utorak, 19. siječnja 2021.
TKO TO RAJU VUČE ZA NOS
‘Trut si je sam dodijelio kodno ime i u komunikaciji se predstavlja kao NEBO 1’
19. 01. 2021. 11:01Autor: Nacional
Jurica Galoic/PIXSELL
Beznačajan, ali slikovit detalj ilustrira kako vodeća osoba teoretski iznimno značajnog državnog sustava Civilne zaštite doživljava svoju ulogu
Ravnatelj Civilne zaštite i pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut, čiju je neposrednu reakciju na katastrofalan potres u Petrinji i okolici javnost mahom ocijenila kao, u najmanju ruku, nezadovoljavajuću, u obavljanju svoga posla sklon je neobičnoj teatralnosti, barem kako za Nacional otkrivaju izvori iz samog sustava. Kao primjer za to navode Trutov način komunikacije s lokalnim gradskim i općinskim stožerima Civilne zaštite tijekom koronakrize. „On je sam sebi dodijelio kodno ime i u komunikaciji se predstavlja kao NEBO 1“, otkrio je jedan Nacionalov sugovornik.
Radi se o zapravo beznačajnom, ali slikovitom detalju koji ilustrira kako vodeće osobe teoretski iznimno značajnog državnog sustava doživljavaju svoju ulogu. S druge strane, Civilna zaštita u Hrvatskoj je danas zapravo gotovo nepostojeća, marginalizirana i u većem broju slučajeva slabo funkcionalna, o čemu je Nacional ekstenzivno izvijestio prošloga tjedna, a zbog toga je najavljeno i sazivanje sjednice Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Ravnateljstvo Civilne zaštite zapravo je tijelo koje se nekada zvalo Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS), ustrojeno 2005. godine zbog uvođenja europskog broja za žurne situacije 112. Damir Trut u početku je bio zamjenik tadašnjem ravnatelju Đuri Poldrugaču, prepoznatom kao kadar iznimno lojalan tadašnjem premijeru Ivi Sanaderu, a potom je zauzeo njegovo mjesto. U tom prvom periodu postojanja DUZS-a Državna revizija zabilježila je značajne nepravilnosti u poslovanju, dvojben i neuspješan natječaj za kupovinu helikoptera za medicinski prijevoz (HEMS), a čak ni broj 112 nije profunkcionirao kako je zamišljen, nego se de facto sveo na iznimno skupu telefonsku centralu. Sugovornici Nacionala upozoravaju na još jedan, u najmanju ruku također dvojbeni projekt:
„Postavljen je uvjet da svaka naša lokalna samouprava, dakle svaka općinica ili gradić, mora imati složen dokument nazvan Procjena ugroženosti i detaljan Plan djelovanja civilne zaštite. Ovo područje uređeno je na razini Europske unije i ona svojim direktivama propisuje da spomenuti dokumenti moraju postojati na razini države – dok su u Hrvatskoj oni propisani sve do najnižih razina, po svemu sudeći zbog profita povlaštenih tvrtki. Jedna privatna tvrtka dobila je licencu za izradu planova gotovo godinu dana prije ostalih i tako stekla značajnu prednost, a sami dokumenti mahom su bili loši, besmisleni i neupotrebljivi“, upozorio je Nacionalov izvor iz sustava. Prije nekoliko godina DUZS je „utopljen“ u Ministarstvo unutarnjih poslova, po mnogima osakaćen bez vatrogastva i smješten prenisko u hijerarhiji, a paralelno s propadanjem spremnosti za reakciju na katastrofe, rasla je razina političkog kadroviranja i uhljebljivanja. U trenutku gašenja DUZS je imao oko 650 zaposlenika, dok danas u Ravnateljstvu Civilne zaštite MUP-a RH – koji zapravo predstavlja nastavak DUZS-a – već radi 814 državnih službenika i namještenika. Doduše, tu ipak treba pribrojiti još zaposlenike Agencije za eksplozivne atmosfere ili Hrvatski centar za razminiranje i inspektorat MUP-a.
Svejedno, bilježi se dramatičan manjak ljudi u državnoj interventnoj postrojbi, a unatoč podatku da je u Hrvatskoj raspoređeno oko 16 tisuća pripadnika postrojbi Civilne zaštite na svim razinama i ukupno 5403 povjerenika Civilne zaštite i njihovih zamjenika, za nadziranje epidemijskih mjera u koronakrizi jedva je regrutirano stotinjak ljudi. Sustav, drugim riječima, postoji još samo u teoriji i kao značajna stavka u proračunu – dok u praksi u slučaju katastrofe reagiraju sami građani, koje čak nema tko organizirati i usmjeriti.
Nema komentara:
Objavi komentar