"NA DOBROM SMO PUTU DA POSTANEMO EUROPSKA KOLONIJA"

HRVATSKAJURČIĆ I VUŠKOVIĆ Ekonomisti pred rebalans proračuna: ‘Na dobrom smo putu da postanemo kolonija, europski prosjaci. Trebamo smanjiti apetite!‘ PIŠE SANJA STAPIĆ 27. listopada 2020. - 19:24 Zdravko Marić vrti hrvatski financijski balon... Galerija Zdravko Marić vrti hrvatski financijski balon... Goran Mehkek/Cropix Facebook Twitter Ispis Ne vidim niti između redaka da se Hrvatska pripremila za reorganizaciju proizvodnog gospodarstva, tim više što smo prije korone tonuli na dno Europe. Bila bi velika greška da sanjamo da se vratimo na ekonomsku politiku iz 2019. jer je bila loša za Hrvatsku, što je zamaskirala korona. Nama je 80 posto šteta ili negativnih rezultata donijela politika iz prethodnih razdoblja, a ne korona. Prava kriza nam dolazi prije ljeta iduće godine ako se ide samo s financijskim transakcijama kojima ističe rok krajem godine i ako Vlada ne popravi prethodne pogrešne politike. Novac ne čini bogatstvo, bogatstvo, izražavalo se ono dolarima, eurima ili kunama, čini domaća proizvodnja i samo se domaćom proizvodnjom može razvijati i izvući iz krize. Tako nam je korak iza aktualnog rebalansa komentirao prof. Ljubo Jurčić koji kaže da će ova godina proći, imat ćemo rebalans, ali da se dogodine nije pametno samo oslanjati na novac iz EU-fondova jer onda postajemo kolonija, a nama ne treba biti prosjacima u Europi kojima se daje novac da kupuju europske ili egipatske krumpire, a krumpire sami mogu proizvoditi. Podsjeća da je Jugoslavija imala nerazvijeno Kosovo za kojeg se izdvajao novac, a gradile su se lijepe zgrade, građevine i trgovi, dok su se ljudi iseljavali jer nisu imali gdje raditi. Hrvatska je već u svibnju imala rebalans proračuna kojem je prihodovna strana smanjena za 23 milijarde kuna na 122 milijarde kuna, a rashodovna strana ostala nepromijenjena na 147 milijardi kuna. Sad smo pred novim rebalansom, a ministar financija nakon prošle godine, koju je Hrvatska završila u plusu, ove godine zbog smanjenih prihoda od poreza i troška vladinih mjera za ublažavanje učinaka korona krize, očekuje da deficit ove godine bude oko osam posto BDP-a ili oko 30 milijardi kuna. Dugovi veledrogerijama danima su top tema, a otvoreno je pitanje neizvjesnosti oko korone i strožih mjera. image Ljubo Jurčić: Velika greška bio bi povratak na ekonomsku politiku iz 2019. godine Matija Đanješić/Cropix Petar Vušković smatra da Vlada u uvjetima velike javne potrošnje i činjenice da pomaže gospodarstvo koje je u problemima zbog korona krize ima tri opcije, a odluči li se za štednju može 18 milijardi kuna ušparati. Evo kako bi se mogli rasporediti uštede: - Prva opcija je novi ciklus zaduživanja. Druga opcija je u kratkom roku odmah provesti uštede. Do ušteda od tri milijarde kuna se može doći kroz smanjivanje materijalnih rashoda, osam milijardi kuna se može doći kroz racionalizaciju plaća u javnom sektoru. Plaće u realnom sektoru su se korigirale, a u javnom sektoru su ostale iste ili čak nešto rasle što je poprilično neobično s obzirom na ovu ekonomsku situaciju. Zatim, do četiri milijarde kuna se može doći ukidanjem povlaštenih izračuna mirovina, a do milijardu kuna kroz izdatke za Crkvu i udruge. Dodatne dvije milijarde kuna se mogu osigurati ukidanjem neefikasnih programa koji su suvišni. I na kraju, treća opcija je bolje upravljanje državnom imovinom, koncesijama i bržom privatizacijom – uvjeren je Vušković. image Petar Vušković: Ako država ne prepozna potrebu da smanji javnu potrošnju, morat ćemo ići u novi ciklus zaduživanja Željko Puhovski/Cropix Da je Vlada ove godine napravila dobar posao sa subvencijama ne dvoji prof. Ljubo Jurčić: - Vlada je subvencijama održala ekonomiju da potpuno ne propadne i mislim da je taj posao dobra obavljen od početka trećeg mjeseca do kraja ove godine što će i ući u rebalans. Nama je korona kriza pokazala svu slabost hrvatskog gospodarstva i pogreške dosadašnjih ekonomskih politika. Ako Vlada nije pripremila program za ispravke tih pogrešaka, onda nam ove mjere neće biti ni blizu dovoljne za narednu godinu. U ovom se razdoblju mi se financijski možemo pokrivati zato što imamo kakvu takvu inerciju hrvatskog, europskog i svjetskog gospodarstva. U narednom razdoblju država će biti onoliko dobra koliko se pripremila za novu situaciju, a to nije situacija u kojoj samo pumpa te novac u gospodarstvo ili ljudima daje socijalne transfere nego kako je pripremila proizvodno gospodarstvo za nove uvjete - ističe prof. Jurčić. Ukazuje da imamo pogrešnu strukturu gospodarstva, da smo se oslonili previše na turizam kojem se tovariti na leđa da mora razvijati ili spasiti Hrvatsku. - Turizam je dopunska djelatnost svuda u svijetu, ako nemate industrije vi se ne možete razvijati Država je vrlo nestabilna ako nema industriju i ako se pouzdaje samo u turizam. To nije greška turizma nego politike koja ide linijom manjeg otpora. Moramo pravilno razvijati strukturu nacionalnog gospodarstva, odnosno primarni sektor jer su hrana, energija i lijekovi strateški proizvodi, te sekundarni sektor, a to je industrija koja se odvija u halama, u strogo kontroliranim prostorima i uvjetima. Hrvatska jer ono malo industrije što je imala urušila, a novu industriju nije razvijala, turizam nas je dosad spašavao i neće biti dobro ako politika ne shvati da je to pogrešno - objašnjava prof. Ljubo Jurčić. Petar Vušković kaže da je promet u maloprodaji u prvih osam mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje smanjen za 6,9 posto što je važan podatak jer se proračun najviše puni kroz PDV, a on je takozvani porez na potrošnju. To znači da potrošnja "hrani"državu. Potrošnja je rasla od rujna 2014. godine, a rasli su i apetiti države. SMANJIMO APETITE - Sada kada smo ušli u razdoblje recesije, trebaju se apetiti smanjiti. Ako država ne prepozna potrebu da smanji javnu potrošnju, morat ćemo posegnuti za novim ciklusom zaduživanja što nije dobro jer će javni dug rasti do 90 posto BDP-a i stavlja nas u nepovoljan položaj prilikom svakog novog zaduživanja. Vlada bi trebala razmisliti o načinu kako smanjiti rashode i čini mi se da su prvi na redu materijalni troškovi. Kada bismo imali jasnu ekonomsku politiku, tada bi bilo lakše definirati prioritete budžetiranja, odnosno vidjeti koje ministarstvo ostaviti bez novca. Tada ne bi bilo polemika oko vraćanja duga veledrogerijama. U ovakvoj situaciji izvjesno je da se svaka interesna skupina bori za svoj dio kolača. Dakle, možemo rezati javne plaće ali tu su sindikati, možete rezati povlaštene mirovine ali tu su umirovljenici, možemo rezati subvencije ili izbjegavati sanaciju dugova brodogradilištima ali su tu zaposleni u škveru i njihovi sindikati. Država će odlučivati na koji način i prema kome kupovati socijalni mir - navodi Vušković. Ovaj nam ekonomist kaže da je budžetski deficit u pola godine dosegnuo 11,7 posto što je u europskom prosjeku, a to i nije alarmantan podatak jer smo ga očekivali s obzirom na lošu makroekonomsku sliku ekonomije. Smatra da bi se za osiguranje budućih proračunskih prihoda bilo dobro usmjeriti na bolje upravljanje državnom imovinom, koncesijama te bržu privatizaciju, što neće odmah donijeti prihode, ali će osigurati budžetski mir u budućim godinama. Turizam ne pomaže: sjever zemlje će prije izići iz krize nego jug Petar Vušković kaže da je novac iz EU paketa financijske pomoći za Hrvatsku rezerviran i on nas očekuje od 2021. godine, ali i dodaje kako nam to ne bi trebao biti fokus. – Neka sredstva će biti uvjetovana, a neka ne. Što se tiče sedmogodišnjeg EU proračuna, tu je važno kvalitetno pripremiti programe povlačenja sredstava iz EU fondova, prepoznati na koji način preko tog novca digitalizirati ekonomiju i razviti zelene ekološke programe. U zadnjih godinu dana smo uspjeli dohvatiti prosjek Unije što se tiče iskoristivosti fondova. Trebamo podići iskoristivost fondova od 2021. godine u najmanjem iznosu od 80 posto. Na takav način bi osigurali brži oporavak i rast u sljedećim godinama. Naglašavam, naš isključivi fokus ne bi trebao biti na europskom novcu. Moramo raditi na našim slabostima. Zanimljivo je vidjeti da će sjever Hrvatske izići prije iz krize nego jug. Razlog je bolja poduzetnička klima, manje administracije i više poreznog rasterećenja – tvrdi Vušković.