BEZ KAPITALIZMA NEMA AFERA - BEZ AFERA NEMA KAPITALIZMA

VIJESTI DALMACIJA SPLIT MOZAIK SPORT KULTURA STIL MORE KOLUMNE ARHIV OSMRTNICE SD Dojavi SVIJETMIRIŠE NA VELIKU AFERU Zašto je Hrvatska ostala bez cjepiva? Pa zato jer je žena koja ga je nabavljala ‘umočena‘ u korupcijski skandal: morat će objasniti kako se na računu tvrtke njezinog supruga našlo 4 milijuna eura PIŠE ZORAN ŠAGOLJ 28. svibnja 2021. - 17:18 Stella Kyriakides, europska povjerenica za zdravstvo i sigurnost hrane Taman kada je Europska unija riješila gorući problem s nedostatkom cjepiva i njezini građani u većem broju stali u redove za neku od spasonosnih doza, sve prijeti da preraste u jedan veliki skandal. Korupcijski! Razlog je iznos od četiri milijuna eura što je "sletio" na bankovni račun ciparske tvrtke "Maralo Limited". Kao jedan od dvaju direktora spomenute tvrtke sa sjedištem u Nikoziji, prema dostupnim podacima s poslovnih servisa u toj otočnoj zemlji, zaveden je Kyriakos Kyriakides. Ništa ne bi bio problem da dotični nije suprug Stelle Kyriakides, europske povjerenice za zdravstvo i sigurnost hrane. Ona je u svojoj izjavi o financijskim interesima, koju svaki EU dužnosnik daje prije stupanja na dužnost, zatajila suprugovo (su)vlasništvo u tvrtki koja nije od jučer, već posluje još od svibnja 2006. godine i kroz sve to vrijeme ima aktivan status. To ne bi bilo ni pola problema da nije bilo enormnih uplata posljednjih mjeseci, koje su se poklopile s pregovorima o nabavi cjepiva s raznim prozvođačima cjepiva protiv koronavirusa, a gdje je povjerenica imala odriješene ruke svoje šefice Ursule von der Leyen, ali i svih država članica. Transakciju s milijunima eura otkrio je Ured za reviziju Republike Cipar. Sve je odrađeno u formi zajma, i to preko Cooperative Bank of Cyprus, novčarske kuće u vlasništvu države, ali ništa nije moglo proći nezapaženo ne samo od strane revizora, nego i javnosti. Ciparski tisak sve je nazvao vrlo mogućim primjerom – pasivne korupcije. Sumnje su se još povećale od trenutka kada bračni par Kyriakides nije mogao dati suvislo objašnjenje o podrijetlu eura na tvrtkinu računu, a ubrzo je cijeli slučaj prešao granice Cipra. Zanimljivo je da je najviše truda na razotrivanju svih činjenica uložio, i još ulaže, mađarski novinar Miklos Omolnar, i to na svom videoblogu Feketen Feheren (Crno i bijelo) preko YouTubea, dok sve do u detalj prati i prenosi londonska news agencija V4 NA. image Stiže pošiljka cjepiva... Money Sharma/AFP Sama povjerenica, kako je to u zadnjem uratku primijetio Omolnar, umjesto pojašnjenja o podrijetlu novca, samo nudi obilne isprike i svoju obranu svodi na poruku da "nije osobno sudjelovala u tom pitanju". To je izjavila za njemački ARD. – Gospođa Kyriakides pokušava reći da iznos, koji zasigurno izgleda kao novac od korupcije, nema nikakve veze s EU-ovim sporazumima o cjepivima. Pokušava skrenuti pažnju s očite činjenice da su tvrtke koje su proizvele cjepivo udružile mito u zamjenu za povoljne ugovore koji su im omogućavali kasnu i neravnomjernu isporuku – uvjeren je mađarski novinar, koji sve potkrepljuje čudnim ustupkom britansko-švedskom farmaceutskom divu AstraZeneci da u ugovore s EU-om ne precizira raspored isporuke. To je na kraju rezultiralo situacijom da su se mnoge vlade, uključujući i Hrvatsku, morale snalaziti kako su znale i umjele. Inače, ovo nije prvi put da je Stella Kyriakides umočena u skandal u javnom zdravstvu. U suradnji s ciparskim kolegama spomenuti mađarski novinar istražio je detalje njezina petnaest godina dugog angažmana na projektu "Europa Donna Cyprus", gdje je radila kao predsjednica, i došao do spoznaje da je uz pomoć supruga i skrivajući se također iza jedne banke uspjela privatizirati većinu onkološke prakse i skupe tretmane u zemlji. Sve je za posljedicu imalo to da je cijena liječenja bolesnicima s najtežim dijagnozama naglo porasla. Isplivao je i pikantan detalj koji bi mogao biti ključna poveznica dviju afera s razmakom od desetljeća i pol. – Još od 2006. godine financijska izvješća Europske koalicije za rak dojke Europa Donna dostupni su na njezinim web-stranicama. Izvješća su otkrila da je organizacija posljednjih godina primila desetke tisuća eura sredstava od Pfizera, AstraZenece i Johnsona i Johnsona – navodi Miklos Omolnar u svom uratku. Agencija V4NA je pismeno kontaktirala organizaciju na Cipru kako bi se raspitala o njezinu financiranju preko farmaceutskih kompanija. Poslali su i nekoliko pitanja Stelli Kyriakides, točnije je li u nabavi cjepiva mogla iskoristiti svoje osobne kontakte što ih je izgradila kada je bila predsjednica cijele Europske koalicije za rak dojke Europa Donna, od 2004. do 2006. godine. Nisu (još) dobili nikakav odgovor. image Najdragocjeniji teret u pandemiji Money Sharma/AFP Možda i hoće u danima koji slijede, jer se sve u međuvremenu preselilo u Europski parlament i više sfere politike. Njemački zastupnik i član grupacije Zelenih Sven Giegold zatražio je od Komisije i tijela EU-a da mu se pismeno odgovori na tri pitanja: Može li se potvrditi je li Kyriakos Kyriakides, suprug Stelle Kyriakides, direktor "Maralo Limiteda" i ako da, od kada? Zašto se ta uprava i gore spomenuti zajmovi točno nisu spomenuli u izjavi povjerenika o financijskim interesima? Je li izjava o financijskim interesima Stelle Kyriakides nepotpuna u ostalom i hoće li je pravodobno revidirati? U srijedu smo kontaktiali samoga Giegolda, da bi nam iz njegova ureda poručili kako i sami nestrpljivo očekuju odgovor na pitanja postavljena još 6. travnja. Skoro će se navršiti dva mjeseca u njihovu iščekivanju, što već dobrano budi sumnje da ovdje sva posla nisu čista. Sudski spor s AstraZenecom Europska komisija je u ime članica Unije tužila AstraZenecu za kršenje ugovora o nabavi cjepiva protiv koronavirusa, a njezin odvjetnik Rafael Jafferali zatražio je od belgijskog suda da izrekne kompaniji veliku novčanu kaznu. Sve je kulminiralo u travnju ove godine, i to nakon što je britansko-švedska kompanija objavila da će, umjesto ugovorom predviđenih 300 milijuna doza, do kraja lipnja isporučiti tek 100 milijuna cjepiva. EU sudski traži 10 eura po dozi za svaki dan kašnjenja, kao i dodatnu kaznu od najmanje 10 milijuna eura za svako pojedinačno kršenje ugovora o kojima sudac potencijalno odluči. Koliko su bili škrti u isporuci, iz AstraZenece isto toliko su ponudili u odgovoru na tužbu, tvrdeći tek da ona nema zakonsko uporište. Presuda se očekuje u lipnju, a možda su farmaceuti uvjereni da upravo u europskoj povjerenici imaju čovjeka na svojoj strani?!