručeni mjesec dana prije lokalnih izbora. Ili za elaborate o rušenju, jedan po cijeni za njih deset. I na rušenju...

KLASNE ZAVRZLANE JEDNE KUKAVNE CIVILIZACIJE

VIJESTI DALMACIJA SPLIT MOZAIK SPORT KULTURA STIL HRVATSKA JESU LI GA ŽRTVOVALI? ( ILI PRIKRIVALI,KAO OBIJAČA DRAGULJARNICA) Tvrdnje svjedoka vremena: Agenti i Tuđman zabranili su Gotovini da priča s Haagom. A mogao se spasiti kao i general Džanko. Evo i zašto je Carla Del Ponte tako ‘zagrizla‘ za generala PIŠE FRANE KRNIĆ 28. kolovoza DIPLOMATSKI DOAJEN FRANE KRNIĆ OBJAVIO JE KNJIGU O SVOJOJ BOGATOJ KARIJERI – 'SUBOTNJI PRILOG SPEKTAR' ĆE JE FELJTONIZIRATI U VIŠE NASTAVAKA. Prethodne nastavke pročitajte na ovim poveznicama: Zapisi splitskog diplomata Krnića: o Tuđmanu koji je odbio pričestiti se u katedrali u Santiagu, zahtjevu bolivijskog predsjednika da se prestane progoniti Šerbedžiju, šahovnici na nizozemskoj zastavi... Zapisi diplomata: Predsjednik Tuđman je imao veliku želju upoznati kralja Juana Carlosa, ali njemu se nikako nije svidjela ta ideja. Evo kako je Franjo reagirao... Na Općoj skupštini UN-a Fidel Castro za zla na Balkanu okrivio je Hrvatsku, ali onda je Splićanin Krnić uložio protest i Kuba se na kraju ispričala... Otkrivaju se novi detalji oko transkripata koji su osvanuli u Haagu: Mesić ih ipak nije dostavio? Nakon Tuđmanove smrti protuobavještajna agencija je ‘upala‘ na Pantovčak... MOVI NASTAVAK: Generalu je Gotovini, još za života predsjednika Tuđmana, uz predsjednikovo odobrenje, a na prijedlog njegovih najbližih suradnika, bilo praktički zabranjeno da se odazove pozivu na razgovor s haškim istražiteljima. Interno obrazloženje takve odluke bilo je u stajalištu da bi generalov odlazak na razgovor bilo indirektno prihvaćanje, odnosno davanje zelenog svjetla s hrvatske strane Tužiteljstvu MKSJ da može u procese inkriminacije uključiti i vojno-redarstvenu akciju „Oluja”. image Frane Krnić i Stipe Mesić Oni, u tadašnjem vrhu hrvatske države, koji su na takav način inzistirali na zaštiti opravdanosti operacije „Oluja” očigledno nisu bili ni blizu svjesni kratkovidnosti takve svoje procjene. Jer, dogodilo se upravo obratno. Sprječavanje generala Gotovine da bude preliminarno saslušan od haških istražitelja u biti je bio upravo onaj presudni korak koji je otvorio većinu kasnijih problema i pritisaka na hrvatsku državu u sklopu formalno proklamirane suradnje s MKSJ i, posljedično, za duže vrijeme opteretio cjelokupnu, a posebno vanjsku hrvatsku politiku toga vremena i njezinu poziciju prema međunarodnoj zajednici. Bio je to odraz pretenciozne nacionalističke samouvjerenosti političkog vrha, kao i odraz neshvaćanja tadašnje realne, još labilne, međunarodne pozicije mlade hrvatske države.Uz to, takva je odluka bila odraz i lošeg poznavanja međunarodnih pravosudnih normi, kao i pogrešne interpretacije širine nadležnosti MKSJ. image Hrvoje Polan/AFP Nažalost, nije bilo ni dovoljno svijesti o ukupnim posljedicama koje bi moglo izazvati nepoštovanje statusa MKSJ (koji su podržavale sve najveće zapadne sile) od države koja je tek tražila svoje mjesto pod suncem.A tko su bili dužnosnici, bliski suradnici predsjednika Tuđmana, kojima se to može pripisati, hrvatskoj javnosti ni do danas nije u potpunosti poznato. Jedan od prvih podataka na tu temu hrvatskoj je javnosti dao bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić i to tek nakon što je napustio HDZ. Međutim, on ni tada nije bio dovoljno precizan. U intervjuu tjedniku „Nacional” 10. lipnja 2003. godine, za razliku od svog izvješća u hrvatskom Saboru 1998. godine, kada je tu odluku o zabrani Gotovini da stupi u kontakt s haškim istražiteljima opisao kao „dogovorenu s generalom Gotovinom”, u intervjuu je naveo da je ta kritična odluka donesena u trokutu: Obavještajna zajednica, Ministarstvo obrane i Predsjednik Republike. Prema Mati Graniću, prethodno je o tome raspravljano i na tadašnjem Savjetu za suradnju s Haškim sudom, koji je i sam oko pitanja treba li ili ne prihvatiti nadležnost MKSJ prema akciji „Oluja” bio izrazito podijeljen. U većini su bili oni članovi Savjeta koji su se takvoj nadležnosti protivili. OPTUŽNICA ZA TUĐMANA Na prevagu odluke o odbijanju nadležnosti Haaga nad akcijom „Oluja” bez sumnje je utjecala (makar to službeno nikada nije potvrđeno) u to vrijeme nagovještavana namjera haškog Tužiteljstva da bi, vezano za akciju „Oluja”, mogla biti podignuta optužnicu i protiv predsjednika Tuđmana. image AFP (Precizan odgovor na pitanje je li predsjednik Tuđman bio kandidat za hašku optužnicu ostaje više-manje u sferama nagađanja i uglavnom neizravnih tvrdnji tadašnjih glavnih aktera MKSJ. S druge strane, činjenica jest da je i sam predsjednik Tuđman u više navrata, u razgovorima sa svojim najbližim suradnicima, na temelju niza nekih indikativnih haaških poteza vezanih za akciju ‘Oluja’, a posebno zahtjeva prema hrvatskoj vladi o dostavi određene povjerljive dokumentacije, jasno iskazivao bojazan da bi on osobno, kao i komandni vrh Hrvatske vojske, mogli biti optuženi. Pitanje jest je li Tužiteljstvo MKSJ ikada donijelo takvu odluku, odnosno je li uopće pripremalo optužnicu protiv predsjednika Tuđmana ostaje i dalje nejasno. Tek kada se otvore arhivi MKSJ bit će o tome dobiveni konkretni podatci. Međutim, prema mojim informacijama, dobivenim u neslužbenim razgovorima s jednim brojem osoba iz Tužiteljstva i MKSJ, protiv predsjednika Tuđmana optužnica je bila napisana pred sam kraj mandata glavne tužiteljice, Kanađanke Louise Arbour. Istraga protiv njega bila je vođena u najvećoj tajnosti, a i sama je optužnica imala tu oznaku, jer je na temelju izričite suglasnosti Suda tužiteljica imala pravo da do konačne odluke sudskog Vijeća s takvim istragama, odnosno optužnicama, ne izlazi u javnost. Prema jednom od njezinih suradnika, tužiteljica Arbour usprkos napisanoj optužnici nije bila u potpunosti uvjerena da će se sve tvrdnje optužnice moći uspješno dokazati pred sudom, pa je sugerirala da konačnu odluku o podizanju optužnice donese njezina nasljednica Carla Del Ponte, s obzirom na to da će upravo ona, kao nova glavna tužiteljica, biti ta koja će se s optužnicom morati hrvati u jednom takvom kompleksnom sudskom slučaju.A upravo Carla Del Ponte, tijekom jedne diplomatske večere u rezidenciji srpske ambasadorice u Haagu (tužiteljica i ja sjedili smo jedno do drugog), na moje izravno pitanje je li od svoje prethodnice „naslijedila optužnicu” protiv hrvatskog predsjednika Tuđmana, vrlo jasno mi je odgovorila slijedeće: ‘Smrt je spasila vašeg predsjednika, pa je sve obustavljeno’. Na ovu istu temu Carla Del Ponte je dala slične odgovore i dosta prije ovog našeg razgovora, točnije 2001. godine u intervjuu američkom CNN-u, kao i nekim drugim medijima. No i tada je stvoren dojam da su takve njezine, naizgled precizne izjave, ponajprije formulirane zbog njezinih taktičkih potreba u nekim drugim sudskim postupcima protiv hrvatskih optuženika. Ipak, najizravniji dokaz da bi predsjednik Tuđman bio optužen pred Haškim tribunalom nalazi se u obrazloženju pravomoćne presude MKSJ, kojom je za izvršenje više kaznenih dijela ratnih zločina, pravomoćno osuđena grupa ‘šestorice’ iz Herceg-Bosne, Prlić i drugi, jer je u tom obrazloženju hrvatski predsjednik imenovan jednim od najodgovornijih političara za ta kaznena djela.) image Jakov Prkić/Cropix Iz niza detalja koje sam godinama nakon toga osobno dobivao od pojedinaca iz kruga Haškog tužiteljstva, posebno vezano za tzv. topničke dnevnike i optužbe o prekomjernom granatiranju Knina, a onda i na temelju analize njegove oslobađajuće presude, mogao bih s visokim postotkom izvjesnosti potvrditi da optužnica protiv generala Gotovine uopće ne bi bila podignuta da su Tužiteljstvu u preliminarnoj fazi postupka bili predočeni svi, i njemu i hrvatskoj strani poznati kontraargumenti. Ishod bi bio identičan kao u slučaju generala Luke Džanka, a Hrvatskoj bi time bio, bez sumnje, uklonjen niz političkih problema, dok bi general Gotovina bio lišen težine dramatičnog bijega i sedmogodišnjeg nezasluženog pritvora. General je Gotovina tek naknadno i indirektno bio poručio Haškom tužiteljstvu (u vrijeme mandata predsjednika Mesića), kroz njegov simptomatični intervju koji je iz ilegale dao uredniku „Nacionala” Ivi Pukaniću i koji je objavljen 10. lipnja 2003. godine, da bi on bio spreman razgovarati s haškim istražiteljima pod uvjetom da mu se prethodno status optuženika promjeni u status osumnjičenika. Ako bi Tužiteljstvo i nakon tog razgovora ostalo pri svojim stajalištima, general Gotovina tada bi se, kako je izjavio, sam dobrovoljno predao Haagu. IZAZOV ZA CARLU DEL PONTE U tom intervjuu Gotovina je također kategorički negirao da je prije odluke predsjednika Tuđmana da mu se ne dopusti razgovor s haškim istražiteljima, bio o tome konzultiran. Dodao je da on uopće nije bio ni informiran o zahtjevu Tužiteljstva prema njemu osobno. Ovakvu Gotovininu tezu, nakon objave intervjua, pokušao je posebnim pismom – političkim inzistiranjem kod Carle Del Ponte – podržati i sam predsjednik Mesić, a i mnogi hrvatski mediji tražili su od Tužiteljstva dozu elastičnosti i udovoljenje Gotovininu traženju, međutim, to više nije bilo izvodljivo. Postojala su dva očigledna razloga zbog čega to više nije bilo moguće. Prvi je razlog bio eklatantno pravni. Jednom podignuta optužnica po statutu MKSJ više nije mogla biti povučena na taj način. To je bilo moguće učiniti samo od Suda u predviđenoj proceduri, što je podrazumijevalo i dolazak Gotovine u haški pritvor. Drugi razlog baziran je na psihoefektima koje je dotadašnja dvogodišnja neuspješna potraga za generalom u bijegu izazvala u međunarodnoj zajednici i široj javnosti. „Zahvaljujući” raznorodnim političarima, sociolozima, pravnim teoretičarima i svjetskim medijima, „Slučaj Gotovina", tada se već bio pretvorio u svojevrsni „optužni simbol” Haškog suda i Tužiteljstva i u poseban, osobni, profesionalni, izazov za glavnu tužiteljicu Carlu Del Ponte, koja je generala doživljavala kao jedan od svojih „vrhunskih slučajeva”, čime ga je, već samim tim svrstavala u kategoriju, tada još u bijegu, srpskih ratnih zločinaca, Karadžića i Mladića. Međutim, realnost takve situacije bila je jasna Račanovoj Vladi, posebno potpredsjedniku Goranu Graniću, a onda i nama koji smo radili u Uredu za suradnju. Granić je i hrvatskoj javnosti u tijeku potrage za generalom poslao jasnu poruku da je „slučaj Gotovina” isključivo pravno pitanje, iz kojeg treba isključiti sve političke aspekte, a istodobno poručio i samom Gotovini u bijegu da može računati na punu podršku pri dokazivanju vlastite nevinosti i na punu pravnu pomoć od hrvatske Vlade.

JER, LJUDI SU SKUPA, ILI IH NEMA !

NAPETA SITUACIJA Kabul je zatresla eksplozija, a onda je otkriveno da iza svega stoji CIA: ‘To ne smije pasti u ruke talibana‘ Amerika je eminilarala odgovorne za napad na kabulsku zračnu luku, a CIA se sprema za nove zadatke Piše: Željko Trkanjec, Jutarnji.hrObjavljeno: 28. kolovoz 2021. 23:02 Prvi pokazatelji govore da smo ubili metu. Ne znamo za civilne žrtve - tim je riječima američka vojska potvrdila da je izvela napad na organizatora napada na zračnu luku u Kabulu u kojem je ubijeno više od 169 Afganistanaca, kako prenosi AP, i 13 američkih marinaca. Lokalni izvori navode da je u napadu bilo i civilnih žrtava. Bespilotna letjelica je napad izvela u pokrajini Nangarhar, istočno od Kabula u blizini pakistanske granice. Cilj su bili pripadnici terorističke skupine Islamske države, vilajet Khorasan. Koji su preuzeli odgovornost za napad na zračnu luku. Prema neslužbenim informacijama, bespilotna letjelica “kosac”, koja je uzletjela sa Srednjeg istoka, pogodila je automobil u kojem je bio organizator napada i suradnik. Pentagon je kasnije objavio da su ubijene "dvije važne mete" skupine Islamska država (IS), "organizatori" i "operateri" ali nije otkrio njihova imena. Talibanski izvori su objavili da je nekoliko članova IS-a povezanih s napadom na zračnu luku. “Naš obavještajni tim ispituje”, potvrdio je zapovjednik. Zašto su bili grupirani Bombaš samoubojica je, prenosi The New York Times, ušao među ljudi pred ulazom Abbey za zračnu luku noseći ispod jakne 11 kilograma eksploziva. Prije toga su talibani dva puta odmaknuli ljude od vrata, a bombaš se u gomilu uključio u trećem valu kad su talibani bili blaži. Mirno je čekao u redu dok nije došao do točke na kojoj Amerikance pretresaju osobe. Neposredno prije nego što je trebao biti pretresen aktivirao je bombu. Udar je bio zastrašujuć. Prema vojnim priručnicima, bombaši samoubojice obično nose ili pojas koji sadrži ne više od 4 kilograma ili manje eksploziva. U ovom je slučaju eksploziv bio pomiješan s komadićima metala koji su djelovali kao smrtonosni geleri. Vojni izvori navode da se i dalje neumorno traže odgovori na pitanja: Zašto je toliko vojnika bilo tako blizu jedni drugima?; Kako je bombaš prošao talibanske kontrolne točke, je li ga netko pustio? Poginuli vojnici su došli u Afganistan prvi put, kao pojačanje nakon što su talibani ušli u Kabul. Neki od njih, javljaju američki mediji, rođeni su nakon početka rata u Afganistanu. Bijela kuća je zabrinuta zbog mogućeg novog napada. “Sljedećih nekoliko dana bit će najopasnije razdoblje do sada”, poručila je Jen Psaki, glasnogovornica. John Kirby, glasnogovornik Pentagona, izjavio kako je vojska pripremna i očekuje buduće pokušaje napada. “Motrimo prijetnje, vrlo, vrlo intenzivno, virtualno u stvarnom vremenu”, izjavio je. VEZANE VIJESTI 12290261 BIDENOVA OSVETA ZA KABUL Zračni udar na ISIS-K: ‘Ubili smo organizatora napada‘; BBC: Talibani preuzimaju aerodrom AKCENT Osramoćeni i ranjivi Joe Biden nakon povlaćenja iz Afganistana prisiljan je napasti ISIS-K Oglasio se i američki predsjednik Joe Biden. Rekao je i kako je situacija na terenu i dalje izuzetno opasna te da je prijetnja terorističkim napadima na zračnu luku i dalje velika. "Naši zapovjednici obavijestili su me da je će do napada vjerojatno doći u sljedećih 24-35 sati", rekao je američki predsjednik. I Britanija završava Reuters izvještava da je većina od 20 savezničkih država, uključenih u zračni most kojim su iz Afganistana evakuirali svoje državljane i Afganistance, objavilo da su završili operaciju. Velika Britanija je, kako je objavljeno, u subotu kanila završiti sudjelovanje u zračnom mostu. Uz otvoreno priznanje da nisu uspjeli iz zemlje izvući sve afganistanske suradnike. Krajnji rok za dovršetak evakuacije je 31. kolovoza. Šef američkih snaga u zračnoj luci, kontraadmiral Peter Vasely, u stalnom je kontaktu s talibanskim dužnosnicima koji nadziru sigurnost oko aerodroma.U većini slučajeva, kažu američki dužnosnici, talibani su ubrzali ulazak stranih državljana u zračnu luku, Afganistanaca s vizama za SAD, pa čak i Afganistanaca koji se suočavaju s prijetnjama od talibana zbog svog političkog ili društvenog aktivizma ili rada u medijima. Talibani su partner SAD je u razgovorima o mogućem nastavku sigurnog diplomatskog angažmana u Afganistanu nakon povlačenja vojnih snaga. O tome se, potvrdio je glasnogovornik State Departmenta Ned Price, razgovara s međunarodnim partnerima. Dodao je i da se “šalju odgovarajuće poruke i talibanima”. The Washington Post je objavio da talibani traže da SAD ostane diplomatski prisutan i nakon roka za odlazak vojnika. I tako su se interesi talibana i SAD-a uskladili na što je utjecala pojava zajedničke prijetnje, IS-a. Talibani također žele biti međunarodno priznat partner i za to im je potrebna podrška SAD-a. Iako se u SAD-u javljaju brojni kritičari razgovara s neprijateljskim talibanima, mediji podsjećaju da je već Barack Obama počeo pregovore s tom ekstremističkom sunitskom skupinom. Svjestan da će oni u nekom trenutku kad se SAD povuče biti najmoćnija skupina u Afganistanu. Pregovori je nastavio Donald Trump u Dohi i oni su rezultirali dogovorom o povlačenju SAD-a u svibnju ove godine. Jean-Yves Le Drian, ministar vanjskih poslova, najavio je da će Francuska nastaviti kontakte s talibanima kako bi, između ostalog, osigurala da osobe u pogibelji mogu napustiti zemlju. Deutsche Welle javlja kako su talibani pozvali žene koje rade u sustavu javnog zdravstva da se vrate na posao. "Afganistanska će granica biti otvorena i ljudi će moći putovati bilo kada u Afganistan i iz Afganistana", rekao je Šer Muhamed Abas Stanikzai, zamjenik čelnika političkog odbora talibana. Dodao je da bi se školovani ljudi trebali vratiti na posao. "Pripremljen je teren za liječnike, inženjere i učitelje koji su potrebni Afganistanu, kao i za ljude iz svih struka, bilo civilnih ili vojnih. Svi su pozvani da počnu raditi", istaknuo je. Televizija Al Jazeera je, pozivajući se na talibanski izvor, prenijela da će talibani zatražiti od Katara tehničku pomoć u upravljanju kabulskom zračnom lukom. Američka se vojska povlači, CIA ostaje s novim zadacima William Burns, čelnik CIA-e, posjetio je Kabul. I razgovarao s talibanima. A onda je uslijedio teroristički napad koji je potvrdio da talibanima prijeti Islamska država. S kojom se možda neće moći nositi usporedo s formiranjem održive vlasti. I zato će CIA ostati u zemlji. S novim zadatcima i u novim okolnostima, piše The New York Times. “Bit će puno teže”, rekao je Don Hepburn, bivši agent CIA koji je služio u Afganistanu. Između ostalog i jer je Agencija, navodi, suočena s nizom izazova koji su usmjereni u brojnim smjerovima. U Afganistanu se cijeli koncept djelovanja mijenja jer više nema američke vojske te će obavještajne operacije biti tajne. Nije isključeno da će biti u suradnji s talibanima. Što otvara pitanje na koje nema odgovora - kako će se politika postaviti u odnosu na skupine koje se bore za rušenje talibanske vlasti. Hoće li im CIA pomagati ili ih prepustiti sebi samima? Signal nove strategije CIA-e bila je kontrolirana eksplozija kojom je uništena “Eagle Base” (baza orao), posljednji istureni položaj Agencije kod kabulske zračne luke. Cilj je bio spriječiti da bilo kakva oprema ili informacije koje ostanu ne dođu u ruke talibana. 'Eagle Base' izrasla je iz male ispostave u veliko središte koje se koristilo za obuku protuterorističkih snaga afganistanskih obavještajnih agencija. Prepreka će CIA-inom djelovanju sada će biti raspad doušničkih mreža zbog naglog povlačenja. Ali, kako navode iz sjedišta CIA-e, dobro poznaju situaciju. Ponavljaju da su rano izvijestili o očekivanoj brzini pada afganistanske vlade. SAD je planirala da će, nakon povlačenja iz Afganistana, moći stacionirati trupe u nekoj od susjednih država, ali to je ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio na susretu s Joem Bidenom u Ženevi u lipnju. CIA će morati računati na podršku iz baza na Srednjem istoku. Pakistan otpada jer ondašnja tajna služba ISI ima interese u Afganistanu i prije će biti konkurent nego saveznik. Erdoğan: 'Zapad je u Afganistanu ostavio kaos' Turski predsjednik Tayyip Erdoğan izjavio je u Sarajevu kako je stanje u Afganistanu ozbiljno upozorenje Zapadu da vodi pažljivu politiku i ne stvara dodatni kaos u kriznim žarištima. "Razvijene zemlje moraju biti znatno pažljivije kada napuštaju neko područje. To nije bio slučaj u Afganistanu i time se otvara prostor terorističkim skupinama", rekao je turski predsjednik. "Današnji talibani nisu oni stari. Nije važno što tko govor nego što tko radi. Važno je što talibani rade sada a ne što su radili u prošlosti", rekao je Erdoğan. Milorad Dodik, predstavnik Srba kao konstitutivnog naroda u Predsjedništvu BiH, povukao je paralelu između Afganistana i BiH, aludirajući da bi se međunarodni predstavnici trebali povući i iz te zemlje. Izbjeglice iz Afganistana stižu i u američku bazu Bondsteel na Kosovu Evakuirani iz Afganistana zrakoplovima avionima dolaze u američke vojne baze širom Europe. Prema posljednjim informacijama, do subote ujutro izvedeno je 88 letova, a prevezeno je 19.000 ljudi. Ukupno je dosad, do subote ujutro, evakuirano 111.000 ljudi iz Afganistana pa ova operacija predstavlja jedan od najvećih zračnih mostova u povijesti. U vojnu bolnicu u Landstuhlu stigli su i prvi ranjeni američki vojnici, dok je baza u Ramsteinu ključno distribucijsko čvorište. Iz kojeg se pristigli prebacuju u druge američke baze u Europi. Gdje se obavlja provjera pristiglih, primarno afganistanskih državljana kako bi zatim bili prebačeni u SAD. Prema medijskim informacijama, u bazi Rota u Španjolskoj je 620 osoba, a na Siciliji oko 1000 ljudi. Zrakoplov sa 121 osobom sletio je u petak u zračnu luku glavnog albanskog grada Tirane. Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija su pristale prihvatiti dio evakuiranih. Zapovjednik američkih snaga u Europi Tod D. Wolters najavio je i da će, neovisno o evakuiranima koji će doći u dogovoru s kosovskom vladom, američka baza Bondsteel na Kosovu biti korištena kao lokacija za pregled evakuiranih prije nego što nastave put prema SAD-u. Na ovu najavu dosad nije bilo nikakve reakcije vlasti u Beogradu. Ipak je to odluka SAD-a. Do pola milijuna Afganistanaca moglo bi napustiti zemlju zbog krizne situacije, objavila je agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR), uz apel susjednim zemljama da zadrže granice otvorenima za one koji traže sigurnost. Dok se pogoršava kriza u zemlji, nekoliko tisuća Afganistanaca dnevno ulazi u Iran, dok krijumčari i dalje djeluju na granici s Pakistanom, kazala je Kelly Clements, zamjenica visokog povjerenika UNHCR-a. "Što se tiče brojki pripremamo se za oko 500 tisuća novih izbjeglica u regiji. To je najgori mogući scenarij", rekla je novinarima u Ženevi Clements. Clements je rekla da je visoki povjerenik UNHCR-a Filippo Grandi razgovarao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i drugim donatorima o financijskoj pomoći UNCHR-u za plan zbrinjavanja novih izbjeglica. Drugi dužnosnici UN -a zatražili su 800 milijuna dolara kako bi se popunila kronična praznina u financiranju Afganistana, a visoki dužnosnik zadužen za humanitarnu pomoć opisao je situaciju kao "katastrofalnu". Očekuje se da će najmanje jedna trećina Afganistanaca gladovati i zbog suše.

GLOBALNI ISI(U)SOV KOLJAČ

Jutarnji list NADREALAN OGLAS ‘Iznajmljujem stan, cijena 350 eura, ali samo rimokatolicima! Može i mladi par, ali nema snošaja prije braka‘ Na Facebooku je osvanuo nadrealan iglas jedne Splićanke koja iznajmljuje stan u zagrebačkoj Dubravi Piše: Jutarnji HRObjavljeno: 28. kolovoz 2021. 22:16 Oglas za stan u Dubravi, Ilustracija Oglas za stan u Dubravi, Ilustracija Facebokom se proširio oglas jedne 'gospođe', a građani tvrde da je autentičan. Novinari Slobodne Dalmacije dali su se u potragu za oglasom - i zaista, autentičan je. Ostavila ga je jedna mlada Splićanka u zagrebačkoj grupi Podstanar.hr - najam stana/najam sobe/ tražim cimera-cimericu. A evo i sadržaja cijelog oglasa: - Iznajmljujem garsonijeru u Zagrebu, kvart Dubrava. Grijanje je na plin, ali postoji i ugrađen ventilator. Stan se nalazi na 4. katu, zgrada ima dizalo te se nalazi u blizini autobusnog stajališta. Kvart je relativno miran. Cijena je 350 eura plus režije. Molim vas da se javljaju samo osobe rimokatoličke vjeroispovijesti.

BIDEN, WHAY DON'T YOU GO THERE BY YOUR SELF !

SMRT U BOMBAŠKOM NAPADU Većini ubijenih vojnika bilo je tek 20 godina, jedan je trebao postati otac: ‘U rat šalju djecu!‘ Obitelji stradalih frustrirano govore neuspješnom planiranju i lošem vodstvu koji su doveli do smrti njihovih najmilijih Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 28. kolovoz 2021. 22:3 U stravičnom napadu koji se u četvrtak dogodio u Kabulu bombaš samoubojica odnio je živote 13 američkih vojnika. Svi su sada identificirani, a posljednje fotografije pokazuju jednu stradalu vojnikinju kako ispraćuje u avion ljude koji čekaju na evakuaciju, samo par dana prije krvave eksplozije. U samoubilačkom napadu pripadnika ekstremističke skupine ISIS-K ubijeni su vojni medicinar Max Soviak (20), stožerni narednik Ryan Knauss (23) te marinci Hunter Lopez (22), Rylee McCollum (20), David Lee Espinoza (20), Kareem Nikoui (20), Jared Schmitz (20), Daegan Page (23), Taylor Hoover (31), Humberto Sanchez (22), Johanny Rosario (25), Dylan Merola (20) i Nicole Gee (23). Narednica Gee samo nekoliko dana prije stajala je u gužvi kontrolne točke u zračnoj luci Hamid Karzai u Kabulu i čekala da se Afganistanci ukrcaju na C-17 Globemaster. Na drugoj fotografiji objavljenoj na društvenim mrežama drži u rukama bebu iz Afganistana. Obitelji stradalih frustrirano govore o neuspješnom planiranju i lošem vodstvu koji su doveli do smrti njihovih najmilijih. Od trinaestero ubijenih vojnika šestero je imalo tek 20 godina. Maxton Soviak (20) iz Ohia na svom Instagramu je uz fotografiju s kolegama napisao: 'Ili ćeš ubiti ili ćeš biti ubijen. Potrudit ću se da budem na strani koja će ubiti.' Njegova sestra nakon bratove smrti napisala je kako je bio predivan i inteligentan. - Bio je je*** medicinar, bio je tamo da pomogne ljudima i više ga nema. Moja obitelj više nikad neće biti ista. Bio je samo dijete. Šaljemo djecu tamo da umru - poručila je. U napadu je život izgubio još jedan dvadesetogodišnjak, Rylee McCollum. Njegov otac kazao je da krivi predsjednika Joea Bidena zbog pogrešnog rukovanja povlačenjem. VEZANE VIJESTI Napad u Kabulu, arhivska fotografija AKTIVNA PRIJETNJA Biden: ‘Situacija na terenu je opasna, vjerojatno će uskoro doći do novog napada na aerodrom‘ BIDENOVA OSVETA ZA KABUL Zračni udar na ISIS-K: ‘Ubili smo organizatora napada‘; BBC: Talibani preuzimaju aerodrom - Izgubio sam sina, no tamo još ima marinaca. Strahujem od onoga što bi se moglo tek dogoditi i što će nam se ispriječiti na put. I njegov trener hrvanja i obiteljski prijatelj kaže kako je ljutit na Bidenovu administraciju te krivi Bijelu kuću jer je stavila vojnike u nezavidnu situaciju. - Mislim da je krivo upravljano sa svake razine. Samo se nadam da ovo neće biti zaboravljeno - poručio je Ben Arlotta. McCollum je trebao postati otac, a prije nego li je otišao u Afganistan u travnju se uslikao sa svojom trudnom suprugom. - Trebao je postati otac, dijete se treba roditi za tri tjedna. Čitav život htio je biti marinac. Odmalena je hodao s puškom i u čizmama. Rekao je da će biti profesor povijesti i trener hrvanja kad odsluži svojoj zemlji - kazala je njegova sestra. U međuvremenu je SAD pokrenuo napad bespilotnim letjelicama u istočnom Afganistanu protiv Islamske države, organizatora napada u kojem je život izgubilo najmanje 170 ljudi. Otac Kareema Nikouija koji je u Afganistan poslan kao administrativni radnik kazao je kako je bijesan zbog uvjeta u kojima marinci tamo rade, te je situaciju na aerodromu prozvao lakom metom za napadače. - Ja sam stolar i nikad nisam služio vojsku, no čak i ja vidim da se radi o opasnoj situaciji. Kaotično je i neisplanirano - kazao je o evakuaciji desetaka tisuća Afganistanaca koju nadgleda američka vojska pa dodao: - Poslali su mog sina tamo i pustili talibanima da pružaju sigurnost. Krivim naše vojne zapovjednike. Biden mu je okrenuo leđa, o tome se radi - zaključio je.

TRESLA SE HRVATSKA BRDA RODIO SE MIŠ ! / ZAR SE OPET ZAKUHAVAJU NEKI IZBORI/ ?

PIŠE ANTE TOMIĆ Vlada kreće u veliku obnovu Zakona o obnovi: Obuzima li i vas čudan osjećaj kao da smo ovo već gledali? ‘Zakon o obnovi ništa ne valja‘, objasnio je Horvat. ‘Ne mogu vjerovati. Koji su imbecili ovo pisali?‘ upitao je premijer Andrej Plenković i Darko Horvat Objavljeno: 28. kolovoz 2021. 19:34 Premijer Plenković prošlo se ljeto gotovo tresao od želje da krene raditi. Zagrebačke ruševine, otpala žbuka, raskoljeni zidovi od cigle, nahereni dimnjaci, sav ga je krš od potresa tako snažno uznemiravao da gotovo nije mogao dočekati obnovu. Ispunjavalo ga je očajem i bijesom da to kasni. Optuživao je opoziciju da sabotira njegovo plemenito nastojanje. Vlast je trebala opozicijske glupane, ništarije i dangube samo jedno popodne, da u Saboru ekspresno izglasaju Zakon o obnovi, pa da od Sesveta na istoku do Vrapča na zapadu zabruje miješalice za beton, odjeknu udarci čekića, režanja pila, pljuskanja mistrija i složna pjesma Šemse Suljaković u interpretaciji hiljada i hiljada zidara, tesara, krovopokrivača, građevinskih...

AFGANISTAN PRED GRAĐANSKIM RATOM ?

Jutarnji list premium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata AKTIVNA PRIJETNJA Pentagon objavio detalje napada na ISIS-K: ‘Ubili smo dvije važne mete, evo o kome se radi!‘ Američka vojska i dalje je koncentrirana na tu ‘još uvijek aktivnu prijetnju, rekao je glasnogovornik John Kirby Piše: HinaObjavljeno: 28. kolovoz 2021. 19:10 Pentagon je objavio u subotu da su "dvije važne mete" skupine Islamska država (IS), "organizatori" i "operateri", ubijeni u američkom napadu bespilotnom letjelicom u Afganistanu, ali nije otkrio njihova imena. "Po našim saznanjima nema niti jedne civilne žrtve", rekao je američki general Hank Taylor. "Mogu potvrditi da su dvije važne mete IS-a ubijene i jedna je ranjena" u napadu pokrenutom izvan Afganistana, rekao je. Glasnogovornik Pentagona John Kirby odbio je objasniti jesu li bili izravno uključeni u bombaški napad počinjen u četvrtak blizu zračne luke Kabula u kojem je poginulo više od 100 ljudi, a među njima 13 američkih vojnika. LIVE: @PentagonPresSec John F. Kirby and the @thejointstaff deputy director for regional operations and force management, Army Maj. Gen. William “Hank” Taylor, hold a news briefing at the Pentagon. https://t.co/QG0CWwzqvI — Department of Defense 🇺🇸 (@DeptofDefense) August 28, 2021 Islamska država Khorasan (ISIS -K), ogranak militanata koji su se prethodno borili protiv američkih snaga u Siriji i Iraku, preuzela je odgovornost za napad u četvrtak. VEZANE VIJESTI Američki vojnici pomažu u evakuaciji afganistanske obitelji na aerodromu u Kabulu TKO SE SPASIO, SPASIO SE Britanci okončali evakuaciju iz Kabula, uskoro će i Amerikanci, talibani okružili zračnu luku TERORIZAM Koliku zapravo prijetnju predstavlja ISIS-K? ‘U Afganistanu upravo započinje novi građanski rat‘ "Radi se o organizatorima i operaterima IS-K, to je dovoljan razlog", odgovorio je glasnogovornik na konferenciji za novinare. Američka vojska i dalje je koncentrirana na tu "još uvijek aktivnu prijetnju", rekao je, Nastavljaju se operacije evakuacije iz Afganistana. "U zračnoj luci Kabula ima oko 1400 ljudi koji su prošli kontrole i registrirali su se za današnje letove", precizirao je general Taylor. Ukupno oko 111.900 ljudi je evakuirano od 14. kolovoza, dan prije nego što su talibani preuzeli vlast u Kabulu, prema posljednjim podacima američke vlade.

METEOROLOŠKI FENOMEN

Kod Novog Zelanda se formirao glomazni ‘mjehur‘ koji je doveo do nezapamćenih suša na drugoj strani svijeta Područje toplije vode kod Australije znanstvenici su po prvi puta uspjeli povezati sa sušama koje u Čileu traju već čitavo desetljeće Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 28. kolovoz 2021. 16:04 Suša u Čileu Martin Bernetti/AFP U jugozapadnom dijelu Tihog oceana postoji ogromno područje veličine Australije s neuobičajeno toplom vodom koje su meteorolozi prozvali 'južnim mjehurom', piše CNN. Nekoliko tisuća kilometara dalje, južnoamerička država Čile već je više od desetljeća zahvaćena sušom s vrlo malo kiše i zaliha vode. Naizgled, ova dva događaja nisu povezana, no nova je studija otkrila da su događaji ipak povezani nevidljivim silama globalnog atmosferskog pritiska i cirkulacije. Južni mjehur koji se nalazi istočno od Australije i Novog Zelanda, pojavio se prije deset godina, najvjerojatnije zbog prirodnog smanjenja količine kiše nad središnjim Pacifikom. No klimatske su promjene s vremenom povećale taj mjehur i učinile ga još toplijim, pokazala je studija. Smanjenje količine kiše utjecalo je na atmosfersko kruženje u toj regiji i stvorilo vjetar koji je utjecao na kretanje toplih i hladnih struja u oceanu - čime je mjehur dobio još više tople vode, dok je hladna bila potisnuta dublje u ocean. Tople vode iz južnog mjehura zatim zagrijavaju zrak iznad sebe, a sa zagrijavanjem atmosfere sve se pretvara u veliki, široki pojas visokog tlaka poznatog pod nazivom 'greben visokog tlaka', kaže Kyle Clem, koautor studije i predavač klimatskih znanosti na Sveučilištu Victoria u Wellingtonu. Martin Bernetti/AFP Taj greben, koji se proteže južnim Pacifikom, mijenja uobičajen pravac kojim se oluje kreću preko oceana, poznatiji kao 'staza oluja'. Zbog tog grebena, sustav oluja se pomaknuo prema Antarktici i udaljio od Južne Amerike. Obalna regija Južne Amerike - što uključuje Čile, Argentinu i dijelove planinskog masiva Anda - ovisi o zimskim olujama da popune zalihe vode prije nego nastupi ljetna sušna sezona. S obzirom da su se oluje sada pomaknule prema Antarktici, Čile su od 2010. zahvatile ozbiljne suše koje štete okolišu i životima ljudi. Studija objavljena u četvrtak u Journal of Climate, predstavlja prvi put da su znanstvenici izravno povezali južni mjehur s velikim sušama. Ovo je najduža suša u Čileu otkako se provode meteorološka mjerenja, izvijestila je NASA. Posljednja takva velika suša u toj se regiji dogodila otprilike prije tisuću godina, kaže René D. Garreaud, znanstvenik sa Sveučilišta Čile i jedan od autora studije. VEZANE VIJESTI Zagađenje iz tvornice cementa u Rumunjskoj REPORT GOJKA DRLJAČE Otkriveno gdje se u EU ispuštaju ogromne količine plina koji će ubrzati globalno zatopljenje KLIMA I KLASA Procurio dokument IPCC-a: klimatske promjene su klasno pitanje. Siromašni nisu krivi za zagađenja image Suša u Čileu Martin Bernetti/AFP Južna Amerika je već deset godina suočena sa smanjenom količinom oborina, što vremenski koincidira s pojavom mjehura. No pojava je dosad bila sporadična: neke bi godine bile sušne, a druge kišne. No globalno zagrijavanje uzrokovalo je da se posljednjih deset godina mjehur poveća i dodatno zagrije - a suše su postale kontinuirane i stalne. Tijekom zimske sezone na južnoj hemisferi, mjehur se zagrijava oko tri puta brže nego bilo koji drugi dio oceana, kaže Clem. 'Sve je počelo u središnjem, tropskom dijelu Tihog oceana, zagrijalo se, matrica se ponavljala 40 godina - i onda se sve skupa dodatno zagrijalo zbog stakleničkih plinova', kaće Clem. 'To je bio uzrok i tako velikom zagrijavanju mjehura i, u konačnici, toj velikoj suši bez presedana.' Duga razdoblja suše uništila su farme diljem Čilea, usjevi su se osušili, a stoka masovno pougibala. Rezerve vode su na kritično niskim razinama, a stanovništvo u nekim ruralnim područjima sada u potpunosti ovisi o vodi dopremljenoj cisternama. Posljedice toplog oceanskog mjehura vidljive su i drugdje. Zbog promjene koja je uzrokovala da se toplije vode premjeste bliže Antarktici, došlo je do smanjenje antarktičkog leda što, pak, ugrožava delikatan ekosustav tog područja i može imati dalekosežne posljednice u mijenjanju globalnih vremenskih obrazaca. Martin Bernetti/AFP Nije do kraja jasno kada i hoće li uopće mjehur nestati, a to je upravo ono što Clem i njegov tim namjeravaju sljedeće proučavati. Smanjenje količine oborina, očekuje se, u nekom će se trenutku zaustaviti, no znanstvenici ne znaju hoće li to biti dovoljno da se mjehur raspline ili će se mjehur održati zahvaljujući porastu temperature uzrokovenog ljudskim faktorom. 'Jedna od najzanimljivijih stvari u vezi s ovim je da imamo antropogen (uzrokovan ljudskom djelatnošću, prev.) signal u klimatskom sustavu - a to je mjehur - koji čuči tamo usred ničega', kaže Clem. 'No zbog načina na koji je konfigurirano kruženje u oceanima, taj mjehur može utjecati na klimu u područjima udaljenima više desetaka tisuća kilometara u kojima živi velik broj ljudi', kaže. 'Naša je studija pokazala da u klimi koju mijenjaju ljudi svojim aktivnostima, nešto što se dogodi na nekom mjestu, ne mora nužno na tom mjestu i ostati.'