KAKO SE KAPITALIZAM IZLIJEŽAVA NAD LJUDSKIM FLEŠOM

Jutarnji list login TRAGEDIJA Migranti doživjeli havariju na putu za Veliku Britaniju: Najmanje 20 mrtvih u brodolomu u La Mancheu Tužiteljstvo Dunkerquea je priopćilo da je otvorena istraga o ‘organiziranju ulaska i nereguliranog boravka organiziranih skupina i teških ubojstava iz nehata‘ Piše: HinaObjavljeno: 24. studeni 2021. 17:57 <p>Arhiva</p> Više od 20 migranata smrtno je stradalo u srijedu u brodolomu u La Mancheu dok su pokušavali stići do Velike Britanije, objavila je francuska policija. Ministarstvo unutarnjih poslova ranije je izvijestilo da je oko 14 sati ribar dojavio da petnaestak tijela pluta blizu Calaisa, u moru između Francuske i Velike Britanije. Ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin uputio se na mjesto nesreće. "Pogađa nas tragedija brojnih stradalih u potonuću migrantskog broda u La Macnheu. Najsnažnije osuđujemo zločine krijumčara ljudima koji organiziraju prelaske kanala", tvitao je Darmanin. VEZANE VIJESTI ‘PROTIVNO PRAVILIMA‘ Britanska zastupnica upozorena da ne smije s bebom u parlament: ‘To je bila novost za mene‘ U ČEMU PUTUJE MACRON Jedan avion dobio nadimak po Carli Bruni, od novog odustali nakon premijerovog skandala Tužiteljstvo Dunkerquea je priopćilo da je otvorena istraga o "organiziranju ulaska i nereguliranog boravka organiziranih skupina i teških ubojstava iz nehata". U operacijama traženja nestalih sudjeluju tri helikoptera i tri broda. Prošlog petka su lokalne vlasti objavile podatak o 31.500 pokušaja prelaska u Veliku Britaniju i o 7800 spašenih migranata od početka godine. Od 1. sječnja je poginulo ili nestalo sedmero ljudi.

IVANKA TOMA

Jesu li Milanović i Plenković zbog straha od desnice vikend proveli u mišjoj rupi? Premijer i njegovi ministri kao da su nestali s lica zemlje tijekom i nakon subotnjeg prosvjeda. Ist Gdje je ovoga vikenda bila Vlada i gdje je bio predsjednik Republike? U subotu poslijepodne u Zagrebu je održan prosvjed na kojemu se okupilo između 10 i 15 tisuća bijesnih ljudi koji su svoju frustraciju usmjerili protiv uvođenja covid-potvrda u državne i javne službe manifestirajući je kroz fizičko i verbalno nasilje prema novinarima. Na prosvjed koji se održavao u trenutku kada se bolnički sustav doslovce raspao, kada bolnice vape da nemaju osoblja, zbog velikog priljeva oboljelih od koronavirusa zatvaraju ostale odjele, više ne mogu primati ni hitne slučajeve, državni vrh se osvrnuo tvitovima. Poput bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, posegnuli su za najbanalnijom i najkraćom formom pro forma osudivši nasilje prema medijima. S tim...

KOLIKO JOŠ IZDISAJA PREOSTAJE TOM JADNOM ČOVJEĆANSTVU ?!

SVIJET DETONACIJE PROTRESLE BEOGRAD Eksplozija u tvornici oružja: Poginula dva radnika, najmanje 16 ozlijeđenihPiše Hina , 23. studenoga. 2021. @ 17:25 1 min. Dva radnika su poginula, 16 ih je ozlijeđeno u eksploziji koja se dogodila u utorak poslijepodne u tvornici protugradnih raketa u predgrađu Beograda. Dva radnika su poginula, 16 ih je ozlijeđeno, a nekoliko se smatra nestalima u eksploziji koja se dogodila u utorak poslijepodne u tvornici protugradnih raketa u predgrađu Beograda, javlja Radiotelevizija Srbije (RTS). Eksplozija je se dogodila u tvornici "EdePro" koja proizvodi rakete za protugradnu obranu, a RTS je, pozivajući se na neslužbena saznanja, objavila da ima nestalih osoba za kojima se traga. Poslije 14 sati odjeknula je jedna jača, a potom i nekoliko slabijih eksplozija u skladištu raketnog goriva površine 260 četvornih metara, u kojem se nalazilo 500 raketa s 30 kilograma eksploziva. Prema prvim informacijama, u pogonu tvornice bilo je stotinjak radnika, no RTS javlja da ih je bilo 40. Dva radnika su nastradala, a 16 je ozlijeđeno, rekao je novinarima zapovjednik vatrogasno-spasilačke brigade Beograd Miloš Majstorović. Ozlijeđeni su s opeklinama zasad neutvrđenog stupnja prevezeni u Urgentni centar i u Vojno-medicinsku akademiju, a vatrogasne ekipe uz pomoć policije i hitne pomoći uspjele su spasiti četvoricu radnika. Na mjestu nesreće interveniralo je 11 vozila s 36 vatrogasaca, kojima je upućeno pojačanje, navode mediji.

"U BOJ U BOJ" PREMA STOLJEĆU SEDMOM SVOJ !

************************************************ ZNADE LI SE UOPĆE ČIJA JE TO ZEMLJA BALKANSKA ?! ************************************************ Jutarnji list 2.000 MUŠKARACA U CRNOM Prešućeni marš ‘1. dragovoljačke bojne‘: Stupali od Tomislavca do Trga i vikali ‘U boj, u boj‘ Stotine muškaraca prije subotnjeg prosvjeda se organiziralo na mrežama: ‘Na raspolaganju smo policiji i vojsci za privođenje slijepih neoglobalističkih sluga‘ Piše: Luka BenčićObjavljeno: 23. studeni 2021. 1 Prosvjed protiv covid mjera Prosvjed protivnika covid-potvrda u subotu je u Zagrebu okupio, među ostalim, i prilično raznoliku skupinu hrvatskih antivaksera, u rasponu od pobornika "alternative" i ezoterije do klerikalaca, radikalne desnice i političara, no potpuno je ispod radara prošao jedan bizarni performans - postrojavanje oko 2000 muškaraca ispred spomenika banu Jelačiću koji su formirali nešto što se zove 1. dragovoljačka bojna. Snimka postrojavanja na kojoj se većinom mladi muškarci, među njima dobar dio njih odjeven u crno, drži za ruke i dere su "U boj, u boj, za narod svoj" te "Ne damo im djecu", osvanula je tek dan kasnije, na YouTubeu, na kanalu koji se zove Hrvatske obrambene snage (HOS). Okupljeni muškarci, vidi se na snimci, imaju i transparent "Za dom spremni". Pod ovom...

NEMA GORE ZVIJERI OD ČOVJEKA / POSLIJE STALJINA- STALJIN /

Jutarnji list NESTALI U KINI Slavni, moćni, poznati... preko noći nestaju s lica zemlje: Od dolaska Xija lista nepodobnih sve je duža Pretpostavlja se da je Meng posljednja žrtva antikorupcijske kampanje predsjednika Xi Jinpinga Piše: Karla JuničićObjavljeno: 22. studeni 2021. 23:40 <p>Xi Jinping</p> Grace Meng poduzela je hrabar i rizičan korak. Supruga bivšeg nestalog predsjednika Interpola odlučila je istupiti u javnost, prvi put izaći iz anonimnosti i izravno se suočiti s autoritativnom Kinom u intervjuu za Associated Press koji je tijekom vikenda plijenio pažnju medija. Grace je trenutno u Lyonu, gdje je stigla kao politički izbjeglica. U Kini je uživala u svim povlasticama koje su došle s udajom za visokog člana vladajuće elite. Njezin suprug, Meng Hongwei, bivši je zamjenik kineskog ministra javne sigurnosti te se smatrao rastućom figurom Komunističke partije. Vlast u Pekingu u njega je imala toliko povjerenja da ga je 2016. odabrala da preuzme prestižnu ulogu predsjednika Interpola. No, Hongwei se sada vodi kao nestala osoba u kaznenom sustavu. Mandat u Interpolu prerano je završio 2018. kada je nestao prilikom posjete Handout/Afp/Profimedia ''Ne znam je li još živ'', rekla je Grace u intervjuu, u kojem je prvi put javnosti pokazala svoje lice. Meng se trenutno nalazi pod francuskom policijskom zaštitom kako ne bi oteli nju ili njihova dva sina blizanca. "Tijekom protekle tri godine naučila sam - baš kao što znamo živjeti s covidom, znam kako živjeti s čudovištem, autoritetom", rekla je. Zašto čudovište? ''Zato što jedu svoju djecu'', odgovorila je. Posljednji put Grace je komunicirala sa suprugom 25. rujna 2018. dvjema SMS porukama. U prvoj je pisalo ''čekaj moj poziv'', nakon čega je uslijedio emotikon kuhinjskog noža, što je signaliziralo opasnost. Grace smatra da ih je njen suprug poslao iz svog ureda u ministarstvu javne sigurnosti. Priznao krivnju Šest mjeseci kasnije Kina je objavila da je Mengu oduzeto članstvo u Komunističkoj partiji zbog zlouporabe moći kako bi zadovoljio "ekstravagantan način života" svoje obitelji. U siječnju 2020. sud je objavio da je osuđen na 13 godina i šest mjeseci zatvora pod optužbom da je primio više od dva milijuna dolara mita. Sud je rekao da je Meng priznao krivnju. VEZANE VIJESTI NALJUTILI SE Kina degradirala svoje diplomatske odnose s Litvom zbog pitanja Tajvana BOGATSTVO SVIJETA Promjena na vrhu ljestvice: Kina pretekla SAD i postala najbogatija nacija na svijetu Kada je u listopadu 2018. Grace prvi put izašla pred novinare u Lyonu kako bi uzbunila javnost zbog njegova nestanka, objavila je da ga istražuju zbog nespecificiranih kršenja zakona. Pretpostavlja se da je Meng Hongwei posljednja žrtva uhvaćena u antikorupcijskoj kampanji predsjednika Xi Jinpinga, koja se uglavnom smatrala čistkom političkih neprijatelja. Grace Meng je dugo tvrdila da su optužbe protiv njenog supruga izmišljene. Interpol je nakon nestanka Menga objavio da je on podnio ostavku na mjesto predsjednika koja je odmah stupila na snagu. No, Grace sumnja u tu odluku te smatra da policijsko tijelo ''uopće nije bilo od pomoći''. Epn/newscom/Newscom/Profimedia ''Kako može netko tko je nasilno nestao napisati ostavku'', pitala se. "Kako može policijska organizacija ignorirati ovo tipično kazneno djelo?" Tragedija za obitelj Grace Meng je plačući opisala kako je njegov nestanak velika tragedija za obitelj. ''Ne želim da djeca nemaju oca. Kada čuju da netko kuca na vrata, uvijek odu pogledati nadajući se da će osoba koja ulazi biti njihov otac'', rekla je. No, napomenula je da ona nije jedina u Kini. ''Bezbroj obitelji u Kini suočeno je s istom sudbinom kao i ja Jaime Reina/Afp/Profimedia Lista ''nepodobnih'' koji su se izgubili u kineskom sustavu sve je duža otkako je Xi Jinping preuzeo vlast 2021. Nestanak teniske zvijezde Peng Shuai u Kini nakon njezine optužbe za seksualni napad protiv bivšeg visokog dužnosnika Komunističke partije osvijetlio je slične slučajeve koji uključuju političke disidente, zabavljače, poslovne lidere i druge koji su se suprotstavili vlastima. Umjetnik AI Weiwei bio je jedna od rijetkih slavnih osoba koja je prikazala kako je to nestati u Kini. U 2011. godini je uhvaćen u Pekingu te je proveo 81 dan u tajnom zatvoru. Kanije je u Londonu prikazao umjetničku instalaciju ograničenog života u zatvoru gdje stražari prijeteći prate svaki vaš pokret. Javna dobrobit Filmska zvijezda i pjevačica Zhao Vei nestala je iz javnog života u kolovozu. Nije jasno je li u kućnom pritvoru ili se pritajila. Jack Ma, osnivač e-trgovine Alibaba, nestao je prije godinu dana nakon što je kritizirao vladine poslovne propise. Ponovno se pojavio tri mjeseca kasnije u videu iz rodnog grada u kojem je rekao da će se posvetiti ''javnoj dobrobiti''. Pojavile su se snimke tenisačice - maše i smiješi se na turniru Je li Peng Shuai uistinu nestala, zapitali su se mnogi nakon što se tenisačica pojavila kao gošća na teniskom turniru u Pekingu. Hu Xijin, glavni urednik državnog lista na engleskom Global Timesa, objavio je snimku na svojem Twitter profilu, na kojoj se može vidjeti kako Peng stoji uz druge uglednike, smiješi se i maše dok se njezino ime proziva. Strane vlade, teniski dužnosnici i igrači izrazili su zabrinutost za nju, nakon što je prije dva tjedna Peng iznijela optužbe da ju je seksualno zlostavljao bivši kineski potpredsjednik Zhang Gaoli. Otad nije bila u izravnom kontaktu sa Ženskim teniskim savezom (WTA). Global Times navodi da je Peng bila ''na ceremoniji otvaranja finala tinejdžerskog teniskog meča''. Ranije objavljene dvije snimke pokazale su da Peng večera s trenerom i prijateljima. Videosnimke koje su trebale poslužiti kao dokaz samo su postavile dodatna pitanja zbog moguće insceniranosti. Glasnogovornik WTA izjavio je da su najnoviji videosnimci ''nedovoljni'' dokazi. Komentari dolaze nakon što je direktor WTA Steve Simon u subotu izjavio kako je nejasno jesu li dva ranija snimka pokazala da je tenisačica ''slobodna i sposobna sama donositi odluke i poduzeti radnje, bez prisile ili vanjskog uplitanja''. WTA prijeti povući turnire iz Kine, ako ne dokažu da je tenisačica sigurna.

ŠTRAJK BOSANSKIH RUDARA

Jutarnji list SMANJENA PROIZVODNJA Prekinut rad u rudnicima ugljena u BiH, rudari prosvjedovali u Sarajevu: ‘Lopovi, lopovi!‘ Predstavnici sindikata rudara tvrde kako u Elektroprivredi BiH već sada planiraju otpuštanje između 300 i 400 rudara, što oni ne kane dopustiti. Piše: HinaObjavljeno: 23. studeni 2021. 12:13 Rudari svih rudnika ugljena u Federaciji BiH u utorak su obustavili rad, a njihovi predstavnici stigli su u Sarajevo na prosvjedni skup pred sjedištem entitetske vlade kako bi zatražili povećanje plaća te smjenu direktora tih rudnika. Iskapanje ugljena obustavljeno je u jutarnjim satima u svih sedam rudnika koji posluju u sastavu koncerna Elektroprivreda BiH, a nekoliko stotina rudara okupilo se na prosvjednom skupu u Sarajevu, gdje su predstavnicima vlade Federacije uručili popis svojih zahtjeva. Noseći rudarske zastave i brojne transparente i uzvikujući ministrima "lopovi, lopovi" ljutiti prosvjednici su tijekom okupljanja zapalili i 101 baklju podsjećajući na obljetnicu Husinske bune iz 1920., kada su se rudari s područja Tuzle oružjem pokušali izboriti svoja prava koje im je uskratila vlast tadašnje Kraljevine Jugoslavije. Minimalna plaća rudara u Federaciji BiH sada je oko 850 konvertibilnih maraka (3400 kuna), a oni traže da se taj iznos poveća na tisuću KM ( 4000 kuna). Uz to se protive najavljenim mjerama preustroja poslovanja rudnika koji su dio dugoročnih planova za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Do 2050. trebale bi biti zatvorene sve termoelektrane u BiH pa bi tako prestala i potreba za najvećim dijelom ugljena koji se vadi iz rudnika u toj zemlji. VEZANE VIJESTI ZLATO I SREBRO Peru planira zatvoriti rudnike. Britanski vlasnici bijesni, obećavaju borbu svim dostupnim sredstvima SKUPOCJENI MATERIJAL Moćna korporacija želi izvlačiti litij u Srbiji, Vučić na žestokom udaru: ‘Dolazi katastrofa‘ Rudari tvrde kako se već sada počinje smanjivati proizvodnja, a kane im smanjiti i plaće, što ugrožava njihovu egzistenciju. Sinan Husić, predsjednik sindikata rudara, kazao je kako oni odbijaju "fašistički pravilnik o radu" kojim im se i sadašnje skromne plaće planiraju smanjiti za trećinu. "Neka iz Elektroprivrede BiH kopaju za te novce koliko im treba, mi nećemo", kazao je Husić što su okupljeni rudari burno pozdravili. Najavio je kako od zahtjeva neće odustati te da bez pregovora i dogovora neće biti ni pokretanja proizvodnje u rudnicima. Predstavnici sindikata rudara tvrde kako u Elektroprivredi BiH već sada planiraju otpuštanje između 300 i 400 rudara, što oni ne kane dopustiti.

JELI JE ČOVJEK TREBAO DOTLE DA SE OPUSTI, DA BI SE SUOČIO VLASTITOM PROVALJOM ?!

Jutarnji list BORBA PROTIV COVIDA Neslužbene brojke: U Hrvatskoj 4926 novozaraženih, više nego prošlog utorka Podsjetimo, jučer su od posljedica COVID-a preminule čak 73 osobe, što je najviše u četvrtom valu. Novozaraženih je bilo 1327. Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 23. studeni 2021. 08:24 U Hrvatskoj je zabilježeno 4926 novozaraženih u posljednja 24 sata, neslužbeno doznaje HTV. Podsjetimo, jučer su od posljedica COVID-a preminule čak 73 osobe, što je najviše u četvrtom valu. Novozaraženih je bilo 1327. U bolnicama se liječi gotovo 2600 pacijenata, od kojih je 324 na respiratoru. VEZANE VIJESTI NACIONALNI STOŽER U posljednja 24 sata 1327 novozaraženih, imamo najveći broj preminulih u ovom valu STRAH OD ZARAZE Američki State Department upozorava: ‘Ne putujte u Njemačku‘; Na njihovu popisu je i Hrvatska Prošloga utorka imali smo 4.443 novih slučajeva. Današnje brojke su slične onima od prije dva tjedna kada je bilo 4.966 novozaraženih. U Kliničkoj bolnici Dubrava od srijede će zbog povećanja kapaciteta za covid bolesnike ukinuti cjelokupni elektivni program i bit će dostupan samo za hitne i onkološke bolesnike.

NI SAM UŽAS EPIDEMIJE NEĆE NAVESTI ČOVJEKA NA NJENU KLASNU UZRČ0NOST !

ZADNJA DORADA Jutarnji list login OTVORENO Dr. Ivić: ‘Ili ćemo se cijepiti ili ćemo demokraciju učiti na leševima‘; Dr. Baršić: ‘Strah me brojeva idućih dana‘ Ako smo nešto naučili je da ovaj virus nema namjeru odustati i ima izvanrednu sposobnost mijenjanja, kazao je Ivo Ivić Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 22. studeni 2021. 23:27 U subotu je u Zagrebu održan prosvjed protiv uvođenja covid potvrda i drugih epidemioloških mjera. Dio prosvjednika verbalno je napao više novinarskih ekipa, a policiji je prijavljen i jedan fizički napad na novinara. Neki su došli i pred zgradu HRT-a. Prosvjed je rastužio zdravstvene djelatnike koji već godinu i pol spašavaju teško oboljele od covda. Epidemija i dalje ne jenjava, kao ni pritisak na bolnički sustav. U bolnicama se liječe 2583 pacijenta, od kojih su 324 na respiratoru. U posljednja 24 sata s covidom su preminule čak 73 osobe, najviše u ovom valu, rekao je na početku emisije Otvoreno na HTV-u u ponedjeljak navečer njezin voditelj Damir Smrtić. Gosti su bili Bruno Baršić, voditelj Kriznog stožera KB Dubrava, Anđa Novokmet, glavna sestra Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Ivo Ivić, predstojnik Zavoda za infektologiju KBC Split i Smiljana Leinert Novosel, komunikacijska stručnjakinja. Dr. Baršić u uvodu je kazao kako je situacija u Dubravi prenapregnuta. - Radimo na gornjoj razini podnošljivosti. 35 bolesnika je na mehaničkoj ventilaciji. 150 hospitaliziranih, svaki dan brojimo mjesta i strahujemo hoćemo li ih imati gdje primiti. Otvaramo još jedan intenzivni odjel, to znači smanjenje programa na minimum za druge bolesnike koji će osjetiti te posljedice. Nemamo ljudi za raditi na svim radnim mjestima. Naš osnovni problem je manjak kadrova. U idućih sedam dana očekivali smo pad hospitalizacija, to su ozbiljne statistike. Vrhunac je trebao biti sutrašnji dan. Na žalost, bojim se da smo doživjeli boosteriranje epidemije, strah me brojeva u drugoj polovici tjedna. Strah me broja novooboljelih - kazao je. Složila se s njime i sestra Novokmet iz "Zarazne". - Jako smo iscrpljeni, umorni, ne znamo odakle nam snaga, sve u očekivanju da će prevladati razum. Istina su brojke. Iza 10 tisuća mrtvih ljudi je 10 tisuća obitelji. Svi imaju svoja razmišljanja. Mi u intenzivnoj smo komentirali da je to edukacija koja traje godinama, kadar u intenzivnoj je teško dobiti. Do lipnja smo veliku pomoć imali i iz drugih ustanova. Nedostaje nam ljudi, rezultat su prekovremeni sati, smjene koje su duže i od 12 sati. Ako dođu tri hitna bolesnika, ne možete otići, nema tu više radnog vremena, pauze, za to više ne znamo. Moj je dojam da, kada je sve počelo, da je to bila starija populacija, ali već smo tada vidjeli mlade ljude na odjelu. Starija se populacija cijepila čim je krenulo, hvala im što su bili osviješteni, u domovima za starije su se cijepili bez ikakvih propitkivanja. Kod nas je sad hospitalizacija 40 godina prosječno - kazala je. Teška je situacija i u Splitu. - Mi smo na brojkama od 170 hospitaliziranih zadnjih tjedan dana, 40 do 45 dnevno na respiratoru, stalno veliki broj bolesnika, onakav kakav smo imali u zimskom valu kada nije bilo cijepljenih. Žestok je val. Ne daj Bože što živ čovjek izdržati može, uvijek se može izdržati, ali iz ovog ćemo izaći oštećeni, prvenstveno zdravstveni radnici koji su se nagledali bolesti i smrti. Toliko smo bili entuzijastični, došlo je cjepivo, dovest ćemo sve u red, a onda vas zgromi da je sve bilo uzalud. Ipak, građani se očito više cijepe. Ako smo nešto naučili je da ovaj virus nema namjeru odustati i ima izvanrednu sposobnost mijenjanja u sve zaraznije oblike s težom kliničkom slikom. Ne bi trebalo biti iznenađenje još jedan val. Pred Novu godinu smo odahnuli. Ako se procijepimo do 80 posto, možda se neće dogoditi novi val. Ako se ljudi ne budu cijepili sve se može ponoviti - kazao je Ivić. Profesorica Leinert Novosel dala je svoju analizu. - Dogodilo nam se ono što se događa i u drugim gradovima što je dobro promatrati u kontekstu prikaza dugotrajne krize, velikom javnozdravstvenom problemu. Na području ekomonije, politike, vidite sve. Kakvi su to ljudi, tim više što mjesecima imamo dostupno cjepivo. Tko je zakazao? Sad svi koriste tu situaciju i u političke svrhe, vidjet ćemo hoće li im to potrajati. Ozbiljne zemlje cijepile su se u veliom broju, ali i tamo se širi zaraza. Cjepivo je jedini instrument, velika većina se cijepila dobrovoljno. Uvijek ima jedna grupa onih koji odbijaju takvu ideju. Ne znamo koji su glavni motivi demonstracija, riječ je o maloj grupi koja se uvijek ponaša kontra. Postoji skupina koja se još nije cijepila i s kojom bi trebalo raditi. Dobili smo sliku koji su oni među kojima nismo dobro komunicirali. Neki su došli raditi buku, raditi konflikt, hvatati političke poene. Nekima odgovara kriza, atmosfera straha, tu možete ostvarivati svoje interese koje inače ne biste mogli. Takvo ponašanje ne pridonosi rješenju problema nego prolongiranju agonije nesigurnosti i apatije koja ljude sve više zahvaća - kazala je. Baršić se nadovezao rekavši kako je zagrebački prosvjed nešto žalosno i pretužno. - Ne ulazim u samu srž zašto su ljudi protestirali, to je njihovo pravo, nekome smeta što Sunce izlazi na istoku. Zgrožava me epidemiološka situacija. Imate uski krug ljudi koji urlaju jedni drugima u lice. Puno je mladih ljudi, bit će pozitivni, prenijet će virus svojim roditeljima, necijepljeni. Onda mi u bolnicama moramo im pomagati i uskraćivati pomoć pacijentima koji boluju od karcinoma, leukemije, drugih bolesti, dijagnostika se produžuje... Tu nitko ne misli na druge, svatko ispoljava svoj ego, a drugi čovjek više ne postoji - rekao je Baršić

ENGLISH ENTERPRISE BORIS & JONSON

Jutarnji list ŠOKANTAN ISTUP Boris pred poslovnom elitom psovao, zastajkivao, stalno spominjao Peppu Praščića... Njegovi suradnici: ‘Ovo je kraj‘ U svom govoru pričao je kako ga je Peppa Praščić naučio pravu lekciju o snazi britanske kreativnosti

VIEST IZ SEDMOSTOLJETNE HRVATSKE /recommended/

Možemo - politička platforma 2 h · Nevjerojatno, ali istinito: država tuži platformu Možemo! za 40.000 kuna jer smo na lokalnim izborima u Osijeku na listi imali – previše žena! Naime, od ukupno 31 osobe na listi, njih 23 su bile žene. Ročište je sutra, a naš stav je jasan: tužba je protivna svrsi zakona, a to je upravo ostvarivanje veće zastupljenosti žena u politici i u predstavničkim tijelima nego što je sad slučaj. Politika u Hrvatskoj je prečesto klub muškaraca – vlade imaju po dvije ili tri ministrice, u Saboru je manje od 30% žena, a na lokalnoj razini su brojke često još i gore. Veće uključivanje žena u politiku jedan je od ciljeva našeg djelovanja – zato su na našim listama, za razliku od većine drugih političkih opcija, žene ne samo podjednako zastupljene, nego su i na vrhu listi. Liste gotovo uvijek slažemo po tzv. zip modelu, u kojem se na listi izmjenjuju muškarci i žene kako bi ih podjednak broj ušao u predstavnička tijela. To ne radimo zato da zadovoljimo formu ili zakon, nego zato što iskreno vjerujemo da veća zastupljenost žena može promijeniti politiku, javni diskurs i naše društvo nabolje. Ponosni smo na broj žena koji smo imali na listi za Gradsko vijeće Grada Osijeka i na činjenicu da su se upravo žene kandidirale u većem broju, u jednom od brojnih gradova u Hrvatskoj u kojem se ljudi boje politički aktivirati i kandidirati iz straha od osvete gradskih vlasti. Time su pokazale odvažnost i želju da doprinesu promjenama. Zato ćemo se ovoj tužbi glasno suprotstaviti. Više o svemu reći ćemo na sutrašnjoj konferenciji za medije koju ćemo održati nakon ročišta na Općinskom sudu u Osijeku.

PANDEMIJA U NJEMAČKOJ NAJGORA OD POČETKA

Jutarnji list ‘NAJGORE OD POČETKA‘ Merkel za kraj mandata traži lockdown, njezin ministar: ‘Ili ćete se svi cijepiti, ili ćete preboljeti, ili umrijeti ove zime‘ Bolnice su pune, zbog čega se dio oboljelih šalje na liječenje u druge klinike, a neki, rekla je Merkel, ‘ne razumiju ozbiljnost situacije‘ Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 22. studeni 2021. 19:15 Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je kako je najnoviji "udar" i povećanje broja zaraženih nešto najgore što se Njemačkoj dogodilo otkako je počela pandemija, te je pozvala na postroženje mjera. Merkel je, kako javlja Bloomberg, dužnosnicima svoje stranke u ponedjeljak rekla kako je situacija "izuzetno dramatična" te je upozorila da će bolnice uskoro biti preplavljene pacijentima ako se četvrti val ne stavi pod kontrolu. Prema navodima njoj bliskih izvora, rekla je kako velik broj građana još uvijek ne razumije ozbiljnost zaraze te se ne cijepe u dovoljnom broju, zbog čega je pozvala šesnaest saveznih pokrajina da postrože mjere. Merkel već idućeg mjeseca odlazi s pozicije njemačke kancelarke nakon 16 godina te je kraj mandata iskoristila kako bi poslala vrlo dramatične poruke da se pojača intenzitet borbe protiv virusa. Iako je broj smrtnih slučajeva pao na otprilike petinu u odnosu na proteklu zimu, u istočnoj Saskoj sedmodnevna incidencija je viša nego ikad, te je sada 1.000 na 100 tisuća ljudi, što je gotovo tri puta više od nacionalnog prosjeka. Njemački ministar zdravstva Jens Spahn u ponedjeljak je rekao kako je "gotovo sigurno" da će necijepljeni dobiti virus do kraja zime. - Gotovo svatko u Njemačkoj će do kraja zime ili biti cijepljen ili će preboljeti covid-19 ili će umrijeti, rekao je Spahn, dodavši kako razumije da njegove riječi zvuče cinično. Rekao je i da ne može isključiti mogućnost novog potpunog "lockdowna" nakon što je susjedna Austrija uvela stroge mjere od ovog ponedjeljka. Sve je to uzrokovalo i blagi pad vrijednosti eura, za 0,1 posto. Najviše je pogođeno tržište turizma, koje bilježi pad od 0,9 posto. VEZANE VIJESTI ‘POSLJEDNJE SREDSTVO‘ Sve više njemačkih političara zagovara obavezno cijepljenje: ‘Ako nam ništa drugo ne preostane...‘ KORONAVIRUS Teško stanje i u Mađarskoj: Ispred glavne bolnice u Budimpešti čekaju u redovima za cijepljenje Iako Njemačka pojačava svoju kampanju cijepljenja, velika većina novoupotrijebljenih doza odnosi se na treću, takozvanu booster dozu. Prošlog tjedna oko 75 posto svih cijepljenih bili su cijepljeni trećom dozom, a samo trinaest posto od oko 2,5 milijuna cijepljenih bili su oni koji su primili prvu dozu. Tim tempom, samo će deset posto od skoro 15 milijuna odraslih necijepljenih građana biti cijepljeno trećom dozom do kraja godine, stoji u informacijama Ministarstva zdravstva, ističe Bloomberg. - Steći ćemo imunitet. Pitanje je samo hoće li to biti kroz cijepljenje ili zarazu, a mi svakako preporučujemo cijepljenje - kazao je Spahn. Njemačka je u brojnim gradovima otkazala božićne sajmove već drugu godinu zaredom. Ovog tjedna Bavarska će zatvoriti svoje barove i klubove, trgovine će morati raditi uz ograničenja, dok će restorani smjeti goste posluživati najkasnije do 22 sata. Saska također zatvara kafiće, barove i klubove. Sve je teža i situacija u bolnicama koje se pripremaju na preusmjeravanje pacijenata u druge ustanove. Dovoljno je reći da je u Njemačkoj samo u ponedjeljak bilo 3.840 osoba na intenzivnoj skrbi, što je manje nego tijekom drugog vala, ali je ipak veliki pritisak na sustav. Covid pacijenti čine više od trideset posto pacijenata na intenzivnoj. Trenutno je u Njemačkoj slobodno svega 2705 kreveta na odjelima intenzivne njege, što je manje od polovice u odnosu na dostupne kapacitete prošle godine. Vlasti očekuju da će ovog tjedna u Njemačku stići šest milijuna doza Pfizer/BioNTech cjepiva. Ipak, booster doza nije dovoljna da se stekne potrebni imunitet te najavljuju da će se morati pridržavati epidemioloških mjera poput izbjegavanja kontakata. Njemačka je u nekoliko navrata premašila rekord od trideset tisuća novozaraženih u 24 sata, javlja Guardian. Spahn je dodao kako se nada da će europske zdravstvene vlasti odobriti cijepljenje djece od pet do 11 godina do kraja tjedna jer su djeca trenutno najzaraženija populacija.

CRTICE IZ ŽIVOTA MIRE FURLAN

Vijesti Kronika Politika Društvo Kultura Kolumne Izbor Najnovije Moje c/b | Boja ž ж ж/ž Društvo 30/01/2021 piše Hrvoje Šimičević plus Podijeli na FacebookPodijeli na Twitter Hajka na Miru Furlan Donosimo arhivu medijskih napada na glumicu početkom devedesetih. Prednjačio je tjednik Globus, za koji su pisali Rene Bakalović, Slaven Letica, Tanja Torbarina i drugi, a sekundirali su Anja Šovagović, Zvonimir Maković, Božidar Alić i brojna poznata imena. Furlan je prvo ostala bez posla, a uskoro i bez stana, koji joj je vraćen nakon 16 godina Large h1furlan goran kovacic Mira Furlan 2016. godine u Rijeci (foto Goran Kovačić/PIXSELL) Početkom listopada 1991. godine Mira Furlan poslala je pismo u redakciju tjednika Danas. Povod za istup bile su javne osude u Hrvatskoj zbog njenog nauma da igra u predstavi na Beogradskom internacionalnom teatarskom festivalu (BITEF). Furlan je napisala da je odlučila odigrati ulogu iz više razloga, pa i zbog ljudi koji "nisu poljupcima i mahanjem ispraćali tenkove upućene u Hrvatsku". "Ne igrati ovu predstavu znači pristati na to da je sve gotovo, da je opća destrukcija izvedena dokraja, da smo svi mi zbrisani s lica zemlje kao nepotrebni, pa čak i štetni balast, ukratko to znači potpisati vlastitu kapitulaciju", stoji u tom pismu. "Mira Furlan razdragano igra i pokazuje sise po beogradskoj pozornici BITEF-a. Dok joj zagrebačke kolegice s navedenim rekvizitima silaze u podrume", pisala je u Globusu Tanja Torbarina, jedna od predvodnica hajke Iako se naivno možda nadala da je time dovoljno objasnila svoj izbor, razdoblje najvećeg iživljavanja tek je uslijedilo. U sljedećem broju, u rubrici pisma čitatelja, javio se Zvonko Maković da obznani kako se iza njene odluke krije "veoma dvojbeni moral". Vjesnik je u svome prilogu objavio kratku informaciju o pismu i citat iz njega, uz naslov "Glumom protiv očaja". Uz obavijest je stajala oveća teatarska fotografija Mire Furlan u poluobnaženom izdanju. Tamo gdje je režimski list stao sa sugestivnim prizorom, nastavio je Globus eksplicitnim tumačenjem. U novinama Denisa Kuljiša, koje su u svojim počecima obilato radile na proizvodnji mržnje, Tanja Torbarina je 4. listopada komentirala kazališni festival u Beogradu. "Mira Furlan razdragano igra i pokazuje sise po beogradskoj pozornici BITEF-a. Dok joj zagrebačke kolegice s navedenim rekvizitima silaze u podrume. Kad joj napalm-bomba, po preporuci Šešelja, razvali Hrvatsko narodno kazalište, čiji je još član, možda ipak Furlanica nazove Zagreb. Da pita je li joj došla plaća. Bez obzira koliko joj je mala", piše u tekstu. Deset dana poslije, Globus je objavio vijest da je "Mira Furlan izazvala ogorčenje svojih zagrebačkih kolega igranjem u predstavi 'Pozorišne iluzije' na BITEF-u." "Još uvijek se nalazi u Beogradu, valjda dok ne prestanu zračne opasnosti nad Zagrebom. Potpisuje ugovore za nove uloge u srpskim filmovima", glasila je nepotpisana vijest u listu koji je doprinio hajci na još jednog glumca. "Što se dogodilo s Radom Šerbedžijom?" zapitali su se u Globusovoj kulturnoj rubrici. "Nakon što je 'ugrožen' u tišini napustio Zagreb, sve češće se pojavljuje u Beogradu, gdje potpisuje ugovore za nove predstave i filmove", odgovorio je tjednik. Dvoje glumaca Torbarina je spojila u kolumni objavljenoj 25. listopada, razrađujući scenarij za film koji je nazvala "Gospoda Miloševići". "Po scenariju Aleksandra Tijanića, gospođu Milošević igrat će Mira Furlan. A gospodina Miloševića Rade Šerbedžija", napisala je. U dijelu novina rezerviranom za ležernije teme i kulturu, sugovornici tjednika dobivali su priliku da se očituju oko (bivše) kolegice. Glumica Anja Šovagović u nevjerici je 21. listopada komentirala kako Šerbedžija i Furlan "u presudnom trenutku za Hrvatsku snimaju srpske filmove i igraju na BITEF-u". "Jer, vremena su takva da se ljudi moraju opredijeliti, moraju se odlučiti gdje ćemo, kako i s kime živjeti. Dobro je da se sada neke stvari dovedu do kraja. Jer, sve je ili crno ili bijelo. Nema sivog." Kulminacija Globusovog progona Mire Furlan desila se 31. siječnja 1992., objavom prvog nastavka čuvenog trodijelnog feljtona. Iako je bio potpisan kolektivnim pseudonimom, naknadno je otkriveno da je autor Rene Bakalović Voditeljica Željka Ogresta 6. studenoga poručila je da ne bi više zvala nikoga iz Srbije u svoju televizijsku emisiju, pa ni njih. "Ma kakvi... To je strašno. Znate, teško je govoriti o ljudima s kojima si do jučer surađivao. Čula sam da je prije mjesec dana Šerbedžija bio u Karaki u Zagrebu. Nakon što je naručio viski, svi su napustili lokal. Hrvatska nikada neće biti za nikoga fizički zatvorena, ali će se događati da neki ljudi neće imati više s kime popiti piće", izjavila je Ogresta. Nakon jednomjesečnih napada, Mira Furlan i Rade Šerbedžija poslali su početkom studenoga pismo Danasu u kojem obrazlažu razloge svojih odluka. "Odbijam i ne pristajem na takvo osakaćenje sebe same i svog života. Svoje zadnje predstave u Beogradu igrala sam za one očajnike koji nisu 'Srbi', nego ljudi, ljudi kao ja, ljudi koji se gnušaju ove odvratne granginjolske farse u kojoj lete mrtve glave. Tim ljudima, i ovdje i tamo, i sada se obraćam", napisala je glumica, izražavajući nadu da će pismo netko ipak pročitati čistog srca. "Takvom čovjeku ću biti zahvalna", zaključila je. Uz novinarku Danasa Vesnu Kesić koja se osvrnula na hajku, podršku su joj u pismima čitatelja pružili novinarka Heni Erceg i, kolektivno, Toni Gabrić, Nenad Sarapa te Dada i Ivo Špigel. Bilo je tamo još nekoliko sličnih poruka, ali i onih u kojima je optužena za svrstavanje na "stranu agresora". Desetak dana nakon objave pisma u Danasu, 15. studenoga 1991., Globus je objavio vijest da "nakon svojih beogradskih boravaka, Mira Furlan doživljava neugodnosti u rodnom Zagrebu". "Na automatsku sekretaricu svakodnevno joj stižu prijetnje i epiteti 'četnička kurvo', a ovih dana doživjela je najteži udarac. Matična kuća – HNK, dala joj je otkaz, usprkos tome što je upravo ona jedan od njezinih najjačih glumačkih aduta. Otkaz je potpisao v.d. direktor Drame i njezin kolega Dragan Milivojević". U istom broju objavljen je tekst Slavena Letice u kojem je Mira Furlan smještena u društvo "najpodlijih izdajica". Letičinu pseudosociološku analizu, zapravo huškanje koje će u Globusu dogodine usavršiti u uratku karijere poznatom kao "Vještice iz Rija", Kuljiševo je uredništvo opremilo pitanjem: kako se dogodilo da su pojedinci s hrvatskog kulturnog prostora postali "elitni srbijanski i armijski ratnohuškački stroj?" I potom: "Zašto su zapravo postali najpodliji izdajice?" Letica je ponudio tipologiju pozitivnih i negativnih javnih osoba. U skupini "anđela" našao se primjerice Slobodan Praljak. U suprotstavljenoj grupaciji, koje je nazvao "demonima", bilo je ime Mire Furlan. "Glumica koja se iz Zagreba preselila u Beograd, gdje razgolićena zabavlja bezbrižnu publiku...", pisalo je pored njene "demonske" fotografije, koja je u Letičinoj dijagnozi "najpodlijih izdajica" okarakterizirana i kao "strašno lice ništavila". Prvi nastavak Globusovog feljtona iz siječnja 1992. i tjednik Top iz studenoga 1991. Prvi nastavak Globusovog feljtona iz siječnja 1992. i tjednik Top iz studenoga 1991. U tabloidu Top, koji je uređivao Milivoj Pašiček, 11. studenoga na naslovnici je objavljen masni naslov "Mira Furlan sisama na Hrvatsku". Autor tabloidne potjernice, izvjesni Ladislav Sever, nije bio iznenađen što je glumica proglašena "nacionalnom izdajicom", kao uostalom ni njenim ponašanjem, koje je odavno bilo "antihrvatsko i prosrpsko". Po njemu, životi na relaciji Beograd – Zagreb, kao u slučaju Furlanove, doprinijeli su konačnoj brojci mrtvih ljudi i razorenih gradova u Hrvatskoj. Novinar je još upozorio da su najoštriji u osudi Mire Furlan bili "popularna kolumnistica tjednika Globus (Tanja Torbarina, op.a.) i duhoviti novinar jedne lokalne zagrebačke radiostanice koji je primijetio da se ta glumica nametnula kao pretendent na mjestu ministra kulture u nekoj od tzv. 'krajina'". "Dokaz više da Mira Furlan egzistencijalno nije ugrožena jest i činjenica da posjeduje luksuzni trosoban stan nedaleko od centra grada. Na samom početku Petrove ulice", obznanio je list Top, za slučaj da uniformirani bojovnici odluče provjeriti je li glumica navratila do Petrove i grada koji je izdala. Citirana je i izjava Anje Šovagović iz Globusa, uz naslov "Sramim se postupaka Mire Furlan i Rade Šerbedžije". Glumica Marija Sekelez, koja je prošle godine s Radom Šerbedžijom primila državnu Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo, poručila je da je Mira Furlan "potpisala definitivnu kapitulaciju". "Sramotno je, dok kod nas u Hrvatskoj postaje luksuz i pranje kose, da Mira Furlan u Beogradu na miru pije kavu i da na koktelima nakon premijera dobiva čestitke od onih istih srpskih 'uglednika' čije su ruke okrvavljene od odgovornosti za zločine u Hrvatskoj!" izjavila je za Top. U sljedećem broju isti je tabloid objavio otvoreno pismo Božidara Alića, adresirano na Šerbedžiju i Furlan, s kojom je svega nekoliko mjeseci prije glumio u predstavi na Splitskom ljetu. Poručio joj je da "podržava četnička divljanja u čije Žikino kolo bi nas sve vrlo rado upleli, kao što tebe već jesu". Režimska srednja struja sličnom je intonacijom pratila priču. Vjesnik je u kulturnoj rubrici od 18. studenoga objavio tekst novinara Aleksandra Miloševića "Tko je prognao Petrunjelu i Hamleta?". "Petrunjelu i Hamleta nitko nije istjerao iz Domovine. Na žalost, oni su Domovinu prepustili zloj sudbini u trenucima kada ih je ona najviše trebala", tiskano je u listu koji je tada uređivao Hido Biščević. Negdje u to vrijeme, sredinom studenoga, Mira Furlan je sa suprugom već bila na putu za Ameriku. Globus je uzeo određenu pauzu, barem što se nje tiče. Na red su došle viđenije feministkinje. U napadima je, po običaju, prednjačila Tanja Torbarina. Koristeći postojano stupidan humor kakav danas upražnjavaju primjerice Zvonimir Hodak i kolumnisti Hrvatskog tjednika iz Zadra, za antihrvatske rabote je redovno prozivala Jelenu Lovrić, Vesnu Kesić, Jasminu Kuzmanović, Slavenku Drakulić, Radu Iveković i Dubravku Ugrešić, "vještice" za koje će kolektivnu lomaču krajem 1992. godine pripaliti Letica u tekstu "Hrvatske feministice siluju Hrvatsku". Nije dakle u slučaju Globusa bila riječ o ekscesu, već o uređivačkom konceptu Denisa Kuljiša i njegovih sekundanata. Blistavi primjer takvog usmjerenja bio je intervju s Radom Šerbedžijom. Ovo su neka od pitanja koje mu je početkom 1992. postavio novinar Boris Homovec: "Kad ste otišli iz Hrvatske snimati film 'Nečista krv' u Srbiju, ovdje se razbuktao rat. Time što ste ostali u Srbiji postali ste izdajnikom svoje domovine"; "Ali samim time što ste otišli živjeti u Beograd na strani ste okupatora. Zar vam to nije jasno?"; "I vi biste konačno trebali odlučiti želite li biti zagrebački ili beogradski glumac, igrati u HNK ili Jugoslavenskom dramskom pozorištu, snimati s Almom Pricom ili s Cecom Veličković?"; "Niste mi izravno odgovorili: Jeste li ugroženi Srbin u Hrvatskoj?" Nastavci Globusovog feljtona Nastavci Globusovog feljtona Kulminacija Globusovog progona Mire Furlan desila se 31. siječnja 1992. godine, objavom prvog nastavka čuvenog trodijelnog feljtona. Iako je bio potpisan kolektivnim pseudonimom "Globusov investigativni tim", naknadno je otkriveno da je autor Rene Bakalović, čovjek koji je s njom do tih trenutaka dijelio gotovo cjeloživotno poznanstvo. "Uništili ste mi život", citirali su na početku Gorana Gajića, supruga Mire Furlan, koji se telefonom javio iz SAD-a. To je bilo ništa, očigledno je rezonirao Globus. Jer nakon uvodnih opaski uslijedilo je nabrajanje navodnih živčanih slomova Mire Furlan, njenih posjeta psihijatru, sklonosti depresiji i pokušaju suicida. Pisalo se o promiskuitetu i submisivnosti spram muškaraca, navadi da igra obnažene scene i utjelovljuje prostitutke u mladosti. Sve uz obnažene fotografije. "Poželjna i intelektualcu i kamiondžiji – Mira Furlan u predstavi 'Šteta što je kurva'", pisalo je ispod njene slike. "Težak život lake žene", prvi od tri nastavka, izašao je otprilike dva i pol mjeseca nakon što je Mira sa suprugom napustila bivšu Jugoslaviju i otišla u SAD. Sve dotad zagrebački je tjednik dao nemali doprinos njenom izgnanstvu, dok je Bakalovićev uradak poslužio kao prijetnja da joj na pamet ne padne eventualni povratak. Protiv odurnog Globusovog serijala pisali su Viktor Ivančić i Ivica Ivanišević u Slobodnoj Dalmaciji te Jasmina Kuzmanović u Nedjeljnoj Dalmaciji. U Globusovim pismima čitatelja objavljena je i reakcija njenih kolega. "Još davno uprli ste prstom u 'grijeh' Mire Furlan i njezine javne postupke – ona je uostalom dobila otkaz u matičnom kazalištu i sad je u Americi, daleko od hrvatskih scena i kamera – nije li to dovoljno?" pisalo je u reakciji u kojoj je Globusov feljton nazvan zastrašujućim. Pismo je potpisalo šezdeset i dvoje kolega iz glumačke branše, od Alme Price i Urše Raukar do Špire Guberine i Pere Kvrgića. No razorni efekt Globusovih pisanija, sasvim u skladu s režimskom proizvodnjom državnih neprijatelja i većinskim javnim raspoloženjem, nadvio se nad sudbinom glumice. Tako je zaokružena najgora faza javnog zlostavljanja Mire Furlan. Ostala je bez posla, zavičaja i brojnih prijatelja, a potom i bez onog stana u Petrovoj. Najprije je iskorištena odredba o oduzimanju nekretnine u slučaju neopravdanog izbivanja u roku od šest mjeseci. Pod pravosudnom egidom "Grad Zagreb protiv Mire Furlan" gradska je administracija godinama ulagala nemale napore i žalbe da joj se definitivno oduzme dom. S novom vlašću 2000. godine ništa se nije promijenilo. Svježe izabrani gradonačelnik Milan Bandić izjavio je medijima da mu se Mira javi pa će joj on sigurno naći neki stan. Otupjeli cinik na čelu Zagreba ponudio je tako milostinju kao zadnji stadij višegodišnjeg poniženja. Možda mu to nije uspjelo u ovom slučaju, ali ga je isti modus do danas održao na vlasti. Ne treba zaboraviti ni da je kroz Bandića progovarao SDP, i ne samo kroz njega. Ministar kulture Antun Vujić u Globusu je komentirao i slučaj Mire Furlan. Globus, da, onaj isti Globus, nakon desetak godina je sugerirao da su Ugrešić, Drakulić, Šerbedžija i Furlan bili otjerani iz Hrvatske. "Odlazak je bio njihov izbor. Vaše pitanje pretpostavlja neki teški državni grijeh prema njima, a njega nije bilo. Možda je ponegdje bio u pitanju medijski linč, na primjer, nad Mirom Furlan, no linčem se prijetilo i socijaldemokratima", odgovorio je progonjeni socijaldemokrat. Svega godinu dana nakon ove izjave prvostupanjski Općinski sud u Zagrebu oduzeo je stan Miri Furlan, pod obrazloženjem da supružnici nisu dokazali izbivanje iz opravdanih razloga. Javna hajka naime nije uzeta u obzir kao adekvatno obrazloženje. Sutkinja Živana Perkov vjeru je poklonila susjedima i gradskim činovnicima, koji su po nalogu režima bezuspješno lupali po vratima stana u jesen 1991. godine. Susjeda je bila i supruga Andrije Hebranga, koja je Miru Furlan u Jutarnjem listu nazvala "izrodom". U potpuno očekivanom obratu, naknadno će se ispostaviti da je sutkinji Perkov ustupljen jedan gradski stan. Nakon punih 16 godina trajanja postupka, početkom 2008. glumici je njen stan konačno vraćen. Ali već tada je po mnogočemu bilo kasno. Najmanje 16 godina

DALI KRUPNOM KAPITALU TO JOŠ SAMO PREDSTOJI KAO INVAZIJA ILI VLASTITA SMRT ?!

Jutarnji list login SVE SPREMNO ZA INVAZIJU Amerikanci u Bruxelles poslali uznemirujuće podatke: ‘100.000 vojnika kreće iz tri smjera‘ Prema ruskim planovima, scenarij za invaziju Ukrajine sastoji se od slanja ruskih vojnika preko granice iz tri primarna smjera Piše: Ivan FischerObjavljeno: 22. studeni 2021. 15:31 Rusija razmješta svoje vojne snage i teško naoružanje kako bi bila spremna za brzu, masovnu invaziju Ukrajine, koja bi se mogla izvesti paralelno iz više različitih smjerova, otkrivaju ruske vojne karte i obavještajni podaci koje su Sjedinjene Države podijelile sa svojim europskim saveznicima. Iako iz dostupnih podataka nije sigurno da će do invazije stvarno i doći, čini se da se sve priprema kako bi ona bila moguća ako tako odluči ruski predsjednik Vladimir Putin početkom sljedeće godine. Ti obavještajni podaci proslijeđeni su kako bi se poduprle američke tvrdnje o opasnosti invazije na Ukrajinu te kako bi se potaknulo zapadne saveznike da se upuste u diplomatsku ofenzivu sa svrhom odvraćanja Putina od pokušaja invazije koja bi mogla dovesti do humanitarne katastrofe i opasne eskalacije sukoba na istoku Europe. Prema ruskim planovima, scenarij za invaziju sastoji se od slanja ruskih vojnika preko granice iz tri primarna smjera: iz Rusije, s okupiranog poluotoka Krima te iz Bjelorusije. Sastojala bi se od oko stotinu taktičkih skupina veličine bojne, što je ukupno oko 100.000 vojnika. Podulja okupacija Planovi uključuju djelovanje na nepristupačnom terenu i pri smrzavajućim temperaturama, pokrivaju vrlo velik teritorij te uključuju pripreme za podulju okupaciju. Prema informacijama dostupnim zapadnim saveznicima, oko polovice tih taktičkih skupina već je na terenu, spremno za invaziju koju bi pratila i zračna podrška. Moskva je prošli tjedan najavila da će na Krimu uspostaviti padobransku regimentu, a proteklih je tjedana u Bjelorusiju slala svoje snage navodno kako bi pomogla u rješavanju migrantske krize, no prema dostupnim planovima, riječ je o široj strategiji raspoređivanja vojnih snaga za napad iz više smjerova. Putin je prošli tjedan tvrdio da Rusija nema nikakvu namjeru izvesti invaziju na Ukrajinu, no prigrlio je zapadni poziv na uzbunu kao znak da su njegovi potezi privukli pažnju SAD-a i europskih saveznika, koje optužuje za ignoriranje "crvenih linija" koje je Moskva postavila u odnosu zapadnih država i Ukrajine, poput vojne pomoći i razgovora o pristupanju NATO-u. Moskva je prošli tjedan bijesno reagirala i na najavu ukrajinsko-britanskog pomorskog partnerstva u sklopu kojeg će Britanija financirati ratne brodove i protubrodske projektile Ukrajini te pomoći u gradnji mornaričke luke u Azovu. VEZANE VIJESTI PRIPREMA ZA INVAZIJU Dramatično izvješće iz Ukrajine: ‘Rusi kreću u žestoku ofenzivu na našu zemlju, znamo i kada!‘ SPORAZUM Pao dogovor Rusa i Amerikanaca o istraživanju Venere: ‘Takve probleme je lakše rješavati zajedno‘ Sprema li Rusija stvarno invaziju na Ukrajinu, to jest je li ozbiljno spremna učiniti taj korak koji bi na nju privukao znatno ozbiljniji bijes međunarodne zajednice i sigurno doveo do razarajućih ekonomskih sankcija, teško je procijeniti. Može se pretpostaviti da Putin želi isprovocirati reakciju Zapada, a možda i biti ponovno pozvan za stol s EU koja odbija izravne razgovore s njim od okupacije Krima. "Umjetna histerija" Putin, kako smatraju neki analitičari, također želi biti spreman ako Ukrajina pokuša na bilo koji način vratiti svoj okupirani teritorij - bilo Krim, bilo istok Ukrajine na kojemu proruski separatisti još uvijek drže dijelove Donbasa. Iako EU i SAD uporno ističu kako podržavaju teritorijalni integritet Ukrajine, naglašavajući da neće priznati rusku aneksiju Krima i potencijalno odcjepljenje Donbasa, pitanje je bi li podržali Ukrajinu ako pokuša svoj teritorij vratiti silom i bi li stali u obranu Kijeva ako krene ruski protunapad, koji bi Moskva pravdala "zaštitom svojih državljana u tim regijama". Kada se ruske vojne snage rasporede na planirane položaje i budu spremne za invaziju, Rusija će imati puno jačeg asa u rukavu za bilo kakve pregovore sa zapadnom stranom koja će vjerojatno biti spremna na veće ustupke kako bi se izbjeglo nasilje. Da bi taj plan uopće bio izvediv, Zapad mora vjerovati da je invazija moguća, a Putin je, čini se, upravo to i uspio postići. Ranije ovoga mjeseca američki državni tajnik Antony Blinken otvoreno je priznao: "Ne mogu vam reći koje su ruske nakane. Ne znamo koje su". U međuvremenu Moskva ponavlja da zapadni mediji pretjeruju. "Ova se histerija umjetno napuhava", izjavio je u nedjelju glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. "Oni koji nas optužuju za neuobičajenu vojnu aktivnost na našem vlastitom teritoriju su upravo oni koji šalju svoje vojne snage preko oceana", objasnio je Peskov. "Mislim na Sjedinjene Države. To nije ni logično, ni pristojno", rekao je za rusku državnu televiziju. Najnovije tenzije između Zapada i Rusije dolaze uz pozadinu rastućih problema u odnosima proteklih mjeseci. Europa i SAD optužuju Rusiju da je isplanirala i potpomogla Bjelorusiji da isprovocira migrantsku krizu na Baltiku, dok rekordne cijene plina čine Europu posebno ovisnom o ruskom izvoznom adutu. No, agencija Bloomberg citira američke obavještajce koji ne vjeruju da se radi o nekakvom Putinovu master planu - radi se samo o seriji oportunističkih poteza ruskog predsjednika

MODERNO ROPSTVO

Jutarnji list MODERNO ROPSTVO Od početka gradnje umrlo je 6500 uvezenih radnika. Što se to događa u Kataru? Zbog kršenja ljudskih prava Amnesty International turnir naziva "svjetskim prvenstvom sramote" Piše: Petar ZobecObjavljeno: 21. studeni 2021. 20:45 Odluka o imenovanju Katara za domaćina Svjetskog prvenstva nepresušan je izvor kontroverzi još od prvog dana, točnije prosinca 2010. godine. Alarmantno zataškavanje o brutalnom kršenju ljudskih prava prilikom izgradnji osam novih stadiona za potrebe Mundijala 2022. otkriveno je u brojnim svjetskim medijima, a najšokantnija među njima je reportaža uglednog Guardiana, koji je u veljači ove godine objavio da je čak šest i pol tisuća uvezenih radnika iz Indije, Pakistana, Nepala, Bangladeša i Šri Lanke preminulo otkako je Katar zaradio prava na održavanje turnira. Mnoge od tih smrti povezane su s prisilnim radom na temperaturama koje idu i preko 40 "celzijevaca", eksploatacijom te općenito neljudskim uvjetima života tijekom izgradnje nogometnih arena i pristupnih...

LOGORI REŽIMA

Hrabri Kinez sa skrivenom kamerom ušao u zabranjeni grad, snimke su šokantne: ‘Ovo je gulag!‘ Mladić je odlučio razotkriti mrežu logora za preodgoj, pritvorskih centara i zatvora u mjestu obračuna Pekinga s muslimanskim manjinama Piše: Tomislav ŠoštarićObjavljeno: 22. studeni 2021. Objekt za koji se u snimci tvrdi da se radi o pritvorskom centru u pokrajini Xinjiang Dok je šetao ulicom u kineskom gradu Urumqiju, dajući sve od sebe da izgleda kao turist, Guan Guanu je srce bilo u petama. Mladi Kinez je znao da to nije mjesto koje često posjećuju turisti, a kamera skrivena u njegovom ruksaku potajno je snimala logore komunističkog režima. Hrabri Guan Guan bio je na tajnoj misiji - razotkriti svijetu sramotnu mrežu logora za preodgoj, pritvorskih centara i zatvora u središtu brutalnog obračuna Pekinga s muslimanskim manjinama, posebno Ujgurima, u provinciji Xinjiang, prenosi Daily Mail. Znao je da će se, ako ga policija uhvati, suočiti s teškom kaznom jer se usudio otkriti nove dokaze o genocidnim zločinima režima, koji uključuju zatočenje oko dva milijuna ljudi u centrima poput onih za kojima je Guan tragao. Guan je prije dvije godine biciklirao regijom i tada čuo za logore, kao i za zabranu ujgurskog jezika u školama i robovski rad. Detektirao 18 logora Nakon što je ustanovio da je stranim novinarima zabranjeno istraživanje, odlučio se vratiti kako bi dokumentirao represiju. Guan je prošao kroz osam gradova i otkrio 18 logora tijekom svoga putovanja, uključujući jedan velik pritvorski centar dug oko 1000 metara i ukrašen zlokobnim 'orvelovskim' sloganima poput 'Reforma kroz rad'. Mnogi od tih objekata nisu označeni na kartama, kako navodi. Guan je snimio bodljikavu žicu, stražarske kule, policijske kontrolne punktove, vojne barake, vojna vozila te oznake i šetnice unutar zatvorskih zidova. Prije nekoliko dana na YouTubeu je podijelio 19-minutnu snimku kojom osporava uporne tvrdnje Kine da ne provodi represiju prema muslimanskoj manjini u toj regiji. "Ovo pokazuje da je Xinjiang postao najveći svjetski gulag s gospodarstvom koje se uglavnom temelji na prisilnom radu u mreži mega-zatvora, pritvorskih centara i koncentracijskih logora pod režimom koji se oslanja na teror", rekao je disident Lianchao Han, dodavši da to doprinosi čvrstim i sve većim dokazima o kineskim zločinima. Guan - a smatra se, prema jednom izvoru, da je to pseudonim kineskog aktivista koji studira na Tajvanu - u videu navodi da su ga inspirirali izvještaji sa stranice Buzzfeed u kojima su korištene satelitske snimke za identifikaciju 268 mogućih zatvorskih objekata izgrađenih od 2017. godine. "Jedine fotografije objavljene na internetskoj stranici su fotografije satelitskih karata. Gdje su neke od građevina koje su označene? Kako izgledaju u stvarnosti? Kako izgleda njihova okolica? Imajući na umu ta pitanja, ponovno sam otišao u Xinjiang", kaže u videu Guan. Na snimci priznaje da ima osjećaj panike jer zna da bi i sam mogao biti poslan u logor ako ga uhvate kako snima zatvor ili posjeduje video snimke pritvorskih centara. Nadzorne kamere, žilet-žice, stražarske kule Dok je koračao po četvrti Xinshi u Urumqiju, regionalnoj prijestolnici, pronašao je mnoštvo nadzornih kamera na stablima, kao i crveno-bijele utvrde na cesti i pritvorske centre koji se nalaze iza metalnih ograda prekrivenih bodljikavom žicom. Potom je automobilom prošao pored drugog obližnjeg pritvorskog centra, za koji se vjeruje da se u njemu nalaze tisuće ljudi iza visokih bijelih zidova dugačkih nekoliko stotina metara. Dok je snimao kroz vjetrobran, kamerom je uhvatio kadrove mračnih zgrada iza žilet-žice i stražarskih kula. Potom je pronašao još jedan zatvor, povezan s golemim tvornicama, u istoj četvrti. VEZANE VIJESTI PRIZNANJE ZVIŽDAČA Potresna ispovijest bivšeg kineskog policajca: ‘Da, brutalno smo tukli Ujgure, vezali ih, silovali...‘ OPTUŽILI I UN Amnesty International: ‘Peking je u Xinjiangu stvorio pakao nevjerojatnih razmjera‘ image Objekt za koji se u snimci tvrdi da se radi o pritvorskom centru u pokrajini Xinjiang Printscreen/YouTube "Postoji mnogo koncentracijskih logora i svi imaju stražarnice s stražarima", kaže Guan. Nakon što je snimio još nekoliko objekata, vozio je nekoliko sati južno do drugog kompleksa centara za zatvorenike kod vojne baze koju jen snimio u blizini grada Korla, te je ustvrdio da broj vojnih vozila ukazuje na prisutnost mnogo 'SS vojnika', što je pogrdni izraz koji koristi za kineske vojne snage. Njegova posljednja stanica bila je udaljena sat vremena vožnje u Yanqiju, gdje pronalazi još jedan pritvorski centar s novoizgrađenim stražarnicama i žičanim ogradama. Kina je, kako navodi Daily Mail, izgradila stotine logora u posljednjih nekoliko godina dok provodi kampanju - koju Peking uporno poriče - kršenja slobode i tradiciju muslimanskih manjina, pri čemu se služi nrepresivnim načinom korištenja tehnologije. Politika proizvoljnog pritvaranja, uključujući i slanje desetaka tisuća djece u državna sirotišta nakon što su njihovi roditelji zatvoreni u 'centre za preodgoj', pojačana je po naredbi predsjednika Xi Jinpinga s objašnjenjem da se radi o odgovoru na terorizam. Seksualno zlostavljanje, premlaćivanje, mučenje Adrian Zenz, njemački antropolog i stručnjak za kršenje ljudskih prava u Xinjiangu, rekao je da je u zatočeničkim centrima, poznatim kao 'kanshousuo', koji su prikazani u videu, dopušteno držanje ljudi u predistražnom postupku najviše 37 dana, ali u Xinjiangu zatvorenike u tim objektima drže mjesecima. "Neke od najgorih tortura koje se mogu čuti u svjedočenjima provedene su u tim pritvorskim centrima", kaže Zenz, čije je istraživanje masovnog zatvaranja i prisilnog rada pomoglo da SAD uvede sankcije na ključne proizvode regije. Ti su logori ključni dio kampanje smanjenje broja manjinskog stanovništva, pri čemu se uništava njihova kultura, vjera, zatire njihov jezik i prisiljava na asimilaciju, a radi se o politici etničkog čišćenja koja se ranije provodila na Tibetu, kako navodi Daily Mail. Ujguri koji su preživjeli zatvaranje logore svjedočili su o sustavnom seksualnom zlostavljanju, silovanjima i prisilnoj sterilizaciji zatvorenica, uz premlaćivanje, električne šokove i druge oblike mučenja. image Objekt za koji se u snimci tvrdi da se radi o pritvorskom centru u pokrajini Xinjiang Printscreen/YouTube Zatočenici, koji su smješteni u pretrpanim spavaonicama, prisiljeni su učiti komunističku povijest, skandirati parole i pjevati partijske pjesme. Prošlog mjeseca, kineski policajac nazvan 'Jiang', koji je bio poslan na službu u Xinjiang, rekao je za Mail on Sunday kako žrtzve muče elektrošokovima po genitalijama, a čak i puštanje brade ili šetnja s prijateljima može biti razlog za brutalno ispitivanje. Lokacije odgovaraju podacima s karata i satelita Jiang, koji je našao utočište u Europi, kaže da bi Guan, ako bude uhvaćen, mogao dobiti deset godina zatvora zbog špijunaže ako ga uhvate te strahuje da će zbog njegovog pthvata vlasti nametnuti nova stroga ograničenja za turiste u regiji. Iako ne postoji način da se provjeri vjerodostojnost onoga što je prikazano u snimci koja je vjerojatno snimljena prošle godine, stručnjaci kažu da lokacije i fotografije odgovaraju postojećim javnim podacima s karata i satelita. "U svakom slučaju odgovara svim satelitskim snimkama, što bi bilo gotovo nemoguće lažirati", rekla je Alison Killing, britanska arhitektica koja je radila na nagrađivanim istraživanjima Buzzfeeda. Guan priznaje da je uspio doći samo do ograničenih dokaza na rubovima regije, ali kaže kako su mu lokalni Kinezi potvrdili da su Ujguri bili slani na prisilni rad po cijeloj zemlji, dok su svi oni koji nisu htjeli pružiti informacije o svojim sugrađanima poslani u logore. "Progon Ujgura od strane kineske vlade nezamisliv je", rekao je u zaključku Guan, dodajući kako se nada da će se komunistički režim "raspasti te se tako okončati ovo zlo protiv čovječanstva".