"3.MAJ NIJE SIROĆE KOJE JE ULJANIKU DONIJELO PROBLEME"

ANDREJ POROPAT: Menadžeri Uljanika isplaćivali su si ogromne plaće, provizije i bonuse te pritom trošili novac namijenjen upravo 3. maju 17.06.2019 20:43 | Autor: Milan PAVLOVIĆ Andrej Poropat (Roni BRMALJ) Usprkos ovoj teškoj situaciji, u Rijeci smo optimistični da će gospodin Kučan naći rješenje u suradnji sa svim nadležnim tijelima. Radi se o osobi s dugogodišnjim iskustvom u brodogradnji i to na različitim pozicijama. Jedino takav čovjek koji ima znanja i iskustva, a koji ima podršku radnika, države i vjerovnika može napraviti potrebnu promjenu. Koliko je meni poznato Trgovački sud ne funkcionira na emotivnim osnovama nego na čvrstim dokazima, projektima i planovima koje iznose menadžeri, kaže Poropat Krah hrvatske brodogradnje i tragedija Uljanika i 3. maja u proteklih su godinu i pol dana po nekim temama zbližili, a po nekim donekle udaljili dva županijska središta u kojima se brodogradilišta nalaze, Pulu i Rijeku. Zbližila ih je borba za opstanak brodogradnje i sudbina radnika u oba grada, a donekle udaljilo to što se u toj očajničkoj borbi za opstanak krivac za aktualnu situaciju najčešće tražio isključivo u susjedovom dvorištu. Bez obzira gdje u tome leži istina, ni jednima ni drugima to zasad nije pomoglo da stignu do cilja, no za razliku od brodogradilišta u Puli koje će eventualni novi život tražiti kroz proces stečaja, u 3. maju taj scenarij još uvijek pokušavaju izbjeći. O toj temi, ali i pojedinim političkim aktualnostima, razgovarali smo s Andrejem Poropatom, predsjednikom Gradskog vijeća Grada Rijeke, te predsjednikom regionalnog saveza i članom Središnjeg odbora HNS-a. - Za razliku od pulskog dijela Uljanik grupe stečaj je u riječkom brodogradilištu nedavno po šesti put odgođen. Dosadašnje odgode pokazale su se nažalost kao puko kupovanje vremena, vjerujete li da iza ove zadnje stoji nekakav konkretniji plan ili su emocije na Trgovačkom sudu još jednom prevagnule nad racionalnim? Optimizam - Usprkos ovoj teškoj situaciji, u Rijeci smo optimistični da će gospodin Kučan naći rješenje u suradnji sa svim nadležnim tijelima. Radi se o osobi s dugogodišnjim iskustvom u brodogradnji i to na različitim pozicijama. Jedino takav čovjek koji ima znanja i iskustva, a koji ima podršku radnika, države i vjerovnika može napraviti potrebnu promjenu. Koliko je meni poznato Trgovački sud ne funkcionira na emotivnim osnovama nego na čvrstim dokazima, projektima i planovima koje iznose menadžeri. - Najveće posljedice svega zasigurno trpe radnici i njihove obitelji, no kako se cijela situacija odražava na socijalne i gospodarske pokazatelje grada? - Naravno da će se osjetiti posljedice po ukupno gospodarstvo, no - zasad je najbitnije da se saniraju posljedice koje osjećaju ljudi - radnici "3. maja" i "Uljanika" i njihove obitelji. Mislim da će podaci FINA-e za 2018. godinu, koji će uskoro biti obrađeni, pokazati sve negativne posljedice po gospodarsku sliku Rijeke - vezano uz zaposlenost, prihode, izvoz i dobit riječkog gospodarstva. No, u ime Grada Rijeke, gdje sam predsjednik Gradskog vijeća, moram reći da smo ponosni na hrabrost zaposlenika koji su ostali u 3. maju, podršku njihovih obitelji, i podršku svih građana Rijeke - Jeste li u Rijeci spremni i na koji način pomoći opstanak ili oživljavanje brodogradnje na riječkim navozima? - Grad prvenstveno treba misliti na svoje ljude. Na pomoć radnicima i njihovim obiteljima, jer bez njih ne možemo ni računati na opstanak brodogradnje. S druge strane, sve lokalne samouprave, pa tako i Grad Rijeka, imaju ograničenja u načinu na koji mogu direktno pomagati gospodarskim subjektima. Međutim, svakako smo spremni napraviti sve što je u našoj mogućnosti za opstanak brodogradnje, a isto tako, siguran sam da nećemo raditi prenamjenu zemljišta putem izmjena Generalnog urbanističkog plana, odnosno na Kantridi mora i dalje biti brodogradnja uz moguće prateće djelatnosti. - U nedostatku rješenja previše se energije, utisak je, proteklih mjeseci trošilo na konfrontaciju na relaciji Rijeka - Pula. Tako se s riječke strane stvorio utisak da je za sve nedaće u kojima se našao 3. maj kriv isključivo vlasnik Uljanik, dok iz Pule podsjećaju da je "uspješan" rad direktora Kučana i njegovih prethodnika RH prije privatizacije 2012. godine sanirala sa 6 milijardi kuna, te da su pulski problemi zapravo počeli onda kad ih je država "gurnula" u akciju spašavanja riječkog škvera. Gdje se između te dvije teze nalazi istina i imaju li takva prepucavanja uopće smisla? - Ne sviđa mi se kako spominjete da je 3. maj kao nekakvo siroče gurnuto Uljaniku i još ga je koštalo problema. Ne bih rekao da bi to bio uzrok, jer ne znam gdje su svi ti problemi, koje sada spominju da je 3. maj navodno donio Uljaniku, bili dok su menadžeri Uljanika sebi isplaćivali ogromne plaće, provizije i bonuse, naslikavali se po novinama i radili još tko zna kakve malverzacije, zbog kojih su, pod najnovije - otvoreni i kazneni procesi. I sve to pod dojmom sumnji u upitno trošenje novca koji je bio namijenjen upravo 3. maju. Tako da na ovaj pokušaj izvrtanja teza ne mogu drugačije odgovoriti. Inače, želim naglasiti da gradovi Pula i Rijeka imaju dobru suradnju po mnogim pitanjima i projektima te nikako ne bih relaciju ta dva grada dovodio u odnos sa stvarnim uzrocima problema u 3. maju, odnosno u Uljaniku. - Uloga države u svemu često se promatra isključivo kroz prizmu gotovo 4,5 milijardi kuna plaćenih jamstava za otkazane brodove, no zanemaruje se da je taj trošak dobrim dijelom rezultat nedonošenja odluka i nečinjenja s obzirom na to da je uz pravovremeno financiranje dobar dio gradnji mogao biti dovršen i isporučen, a trošak za državni proračun značajno manji. Činjenica je da bi u tom slučaju i cijela priča možda mogla krenuti drugim pravcem, no mnogi smatraju da se to nije dogodilo jer ni Pula, ni Rijeka Zagrebu politički nisu baš visoko na listi prioriteta. - U dobrom se dijelu slažem s vama. Meni kao privatnom poduzetniku činjenica da nitko nije kontrolirao što se radi s novcem koji je služio za restrukturiranje 3. maja zvuči nevjerojatno. Koliko mi je iz medija poznato, utvrđivanjem osobne odgovornosti bave se nadležna državna tijela i to pokazuje da će ova priča imati za posljedicu utvrđivanje odgovornosti menadžmenta, a osobno smatram da je to u Hrvatskoj neophodno potrebno. Previše je već firmi u Hrvatskoj propalo, a da nisu utvrđene odgovornosti menadžera i to nije dopustivo. Moramo znati gdje su utrošeni novci koje je Uljanik uzeo 3. maju i tko je sve sudjelovao u donošenju tih odluka, a onda i tko je sve znao, a ništa nije poduzimao. U ovom slučaju točno se zna tko je bio zadužen, a i dobro plaćen da kontrolira taj proces u ime države. Što se tiče konstatacije da Rijeka i Pula Zagrebu nisu visoko na listi prioriteta - nisam siguran da bih ovu situaciju stavio pod taj isti kišobran, unatoč tome što se u principu slažem da je naš kraj drugačije tretiran, da ne kažem i zanemarivan često, što zbog političkih odnosa, što zbog naše samostalnosti, da se tako izrazim. No, ne treba bježati niti od odgovornosti lokalnih vlasti jer, u konačnici, ljudi prepoznaju kad se izbjegava vlastita odgovornost. - Kad već o politici pričamo hoće li i tko zbog urušavanja Uljanik Grupe u Puli i Rijeci imati političke posljedice? Mnogi su na ovoj krizi, pogotovo u Istri, pokušali i politički profitirati, mislite li da bi ovakav njezin rasplet mogao promijeniti tradicionalan odnos političkih snaga u dva regionalna središta? - Činjenica je da s jedne strane imamo neke koji svaku situaciju koriste za sakupljanje političkih bodova, a s druge strane one koji manipulacijama izbjegavaju vlastitu političku odgovornost. Želim svima poslati poruku da ne smijemo s političke razine omalovažavati građane. Ljudi su danas ipak bolje informirani. Internet i društvene mreže doprinose boljem protoku informacija i boljoj povezanosti, a hoće li sve ovo što se događa s našim brodogradilištima utjecati i na neke nove političke odnose, teško mi je u ovom trenutku procijeniti. - I SDP i IDS dugogodišnji su politički partneri HNS-a na ovim prostorima, je li i koliko na te odnose utjecalo aktualno koaliranje s HDZ-om na nacionalnoj razini? - Prije svega, HNS-ov koalicijski potencijal smatram i jednom od najvećih prednosti naše stranke, a zatim smatram i da ne treba miješati lokalnu i nacionalnu političku razinu. U Gradu Rijeci je HNS u koaliciji sa SDP-om i ostalim partnerima i to nema nikakve veze s nacionalnom razinom jer se radi o potpuno drugim temama. Na lokalnoj razini dominiraju lokalne teme i projekti u kojima svaka stranka u koaliciji pa tako i HNS nastoji dati maksimalan doprinos. Primjerice u gradu Rijeci su nam projekti poduzetništva, digitalne transformacije veliki prioritet, a na nacionalnoj razini borimo se za obrazovnu reformu. No, u srži to je sve isto jer ima puno prostora na svim razinama da svi damo doprinose kako bi Hrvatska išla dalje. Stoga smatram da nije važno tko je s kim u koaliciji već na koji način možemo dati doprinos razvoju Hrvatske. U oba slučaja naši ljudi svojim radom suvereno utječu na ukupan rad tih koalicija i to je ono što je najvažnije. Donositi rezultate s vlastitim potpisom, bez obzira na okolnosti, u ovom slučaju - različite koalicijske partnere jer oni su, u tom smislu, zapravo nebitni. Bitan je rad. - Odluka o koaliranju raskolila je stranku, međutim dio onih koji nisu bili zadovoljni ostao je djelovati unutar HNS-a. Najprepoznatljiviji među njima Matija Posavec našao se nedavno na mjestu nositelja liste za europske izbore, a najavljeni su i skori unutarstranački izbori u kojima će doći do promjena u vodstvu. Znači li to da se unutar HNS-a preispituju donesene odluke i da se traži put povratka tradicionalnim političkim partnerstvima? - Odluke koje smo donijeli u prošlosti su bile teške, ali danas je svima jasno - dobre za Hrvatsku. Ne možemo reći da je rad naše Blaženke Divjak manje vrijedan jer je do izražaja došao u HDZ-ovoj vladi, ili da je rad mojih kolega u Vijeću Grada Rijeke bolji ili lošiji jer smo u koaliciji s SDP-om. Kad spominjete kolegu Posavca, moram reći da smo vrlo zadovoljni njegovim probojem na nacionalnu političku scenu, radi se o odličnom mladom lideru i jednom od najuspješnijih hrvatskih župana, što je prepoznao i ugledni Financial Times, koji je već dvaput Međimursku županiju svrstao među najbolje europske regije. Smjer Hrvatske narodne stranke jest ni lijevo ni desno, nego samo naprijed i u tom kontekstu treba gledati postojeća i svako buduće partnerstvo. Interes države - Kakav je vaš stav o političkim partnerstvima i je li ovim zadnjim HNS više dobio ili izgubio kad je u pitanju politički rejting. Kako u tom kontekstu komentirate rezultate stranačke liste na nedavnim izborima, te generalno trendove koje su pokazali izborno rezultati? - Možda vam zvuči kao floskula, ali HNS je stvarno u datom trenutku stavio interes države ispred stranačkog interesa odnosno trenutnog rejtinga smatrajući da će rezultatima koje isporuče kroz dva ministarstva ponovno zadobiti povjerenje građana. Mislim da smo svi svjedoci da su upravo Ministarstvo graditeljstva i Ministarstvo obrazovanja dva najuspješnija ministarstva u ovoj vladi. Vjerujem da će se to odraziti na bolji rejting stranke u budućnosti. Inače politička partnerstva su dobra dok su konstruktivna, baš kao i svako poslovno partnerstvo. Rezultati nedavnih izbora iz mnogo razloga bude optimizam – jedan od njih je i činjenica da se primjećuje značajan pad podrške građana populističkim strankama. HNS je na ove izbore izašao s potpuno novim licima, mladim i široj javnosti nepoznatim ljudima i upravo je s njima dobio 28 tisuća glasova, više od bilo koje druge liberalne opcije u zemlji. U apsolutnim brojevima to je više nego na svim prethodnim EU izborima. Smatram da je u Hrvatskoj došlo vrijeme za novi, rekao bih slikovito, menadžerski i progresivan pristup politici gdje nas neće ujedinjavati kojekakve vanjske odrednice poput spomenutih koalicija, već samo i isključivo nastojanja prema konkretnim ciljevima kako bi cijela zemlja napredovala. - Stranka Glas, koja je nastala kao "odmetnuti" dio HNS-a, bila je na izborima dio Amsterdamske koalicije, odnosno političke grupacije koju je sve do odluke o koaliranju s HDZ-om IDS namjeravao okupiti na suradnji s HNS-om. Pojedinačni rejtinzi pokazuju da su se osim stranke raskolili i glasovi narodnjaka. S obzirom na to da je Posavec u našem listu nedavno vrlo pozitivno ocijenio rezultate upravljanja Istarskom županijom, vjerujete li da bi HNS mogao ponovno zakucati na vrata te suradnje, ili je to završena priča? - I ja sam osobno porijeklom iz Istre i time se jako ponosim, no isto tako mislim da na Istru može biti ponosan i svaki naš čovjek koji nije iz tog kraja. Što se tiče suradnje, HNS je, kao što sam maloprije rekao, zainteresiran za svaku suradnju koja je usmjerena prema konkretnom radu.