IVAN ĐIKIĆ

IVAN ĐIKIĆ ‘Trebamo biti vrlo pažljivi, mislim da još nismo dosegnuli vrhunac epidemije u drugom valu‘ ‘Medijske izjave i podaci se prilagođavaju politici što je upravo suprotno onome sto smo radili u proljeće‘, smatra Đikić Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 15. studeni 2020. 19:17 Profesor Ivan Đikić iz Frankfurta drugačije gleda na povećanje broja oboljelih i umrlih od Covid-a19 u Hrvatskoj. Suprotno onome što se može pročitati u medijima ovih dana, ne misli da smo dosegli vrhunac epidemije, rekao je za portal HRT-a. - Svi podaci ukazuju da smo vjerojatnije još uvijek na uzlaznom dijelu većeg jesensko-zimskog vala pandemije. Upravo radi toga trebamo biti vrlo pažljivi i dobro se pripremiti tehnologijama, mjerama, zdravstvenim sustavom i pravilnim komuniciranjem na dugotrajniju borbu s ovim virusom. O tome je vrlo argumentirano govorila Angela Merkel u svom obraćanju", kaže prof. Đikić i dodaje da nemamo kontrolu nad ovom panedmijom jer se virus "širi puno brže nego što nam govore podaci/ brojevi testiranja". - Čak i stručni epidemiolozi u Hrvatskoj ukazuju da s postotkom pozitivnih slučajeva iznad 30% u odnosu na testiranje, naši podaci ne mogu biti vjerodostojni i stoga je veliki oprez opravdan", kaže Ivan Đikić. Izjave pojedinih znanstvenika o tome da smrtnost nije uvećana ove godine ili da smo već prošli vrhunac pandemije u Hrvatskoj ili smo barem upravo usred njega, smatra opasnima. - Izjave pojedinih znanstvenika te vrste, posebno kada dolaze od osoba i Znanstvenog savjeta Vlade RH, su vrlo opasne jer nisu bazirani na točnim podacima i zbunjuju građane, a posljedično doprinose i širenju zaraze, kaže Ivan Đikić. Hrvatska među zemljama s najliberalnijim pristupom Ovoga trenutka mnogo zemalja kreće u djelomični ili potpuni lockdown, ali ne i Hrvatska. Takav pristup prof. Đikić već je nekoliko puta komentirao, s njime se ne slaže, a ne slaže se ni dalje. - Hrvatska je danas među zemljama Europe s najliberalnijim pristupom. Posljedice toga su nekontrolirano i veliko širenje virusa, pretrpanost zdravstvenog sustava i veliki broj umrlih (10 puta viša smrtnost nego u proljeće). Umjesto da Vlada RH objavi jasno da je to naša službena strategija i da preuzimamo te rizike, mi pokušavamo uvjeriti građane da to nije istina i da mi koristimo pravilne mjere koje smanjuju širenje zaraze, no, brojevi nas demantiraju iz dana u dan. Medijske izjave i podaci se prilagođavaju politici što je upravo suprotno onome sto smo radili u proljeće. Tada smo bili uspješni jer smo pratili znanost i točne podatke, kaže profesor i dodaje: - Neophodno je uvođenje novih restriktivnih mjera koje su već pokazale uspjeh u Hrvatskoj, a ne bi trebalo plašiti ljude policijskim satom. Situacija je teška jer javni podaci govore o brojnim nedostacima u organoizaciji zdravstvenog sustava, prenatrpanosti bolnica i teškim odlukama koje liječnici moraju donositi. Zdravstvenom sustavu u ovoj situaciji može se pomoći, govori Đikić i nastavlja: - Boljom organizacijom i jasnom odgovornošću, boljim financiranjem i opremom. Najveći problem je premorenost i nedostatak liječnika specijalista i zdravstvenih radnika. Oni trebaju biti plaćeni za prekovremeni rad, požrtvovanost i gubitak svojeg normalnog življenja s njihovim obiteljima. Prof. Đikić upozorava da mnogi od zdravstvenih radnika žive izolirani i izvan svojih smjena u bolnicama jednostavno zato što žele zaštititi svoje obitelji od virusa kojemu su izloženi u smjenama u bolnicama i dodaje da usprkos svim nedostacima sustava u Hrvatskoj, glavnu snagu imaju i teret snose upravo požrtvovni liječnici, medicinske sestre i ostali zdravstveni radnici tijekom ove Covid-19 krize. Nitko naglas nikada nije rekao da je Hrvatska preuzela švedski model borbe s pandemijom, ali mjere koje imamo jesu među najliberalnijima. - Švedski model može umanjiti širenje pandemije ako je konzistentan i iskreno komuniciran prema građanima koji ga se onda pridržavaju. Međutim, na taj način nećemo dostići kolektivni imunitet kako se predviđalo. Švedska ima opet ozbiljan drugi val, a broj umrlih je nekoliko puta veći nego u susjednim zemljama. To je preuzeti rizik takvih mjera, kaže profesor Ivan Đikić. Pravilnim se mjerama može ograničiti ekonomska šteta - Naše mjere nisu djelotvorne u ovoj fazi pandemije. Osim toga, mjere nisu dobro komunicirane i građani su zbunjeni. Zbog svega toga podaci o broju zaraženih, oboljelih i umrlih nam kontinuirano rastu. Danas je u Hrvatskoj 1049 umrlih. U zadnjih 15 dana imamo značajno povećanje broja umrlih (preko 500) što sve zajedno predstavlja skoro 50% svih umrlih od Covid-a19 u Hrvatskoj. Samo u posljednjih 15 dana 50% umrlih. Govore li ti podaci nešto Vladi RH? Zar to nije alarmantno, pita Đikić. VEZANE VIJESTI Ivan Đikić PORUKA IZ FRANKFURTA Đikić u najnovijem istupu spominjao ljude koji umiru na cesti, kaže da to nije plašenje građana JOŠ JEDAN ISTUP Đikić kaže da zaustavljanje rasta broja zaraženih nije dovoljno, traži zabrane da brojke padnu - Ako se ne uvedu nove mjere, ti brojevi će i dalje rasti. Pitanje je koji broj umrlih će Vlada tolerirati uz ovakav liberalni pristup? Mnogi epidemiolozi i stručnjaci u Hrvatskoj opravdano traže ozbiljnije mjere no nažalost njih se ne sluša. Ponovit ću, kad god politički interes nadvlada struku, gubici od ovog virusa su ogromni. Broj od oko 250.000 umrlih u Americi je vrlo tragičan primjer takvog djelovanja, nastavlja i dodaje da je često slušana fraza da Hrvatska ne može ekonomski izdržati lockdown, po njemu, čista demagogija bez ikakvih prezentiranih podataka, a koristi za plašenje javnosti iz političkih, a ne ekonomskih razloga. No, prije potpunog lockdowna tu je dijapazon mjera koje se mogu uvesti, smatra. - Prije nego dođemo do faze potpunog lockdowna imamo preko 20-tak pravilnih mjera koje smo već trebali postepeno uvoditi. Primjerice, prva mjera je zatvoriti noćne klubove i noćne barove. Kako možemo opravdati da noćni klubovi još nisu zatvoreni? Znamo da su tijekom ljeta noćni klubovi bili izvor 25% širenja sve zaraze i nismo ih zatvorili. Zašto? Ako su noćni klubovi baza ekonomije neke zemlje onda je stvarno nešto krivo u toj zemlji. Pravilnim mjerama možemo ograničiti štete u gospodarstvu. Najveća opasnost za gospodarstvo je nekontrolirano širenje virusa i ulazak u tvornice, radna mjesta i zatvaranje gospodarstva zbog prodora virusa u firmama. Takav gubitak kontrole nad ovim virusom će posljedično dovesti do većih ekonomskih gubitaka nego dobro planirani restriktivni plan s poštednim djelovanjem na ekonomiju. O tome govore i stručni podaci ekonomista. Ovo nije gripa i dio ljudi ima ozbiljne posljedice Od početka pandemije slušamo kako je ovo virus koji je sličan gripi i iz toga je poteklo vjerovanje da je ovdje riječ o bolesti sličnoj gripi ili prehladi. Međutim, prof. Đikić upozorava da se virusi gripe ili prehlade mogu uspoređivati sa SarsCov-2 virusom, ali „ne u medijskim prepucavanjima“. - Ljudi koji izvrću brojeve polarizirali su prostor rasprave do toga da postoje samo objede i napadi, a ne argumenti. To je znanstveno pitanje i medu stručnjacima odgovor je vrlo egzaktan: to su slične podvrste virusa, koje dovode do klinički različitih bolesti, no najveća razlika je u tome da protiv gripe imamo cjepivo, a protiv Covid-a 19 smo još uvijek nemoćni dok ne razvijemo cjepivo ili specifične lijekove, kaže Ivan Đikić i dodaje da se mnogo podataka još prikuplja. Na pitanje znamo li zašto dio ljudi im kronične posljedice od Covid-a19 kaže da i o tome još prikupljamo podatke. - Očigledno je da Covid-19 nije samo respiratorna bolest nego i sistemska , zahvaća gotovo sve organe, endotelne stanice, dovodi do stvaranja ugrušaka u krvnim žilama. Velika je nepoznanica zašto manji broj osoba koje su preboljele bolest imaju produženo trajanje simptoma tzv. kronične recidive. Potrebno je puno više studija o tim pitanjima, a stoga i oprez pri medijskoj prezentaciji ovih ozbiljnih tema, govori Đikić. Kao i mnogo tema koje su u Hrvatskoj polarizirale mišljenja, tu se našlo i cjepivo protiv gripe na udaru. Cijepiti se treba jer, kaže Đikić, podaci govore da su osobe koje su preboljele prehladu, gripu ili se cijepile na neki način imale iznenađujući imunološki odgovor zbog pomiješane reaktivnosti imunološkog odgovora na pojedine antigene koji su slični među svim respiratornim virusima. Iz toga proizlazi da bi cjepivo protiv gripe, kaže nam, moglo dijelom biti zaštitno i protiv Covid-a 19. Svijet čeka cjepivo Dosadašnje mjere poput nošenja maski i pranja ruku, distance, pokazale su studije, mogu nas zaštititi. - Mogu nas zaštiti i preko 80-90 % prema studijama. Stoga nosite maske, držite higijenu i izbjegavajte okupljanja- to su vrlo važne preporuke u borbi protiv covid-19, govori Đikić i dodaje da će nekoliko cjepiva biti dostupno već početkom 2021. godine i da, za sada, rezultati ukazuju da ćemo cijepljenjem uspjeti kontrolirati ovu pandemiju tijekom 2021. Ovu vijest smatra ohrabrujućom za cijeli svijet. Na pitanje kako to da nismo našli baš nijednu posve učinkovitu kombinaciju lijekova kao odgovor na liječenje Covid-a19 odgovara: - Stvaranje lijekova traje puno dulje nego priprema cjepiva. Mi smo testirali sve dostupne lijekove koje smo imali i niti jedna kombinacija nije pokazala izrazito snažan učinak jer nisu bili specifični za Covid. Stoga je potrebno stvaranje potpuno novih lijekova i na tom putu je naše otkriće enzima koje su slabe točke virusa ili Ahilove tetive. Na tome aktivno radimo no trebat će nam značajno vise vremena i to je veliko ulaganje za budućnost i za nove korona viruse. Kod cjepiva, znanstvenici su prije 2-3 mjeseca već imali preko 10 pripremljenih cjepiva koja su krenula u klinička istraživanja. Protiv HIV i hepatitisa cjepivo nije djelovalo, ali su stvoreni lijekovi za što je bilo potrebno više od 15 godina aktivnog istraživanja, dodaje. Kaže i kako sve dok nemamo cjepivo jedino što možemo je mjerama izolirati i spriječiti širenje virusa i gubitke života. Mjere su poznate - maske, higijena, držanje distance, bez okupljanja. Osim toga, kaže Đikić, trebamo se i dobro organizirati kao društvo, zaštititi socijalno ugrožene i rizične grupe te izdržati dok cjepiva ne poluče rezultate. Nakon toga, govori, život će biti optimističniji. Za kraj nam kaže: "Najsvjetlija točka je znanost koja je do sada odradila ogroman posao u borbi protiv ovog virusa i koja nam nudi rješenja kako svladati ovu globalnu pandemiju". Sudeći po riječima prof. Đikića, najvažnije je pridržavanje mjera, pravodobno uvođenje strožih mjera, zaštita vulnerabilnih skupina građana i strpljenje dok svijet ne nađe pravo rješenje odnosno cjepivo, piše HRT. F #Koronavirus #Koronavirus U Hrvatskoj