POVUCI-POTEGNI OD 87 DO 105 % DRŽAVNOG DUGA DA BI KAPITALISTIČKE SALONJE PREŽIMALI U BLAŽENOM MIRU

Novac.hr Zdravko Marić John Thys/AFP JAVNI DUG GDJE JE GORNJA GRANICA KOLIKO TOČNO SE DRŽAVA MOŽE ZADUŽITI I PRIJETI LI NAM VELIKA DUŽNIČKA KRIZA? U MMF-u smatraju da se zaduživanje nije otelo kontroli. Po njima, Vlada mora osigurati potporu zbog krize Piše: Viktor VresnikObjavljeno: 05. prosinac 2020. 17:26 Kada je kamata na državni dug nula ili vrlo blizu nule, za državu ne postoji u financijskom smislu značajna razlika između izdavanja državnih obveznica i financiranja duga iz monetarne emisije. Jedina razlika je što kod druge opcije posrednik, odnosno financijske institucije, ne naplaćuju svoju proviziju, kaže Maruška Vizek. Bivšoj ravnateljici Ekonomskog instituta to nije prvi put da se zalaže za aktivniju ulogu Hrvatske narodne banke u rješavanju krize u Hrvatskoj. U vrijeme velike recesije, kada je guverner bio Željko Rohatinski, također nije štedjela HNB, opet zbog škrtosti i oklijevanja da intervenira. Dopisivali smo se ovih dana, karantenski, nakon što se u EU povela velika rasprava o gornjoj granici zaduženosti država. Činjenica da je Bruxelles privremeno zamrznuo pravila postavljena u Maastrichtu, pa se probijanje zacrtanih granica duga i proračunskog deficita (šezdeset i tri posto BDP-a) trenutačno ne smatra velikim grijehom, ne umanjuje opasnost od dužničke krize u budućnosti. Hrvatski se dug protekle četiri godine smanjivao, sada ga je virus vratio na "predmarićevskih" 87 posto BDP-a. Pitanje održivosti nameće se i daleko bogatijim državama od Hrvatske. "Njemački ustav ne kaže da u nuždi možete potrošiti što god želite", upozorio je prije nekoliko dana Otto Fricke, zastupnik FDP-a i član proračunskog odbora Bundestaga.Debata je eksplodirala nakon što je Olaf Scholz, njemački ministar financija, prilikom parlamentarne debate o proračunu za 2021. šokirao zastupnike gotovo udvostručivši iznos novog zaduživanja na 180 milijardi eura, povrh 218 milijardi eura duga koji je Njemačka napravila 2020. godine, što je najveći iznos u njezinoj poratnoj povijesti. Njemačka je najbogatija europska ekonomija i krizi se u samom početku suprotstavila financijski najtežim paketom pomoći ugroženim biznisima. Sada, kada je jasno da se život s pandemijom produljio, tvrdi, štednji skloni njemački političari više ne skrivaju zabrinutost. Dok stranke koje drže vladu smatraju da treba nastaviti s politikom financijskih potpora, dok se kriza ne zaustavi, njemačka oporba sve je glasnija u upozorenjima da ekspanzija zaduživanja vodi u krizu sljedeće generacije. Ambiciozan plan Hrvatska je, međutim, i dosad imala problem visoke zaduženosti. Jesmo li stigli do gornje granice? U moru brojki kojima analitičari podupiru svoje zaključke, granica gdje se zaustavlja hrvatski potencijal zaduživanja zasad je ostala zamagljena. "Jednoznačnog odgovora na pitanje gdje je gornja granica hrvatskog zaduživanja nema, osim da je taj gornji limit našeg javnog duga sigurno veći nego što je bio prije zahvaljujući činjenici da zbog pada kamatnih stopa sve države, pa i Hrvatska, sada mogu servisirati veće javne dugove nego što su mogle ranije", otpisala mi je Vizek. Pritom, kaže, zato što je na razini EU suspendiran i Pakt o stabilnosti i rastu, mi trenutačno nemamo niti europska pravila za veličinu javnog duga. No kako u sljedećoj godini moramo paziti i na deficit i na javni dug zbog potrebe zadovoljavanja uvjeta za usvajanja eura početkom 2023., Vlada je planirala i deficit od -2,9 posto BDP-a i malo smanjenje javnog duga kako bi udovoljila kriterijima konvergencije i ušla u Europsku monetarnu uniju. Riječ je o vrlo ambicioznom planu, kaže Vizek, koji će naša koronastvarnost i posljedice te stvarnosti koje će na vidjelo izaći u 2021. opasno nagrizati, pa je zbilja upitno hoćemo li to uspjeti ostvariti u sljedećoj godini. Kada se razgovor izvuče iz politikom diktiranog optimizma i Zdravko Marić, hrvatski ministar financija, postaje oprezan. "Kriza nam je izbrisala četiri godine rada", kaže, jednostavno i izravno. Istovremeno, međutim, upozorava na minuli rad. "Da tijekom prošle četiri godine Vlada nije konsolidirala trošenje i permanentno smanjivala dug, sada bi taj dug već premašio sto posto BDP-a. Bili bismo na 115, a ne na očekivanih 87 posto ove godine. Bismo li i u tom slučaju zadržali kreditni rejting? Ja mislim da ne bismo. Bismo li bili zanimljivi investitorima? Ne bismo". Marić smatra da je sada važno pokazati trend: "Dosad smo upravljali dugom i postupno smo ga smanjivali, to kanimo raditi i sljedeće godine. Ova je godina bila takva da se moralo potegnuti iz državne blagajne".