srijeda, 30. lipnja 2021.
KADA ĆE SE SUDITI SUSTAVNOM ZLOČINU, ODGOVORNOM ZA SVE KLASNE ZLOČINE ?!
Jutarnji list
login
KRIVI ZA RATNI ZLOČIN
Ključni Miloševićevi obavještajci osuđeni u Haagu: Stanišić i Simatović dobili po 12 godina
U kaznu će im se uračunati vrijeme provedeno u pritvoru, gdje će ostati do prebacivanja u države u kojima će izdržavati kazne
Piše: Jutarnji.hr, Željko TrkanjecObjavljeno: 30. lipanj 2021. 15:11
NOVO 16:07 - Vijeće je zaključilo da su Jovica Stanišić i Frenki Simatović odgovorni za podržavanje i pomaganje zločina u Bosanskom Šamcu, ali da nisu krivi za njihovo planiranje i naređivanje.
Vijeće stoga zaključuje da su njih dvojica krivi po točkama od jedan do pet te im je obojici izreklo kazne zatvora od po 12 godina zatvora.
U kaznu će im se uračunati vrijeme provedeno u pritvoru, gdje će ostati do prebacivanja u države u kojima će izdržavati kazne.
15:51 U tijeku izricanja presude novinarima koji se nalaze u Mehanizmu uručen je sažetak presude prema kojem su Stanišić i Simatović osuđeni na po 12 godina zatvora, javlja Detektor.ba. Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe.
Raspravno vijeće smatra da je tužiteljstvo dokazalo zločine u Doboju te da su 'Škorpioni' ubili Srebrničane u Trnovu.
Sudac Hall čita dio presude koja se odnosi na ulogu Stanišića i Simatovića. Tužiteljstvo, čita Hall, nije dokazalo da je zajednička zločinačka svrha postojala prije kolovoza 1991. godine.
Što se tiče srpskih snaga u BiH Vijeće zaključuje da je Stanišić bio u kontaktu s Radovanom Karadžićem, međutim nema dovoljno dokaza o konkretnoj pomoći Karadžiću ili drugim sudionicima udruženog zločinačkog pothvata ili drugih struktura u BiH.
Vijeće se uvjerilo da su optuženi formirali jedinicu pod kontrolom Službe državne sigurnosti Srbije. Formiranje je, tvrde, počelo u ljeto 1991. u kampu Golubić kod Knina. Vijeće ne može zaključiti da su pripadnici te jedinice u Hrvatskoj počinili zločine.
Vijeće zaključuje da su pripadnici jedinice u ožujku 1992. obučili grupu iz Bosanskog Šamca. Vijeće se nije se uvjerilo da su imali nad njom kontrolu prilikom činjenja zlodjela, ali konstatira da su im pružili pomoć.
Vijeće je zaključilo i da su Stanišić i Simatović imali detaljna saznanja o događajima na terenu u Hrvatskoj i BiH.
Van razumne sumnje dokazano da su obojica optuženih znali za kampanju progona u Hrvatskoj i BiH. Također su znali da su dijelili namjeru da se s velikih područja iz Hrvatske i BiH prisilno i trajno ukloni većina nesrpskog stanovništva.
15:45 Sudac je na početku podsjetio da je optužnica protiv Stanišića i Simatovića podignuta 2008. godine i da je postupak obnovljen nakon ukidanja oslobađajuće presude. Podsjetio je i da optužnica obuhvaća zločine u Hrvatskoj i BiH te da su Stanišić i Simatović optuženi za sudjelovanje u Udruženom zločinačkom pothvatu.
Napomenuo je i da je zadatak Vijeća bio utvrditi individualnu kaznenu odgovornost optuženih, javlja Detektor.ba.
15:35 U Počeo je prijenos izricanja presude Stanišiću i Simatoviću pred Mehanizmom. Javni prijenos se emitira s odgodom od pola sata. Stanišić i Simatović u sudnici prate izricanje presude koju čita predsjedavajući Raspravnog vijeća Burton Hall.
VEZANE VIJESTI
STANIŠIĆ I SIMATOVIĆ
U Haagu se sutra donosi možda i najvažnija presuda: Optuženi su ključni Miloševićevi obavještajci
BOMBA NA HAŠKOM SUĐENJU
Branitelj ključnog Miloševićevog obavještajca tvrdi: ‘On je bio agent CIA-e još od 1991. godine!‘
15:09 U Mehanizmu je počelo izricanje presude Stanišiću i Simatoviću, a za pola sata očekuje se prijenos presude, javlja Detektor.ba.
U Den Haagu će danas biti izrečena presuda u ponovljenom postupku protiv bivših čelnika srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovice Stanišića i Franka Simatovića Frenkija, optuženih za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima od 1991. do 1995. godine
Stanišić i Simatović su optuženi za progon, ubojstva, prisilno premještanje i deportaciju Hrvata i Bošnjaka. Na prvom suđenju, poništenom na žalbu tužiteljstva, oslobođeni su svake krivnje. Stanišića, kao bivšeg načelnika SDB-a, i Simatovića, koji je bio glavni operativac, četiri točke optužnice terete za zločine protiv čovječnosti, a jedna za kršenje zakona i običaja ratovanja.
Uhićeni 2003.
Tužiteljstvo Haaškog tribunala podiglo je optužnicu prije punih 18 godina. Iste godine - 2003. - uhićeni su u Srbiji. Obojici je stavljeno na teret da su u ratovima u bivšoj Jugoslaviji sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bilo prisilno i trajno uklanjanje nesrba s velikih područja Hrvatske te Bosne i Hercegovine, prenosi Deutsche Welle.
Prema optužnici, jedinice koje su ostvarivale taj cilj, čineći masovne progone, ubojstva i nehumana djela, bile su u nadležnosti dvojice optuženih jer su ih osnivali, organizirali njihovo uvježbavanje, logistički i oružano opskrbljivali i financirali. Prvo suđenje po toj optužnici održano je pred Haaškim tribunalom od lipnja 2009. do kraja siječnja 2013. i završeno je oslobađajućom presudom. Većinom glasova tročlano Raspravno vijeće, kojim je predsjedao Nizozemac Alphons Orie, donijelo je takvu odluku, ocijenivši da nisu odgovorni za zločine navedene u optužnici jer nije dokazano da su ih planirali i naredili, a niti pomagali i podržavali.
U obrazloženju presude je rečeno da su zloglasne jedinice poput Škorpiona, Arkanovaca, Martićeve milicije i Crvenih beretki činile zločine, ali da pomoć koju su im pružali Stanišić i Simatović nije bila "konkretno usmjerena" na zločine, nego na "podršku njihovim ratnim naporima". "Konkretna usmjerenost", kao kriterij, standard, princip ili doktrina, kako je sve nazivana ta formulacija, ne postoji, ne samo u pravilima i praksi Tribunala, nego ni u cjelokupnom međunarodnom pravu. To je navelo većinu članova Žalbenog vijeća da u prosincu 2015. prihvate žalbu tužitelja, ponište oslobađajuću presudu i narede da im se ponovno sudi.
SAO Krajina i Slavonija
Optužnicom je pokriveno razdoblje od 1991. do 1995. godine i ono što se zbivalo na područjima takozvanih SAO Krajina i SAO Baranja, Slavonija i Zapadni Srijem u Hrvatskoj, kao i u bosanskohercegovačkim općinama Bijeljina, Zvornik, Bosanski Šamac, Sanski Most, Doboj i Trnovo.
Maratonsko suđenje nastavljeno je u sudnici nasljednika Haaškog tribunala, čiji je službeni naziv Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove ("Mehanizam") i u čiju su nadležnost prešli nedovršeni sudski postupci u Haaškom tribunalu. Pred novim Raspravnim vijećem ponovno suđenje je počelo u lipnju 2017. dokaznim postupkom tužiteljstva koje je do veljače 2019. ispitalo 51 svjedoka o zločinima počinjenim u četiri i pol ratne godine u dvije države. U poluvremenu suđenja Raspravno vijeće Mehanizma odbacilo je zahtjev za donošenje oslobađajuće presude Franku Simatoviću, koji su prema Pravilniku tog suda imali pravo podnijeti timovi obrane.
Dokazni postupak obrane počeo je prije dvije godine, u lipnju 2019., i trajao je do listopada prošle godine. Odvjetnici dvojice optuženih izveli su i ispitali 29 svjedoka. Završne riječi tužiteljstva i obrane održane su prije dva i pol mjeseca - u travnju ove godine. Bio je to pretposljednji čin procesa koji je počeo još 2003. godine u Haaškom tribunalu. Preostalo je još samo izricanje presude Raspravnog vijeća Mehanizma.
Posljednji postupak pred tom međunarodnom sudskom institucijom - ponovljeno prvostupanjsko suđenje Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću - potrajat će još izvjesno vrijeme. Jer, kakvu god presudu donijelo Raspravno vijeće Mehanizma, koje čine predsjedatelj Burton Hall s Bahama te suci Joseph E. Chiondo Masanche iz Tanzanije i Seon Ki Park iz Južne Koreje, moguće je da se na nju žali tužiteljstvo ili obrana, ili i jedni i drugi, i da uslijedi žalbeni postupak. Kako je za DW potvrdila Helena Eggleston, predstavnica za medije Mehanizma: "Žalbeni postupak je predviđen u skladu sa Statutom i Pravilnikom Mehanizma".
Žalbeni postupak
Zbog toga treba imati na umu da Mehanizam još ni izdaleka nije okončao svoju funkciju. Uz mogući žalbeni postupak u predmetu bivših šefova Državne sigurnosti Srbije, Mehanizam je, u skladu s mandatom koji mu je povjeren, preuzeo, između ostalog, nadležnost nad izvršenjem kazni, postupcima preispitivanja presuda, suđenjima za nepoštivanje suda, zahtjevima za pristup materijalima, objavljivanje, izmjene i klasifikaciju dokumenata i niz drugih aktualnih pravosudnih funkcija.
Uoči izricanja prvostupanjske presude bivšim šefovima Državne sigurnosti Srbije još jednom se nameće pitanje hoće li se teret osude odnositi i na Srbiju jer su Stanišić i Simatović posljednji državni dužnosnici Srbije koji su optuženi za ratne zločine pred međunarodnim sudovima.
Kakva god bila presuda optuženima, suvišno bi bilo očekivati da će sudsko vijeće Mehanizma utvrđivati krivnju, a pogotovo osuđivati državu. To nije uloga tog suda, kao što nije bila ni njegova prethodnika - Haaškog tribunala. I na jednom i na drugom međunarodnom sudu zadatak vijećâ bio je da utvrde osobnu odgovornost. Uloga države Srbije i njezinih institucija u ratovima u BiH i Hrvatskoj može se u obrazloženju presude eventualno samo spomenuti u kontekstu utvrđivanja individualne krivnje. Kad god se u optužnicama Haaškog tribunala i njegova nasljednika Mehanizma navodio "udruženi zločinački pothvat" kao najteža inkriminacija, spominjani su samo pojedinci, bili oni i predsjednici država, kao Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, a nikad same države, piše DW.
'Raspravno vijeće dobilo je dovoljno dokaza da utvrdi njihovu krivnju'
Nakon što je nedavno pred Sudom u Den Haagu potvrđena kazna doživotnog zatvora Ratku Mladiću, vojnom lideru Srba u BiH tijekom rata na prostoru bivše Jugoslavije, Ivan Šimonović, stalni predstavnik Republike Hrvatske pri UN-u u New Yorku, pozvao je Mehanizam da do kraja mjeseca zaključi slučaj Jovice Stanišića i Franka Simatovića.
"Imamo potpuno povjerenje da je tužiteljstvo Raspravnom vijeću pružilo dovoljno dokaza da izvan svake sumnje utvrdi kaznenu odgovornost Stanišića i Simatovića za zločine počinjene u oružanim sukobima u Hrvatskoj i BiH, kao i njihovu ulogu u udruženom zločinačkom pothvatu."
Šimonović je rekao da "budući da slučaj Milošević nažalost nije završio presudom protiv njega, vrlo je važno da ovaj slučaj završi presudom koja jasno pokazuje umiješanost najviših srpskih vlasti u zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH".
DELTA SOJ U EUROPI
Jutarnji list
Portugal je veliko upozorenje za Hrvatsku: ‘Željeli su imati komparativnu prednost, a pogledajte ih sada‘
Portugalci su bili prvi koji su se u potpunosti otvorili strancima, uključujući i Britance
Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 30. lipanj 2021. 11:21
U pojedinim zemljama vlada velika zabrinutost zbog sve raširenijeg delta soja koronavirusa. Njemačka je zbog toga već uvela restrikcije za neke zemlje, a razmišlja o uvođenju dodatnih za turiste povratnike. Srećko Matić, novinar Deutsche Wellea gostujući u emisiji HTV-a Studio 4 rekao je da je Njemačka vrlo oprezna jer iz iskustva zna da se stvari mogu relativno brzo promijeniti na gore pa zato žele na vrijeme upozoriti građane i intenzivirati cijepljenje.
- Posljednjih tjedana broj novih registriranih novih slučajeva značajno je opao. Po novim službenim podacima instituta Robert Koch jutros je zabilježeno oko 800 novih infekcija, otprilike 50% tih novih slučajeva čini delta-soj virusa i to je ono što zabrinjava njemačke vlasti. To nisu velike brojke ali Nijemci sa zabrinutošću gledaju ono što se dogodilo u Velikoj Britaniji, gledaju situaciju na stadionima i činjenicu da je sinoć Wembley bio gotovo pun bez obzira na činjenicu da u Engleskoj raste incidencija. U Njemačkoj trenutno ona iznosi 5,2%, ali Nijemci znaju iz iskustva da se stvari mogu relativno brzo promijeniti na gore zato žele na vrijeme upozoriti građane i intenzivirati cijepljenje, rekao je.
- Portugal je veliko upozorenje drugim članicama EU-a, pogotovo, usudio bi se reći, i Hrvatskoj jer su obje zemlje turističke zemlje. Koliko čujem iz Zagreba, baš portugalski primjer zadaje glavobolje i hrvatskoj Vladi jer pokazuje kako se stvari mogu razvijati u negativnom smjeru. Naime, Portugal je posljednjih mjeseci imao relativno strog lockdown, učinili su sve da suzbiju pandemiju kako bi na vrijeme mogli otvoriti turističku sezonu. Oni su bili prvi koji su se u potpunosti otvorili strancima, uključujući i Britance. Željeli su imati komparativnu prednost i povećati broj bukiranja kada ljudi vide kako kod njih sve dobro funkcionira. Ali to im se vratilo kao bumerang, očito su se prerano otvorili, broj novih infekcija raste, spominju se i nove mjere. Nijemci su od ponoći uveli stroge mjere, nitko iz Portugala trenutno ne može doći u Njemačku jer su je stavili na listu zemalja tzv. virusne varijante, to su posebno rizične zemlje. Time se želi spriječiti da se ta nova varijanta virus proširi i u Njemačku. Njemački građani po povratku moraju 14 dana ići u samoizolaciju, objasnio je Matić.
Kaže kako se i u ovoj pandemiji pokazuje stari problem Europske unije - ne može se postići konsenzus niti oko onih stvari koje se tiču svih i koje su za sve podjednaka ugroza.
- Njemačka je kancelarka inzistirala da se i Britancima zabrani ulazak na teritorij Unije, oni su ionako Uniju napustili, ali taj stav malo tko u Uniji podržava. Ima možda podršku Francuske ali druge se zemlje tome odlučno protive, primjerice Portugal, Španjolska, Malta, Cipar, dakle turističke zemlje. Nismo čuli da je Hrvatska među onima koji se protive, barem ne otvoreno. Njemačka kancelarka time želi spriječiti da se portugalski scenarij ponovi i u Njemačkoj, da ljudi iz Velike Britanije dolaze u Njemačku i prošire taj novi soj virusa. Ona tu ističe i moguće katastrofalne posljedice za njemačku privredu, a tu su stvari zapravo prilično jasne, istaknuo je.
RAČUNI OPLJAČKANE ZEMLJE
Jutarnji list
login
PLAĆA OD 24.000 KUNA
Tko je šef HRT-a Kazimir Bačić? Pogledajte njegovu imovinsku karticu, impresivna je
Bačić je navodno uhićen zbog odnosa s vlasnikom bivše tvornice TEŽ Milanom Lončarićem
Piše: Rozita Vuković, Ivanka TomaObjavljeno: 30. lipanj 2021. 12:32
Kazimir Bačić
Kazimir Bačić
Srdjan Vrancic/Cropix
Facebook
Twitter
Messenger
E-mail
Viber
WhatsApp
U velikoj akciji policije u kojoj je u Zagrebu uhićeno i nekoliko poznatih osoba, najzvučnije je ime glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića. No, Bačićevo uhićenje navodno nije povezano s poslovanjem HRT-a, niti s aferama po kojima se u zadnje vrijeme ta kuća spominjala. Prema zasad neslužbenim informacijama, navodno je u pitanju njegov odnos s vlasnikom bivše tvornice TEŽ Milanom Lončarićem, koji je također priveden, te njegovim građevinskim projektom Vrtovi svjetla koji se nalazi na lokaciji bivše tvornice.
Kazimir Bačić, inače, zet nekad jedne od najmoćnijih žena HRT-a Ksenije Urličić, na mjesto glavnog ravnatelja HRT-a došao je u veljači 2017. Dugogodišnji je zaposlenik HRT-a, a na čelo televizije došao je s mjesta rukovoditelja Radne jedinice Televizijska tehnika.
Rođen je 1961., diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, a završio je i studij menadžmenta na Bledskoj školi za menadžment. Kako stoji u njegovoj službenoj biografiji, Bačić je od 1984. radio na inženjerskim poslovima, a bio je i rukovoditelj Tehnike te pomoćnik glavnog ravnatelja HRT-a za razvoj i tehnologiju.
Sudjelovao je u ostvarenju nekih najzahtjevnijih projekata na HRT-u poput praćenja posjeta Ivana Pavla II. i Benedikta XVI Hrvatskoj, natjecanja za pjesmu Eurovizije, prijenosa Olimpijskih igara, Svjetskog skijaškog kupa… Bio je i član ekspertne skupine projekta Vision 2020. Europske radiofuzijske unije te član radne skupine Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za prijelaz s analognog na digitalno emitiranje. Od 2006. član je Tehničkog odbora EBU-a, krovnog tehničkog tijela EBU-a za tehnologiju i inovacije.
Bačić je poznat i po tome što je za njegova mandata HRT pokrenuo niz tužbi protiv vlastitih novinara koji su upozoravali na cenzuru u toj kući, ali i po otkazu koji je uručen njihovom dugogodišnjem djelatniku i šefu HND-a Hrvoju Zovku.
U središte pozornosti, Kazimir Bačić došao je i prije par mjeseci kada je tjednik Nacional objavio ispovijest novinarke koja je za seksualno uznemiravanje optužila Mislava Stipića, ravnatelja HRT-ove jedinice Poslovanje. Bačić je tom prilikom tvrdio da je na HRT-u oko toga provedena istraga te da optužbe djelatnice nisu osnovane. No, sindikalna povjerenica Maja Sever i predstavnica HND-a Sanja Mikleušević Pavić tada su tražile osnivanje neovisnog povjerenstva koje bi istražilo slučaj.
Impresivna imovinska kartica
Impresiva je i imovinska kartica Kazimira Bačića u kojoj je prijavljen niz nekretnina. Zajedno sa suprugom posjeduje imovinu čija ukupna vrijednost prelazi 10,3 milijuna kuna, a stečena je uglavnom nasljedstvom i prihodima iz nesamostalnog rada.
U imovinskoj kartici prijavio je mjesečnu plaću u neto iznosu od 24.852,42 kuna. Uz to po četiri osnove ostvaruje prihode iz imovinskih prava u ukupnom iznosu od 28.442 kune mjesečno. Supruga je nezaposlena, ali od imovinskih prava ima mjesečni prihod od 3.750 kuna.
Bačić ima i tri kredita u krupnom iznosu od 34.000 eura. Radi se o kreditu u Zagrebačkoj banci iz 2019. godine u iznosu od 12.300 eura, kreditu iz 2016. godine u Partner banci u iznosu od 13.200 eura, te kreditu iz 2019. godine u Zagrebačkoj banci od 8.500 eura.
Od nekretnina navodi kuću s okućnicom u Zagrebu, riječ je o kući na Tuškancu u kojoj je policija obavila pretres, ukupne površine 889 kvadrata, vrijednosti 4,5 milijuna kuna. Navodi da je stečena darovnim ugovorom, nasljedstvom i prodajom imovine.
VEZANE VIJESTI
VELIKA AKCIJA
Policija pretražuje i stan u Radićevoj: Sumnja se da ga je ravnatelj HRT-a Bačić dobio kao mito
OPERACIJA USKOK-A
Pogledajte privođenje šefa HRT-a, među uhićenima i Ana Stavljenić-Rukavina, ‘Kralj Adventa, Bandićev vozač...
Stan u Dubrovniku, stanovi u Zagrebu...
Bačić uz to posjeduje stan u Dubrovniku, veličine 59 kvadrata, vrijedan 1 milijun i 350.000 kuna, stečen nasljedstvom i kreditom.
Tu je još poslovni prostor u Dubrovniku od 104 kvadrata kojemu je glavni ravnatelj HRT-a suvlasnik, a ima udio od 66,7 posto, Poslovni prostor je vrijedan 1,19 milijuna kuna, a u imovinskoj kartici stoji da je stečeno na drugi način i nasljedstvom
U vlasništvu ima i dva manja stana u Zagrebu. Jedan je veličine 28 kvadrata, vrijedan 325.000 kuna, kupljen kreditom, a drugi ima 29 kvadrata, vrijedan je 256.000 kuna, kupljen od plaće, drugih izvora i kreditom.
Od nekretnina u imovinskoj kartici se navodi i kuća s okućnicom u Strmcu, ukupne površine 4.306 kvadrata, vrijedna 50.000 kuna, stečena darovnim ugovorom
Dio imovine je i na supruzi, a pod tom rubrikom se navodi stan u Zagrebu površine 73 metra četvorna, vrijedan 1.09 milijuna kuna koji je supruga stekla nasljedstvom.
Naslijedila je još jedan stan u Zagrebu, površine 40 kvadrata, vrijedan 345.000 kuna. Osim toga je naslijedila kuću s okućnicom u Selcu, površine svega 21 kvadrat, vrijednu 185.000 kuna, a u Selcu je naslijedila i apartman površine 50 kvadrata, vrijedan 750.000 kuna.
Od pokretnina u vlasništvu Bačićeve supruge je Peugeot 5008 iz 2015. godine vrijedan 55.000 kuna, za koji se navodi da je stečen od imovinskih prava.
Glavni ravnatelj javne televizije je pod rubriku pokretnine naveo da ima brod Jeanneau One Design 35 iz 1997. godine, vrijedan 110.000 kuna, kupljen na kredit.
Ima i ima vrijednosnice Fonda za naknadu oduzete imovine u iznosu 14.000 kuna, te još ušteđevinu od 85.000 kuna od osobne imovine i imovinskih prava.
KAKO SE ŠIRI HRVATSKO DOMOLJUBLJE
Jutarnji list
VELIKA AKCIJA
Policija pretražuje i stan u Radićevoj: Sumnja se da ga je ravnatelj HRT-a Bačić dobio kao mito
Ravnatelj HRT-a taj je stan navodno dobio kao nagradu za utjecaj na Bandića da ishodi sve potrebne dozvole za Milana Lončarića
Piše: Željko Petrušić, Tomislav KukecObjavljeno: 30. lipanj 2021. 12:14
U novoj antikorupcijskoj akciji, koju od srijede ujutro provode policija i Uskok, priveden je i glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, čiji dom na Tuškancu pretražuju istražitelji. Bačić je nešto prije 12 sati izveden iz kuće.
Osim kuće na Tuškancu, policija je i u zagrebačkoj Radićevoj ulici gdje se nalazi stan za koji neslužbeno doznajemo da je jedan od razloga uhićenja Kazimira Bačića i koji navodno pripada ravnatelju HRT-a.
Ravnatelj HRT-a taj je stan navodno dobio kao nagradu za utjecaj na Milana Bandića da ishodi sve potrebne dozvole za Milana Lončarića koji stoji iza projekta Vrtovi svjetla.
Kompleks Vrtovi svjetla nalazi se iza tornja bivše tvornice TEŽ koja je ugašena 2015. godine, a Lončarić je bio direktor i većinski vlasnik.
Pretreseni i prostori u Radićevoj 9
Kako doznajemo od stanara, u Radićevoj se već rano ujutro, nešto iz 6 sati, pojavila interventna policija.
VEZANE VIJESTI
REAKCIJA GRADONAČELNIKA
Tomašević otkrio tko su uhićeni djelatnici grada: ‘Želimo da se raščiste svi sumnjivi poslovi‘
PLAĆA OD 24.000 KUNA
Tko je šef HRT-a Kazimir Bačić? Pogledajte njegovu imovinsku karticu, impresivna je
"Bili su naoružani, nije nam bilo jasno što se događa", rekla nam je gospođa u Radićevoj.
Radi se u zgradi u čijem se dvorištu nalazi poznata zagrebačka pivnica Pinta, no ona je trenutno zatvorena i policija svima koji pokušavaju ući blokira pristup.
Kako doznajemo od stanara, tijekom jutra su pretresene i prostorije na adresi Radićeva 9 gdje se nalazi sjedište Udruge za posmrtnu pripomoć, točnije Pogrebno poduzeće Zagreb d.o.o.
Neslužbeno se doznaje da je Bačić odveden u sjedište HRT-a na Prisavlju te da pretresaju njegov ured.
image
Pretraga stana u Radićevoj
Jutarnji List
image
Pretraga stana u Radićevoj
Jutarnji List
Tko je Milan Lončarić i što je projekt Vrtovi svjetla?
Projekt Vrtovi svjetla ambiciozan je građevinski zahvat, čija je realizacija počela prije pola godine, uz ostatke nekadašnje tvornice Tvornice električnih žarulja (TEŽ) u Zagrebu u Folnegovićevoj 10, poznate po njenom tornju koji je nekoć svjetlucao. Investitor projekta je tvrtka Moja težnja, čiji je vlasnik Milan Lončarić, koji je jutros priveden na razgovor u USKOK, a vezano i za uhićenje Kazimira Bačića, ravnatelja HRT-a.
Milan Lončarić poduzetnik je koji nije bio sklon istupima u javnost. Vlasnik je Pogrebnog poduzeća u Zagrebu, već desetljećima, odnosno vlasnik je nekoliko tvrtki s potencijalno vrijednim zemljištima, od kojih je tvornica žarulja i postala građevinski teren. Prema podacima Poslovne Hrvatske ima oko 25 tvrtki, ali samo njih par ostvaruju relativne prihode. No, vremešni Milan Lončarić većinu svoj života bio je ginekolog, što je njegova profesija.
U Zagrebu je, pak, poznat i kao vlasnik palače koja je zaštićeni spomenik kulture u Žerjavićevoj ulici koju je projektirao arhitekt Herman Bollé i u kojoj je Bollé stanovao, a koju više od pet godina nije obnovio, te su u zadnjem potresu s nje padali komadi na automobile parkirane u ulici. Ona je dio Lončarićeva vlasništva sa susjednom zgradom u kojoj je danas Spar, dakle prostora koji iznajmljuje poznatom trgovačkom lancu. Nedavno nas je uvjeravao da će obnova Bolléove zgrade uskoro krenuti, da je u pripremi dokumentacija, te da je nije do sad obnovio jer mu zaštitari spomenika kulture nisu dopustili da je statički kvalitetnije učvrsti. I da voli starine jer u jednoj povijesnoj kući stanuje na Gornjem gradu...
Milan Lončarić, koliko je poznato u građevinskim krugovima, vlasnik je ili suvlasnik još nekih tvrtki s potencijalno vrijednim zemljištima kao što je ono koje je bivši dio tvrtke Croatia records, dijela zemljišta iza RIZ-a i drugog. TEŽ je bio vlasnik i nekretnina u Bolu na Braču koje su još 90-ih prodane. I tako dolazimo na staro pitanje, podrijetla današnjih vrijednih građevinskih zemljišta, načina na koje ih se kupovalo uglavnom još davnih 90-ih godina i na kojima se danas uglavnom grade stambeni projekti. No to nije predmet ove istrage.
Vezano za projekt Vrtovi svjetla u Folnegovićevoj ulici, on se dugo razvijao i planirao pa je tako i tvrtka dobila ime Moja težnja. U samom projektu nema ništa sporno vezano za budući izgled zgrada, što je korektno odrađeno. Ostaje otvoreno pitanje koja je poveznica Lončarića i njegovih Vrtova svjetla s Bačićem, je li u pitanju možda ustupanje nekog dijela zemljišta vezano za projekt ili nešto treće.
Prema planu naselje Vrtovi svjetla će se realizirati u nekoliko faza. U prvoj fazi, koja je u tijeku, planirana su 163 stana. Druga faza su dvije susjedne zgrade, povezane manjim poslovnim dijelom, zatim još dvije zgrade u fazi četiri, a peta je faza uređenje nekadašnjeg industrijskog sklopa koji je zaštićeno kulturno dobro. Trenutno se radi na temeljima za podzemne garaže, a zatim počinje sama gradnja objekata, točnije prvih dviju stambenih zgrada.
Naselje nosi ime Vrtovi svjetla, kako je ranije najavljeno, zbog posvete nekadašnjoj tvornici i mnogo zelenila koje je u planu. Početna cijena kvadrata stanova je, kako je najavljeno, 2600 eura. Zgrade će imati 463 stana, najmanji stan je 40 kvadrata, a najveći stan 180. Od toga u prvoj je fazi planirano 163 stana, od toga 11 dvoetažnih. Površina naselja je 100.000 kvadratnih metara.
DRŽAVA KAO ZAŠTITNIK LOPOVA ILI NJEGOVIG ŽRTAVA ?!
POTVRĐENO
VELIKA AKCIJA POLICIJE I USKOK-a: Uhićeno je nekoliko ljudi, među njima i glavni ravnatelj HRT-a te još osoba poznatih široj javnosti
30.06.2021 09:23 | Autor: Glas Istre
Ilustracija
Ilustracija
U TIJEKU je nova velika akcija USKOK-a i policije, neslužbeno je potvrđeno Inde
Kako doznajemo, pet osoba je uhićeno. Index doznaje da je uhićen glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić.
Radi se o sumnjama u kaznena djela počinjena u vrijeme bivše gradske uprave, koncem prošle i u prvoj polovici ove godine.
Među uhićenima je navodno nekoliko osoba poznatih javnosti.
Index doznaje tko je uhićen u današnjoj velikoj akciji USKOK-a.
Radi se o Zdravku Krajini, Miodragu Demi, Denisu Mohenskom, Andreji Čeklić, Jeleni Šulentić i Vladimiru Džaji.
Zdravko Krajina je, podsjetimo, vozač pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.
Miodrag Demo bio je Bandićev pročelnik Ureda za branitelje.
Denis Mohenski bio je tzv. "kralj zagrebačkog Adventa", koji je raspolagao velikim brojem adventskih kućica.
Andrea Šulentić je bila Bandićeva pročelnica stručne službe gradonačelnika.
Jelena Čeklić bila je Bandićeva službenica u gradskom uredu za prostorno uređenje.
Uhićenja su, kako doznajemo, povezana s namještanjem posloba na zagrebačkom Adventu
KAD POHLEPA STIGNE DO SVOGA VRHUNCA, MORAL POSTAJE JEDINI ADUT NJENOG BALANSA
Jutarnji list
PUTINOV ŠEF DIPLOMACIJE
Lavrov o novom međunarodnom poretku i nemoralnom Zapadu: ‘Djecu u školama uče da je Isus bio biseksualac...‘
Ministar vanjskih poslova napisao je ozbiljan tekst pod naslovom ‘O pravu, pravima i pravilima‘
Piše: Željko TrkanjecObjavljeno: 29. lipanj 2021. 20:58
Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije, piše pjesme, lirske, ali kad se dohvati tipkovnice, pretvori se u takvog epičara da bi ga sa zavišću gledao i Homer.
U ruskom dnevnom listu Kommersant i časopisu Russia in Global Affairs objavio je tekst pod naslovom O pravu, pravima i pravilima, ("The Law, the Rights and the Rules", tekst je u originalu objavljen na ruskom i engleskom) koji broji ukupno 27.000 slovnih znakova, što je 15 kartica.
Ozbiljan je to tekst koji definira ruski pogled na trenutačno stanje globalnih odnosa, ali pjesnik u Lavrovu nije izdržao da ne odskliže u kulturnu sferu, tumačeći da se "zapadni koncept pravila očituje u pokušajima zadiranja u ljudsku prirodu". Što baš i nije geopolitička tema, ali ipak.
Genetski kod civilizacije
Pa navodi: "U brojnim zapadnim zemljama učenici uče u školi da je Isus Krist bio biseksualan. Pokušaji razumnih političara da mlađu generaciju zaštite od agresivne LGBT propagande nailaze na ratoborne prosvjede 'prosvijećene Europe'. Sve su svjetske religije, genetski kod ključnih civilizacija planeta, izložene napadu". Mađarski premijer Viktor Orbán može konačno biti sretan, netko ga je proglasio razumnim političarem.
Da bi odmah, s biseksualnog Krista, prešao na ono što je realni problem: "Sjedinjene Države prednjače u upletanju države u crkvena pitanja, otvoreno nastojeći zabiti klin u pravoslavni svijet, čije se vrijednosti smatraju snažnom duhovnom preprekom za liberalni koncept bezgranične dopustivosti (permissiveness)".
Koliko je baš SAD bio uključen u odluku vaseljenskog carigradskog patrijarha Bartholomaĩosa da Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi udijeli tomos kako bi postala autokefalnom, neka ostane otvorenim, osobno mislim da utjecaj nije bio toliko snažan, ali je udarac Moskvi, razvidno je, bio snažan.
Lavrov će se u tekstu još malo upustiti u područje odnosa među spolovima: "Ipak, Zapad je skovao krilaticu 'sloboda, jednakost, bratstvo'. Ne znam je li izraz 'bratstvo' politički korektan u današnjoj Europi iz 'rodne perspektive', ali dosad nije bilo pokušaja zadiranja u jednakost".
Ostatak teksta precizno definira poziciju Ruske Federacije u procesu definiranja novog međunarodnog poretka.
'Lijepa bez sadržaja'
Lavrov je nezadovoljan odlukom Zapada - pod tim pojmom obuhvaća SAD i EU - da uspostavi pravila međunarodnih odnosa koja su, kako to vidi Moskva, u nesuglasju s temeljnim odrednicama UN-a. "Ljepota ovih zapadnih 'pravila' je u tome što im nedostaje bilo kakav određeni sadržaj. Kad netko djeluje protiv volje Zapada, odmah slijedi odgovor neutemeljenom tvrdnjom da su 'pravila prekršena' (ne trudeći se iznijeti nikakve dokaze) i teza o pravu da 'počinitelje drži odgovornima'"
utorak, 29. lipnja 2021.
KOJI JE BROJ MILIJUNAŠA NUŽAN DA BI PORODIO SOCIJALNU REVOLUCIJU GLOBALNIH RAZMJERA ?!
SVIJET
NAJBRŽI RAST MEĐU SUPERBOGATIMA
U godini pandemija: Znatno porastao broj milijunaša, 63 posto njih živi u četiri zemljePiše Hina , 29. lipnja. 2021. @ 09:22 KOMENTARI1min.
Brojanje novca
Brojanje novca
Foto: Emica Elvedji/Pixsell
Broj milijunaša širom svijeta prešao je granicu od 20 milijuna tijekom 2020. godine, pokazuju novi podaci koje je u utorak objavila konzultantska tvrtka Capgemini.
Broj ljudi čije je bogatstvo vrijedno milijun dolara ili više povećao se za 6,3 posto, na 20,8 milijuna ljudi, tijekom godine pandemije koronavirusa u svijetu, navodi Capgemini.
Sveukupno bogatstvo u vlasništvu te skupine ljudi poraslo je za 7,6 posto, za ukupno 80 bilijuna dolara. Veliki dobici stečeni su zahvaljujući većim tržišnim vrijednostima dionica.
Zemlje s najbogatijim ljudima redom su SAD, Japan, Njemačka i Kina. U tim četirima državama živi 63 posto svjetskih milijunaša.
Luksuzna roba
Pogledajte na što sve bogataši troše novac, ne znamo je li to za plakanje ili za smijanje
Najbrži rast u 2020. godini bio je među superbogatima, onima koji imaju bogatstvo vrijedno najmanje 30 milijuna dolara. Ovaj je klub porastao za 9 posto u 2020. godini.
Capgemini prati cijene dionica, obveznice u vlasništvu, alternativna ulaganja, novac i imovinu prilikom procjene vrijednosti.
Oslanja se i na podatke međunarodnih organizacija poput Svjetske banke, kao i na podatke anketa bogatih i njihovih financijskih menadžera. Poredak je uglavnom u skladu s nizom drugih ljestvica svjetskih bogataša koje su objavljene u zadnje vrijeme.
TEORIJA ZAVJERE NA VRHU IGLENE ŠPICE
Jutarnji list
login
NEVJEROJATAN ISTUP
Dekan Medicinskog faksa u Puli širi teorije zavjere: ‘Cjepivo treba hitno maknuti, a protagoniste privesti‘
Dr.sc. Krešimir Pavelić održao je predavanje na okruglom stolu o cjepivu protiv koronavirusa
Piše: Jutarnji HRObjavljeno: 29. lipanj 2021. 09:33
Dr.sc. Krešimir Pavelić, dekan Medicinskog fakulteta u Puli, održao je predavanje na okruglom stolu o cjepivu protiv koronavirusa, u kojem je iznio niz problematičnih teza i teorija zavjere.
Govorio je o navodnim komplikacijama za koje kaže da se uglavnom kriju, piše Dalmatinski portal. Naveo je kako je do 15. lipnja cijepljeno 20,8 posto svjetske populacije barem jednom dozom cjepiva te da je utrošeno 2,4 milijarde doza.
- Problemi su sa znanstvenog i medicinskog stajališta zastrašujući. Na današnji dan Pfizerova cjepiva su, po službenim podacima, polučila 223.600 registriranih i priznatih slučajeva komplikacija, od onih lokaliziranih na mjestu uboda, pa sve do ozbiljnih, sistemskih. Europska medicinska agencija na dan 10. 5. spominje 10.000 smrtnih slučajeva i preko 400.000 štetnih posljedica cijepljenja - kazao je dr. Pavelić.
Tvrdi i da istraživanja pokazuju kako je u četiri mjeseca ove godine bilo "više umrlih od covid cjepiva nego ukupno umrlih od svih cjepiva od 1990. godine".
- To bi samo po sebi trebao biti dovoljan razlog da se cjepiva hitno maknu, a protagonisti propagande privedu pravdi. Izrael se u medijima vezuje uz visoku procijepljenost, ali njihovo državno vijeće za covid krizu šalje otvoreno pismo Ministarstvu zdravstva u kojem taži hitnu zabranu cijepljenja osoba mlađih od 30 godina. Službeni podaci za mlade od 20-24 godine pokazuju dramatičan rast smrtnosti - tvrdi dekan Medicinskog fakulteta u Puli.
VEZANE VIJESTI
NOVO ISTRAŽIVANJE
Zašto Europljani (ne) vjeruju u pandemijske teorije zavjere?
NASTAVAK AKCIJE
Twitter trajno suspendirao profile s kojih se širi QAnon sadržaj, među njima i Trumpovi ljudi
Rekao je kako je vrlo je teško utvrditi koja je eventualna korist od cijepljenja s obzirom na komplikacije te nevjerodostojnost informacija i upisnih dijagnoza smrti od covida.
- Istraživači su dokazali kako koronavirus izaziva jak imuni odgovor i ograničavanje kretanja oboljelih na određen broj mjeseci izaziva čuđenje jer nije znanstveno niti racionalno utemeljeno. Pozivam Stožer da izmjeni tu odluku jer znanstveni podaci pokazuju sasvim drugačije. Iako najnovija studija klinike Cleveland pokazuje da osobe koje su preboljele covid ne trebaju biti cijepljene, vidimo da se provodi kampanja kako se i oni koji su preboljeli covid trebaju cijepiti - rekao je dekan.
Na kraju predavanja je govorio o Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
- Nedavno je njihova djelatnica istupila javno i izjavila da ta organizacija krši vlastita pravila, da je izrazito korumpirana, da ne daje precizne izjave za javnost, dokazala je postojanje sukoba interesa kada su u pitanju preparati za cijepljenje. Mnoge znanstvenike osobito zabrinjava cenzura znanstvene misli i slobode govora koja je na snazi u čitavom svijetu. To predstavlja jedan od prvih koraka u uspostavi diktature koju smo već jednom prošli - rekao je dr. Pavelić, prenosi Dalmatinski portal.
KAKO KLASNI SUSTAV UPREDMETUJE ISKONO PRIROĐENOG ČOVJEKA /RECOMMENDED !!!)
Jutarnji list
DESTABILIZACIJA ZAPADA
Ruski novac za talijansku desnicu: Strani obavještajci potvrdili identitet špijuna koji je vrbovao Salvinijeva čovjeka
Obnavljanje priče o ruskom novcu udarac je i za premijera Draghija u čijoj je vladi Salvinijeva Liga
Piše: Inoslav BeškerObjavljeno: 28. lipanj 2021. 23:2
Alberto Pizzoli/AFP
Napokon je identificiran tajanstveni "Jurij" u već pomalo zaboravljenome ili barem zabašurenom skandalu ruskog financiranja ksenofobne Lige pod vodstvom Mattea Salvinija.
Rimski L'Espresso je još u veljači 2019 nanjušio dotok ruskog novca u Salvinijev džep. Detalje je 10 srpnja iste godine dodao američki BuzzFeed: Rusija je, kaže, sa 65 milijuna dolara pomogla predizbornu evroparlamentarnu kampanju Salvinijeve Lige kako bi ojačala evroskeptični suverenistički blok u Evropskoj uniji.
BuzzFeed je, naime, objavio snimak s razgovora koji je 18 listopada 2018 u moskovskome Hotelu Metropol Gianluca Savoini, predsjednik udruge Lombardija-Rusija, vodio s ruskim predstavnicima. Prvi je bio Andrej Harčenko, desna ruka Aleksandra Dugina, notornog vođe ruske nacionalističke desnice koji kaže da je "Bannon zadnja nada Amerike, Salvini Italije, a Le Pen Francuske".
Za Harčenka se naknadno doznalo da ima putovnicu tipičnu za državne dužnosnike i da je dio tajnog aparata koji nadzire Moskvu. Ostali su bili Ilja Jakunin, te "Jurij". S talijanske strane su bili bivši demokršćanin i umirovljeni bankar Francesco Vannucci, te odvjetnik Gianluca Meranda.
'Porez' na naftu
Na tom snimku Savoini kaže engleski: "U svibnju su izbori u Evropi i mi je želimo promijeniti. Nova Evropa mora biti bliska s Rusijom, jer želimo ponovo preuzeti našu suverenost", pripisujući te nakane i Salviniju. BuzzFeed je tvrdio, ali bez snimka, da je dogovorena velika isporuka ruske nafte talijanskome petrokonzorciju Eniju.
Rimski Il Fatto quotidiano precizirao je tada da je tom prilikom zaključen posao vrijedan 1,5 milijardu dolara, s popustom od 10 posto, od kojih je Liga dobila ne 65, nego 60 milijuna (4 posto) a ruski kremaljski korupcionaši 90 milijuna (6 posto).
VEZANE VIJESTI
UDRUŽIVANJE SNAGA
Talijanske desničarske stranke Mattea Salvinija i Silvija Berlusconija razmatraju spajanje
ODLUKA SUCA
Salviniju će se suditi za otmicu migranata: Prijeti mu 15 godina zatvora bude li proglašen krivim
Savoini je, na dan dogovora u Metropolu, bio u sastavu delegacije baš Mattea Salvinija, koji je u Moskvi tada bio kao talijanski potpredsjednik vlade i ministar unutrašnjih poslova.
Svi upleteni u Italiji (Eni, Savoini, Salvini) sve niječu - ali snimak postoji. I nitko ne vjeruje Savoiniju kada kaže da je to deepfake, "klopka za Salvinija".
L'Espresso je u nedjelju objavio da je onaj tajanstveni "Jurij" bio Jurij Burundukov koji je te 2018 radio za Konstantina Malofeeva, bivšeg dužnosnika državne banke, koji se silno obogatio aktivnošću off-shore. Malofeev je opisan kao gorljiv pristaša Vladimira Putina i korifej pravoslavnog tipa ruskog nacionalizma. Osnovao je Zadužbinu sv. Vasilija koja se bori protiv homoseksualnih, abortusa, razvoda braka, te modernosti bilo u kojoj njenoj manifestaciji.
Za Malofeeva se tvrdi da se preko njega odvijaju financijske operacije za račun režima, koji onda može na sav glas tvrditi da to nije njegova stvar.
Bitka za tajne službe
Za isporuku ruske nafte Eniju bila je zadužena tvrtka Avangard Oil & Gas, u Malofeevljevu vlasništvu. Ona je pak posve izbrisana s Interneta netom je BuzzFeed provalio naftnu dimenziju skandala.
Sada je, tvrdi opet L'Espresso, jasnije zašto se Salvini nakon formiranja vlade Marija Draghija, u čiju većinu je ušla i Liga, zubima i noktima borio da njegova stranka zadrži kontrolu nad parlamentarnim povjerenstvom Copasir, koje nadzire rad tajnih službi, iako pozicija predsjednika Copasira po zakonu pripada oporbi.
ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
UTRDBA OD TURISTIČKE SEZONE OSTAJE I DALJE NEIZVJESNA
Jutarnji list
U TANDEMU S MACRONOM
Zašto Merkel Britancima želi zabraniti i ljetovanje u RH? London: ‘Sve je izoliranija‘
Kancelarka Merkel želi Veliku Britaniju proglasiti ‘zabrinjavajućom zemljom‘ zbog ‘delta soja‘
Piše: Željko TrkanjecObjavljeno: 28. lipanj 2021. 19:54
Njemačka će pokušati zabraniti britanskim putnicima ulazak u Europsku uniju bez obzira na to jesu li primili cjepivo protiv covida-19, prenosi današnji londonski The Times. "Očito je da smo zabrinuti oko delta varijante", rekla je njemačka kancelarka novinarima tijekom prošlotjednog summita Vijeća EU. Problem je širi jer je Portugal također nametnuo nova karantenska pravila necijepljenim britanskim putnicima, stavljajući Ujedinjenu Kraljevinu u istu rizičnu kategoriju u kojoj su Južna Afrika, Brazil, Indija i Nepal.
Svi posjetitelji iz Britanije u Portugal moraju u karantenu 14 dana "kod kuće ili na mjestu koje su odredile zdravstvene vlasti", osim ako ne mogu predočiti dokaze da su u potpunosti cijepljeni najmanje dva tjedna ranije. To se ne odnosi na djecu mlađu od 12 godina. Ta će mjera trajati sigurno do 11. srpnja. Vlada u Lisabonu je ostavila otvorena vrata, navodeći da se odluka "može revidirati u bilo kojem trenutku, ovisno o evoluciji epidemiološke situacije".
London se nadao da bi Portugal, zbog straha da ne izgubi britanske turiste, ali i povijesno dobrih odnosa, mogao stati na britansku stranu. Problem je što i ta zemlja muku muči s novim sojem virusa pa joj ne treba još i britanski doprinos na tom planu. U portugalskoj prijestolnici se gotovo polovica novih slučajeva zaraze odnosi na delta varijantu.
Što će reći Portugal?
Njemačka kancelarka Angela Merkel želi Veliku Britaniju proglasiti "zabrinjavajućom zemljom" zato što je u zemlji snažno rasprostranjena delta varijanta virusa, prenosi dnevni list. O planovima će raspraviti viši europski i nacionalni dužnosnici na Odboru EU za integrirani politički odgovor na krizu, a tom će se pokušaju usprotiviti Grčka, Španjolska, Cipar, Malta i Portugal, ističe The Times.
Izvor iz britanske vlade rekao je da je kancelarka Merkel izgledala "sve izoliranije", dodajući: "Mnoge će zemlje misliti da je to njihova vlastita odluka, a ne jedna o kojoj se odlučuje u Berlinu". Britanska strana nastoji igrati na navodnom slabljenju njemačke čelnice koja na prošlotjednom summitu Vijeća EU nije uspjela progurati ideju sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
VEZANE VIJESTI
NOVA ODLUKA
Španjolska i Portugal vraćaju restrikcije za britanske turiste: Brine ih ‘delta soj‘ koji se ubrzano širi
OBJAVIO TIMES
‘Njemačka će pokušati zabraniti britanskim putnicima ulazak u EU bez obzira na to jesu li cijepljeni‘
Na kancelarku Merkel, kako bi promijenila tako tvrd stav, pokušat će utjecati britanski premijer Boris Johnson tijekom sastanka koji će imati u petak u rezidenciji u Chequersu.
"To će biti prilika za raspravu o brojnim pitanjima, među kojima su britansko-njemački odnosi i globalni odgovor na pandemiju", rekao je glasnogovornik Downing Streeta 10.
Bez restrikcija svugdje
Britanija planira sljedeći mjesec objaviti plan prema kojemu bi u cijelosti cijepljene osobe mogle putovati bez restrikcija u sve zemlje, bez zahtjeva za karantenu nakon povratka, osim u one s visokim rizikom zaraze covidom-19. Premijer Johnson je navodno inzistirao da se shema počne primjenjivati već sljedeći mjesec, ali ministri vjeruju kako vjerojatno neće biti spremna prije kolovoza. Planovi se suočavaju s preprekama.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron inzistirao je da EU ima "usklađeni" odgovor i da nova ograničenja budu osnova za uvođenje europske zelene propusnice. Macron je poručio južnoeuropskim kolegama: "Moramo biti oprezni po ovom pitanju, posebno kad je riječ o nužnoj koordinaciji. To je ključ za europsku zelenu propusnicu. U dogovoru smo i savršeno smo u skladu s Angelom Merkel". I tako je nastao još jedan problem u odnosima EU i Ujedinjene Kraljevine koja nikako da prihvati da ne može nametati pravila igre Bruxellesu.
DALI JE RADNIČKA FRONTA PREISPITALA VLASTITI NEDOSTATAK DIJALOGA SA RADNIČKOM KLASOM
Jutarnji list
login
SAMI GA PREUREĐUJU
‘Raspada se od vlage‘: Bućan pobjegao iz derutnog prostora koji je sad pripao Radničkoj fronti
Radnička fronta koristit će ga za uobičajene aktivnosti - uredske poslove, manje sastanke, izradu transparenata i neformalna druženja
Piše: Karla ZupičićObjavljeno: 28. lipanj 2021. 13:52
Nove prostorije Radničke fronte u Arnoldovoj 1
- Taj se prostor raspada od vlage - kaže umjetnik Boris Bućan za svoj bivši atelje u Arnoldovoj 1, koji je sada od Grada na korištenje dobila Radnička fronta.
Naime, nakon što je postala parlamentarna stranka, Radnička fronta dobila je pravo na dodjelu stranačkih prostora, a u travnju im je Grad Zagreb namijenio prostor kod Britanskog trga, koji je prije njih koristio upravo Boris Bućan.
image
Boris Bućan, hrvatski dizajner i slikar u prostoru svog bivšeg ateljea
Darko Tomas/Cropix
Trenutno ga preuređuju.
- Dugo smo bili bez službenog prostora, pa smo nedavno aplicirali i dobili ovaj prostor, koji je u jako lošem stanju, praktički neupotrebljiv - objašnjava David Bilić, koordinator lokalne organizacije. Radove na prostoru odrađuju sami, a Bilić kaže da će proći mjeseci prije nego što se prostor bude mogao koristiti.
image
Nove prostorije Radničke fronte u Arnoldovoj 1
Damjan Tadic/Cropix
Upravo su loši uvjeti "natjerali na bijeg" Borisa Bućana koji je tu imao svoj atelje.
VEZANE VIJESTI
NEZGODA U ZAGREBU
Blokirali promet Zagrebačkom avenijom zbog istjecanja plina na benzinskoj crpki
NEMAR POD OLTAROM DOMOVINE
Za ovo igralište dosad smo dali 700.000 kuna: Radovi počeli dva dana prije izbora i odmah stali
- Radi se o prostoru u kojem se zbog vlage sve raspada, pa one koji će taj prostor koristiti očekuje ogromna adaptacija jer su na jednom od zidova u najgorim danima gotovo pa slapovi - kaže Bućan, koji je i sam popravljao jedan zid, ali je na kraju prostor pokraj Britanca odlučio vratiti Gradu.
Radnička fronta koristit će ga za uobičajene aktivnosti - uredske poslove, manje sastanke, izradu transparenata, ali i neformalna druženja.
image
Nove prostorije Radničke fronte u Arnoldovoj 1
Damjan Tadic/Cropix
- Naš je cilj imati prostor u kojem će se članovi upoznati i družiti jer je teško smišljati akcije s nekim koga znaš samo preko društvenih mreža - objašnjava jedan od članova. - Zanima me sve što muči druge, što je njima važno, što bi oni voljeli raditi, s čime se privatno nose - jednostavno, ti si moja drugarica, a ja tvoj drug - dodaje.
Iz stranke otkrivaju da im najviše nedostaje mladih obrazovanih pojedinaca koji su spremni raditi na promjenama u društvu jer većinu njih tek poslije u životu počinju zanimati pitanja kojima se u Radničkoj fronti bave.
nedjelja, 27. lipnja 2021.
PRIČA CHRISTIANE AMANPOUR
Gloria
DAVID TURNLEY/GETTY IMAGES
PRIČA CHRISTIANE AMANPOUR
NAJPOZNATIJA SVJETSKA RATNA IZVJESTITELJICA VODI BITKU ZA ZDRAVLJE: ‘POSTOJE SITUACIJE KADA NE MOŽEŠ OSTATI NEUTRALAN‘
Slavna televizijska reporterka, koja je izvještavala s najopasnijih ratnih žarišta, vratila se na posao mjesec dana nakon operacije raka jajnika i poručila ženama da redovito odlaze na preglede, slušaju svoje tijelo i ne dopuste da itko odbacuje ili umanjuje njihove probleme.
Piše: Marta Štoos • Gloria Copyright
Objavljeno: 27. lipanj 2021. 20:00
Nakon što je mjesec dana bila odsutna s TV ekrana, Christiane Amanpour se prošli tjedan iz Londona, gdje živi, na početku svoje emisije na CNN International obratila gledateljima da ih obavijesti kako su joj dijagnosticirali rak jajnika. Slavna televizijska reporterka odlučila je biti posve otvorena oko svoje zdravstvene situacije, s ciljem da potakne žene da redovito odlaze na preglede jer su izgledi za izlječenje tim veći što se bolest ranije otkrije. - Educirajte se o toj bolesti, uvijek slušajte svoje tijelo i ne dopustite da bilo tko odbacuje ili umanjuje vaše probleme - rekla je 63-godišnja Amanpour i navela kako se već podvrgnula uspješnoj operaciji, a sad je očekuje nekoliko mjeseci kemoterapije.
- Prognoza je dobra i uvjerena sam da ću pobijediti bolest - rekla je Amanpour gledateljima te naglasila kako je sretna što ima zdravstveno osiguranje i što su joj na raspolaganju nevjerojatni liječnici u sklopu britanskog nacionalnog zdravstvenog sustava. Prekaljena novinarka svojoj je bolesti posvetila tek nekoliko prvih minuta emisije, a potom se vratila poslu kojim se predano i sa strašću bavi već gotovo četrdeset godina. - To su bile moje vijesti. A sad idemo na druge - rekla je Amanpour. Istinska TV zvijezda, Amanpour pred kamerama zrači nekim neobičnim spojem autoriteta, ozbiljnosti i sućuti, a od početka je odskakala od okoline zbog svojeg pomalo egzotičnog izgleda i izrazito britanskog naglaska.
image
Christiane Amanpour u Bagdadu 1998., kod kratera koji su napravile američke bombe.
SCOTT PETERSON GETTY IMAGES
Rodila se 1958. u Londonu; otac joj je bio Iranac, musliman, koji je radio kao zastupnik aviokompanije, a majka Britanka i katolkinja. Kad joj je bilo samo osam mjeseci, obitelj se preselila u Teheran gdje je djevojčica, kao i njezina mlađa sestra, proživjela bezbrižno i povlašteno djetinjstvo. Malena Christiane natjecala se u plivanju, osvajala nagrade na konjskim utrkama i naučila tečno govoriti farski, engleski i francuski. Odmalena je pokazivala da je neustrašiva. - Kad mi je bilo pet godina, popela sam se na stol da dohvatim balon koji je odletio do stropa i pritom sam povukla i srušila cijeli luster - sjeća se Christiane.
S 11 godina poslali su je u strogi internat u Engleskoj, Holy Cross, gdje je, poslije je rekla, patila svih pet godina, a sa 16 je prešla u najstariju katoličku školu za djevojke u Engleskoj. Sanjala je da će postati liječnica, ali kad je shvatila da joj ocjene nisu dovoljno dobre, odlučila se za novinarstvo. U to vrijeme u Engleskoj joj je pridružila cijela obitelj jer su morali pobjeći iz Irana kad je šah svrgnut u revoluciji, a na vlast je došao Ajatolah Homeini, koji nije baš sa simpatijama gledao šahove prijatelje, među kojima je i bio i Christianein otac; strica su joj ubili u zatvoru.
image
Američki vojnik pomogao joj je da namjesti kacigu dok je izvještavala iz Kuvajta.
PASCAL GUYOT AFP
No, Amanpour se nije nikad žalila na taj traumatičan događaj, premda joj je otac ostao bez imovine i novca. - Otac je izgubio sve i morali smo početi ispočetka - rekla je jednom, ali i dodala da je revolucija u Iranu najbolje što joj se dogodilo u životu jer ju je golemi prevrat koji je njezinu zemlju bacio u kaos natjerao da se otisne u svijet i nađe vlastiti put. Uz pomoć bake koja joj je platila školarinu, Christiane je otišla na studij u SAD gdje je upisala novinarstvo na Sveučilištu Rhode Island. Jedan profesor pomogao joj je naći prvi posao, na mjesnoj TV postaji koja je bila dio NBC-a, ali to nije bilo dovoljno za ambicioznu mladu novinarku.
Nisam mogla biti neutralna u Bosni. Postoje situacije u kojima se to ne može jer onda postaješ sudionik.
Odlučila se za CNN, tad razmjerno nov televizijski kanal kojem je vlasnik bio ekscentrični milijunaš Ted Turner. Kanal koji je emitirao vijesti 24 sata na dan učinio joj se idealnim mjestom gdje će moći učiti i razvijati se. Nakon što je 1983. diplomirala preselila se u Atlantu, s biciklom, jednim kovčegom i točno 125 dolara. Na CNN-u je dobila početnički posao - javljala se na telefone i prepisivala tekstove - ali odmah je svima dala do znanja da puca visoko. Šefu vijesti objavila je da će biti dopisnica, i to dopisnica iz svijeta, a kad joj je on blago napomenuo da to možda neće biti moguće, rekla mu je: “Samo čekaj, samo čekaj”.
image
Christiane Amanpour u Teheran je 1997. došla pratiti izbore
KAVEH KAZEMI/GETTY IMAGES
Posebna veza sa Bosnom
Prvu priliku da se dokaže dobila je 1990. kad se otvorilo mjesto dopisnika u Frankfurtu, odakle je otputovala pratiti pad rumunjskog diktatora Ceausescua. Kad je u kolovozu 1990. iračka vojska napala Kuvajt, Amanpour se dobrovoljno javila da pokriva sukob, krenula onamo s odjećom za tjedan dana i ostala pet mjeseci. Kao mlada reporterka sudjelovala je u prvom izravnom prijenosu jednog rata, Prvog zaljevskog 1991.; nekoliko CNN-ovih reportera bilo je strateški raspoređeno na terenu, a Amanpour je među ostalim izvještavala s američkog nosača zrakoplova u Crvenom moru. Zbog svoje hrabrosti i iznimne sposobnosti da izvještava uživo s lica mjesta, bez unaprijed pripremljenog i napisanog teksta, stekla je izniman ugled među kolegama, a njezino je lice postalo poznato gledateljima diljem svijeta.
Čitajte i: David Attenborough, savjest planeta: ‘Pokaži čudesan život našeg planeta i ljudi će se brinuti da ga sačuvaju‘
Karijera joj je tad krenula uzlaznom linijom i može se reći da nije bilo kritične točke na planetu odakle se ona nije javljala uživo s terena, od opsade Sarajeva do potresa na Haitiju. Priča se da su u Pentagonu izradili posebnu zemljopisnu kartu na kojoj su pratili njezino kretanje, tvrdeći samo napola u šali kako se po njoj može odrediti gdje će na svijetu izbiti neki sukob jer ona kao da to zna unaprijed.
image
Christiane Amanpour Tijekom rata u Bosni i Hercegovini bila je i u Sarajevu.
CNN/COURTESY EVERETT COLLECTIO
Kad je izbio rat u bivšoj Jugoslaviji, Amanpour je inzistirala da je CNN pošalje u Bosnu, jer je, kako je rekla, naslutila da će to biti “rat njezine generacije”. - Prijašnji dopisnici imali su 2. svjetski rat ili Vijetnam. Ovo je moj Vijetnam - rekla je Amanpour. Njezine reportaže iz Bosne u kojima je Amanpour izravno optuživala Srbe za agresiju ljutile su Pentagon i američko Ministarstvo vanjskih poslova gdje su smatrali da izvještava pretjerano emocionalno, pa čak i pristrano; osim toga, Amerika isprva nije imala jasan stav o ratu u Bosni i nije se htjela upletati, dok je Amanpour uporno s terena javljala o masakrima i tvrdila da posrijedi nije nikakav građanski rat, nego srpska agresija.
- Svojim je izvještavanjem stvorila pritisak na vladu da nešto poduzme, ali ne zato što je bila pristrana, nego zato što je izvještavala o onom što je vidjela - ustvrdio je Richard Holbrooke, političar koji je poslije radio na Daytonskom sporazumu. Isto misli i Amanpour: - U Bosni su grozote radili najvećim dijelom Srbi. Srbi su granatirali civile, snajperom ubijali malu djecu, mučili, silovali i ubijali. To nije rat. To su ratni zločini. Nisam mogla biti neutralna u Bosni. Postoje situacije u kojima se ne može biti neutralan jer ako si neutralan, postaješ sudionik.
image
Christiane Amanpour kazala je da u Sarajevu nije mogla ostati neutralna.
CNN/COURTESY EVERETT COLLECTIO
Da je to bila ispravna odluka, pokazale su i brojne nagrade koje je dobila upravo za izvještavanje iz Bosne, kao što su Emmy te nagrade Peabody i George Polk. Otada ih je nakupila povelik broj, među ostalim čak 11 Emmyja, kao i nagradu za hrabrost u novinarstvu. Izvještavala je o sukobima i krizama u Somaliji, Afganistanu, Iraku, Palestini, Izraelu, Ruandi i Haitiju, pratila suđenje Sadamu Huseinu i intervjuirala brojne političare, kao što su posljednji predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov, Hillary Clinton, Emmanuel Macron, Moamar Gadafi, Dalaj Lama, Malala Yousafzai i palestinski predsjednik Jaser Arafat koji joj je u telefonskom razgovoru prenošenom uživo na televiziji spustio slušalicu.
Premda je izvještavala s najstrašnijih ratišta i opisivala neopisive užase koje je vidjela i doživjela, Amanpour kao da ima čelične živce; kolege tvrde kako je nikad nisu vidjeli da se slomila niti pokazala strah, čak ni kad je 1992. u Sarajevu nastradala njezina kamermanka Margaret Moth koju je srpski snajper pogodio u lice. Moth je preživjela, ali morala se podvrgnuti operaciji čeljusti od čega su joj ostali trajni ožiljci. - Kad se to dogodilo Margaret, shvatila sam kako smo svi ranjivi. Ali nikad mi na pamet nije palo odustati od svojeg posla - odlučno je izjavila Amanpour, ali je ipak priznala: - Puno plačem, samo nikad ne plačem u javnosti.
image
Christiane Amanpour kazala je da u Sarajevu nije mogla ostati neutralna.
CNN/COURTESY EVERETT COLLECTIO
Unatoč svemu, tvrdi da nikad, ali baš nikad nije požalila što je žena. - Mislim da je sjajno što sam žena. U mojem poslu to je kao biti muškarac, ali bolje - jednom je rekla, objašnjavajući da žene često mogu ući onamo gdje muškarcima nije dopušten pristup i doprijeti do ljudi bolje od svakog muškarca.
Treba grabiti s obje ruke jer nikada ne znaš kad će se sve promijeniti. Živi, voli i radi do daske, to je moj stil.
Da televizijskom izvještavanju može pristupiti i iz posve drukčijeg Amanpour je pokazala kad je 2018. snimila seriju reportaža pod naslovom “Seks i ljubav oko svijeta” u kojoj je u Tokiju, New Delhiju, Berlinu, Beirutu, Šangaju i Accri razgovarala sa ženama o vrlo osjetljivim temama. Dok su joj sugovornice povjeravale najintimnije pojedinosti o ljubavnim vezama i seksualnosti te preprekama na koje nailaze, Amanpour je i sama dijelom otkrila svoju manje poznatu, privatnu stranu.
Christiane Amanpour i bivši suprug James Rubin
RON SACHS/SHUTTERSTOCK
Pomiriti privatno i poslovno
Kao što se može i očekivati kod žene koju nepredvidljivi posao šalje u najudaljenije kutke svijeta, privatni život Christiane Amanpour dugo je bio, posve razumljivo, prilično kaotičan. Nije da nije imala partnere: jedno je vrijeme bila u strastvenoj vezi s jednim oženjenim novinarom, hodala je s ratnim fotografom Lucom Delahayeom kojeg su, kao i nju, magnetski privlačila svjetska bojišta, a neko je vrijeme bila u vezi s radijskim novinarem Paulom Marchandom. No, nijedna od tih veza nije potrajala jer Amanpour nije mogla pomiriti privatno i poslovno.
Čitajte i: Jedan od najvećih svih vremena: Pred njegovim objektivom skidale su se najljepše žene na svijetu
- Mnogo sam toga žrtvovala, a s godinama mi je postalo sve teže podnositi te žrtve. Tijekom karijere uglavnom sam potpuno odbacivala svaku pomisao na brak i djecu. To se s vremenom promijenilo, ali ne može se to riješiti tako da pucneš prstima. Moraš naći onog pravog - rekla je jednom.
image
Christiane Amanpour sa sinom Dariusom John om Rubinom.
RICHARD YOUNG/SHUTTERSTOCK
Onaj pravi za nju je bio dvije godine mlađi Amerikanac James Rubin, diplomat, novinar, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova za vrijeme predsjednika Clintona te neformalni savjetnik Hillary Clinton i Baracka Obame. Ljubav je planula uz margarite koje su ispijali 1997. u Sarajevu, kamo je Rubin došao s tadašnjom američkom državnom tajnicom Madeleine K. Albright, nastavila se kratkim susretima za vikende i bezbrojnim telefonskim razgovorima, do ljeta 1998. kad se par vjenčao. Nakon dva obreda, katoličkog i židovskog, mladenci su slavili do kasnih sati u dvorcu Odescalchi na jezeru Bracciano pokraj Rima uz 250 uzvanika iz svijeta politike i medija, a zatim otputovali u Bocvanu na trotjedni medeni mjesec. Dvije godine poslije rodio im se sin Darius, zbog kojeg je, priznala je Amanpour, postala bitno opreznija na poslu.
- Bilo mi je nezamislivo da mi se nešto dogodi i da on ostane bez mene - rekla je jednom Amanpour, koja se zbog posla s cijelom obitelji preselila u London te tad izjavila kako je njezin suprug pravi junak jer toliko toga radi za nju i sina. Kad su Rubin i Amanpour nakon 20 godina braka objavili da se rastaju, on se vratio u Washington, a ona je ostala u Londonu. No, odnosi su im i dalje vrlo prijateljski pa je tako par viđen zajedno na proslavi sinove mature u njegovom internatu u Kentu.
image
Na primanju u UN-u, 2010., s kolumbijskom političarkom Ingrid Betancourt, američkom dizajnericom Diane von Furstenberg i glumicom Meryl Streep.
AMANDA SCHWAB/SHUTTERSTOCK EDI
- Ništa ne traje vječno - jednom je rekla Amanpour. - Nisam od onih ljudi kojima se čini da je svaka odluka zauvijek. Treba grabiti s obje ruke, jer nikad ne znaš kad će se sve promijeniti. Živi, voli i radi do daske, to je moj stil!
Užas u Ruandi
Amanpour kaže kako se boji dok se sprema ući u ratnu zonu, ali kad stigne na lice mjesta, sve je u najboljem redu. Ipak, jednom je izgubila hrabrost - u Ruandi. - To je sigurno nešto najgore što sam u životu vidjela, osjetila ili namirisala - izjavila je Amanpour. - Cijeli dan gledaš ljude kako umiru i ne možeš od toga pobjeći. Oko tebe su brda i brda tijela. Vidiš djecu kako se drže za usnule roditelje, a onda shvatiš da roditelji ne spavaju, nego su mrtvi. To je tako strašno da se ne da opisati. Ali ja moram. To mi je posao.
image
Na dodjeli nagrada Fullbright 2019. s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
ABDULHAMID HOSBAS AFP
Uvijek iste čizme i frizura
Dok je izvještavala s terena, Amanpour je uvijek nosila jednostavnu odjeću - hlače, jaknu (jednu s mrljama od kiseline iz akumulatora) i uvijek isti par čizama marke Tod koje su joj potrajale gotovo 20 godina. Bila je u stanju spakirati se za put u roku od 15 minuta, ali uz tu radnu odjeću u kovčegu je uvijek bila i kašmirska dekica i papuče koje je dobila od Barbare Walters. U studiju se odijeva elegantnije, ali nikad nema dekolte ni tijesnu haljinu jer smatra da to odvlači pozornost od onog što govori. Šminka se vrlo diskretno i već godinama ima istu, prepoznatljivu frizuru. Malu promjenu dopustila si je na vjenčanju kad je kupila vjenčanicu Catherine Walker. - Bila je savršena, bijela, sa šlepom i bez rukava, jer sam tad još mogla pokazivati nadlaktice. Nosila sam veo i odgovarajuće cipele i osjećala sam se fenomenalno - rekla je Amanpour koja je prije desetak godina snimila i modni prilog za Harpers Bazaar, pokazujući besprijekornu figuru.
image
Christiane Amanpour s Pakistankom Malalom Yousafzai i njenim ocem Ziauddinom u New Yorku, 2013.
PLANETOM VLADAJU MEGA MANIJACI
Jutarnji list
login
ŽELI GA SAMO ON
‘Sultanov‘ novi megaprojekt: Hoće li velebni kanal biti trijumf ili početak kraja Erdoganova režima?
Turski predsjednik grandioznim projektom želi potvriti svoju moć, ali planu se protivi većina ljudi
Piše: Vlado VurušićObjavljeno: 27. lipanj 2021. 15:49
Je li izgradnja velebnog kanala Istanbul završni trijumf Recepa Tayyipa Erdoğana kojim se on definira kao jedan od najznačajnijih turskih vladara u povijesti, a Turska potvrđuje kao politički i ekonomski tigar svjetskih razmjera, ili je to tek promašeni, preskupi i nepotrebni megalomanski populistički spomenik samom sebi kojim će možda započeti njegov pad?
Naime, radi se o izgradnji kanala koji bi trebao biti novi, paralelni ili zamjenski Bospor. "Sultanov" san da se zapečati u turskom panteonu kao jedan od najvećih tamošnjih vizionara i neimara. Ali, takvi grandomanski velikodržavni projekti mogu se obiti o glavu.
Potvrda moći
No, kako bilo, Erdoğan želi potvrditi svoju moć i značenje njegove Turske. Ali projekt je izazvao velika kolebanja i uzbuđene rasprave ne samo u Turskoj, nego i šire, a mogao bi, kako kažu, istodobno biti ekološka, ekonomska i politička tempirana bomba za predsjednika Erdoğana i njegov režim.
Erdoğan voli sve novo i veliko. Imati najveći aerodrom İstanbul Atatürk Havalimani, najveću džamiju Čamlidža (Camlica Camii) ili tunel ispod Bospora (Büyük Istanbul Tüneli), pa sada želi i novi, umjetni Bospor umjesto starog prirodnog prolaza.
Kanal Istanbul spojit će Crno i Mramorno more u duljini od 45 kilometara (Bospor je dug oko 30 km), dubina bi bila oko 25 metara i širina oko 150 metara. Propusna moć kanala bila bi veća od 86 tisuća brodova godišnje, a navode kako je Bospor sve nepovoljniji za brodove od 150 do 200 metara, čiji broj stalno raste, te kažu da brodovi, prolazeći kroz Bospor, čak 10 pusta moraju mijenjati kurs.
Uzduž kanala bilo bi izgrađeno naselje za oko 1,2 milijuna stanovnika, kako bi, službeno je objašnjenje, rasteretilo "pravi" Bospor, kojim sada godišnje prođe nešto manje od 60 tisuća brodova (među njima i mnogi ratni brodovi raznih mornarica), a projekcije su da bi za koju godinu to moglo prestići i 80 tisuća brodova.
Ili kanal ili Istanbul
S obzirom na to da je među njima već sada oko 10 tisuća tankera koji prevoze više od 150 tisuća tona nafte (uglavnom se radi o ruskoj nafti za Indiju), a potaknute nedavnim nasukavanjem broda u Suezu, turske vlasti tvrde: "Kanal Istanbul nasušna je potreba jer pitanje je dana kada se to može dogoditi Bosporu, a što ako se izlije nafta?!", ali gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoğlu, veliki oponent Erdoğanu, koji u svemu vidi i svoju šansu da se nametne kao lider oporbe, tvrdi da je projekt smrt za grad.
VEZANE VIJESTI
SASTANAK NA VRHU
EU pozvala Erdogana da ukloni zapreke na putu obnove dijaloga nakon godina snažne napetosti
ERDOGAN OBJAVIO
‘Turska otkrila 135 milijardi kubičnih metara plina u Crnom moru. Očekujemo nove dobre vijesti‘
Istupio je s parolom "Ili kanal ili Istanbul", govoreći kako njegova izgradnja vodi u ekološku katastrofu, ali i dovodi u pitanje opskrbu dobrog dijela Istanbula pitkom vodom, a, naravno, uočeni su i mnogi korupcijski zahvati koji oko projekta stvaraju atmosferu afere, malverzacije i pogodovanja. Govori se da je domaći građevinski lobi, kao i onaj s Bliskog istoka, u ekstazi premda će se sve financirati sredstvima iz proračuna Turske.
Turci protiv
Naime, neki neovisni turski izvori ili portal The Reference tvrde da je jedan dio zemljišta kojim prolazi kanal prije objave projekta kupio "sultanov" zet Berat Albayrak te majka katarskog emira Tamim bin Hamad al-Thanija, šeiha Moza bint Naser.
Osim toga, prema anketama, tek je osam posto stanovnika Istanbula za, dok je oko 80 posto protiv, ali to ne sprečava Edoğana da ide u taj projekt, koji službeno vrijedi oko 15 milijardi dolara, dok neovisni izvori navode da bi troškovi mogli rasti eksponencijalnom brzinom, po "poučku" zagrebačke žičare, pa bi, u najoptimističnijem slučaju, njegova krajnja cijena bila četiri, a možda i pet puta veća. Ekološka šteta je nemjerljiva, tvrde turski stručnjaci, koji kažu da bi kanal izazvao odumiranje Mramornog mora, uništenje njegove flore i faune, ali bi prouzročio i opadanje razine Crnog mora.
Naime, u Mramorno more dospjela bi slanija voda iz Crnog mora koja sadrži i manje kisika. To je rizik koji bi opustošio ekosustav malog zatvorenog Mramornog mora. Na trasi kanala je i jezero Terkos ili Durusu (Durugöl), na europskoj strani grada, kojim se pitkom vodom opskrbljuje više od 20 posto Istanbula. Na to iz Ankare benevolentno odgovaraju da bi se istanbulski vodovod spojio na 200 km udaljeno akumulacijskom jezero, čime bi problem bio riješen, no i na to stiže - replika.
image
-AFP
Za to je potrebna izgradnja preskupe gigantske brane, što bi dovelo i do drastičnog poskupljenja vode u najvećem turskom gradu. Osim toga, morat će se posjeći oko 200 tisuća stabala, a gradnja će obuhvatiti i 136 četvornih kilometara plodne obradive zemlje te oko 13 četvornih kilometara pašnjaka, a uništila bi se i staništa mnogobrojnih životinja, u prvom redu ptica selica koje na tom području prezimljuju i razmnožavaju se.
Zanimljivo je da se odmah postavilo i pitanje opstanka Sporazuma iz Montreuxa iz 1936. godine prema kojem Turska mora dopustiti prolaz svim ratnim brodovima kroz Bospor i Dardanele, a izgradnjom kanala Turska bi mogla određivati čiji i koji vojni brodovi mogu, a koji ne, prolaziti njime. Turska na to odgovara da nikome neće nametati korištenje kanala, jer Bospor ne kani zatvoriti, nego samo rasteretiti, mada nekom iz službenih organa promakne priča o postupnom "zatvaranju" Bospora.
Erdoğan je zamislio da se kanal otvori već 2023. godine na stotu obljetnicu Republike, čime bi se on svrstao u istu ravan s Mustafom Kemal-pašom Atatürkom, osnivačem moderne Turske, ali teško da će se postići taj cilj, pa se već sada barata s 2026. godinom, jer ozbiljni radovi još nisu ni počeli. Proerdoganovski mediji navode kako se Zapad i oporba protive tom megaprojektu jer ne žele Tursku u superligi najmoćnijih država svijeta. No, Erdoğan ide dalje.
ISUS SE MOLIO NA MAGARCU. BARUN NA JAHTI. FRANJO NA POZLAĆENOJ FOTELJI. NEMA UNOSNIJEG PROFITA DO MOLITVE !
Papa Franjo molio je u nedjelju za žrtve smrtonosnog tornada koji je poharao Češku.
"Molim za poginule i ozlijeđene i sve one koji su morali ostaviti svoje teško razorene domove", rekao je poglavar Katoličke Crkve obraćajući se stotinama vjernika na trgu sv. Petra u Rimu.
Poručio je stanovnicima razorenog sjeveroistoka Češke da je uz njih.
ZEMALKSKI RAJ
Jutarnji list
login
JEDRI, MOLI, VOLI
Pater Barun: ‘Na jedrilici imamo duhovne obnove, plovimo po Dalmaciji, učimo, pjevamo i tražimo vlastiti put‘
Piše: Tomislav MamićObjavljeno: 26. lipanj 2021. 21:52
Svećenik i skiper Tvrtko Barun, bivsi voditelj Isusovačke službe za izbjeglice drži duhovne vježbe na jedrilici pod nazivom 'Život na moru'<br />
Svećenik i skiper Tvrtko Barun, bivsi voditelj Isusovačke službe za izbjeglice drži duhovne vježbe na jedrilici pod nazivom 'Život na moru'
Svećenik Tvrtko Barun ujedno je i skiper koji na jedrilici po dalmatinskim otocima održava duhovne obnove ‘Život na moru‘
Svi koji poznaju Tvrtka Baruna znaju da je čovjek od akcije. Voli biti među ljudima, pomagati, brinuti se o onima o kojima nitko ili tek rijetki brinu. No nakon što je godinama vodio Isusovačku službu za izbjeglice koja je davala punu podršku migrantima koji su u velikom izbjegličkom valu stizali u Hrvatsku, tražili azil, a dio njih i budući život u našoj zemlji, dogodila se promjena.
Isusovac Tvrtko Barun postao je – ekonom svoje provincije. A to znači sljedeće: umjesto dinamičnog života s ljudima koji su u velikoj potrebi, sada sjedi u uredu pred računalom i vodi brigu o financijama svoje provincije.
Barun nije jedan od onih koji se žali, na to ga obvezuje i zavjet poslušnosti, pa će mi kratko reći kako je to njegov redovnički stil...
U KANADI JOŠ DVIJE CRKVE SPALJENE DO TEMELJA
Jutarnji list
NEMIRI U KANADI
Još dvije katoličke crkve spaljene do temelja: Sve je krenulo nakon pronalaska dječjih grobova...
Brojni članovi Katoličke crkve vrlo su uzrujani zbog buktinje, a poglavar plemena ističe kako iz ovoga +ništa dobro ne može izaći‘
Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 27. lipanj 2021. 11:31
Pr
Još dvije katoličke crkve spaljene su do temelja na zapadu Kanade u subotu rano ujutro. Vatra je zahvatila crkvu sv. Ane i crkve Chopaka u Britanskoj Kolumbiji u samo sat vremena razmaka.
Policija je izvijestila kako su obje građevine potpuno uništene, a oba požara tretiraju kao 'sumnjiva', piše BBC.
Naime, proteklog ponedjeljka još dvije crkve u pokrajini uništene su u požaru, nakon obilježavanja Nacionalnog dana domorodačkih naroda.
image
Geoff Robins/AFP
image
Geoff Robins/AFP
image
Geoff Robins/AFP
- Istraga o novim kao i prethodnim požarima je u tijeku no još nitko nije uhićen ni optužen - kazao je narednik Jason Bayda.
Uništavanje crkvi dogodilo se nakon što je domorodačka skupina objavila da je pronašla stotine neoznačenih grobova na mjestu nekadašnjeg internata u Saskatchewanu. Takve obavezne internate vodile su kanadska vlada i vjerske vlasti tijekom 19. i 20. stoljeća, a cilj im je bila asimilacija djece autohtonog stanovništva.
Autohtone skupine podnijele su zahtjev za potragom za ostalim grobovima diljem zemlje.
Jedan od čelnih ljudi plemena LSIB, Keith Crow, kazao je za medije kako je rano ujutro primio poziv u kojem mu je rečeno da je Chopaka crkva zapaljena, no kada je pola sata kasnije stigao na mjesto događaja, crkva je bila spaljena.
- Ljutit sam. Ne vidim da išta pozitivno može izaći iz ovoga i bit će gadno - kazao je.
TEO CELAKOVSKI: JEDAN POKRET - JEDAN ŽIVOT
Jutarnji list
ČOVJEK IZ SJENE
Tko je Teodor Celakoski, čovjek od najvećeg povjerenja gradonačelnika Tomaševića
Radim na podizanju novih organizacija izvan Zagreba jer gradimo kolektivni politički pothvat, objašnjava nam Celakoski
Piše: Ivanka TomaObjavljeno: 26. lipanj 2021. 21:48
Teodor Celakoski i Tomislav Tomašević
Za poznanike Teo, za dugogodišnje prijatelje Teo Deadline, za mnoge pak - Tomaševićev čovjek iz sjene. Teodora Celakoskog, koordinatora političke platforme Možemo!, ova posljednja konstrukcija uglavnom nasmijava.
- Kako bih ja mogao biti čovjek iz sjene ako sam sa Sandrom Benčić koordinator cijele političke platforme, a izabran sam i za potpredsjednika Gradske skupštine!? A to sve piše i u registru političkih stranaka - kaže mi Celakoski i odmah kreće u demistifikaciju onoga čime se trenutačno bavi.
- Sve je vezano upravo za koordiniranje kolektivnih i deliberativnih grupnih procesa koje sam dobio u zadatak kao koordinator stranke. To su aktivnosti kao podizanja političke organizacije...
subota, 26. lipnja 2021.
WEEKLY STAT COUNTER
Sjedinjene Američke Države 422
Hrvatska 123
Njemačka 93
Indonezija 76
Francuska 45
Irska 40
Portugal 25
Švedska 11
Nizozemska 8
Belgija 4
Italija 4
Kanada 3
Kina 2
Rusija 2
Ujedinjeni Arapski Emirati 1
Austrija 1
Australija 1
Švicarska 1
Češka 1
Ostalo 13
SYDNEY SA ŠIRIM KRUGOM OD BLUE MOUNTAINS DO WOLLONGONG-a U KARANTENI
ŠIRI SE DELTA VARIJANTA
Cijeli Sydney u dvotjednoj karanteni, mjera obuhvaća oko pet milijuna stanovnika
Autor: V.Mo./Hina
Zadnja izmjena 26.06.2021 11:28
I
Koronavirus u Sydneyu
Koronavirus u SydneyuIzvor: EPA / Autor: MICK TSIKAS
U cijelom australskom gradu Sydneyu uvedena je dvotjedna karantena nakon porasta broja novozaraženih koronavirusom, javlja u subotu BBC
Više od milijun ljudi u središnjim i istočnim dijelovima grada već je bilo pod ograničenjima, nakon skoka u broju zaraženih. Zatvaranje sada obuhvaća cijeli grad i neka okolna područja, a produljeno je s jednog na dva tjedna. U gradu je proteklih dana potvrđeno više od 80 slučajeva visokozarazne delta varijante virusa.
RASTE BROJ ZARAŽENIH
Australija opet u problemu: Dijelovi Sydneya u lockdownu
OGRANIČENA PUTOVANJA
Sydney opet u izolaciji zbog rasta broja zaraženih delta varijantom
ZABRINUTOST U AUSTRALIJI
Sydney prijavio prvi lokalno preneseni slučaj Covida-19 u više od mjesec dana
Premijerka Novog Južnog Walesa Gladys Berejiklian rekla je da će građani u cijelom Sydneyu s okolnim područjima Blue Mountains, Central Coast i Wollongong morati ostati u svojim domovima do 9. srpnja, čime je obuhvaćeno oko pet milijuna stanovnika.
Koronavirus u SydneyuIzvor: EPA / Autor: MICK TSIKAS
'Kada je riječ o zaraznoj varijanti poput delte, trodnevno zatvaranje ništa ne znači - ako ćemo to provoditi, učinimo to kako treba', rekla je.
'Moramo se pripremiti za mogući veliki broj slučajeva sljedećih dana', upozorila je Berejiklian
HRVATSKA MAKARSKA IZ DANA U DAN
Jutarnji list
KAOS U MAKARSKOJ
Bivši HDZ-ov dogradonačelnik autom blokirao radove SDP-ovom gradonačelniku: ‘Ovog nema ni u najcrnjem scenariju‘
‘Ni u najcrnjem scenariju nisam mislio da je ovo moguće u našem gradu‘, komentirao je Paunović
Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 26. lipanj
Zoran Paunović/Facebook
Nova gradska vlast u Makarskoj odlučila je srušiti betonsku pozornicu na Zelenki koja je građanima dosad služila za česte priredbe i koncerte.
Međutim, kamioni vlasnika obrta Bakalar Željka Ravlića, natovareni zemljom, jučer su prepriječili put i onemogućili današnje rušenje, javlja Makarska danas.
Na teren su izašli policijski službenici, komunalni redari, kao i novoizabrani SDP-ov gradonačelnik Zoran Paunović te njegova zamjenica Antonia Radić Brkan, a nakon nekog vremena vlasnik obrta je uklonio kamione te policija na koncu ipak nije postupala.
No taman nakon što je oslobođen pristup bini i dogovoren novi termin rušenja koje je trebalo uslijediti oko 13 sati, dogodio se obrat. Oko 11 sati je pozornica ponovno blokirana, međutim, ovog puta od strane bivšeg HDZ-ovog dogradonačelnika Joze Vranješa
KAKO SE ZDRAVI RAZUM AMERIČKOG RATA ZA NEOVISNOST NADOCJEPIO U HRVATSKOJ
HRVATSKA OBLJETNICA OSNUTKA HOS-A
VIDEO Pod budnim okom policije: U Zagrebu se vijorila zastava HOS-a i pjevalo ''Za dom spremni''
ANTE TOMIĆ /RECOMMENDEd/
Jutarnji list
KLASA OPTIMIST
Tuđmanova akademska ostavština još živi. Danas u Osijeku lakše dobijete doktorsko zvanje, nego koronavirus
Rijetko tko je doktorirao neozbiljnije od prvog hrvatskog predsjednika. To je bio početak. Danas u Osijeku lakše dobijete doktorsko zvanje, nego koronavirus
Objavljeno: 26. lipanj 2021
Kratko nakon izbora hiljadu devetsto devedesete televizijskim urednicima je došla usmena uputa da se ispred predsjednikova imena uvijek navede njegovo visoko akademsko zvanje i tako je do danas ostalo, čvrsto se primilo u jeziku. Prirodno nam je kazati doktor Franjo Tuđman, premda nitko neće kazati doktorica Savka Dabčević-Kučar, ili doktor Stipe Šuvar, ili doktor Ivo Josipović, ili doktorica Vesna Pusić, da spomenemo samo nekoliko političara koji su također doktorirali, često ozbiljnije i uglednije od Franje Tuđmana.
Teško je ustvari naći nekoga tko je doktorirao neozbiljnije i neuglednije od Franje Tuđmana, ili je bar hiljadu devetsto devedesete to bila rijetkost. Predsjednikov doktorat među povjesničarima je nekad bio vic. Na znanstvenim skupovima njegove knjige su se čitale nakon službenog dijela, u zabavnom programu. Kad bi se popilo, netko bi odnekud, da nasmije društvo u hotelskom lobiju, namigujući izvukao "Velike ideje i male narode", "Bespuća povijesne zbiljnosti" ili, među luđacima vrlo omiljene, "Usudbene povjestice".
Devedesetih je još bio živ Ljubo Boban, iz čije je doktorske disertacije predsjednik kod pisanja svoje disertacije, ne navodeći, naravno, izvor, sredinom šezdesetih izdašno pozajmljivao, a stariji su se sjećali da je i desetljeće ranije, dok je živio u Beogradu i tek se sramežljivo počeo baviti nečim što ni najdobronamjerniji ne bi nazvali intelektualnim radom, Franjo Tuđman bio uhvaćen u prepisivanju.
Ivo Goldstein u "Kontroverzama hrvatske povijesti" opisuje skandal kad je u Tuđmanovoj drugoj knjizi, "Stvaranje socijalističke Jugoslavije", između gomila ideološke slame, urnebesno ulizivačkih lupetanja o jugoslavenskim narodima koji su se "vinuli do vrhunskih moralnopolitičkih ostvarenja suvremenog čovječanstva", general Fabijan Trgo našao neke rečenice sumnjivo slične rečenicama koje je negdje drugdje čitao. "Autor je čitave pasuse ili stranice prepisivao iz tuđih radova ne navodeći izvore, tako da tuđi rad izgleda kao rezultat njegova naučnoistraživačkog rada", napisao je tada u recenziji u Vojnoistorijskom glasniku. Svjedoci tvrde da je upravo to bio razlog da su Tuđmana najurili iz glavnog grada, a ne zato što je on, kao neustrašivi borac za hrvatskog čovjeka, užasno živcirao Srbe. Fabijan Trgo bio je, napokon, naš, iz Krila Jesenica.
Franjo Tuđman gizdao se tako doktorskim zvanjem, brsteći potajno sad od ovoga, sad od onoga. U radnoj sobi imao je, pričaju, na desetke kartonskih fascikli punih tuđih citata koje mu je supruga Ankica, jedna uredna, vrijedna i samozatajna klajnbirgerska kućanica, pretipkala, razvrstala i označila naljepnicama, poput teletine za šnicle, faširane junetine za punjene paprike i višanja za štrudlu u prozirnim najlonskim vrećicama u zamrzivaču, a koje je on nevješto krojio i lijepio kao svoje originalne autorske doprinose povijesnoj ili političkoj znanosti.
VEZANE VIJESTI
ZARADILA PRIJAVU
Zagrebačka policija otkrila tko je išarao Tuđmanov spomenik: Počiniteljica bi mogla i u zatvor
NEPOZNATI POČINITELJI
Išaran spomenik Tuđmanu, vandali napisali ‘diktator‘, policija utvrđuje okolnosti incidenta
Mnogo je godina otad prošlo, nema među nama više ni Franje, prije nekoliko mjeseci otišao je i Miroslav, ali njihovo je duhovno naslijeđe još živo i snažno. Otkrije se gotovo svakodnevno da je neki hadezeovac prepisao diplomsku, magistarsku ili doktorsku radnju, da je bestidno maznuo nečiji trud, katkad samo skinuo s interneta nekakav tekst na engleskom, preveo ga na Google prevoditelju na nekakav hrvatski kakav se govori samo nakon osobito teških oblika moždanog udara i dao tiskati i uvezati ne uzbuđujući se da tu nitko živ boga jokina ne razumije. Jer besmislice u koricama od umjetne kože s imenom autora u zlatotisku i tako i tako nitko u komisijama ne čita. Članovima vladajuće stranke se na neviđeno dodjeljuju zvanja, a njihove radnje neotvorene bacaju u duboke, mračne fakultetske arhive, zakopavaju u zaboravu iz kojih ih od vremena do vremena iskopa samo neki novinar sa srednjom obrtničkom školom koji, treba li uopće napominjati, mrzi sve što je hrvatsko.
Na portalu Index u nastavcima su tako uveseljavali pučanstvo o recentnim akademskim postignućima hadezeovaca, a Domagoj Novokmet s N1 je prije nekoliko dana upozorio kako tu možda ima materijala i za nekoliko sezona humoristične serije. Brojevi su vrlo čudni, osobito u Slavoniji. Iz Slavonije se domoljubi vraćaju s doktoratom, čini se, češće nego s kulenovom sekom i iločkim tramincem u rinfuzi. Dok je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u posljednjih pet godina bilo pedeset dvije disertacije i znanstvena rada, u Splitu trideset pet, a u Rijeci pedeset osam, u Osijeku ih je - nemojte se sad prepasti - sto deset! Veća je šansa, takoreći, da ćete na osječkoj Ekonomiji dobiti doktorsko zvanje, nego u Indiji koronu.
Sumnju dodatno potiče i da je od sto deset disertacija i znanstvenih radova u Osijeku javno dostupno samo osam. U Rijeci, za usporedbu, svih pedeset osam možete dobiti na čitanje. Zašto je nekakva ekonomska teorija pod ključem, zabranjena za sve uzraste? Kakve se razvratne tajne tu čuvaju? Šta hadezeovci ne žele da vidimo? I tko bi, na koncu, znao objasniti zašto nam najviše ekonomskih umova dolazi iz ekonomski potpuno sjebanog kraja zemlje? Kako su to propali i pšenica, i kukuruz, i uljana repica, i jabuke, i kruške, i šljive, i uzgoj svinja i tovnih junica, a disertacije, baš onako, rekordno rodile?
Odgovore na ova pitanja valjalo bi vjerojatno potražiti u onom trenutku nakon izbora devedesete kad je televizijskim urednicima došla stroga uputa da se predsjedniku beziznimno mora spomenuti akademsko zvanje koje je sumnjivo stekao. Sve ovo što se događa jednom se već dogodilo. Kad je jednom u prošlosti krenulo krivo, to se više ne može ispraviti.
Gaće na briselskom oluku
Bio je, sjetit ćete se, prije nekoliko mjeseci mađarski europarlamentarac, odani suradnik Viktora Orbána, Jozsef Szajer se zvao, veliki zaštitnik obiteljskih vrijednosti, kojega je briselska policija uhvatila gologuzog na oluku između prvog kata i prizemlja, dok je bježao s homoseksualnih orgija. Ne što u Belgiji zabranjuju da se muškarci međusobno drpaju, već zbog korone. Na snazi su bile stroge epidemiološke mjere i za njih, što kažu, poremećene i za nas koji se kolokvijalno nazivamo normalnima.
Valjda je taj žalosni slučaj, posrnuće jednog valjanog mađarskog muža, Viktora Orbána potaknuo da donese zakon protiv "prikazivanja i promicanja rodnog identiteta različitog od spola po rođenju, promjene spola i homoseksualnosti" mlađima od osamnaest godina. S nevoljnim bi Szajerom bilo sve u redu, taj bi zdravo žudio za ženskim tijelima, da mu nepoznati dušmanin, vjerojatno Židov, nije u u gimnaziji u udžbenik iz vjeronauka ubacio pornografski magazin s tajlandskim transseksualcima.
Europska unija oko ovoga se rascijepila. Bogatiji i obrazovaniji, zapadni dio Unije bez ostatka je osudio Orbánov zakon, dok je siromašniji i zaostaliji europski istok nepokolebljivo stao uz Mađarsku. Ne treba vjerojatno napominjati gdje su se našli Andrej Plenković i društvo. I njima je srce uz obiteljske vrijednosti, ali nemojte se ipak začuditi ako kojega zateknu bez gaća na oluku.
DALI JE POLITIKA KAO DRUŠTVENI TEROR IGRA RIJEČIMA ?!
NACIONAL.HR
GOST KOLUMNIST: XU ERWEN: Stogodišnja stranka u punom cvatu: Tumačenje formule uspjeha Komunističke partije Kine
26. 06. 2021. 12:30Autor: Nacional
Saša Zinaja/NFOTO
TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA
Sponsored content
Rog Zephyrus – ultra tanki i lagani prijenosnici za igranje. Otkrijte ih!
Midas - Nativno Internet oglašavanje
Kina je postala druga najveća gospodarska sila svijeta, najveća industrijska zemlja, najveća trgovinska sila i država s najvećim deviznim rezervama
Za deset dana, Komunistička partija Kine proslavit će svoj stoti rođendan. Stogodišnja stranka na velebnom putovanju. Stogodišnja stranka kroz niz velikih promjena. U proteklom stoljeću Komunistička partija Kine ujedinila je i vodila kineski narod kako bi prevladao brojne poteškoće i zapreke. Kineska nacija, s poviješću civilizacije dugom više od 5000 godina, krenula je prema modernizaciji. Socijalizam, čija je povijest dulja od 500 godina, pokazao je snažnu vitalnost u toj velikoj istočnoj zemlji. Narodna Republika Kina sa svojom 70-godišnjom poviješću stvorila je razvojna čuda koja su privukla svjetsku pozornost. Osobito posljednjih godina, pod vodstvom Centralnog komiteta Komunističke partije Kine u čijoj je srži drug Xi Jinping, Kina je ostvarila niz novih povijesnih dostignuća u razvoju, a socijalizam s kineskim karakteristikama ušao je u novo doba.
Pod vodstvom Komunističke partije Kine, Kina je stvorila čuda koja su rijetka u svijetu, poput brzog gospodarskog rasta, dugoročne društvene stabilnosti i mirnog uspona. U samo nekoliko desetljeća Kina je završila proces industrijalizacije kroz koji su zapadne razvijene zemlje prolazile stotinama godinama. Time je Kina postala druga najveća gospodarska sila svijeta, najveća industrijska zemlja, najveći trgovinska sila i država s najvećim deviznim rezervama. Stopa kineskog doprinosa svjetskom gospodarskom rastu doseže oko 30 posto. Životni standard kineskog naroda znatno se poboljšao, a broj ljudi sa srednjim prihodima premašio je 400 milijuna. Uspostavljen je najveći svjetski sustav socijalne sigurnosti. Više od 1,3 milijarde osoba ima osnovno zdravstveno osiguranje, a gotovo milijardu ljudi osnovno mirovinsko osiguranje. Kina je uspješno obavila teški zadatak iskorjenjivanja apsolutnog siromaštva. U trenutku obilježavanja stote obljetnice svog osnutka, Komunistička partija Kine postigla je svoj prvi stoljetni cilj – na sveobuhvatan način izgradila je dobrostojeće društvo, a veliki preporod kineske nacije ostvario je ogroman korak naprijed. Za Komunističku partiju Kine ovih sto godina je samo predgovor, stogodišnja Komunistička partija u punom je cvatu. Koja je onda formula kojom stoljetna stranka održava svoju mladost?
Prvo, nepokolebljivo oslanjanje na narod i djelovanje u korist velike većine ljudi. Statut Komunističke partije Kine jasno određuje: „Cilj razvoja je narod, razvoj se oslanja na narod, dostignuća razvoja dijeli narod.“ U proteklih sto godina ostvaren je prijelaz od zahtjeva da se „od naroda ne uzima ni jedna igla ni jedan konac“ do zahtjeva da se „Komunistička partija mora boriti i svim srcem služiti narodu“, od izjave da je „cilj naše borbe težnja ljudi za boljim životom“ do hrabrije izjave da „možemo učiniti sve, pod svaku cijenu, kako bismo zaštitili živote ljudi“. Dosljedni ciljevi Komunističke partije Kine uvijek su bili usmjereni na ljude, a narod kao prioritet uvijek je bila vrijednosna težnja.
U životu ljudi ne postoje male stvari, svaka karika Partije brine se za sve. U borbi protiv siromaštva brojni su članovi Partije zaživjeli skromno, želeći biti s masama i raditi zajedno s njima, a jarkocrvena zastava Partije uvijek se vijorila visoko iznad bojnog polja ublažavanja siromaštva. U borbi protiv pandemije bolesti covid-19 članovi Komunističke partije Kine su u prednjim linijama bojišta, čak i žrtvujući svoje živote. Komunistička partija Kine, koja čini sve u ime naroda i oslanja se na narod, dobila je potpunu podršku kineskog naroda. Prema rezultatima ankete koju je proveo Ash centar za demokratsko upravljanje i inovacije Škole za javnu politiku Kennedy pri sveučilištu Harvard, stopa zadovoljstva kineskog naroda kineskom vladom pod vodstvom Komunističke partije Kine veća je od 93 posto.
Drugo je ustrajanje u „samorevoluciji“ i hrabro provođenje reformi i inovacija. Kao dugogodišnja stranka na vlasti u najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu, Komunistička partija Kine uvijek se usudila izravno suočavati s problemima, neprestano jačati vlastite strukture i nadzor vladavine zakona te je ustrajala u borbi protiv korupcije. Time je stranka ujedinjena u ideološkom, političkom i organizacijskom smislu i jamči da se program, smjernice i načela pravilno provode. Istodobno, Komunistička partija Kine je na kreativan način kombinirala osnovna načela marksizma, rođenog na Zapadu, sa stvarnošću suvremene Kine, na temelju istine i činjenica, te je uspješno otvorila put za razvoj socijalizma s kineskim karakteristikama. Nije teško uočiti da se Komunistička partija Kine ne razlikuje samo od buržoaskih stranaka u svijetu, već se razlikuje i od komunističkih partija u drugim zemljama svijeta. Na svijetu ne postoje dva identična lista. Povijest, kultura i društveni sustav svake zemlje imaju svoje snage i slabosti. Ne postoji podjela na superiorne i inferiorne. Razlika je u tome je li stranka usklađena s uvjetima u zemlji, ima li podršku naroda te može li donijeti političku stabilnost, društveni napredak, može li poboljšati život ljudi i pridonijeti razvoju čovječanstva. Komunistička partija Kine neće „kopirati“ strane modele niti namjerava „izvoziti“ kineski model, već zagovara međusobnu razmjenu znanja i zajednički razvoj.
Treće je pridržavanje mirnog razvoja i suradnje od koje sve strane imaju korist. Komunistička partija Kine stranka je koja traži sreću za kineski narod i stranka koja teži cilju napretka čovječanstva. Komunistička partija Kine i kineski narod prošli su kroz razne patnje i potpunosti razumiju dragocjenost mira i vrijednost razvoja. Od osnutka Narodne Republike Kine, Kina nikada nije prva izazvala rat ili sukob i nikada nije zauzela ni centimetar tuđeg teritorija. Kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, Kina aktivno održava međunarodni sustav čija su jezgra Ujedinjeni narodi, kao i međunarodni poredak koji se temelji na međunarodnom pravu i provodi multilateralizam. Kina je drugi najveći uplatitelj članarine i sredstava za očuvanje mira u Ujedinjenim narodima. Među stalnim članicama Vijeća sigurnosti Kina sudjeluje s najvećim brojem vojnika u mirovnim snagama Ujedinjenih naroda. Kako bi promovirala razvoj, Kina promiče visokokvalitetnu suradnju „Pojas i put“ te daje nove snage globalnom razvoju
HARBINSKA ANTROPOLOGIJA
WASHINGTON
Novootkriveni ''čovjek zmaj'' najbliži je predak Homo sapiensu, tvrde znanstvenici
26.06.2021 00:31 | Autor: Hina
Znanstvenici su u petak objavili da lubanja pronađena na sjeveroistoku Kine predstavlja novootkrivenu ljudsku vrstu koju su nazvali Homo longi tj. ''čovjek zmaj“, tvrdeći da je srodnija našoj od neandertalaca.
TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA
Sponsored content
Zašto ovo ljeto ne biste proveli drugačije? Sunce, termalna voda i relaksacija u najljepšem malom kontinentalnom hotelu.
Sponsored content
Za dobar odmor potreban je udoban trosjed, dvosjed ili fotelja s ležajem. Pogledaj super ponudu
Midas - Nativno Internet oglašavanje
Lubanja je pronađena 1930-ih u kineskom gradu Harbinu u provinciji Heilongjiang, ali navodno je 85 godina bila u bunaru radi zaštite od japanske vojske.
Kasnije je iskopana i 2018. predana Ji Qiangu, profesoru s kineskog sveučilišta Hebei.
''Prema našim analizama, podrijetlo kostiju iz Harbina povezanije je s Homo sapiensom nego neandertalci, odnosno vrsta iz Harbina s nama ima više zajedničkih predaka od neandertalaca'', rekao je za agenciju France Press paleoantropolog Chris Stringer iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu.
"Ako se na njih gleda kao na posebnu vrstu, onda je ovo nama sestrinska, najbliža vrsta", rekao je britanski znanstvenik.
Pronađena lubanja stara je najmanje 146 tisuća godina i datira iz doba srednjeg pleistocena, a rezultati njene analize objavljeni su u tri rada u časopisu The Innovation.
Veličina mozga unutar lubanje mogla je biti slična onoj kod modernog čovjeka, no očne dublje i zubi su bili veći, obrve deblje, a usta šira.
Ime je izvedenica pojma Long Jiang, što znači ''Zmajeva rijeka'“.
Znanstvenici smatraju da kosti lubanje pripadaju muškarcu starom oko 50 godina koji je živio u šumovitom, poplavnom području.
„Ti ljudi su bili lovci i sakupljači koji su živjeli od okoliša", rekao je Stringer. "S obzirom na današnje zimske temperature u Harbinu, čini se da su se nosili s većom hladnoćom od neandertalaca".
Prema lokaciji pronalaska lubanje i procijenjenoj veličini čovjeka, istraživački tim vjeruje da se H. longi dobro prilagodio teškim životnim uvjetima i da se mogao kretati diljem Azije.
Obiteljsko stablo
Znanstvenici su prvo proučavali vanjsku građu lubanje, koristeći više od 600 morfoloških osobina, a nakon toga su izveli milijune simulacija služeći se računalnim modelom za oblikovanje stabla srodnosti s drugim fosilima.
''To upućuje da Harbin i neki drugi fosili iz Kine čine treću rodnu liniju ljudskih vrsta, uz neandertalce i H.sapiensa", objasnio je Stringer.
Da je Homo sapiens stigao do istočne Azije u vrijeme kada je Homo longi bio prisutan, možda bi došlo do križanja, ali to nije u potpunosti dokazano.
Zbog nedostatka arheoloških materijala, preostaje puno pitanja o njihovoj kulturnoj i tehnološkoj razini, međutim, otkriće lubanje moglo bi promijeniti naše shvaćanje ljudske evolucije, piše France Presse.
"Pronađena je treća ljudska loza u istočnoj Aziji koja ima vlastitu evolucijsku povijest, a rezultati pokazuju koliko je regija bila važna za evoluciju čovjeka", zaključio je Stringer.
ČEŠKA VREMANSKA KATASTROFA POŽEGE
Jutarnji list
login
DRAMATIČNE SNIMKE IZ ZRAKA
Oluja srušila i zid zatvora: ‘Požega je razbijena, gotovo da nema kome nije nešto stradalo‘
Nevremenom poharani grad obišlo je troje ministara, Medved kaže da će samo oporavak poljoprivrede trajati godinama
Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 26. lipanj 2021. 10:43
11561037
Požega.eu
Facebook
Twitter
Messenger
E-mail
Viber
WhatsApp
U jučerašnjem nevremenu koje je oko 16 sati zahvatilo Požeštinu nastala je velika šteta na obiteljskim kućama, gospodarskim objektima, automobilima i na poljoprivrednim usjevima. Među ostalim, stradao je i ženski zatvor u Požegi na kojem je srušen ogradni zid, a prozori su razbijeni.
Oko 40 metara dugačak zid pod naletom jakog vjetra ulegnut je na zemlju kao da je netko valjkom prešao preko njega. Oštećeni su i crijepovi, a prozorska stakla na Kaznionici su porazbijana, piše 034portal.hr koji javlja da zid osiguravaju čuvari.
image
Požega.eu
image
Požega.eu
image
Požega.eu
- Razmjeri štete su veliki i sve gradske službe su na terenu, ali jako je teško da ćemo mi u nekom kratkom vremenu moći izaći popisati sve štete. Stoga, apeliramo na građane da pokušaju sanirati nastale štete u što većoj mjeri kako ne bi zbog eventualnih dodatnih nepogoda, nastale još veće štete i problemi, te da dokumentiraju sve nastale štete. To će olakšati posao procjene olakšati, no da će taj posao potrajati i nekoliko tjedana, to je sigurno, s obzirom na broj stambenih jedinica koje su oštećene u ovom trenutku - rekao je načelnik Stožera civilne zaštite Grada Požege i zamjenik gradonačelnika Borislav Miličević, prenosi Požega.eu.
Dodao je kako se tek dijelom završio veliki posao popisivanja šteta od nedavnih poplava koje ove štete, brojem oštećenih objekata, značajno nadilaze.
Kazao je kako su najveće su štete nastale na istočnom dijelu grada Požege, odnosno, zapadnom dijelu prigradskog naselja Vidovci, u ulici Dubrovačkoj i svim ulicama koje gravitiraju do samog centra grada.
- Još nisu sanirane niti do kraja procijenjene štete od prethodne katastrofe, od bujične poplave, a nastale su nove od tuče i leda. Grad je razbijen, krovovi, prozori, automobili, gotovo nema nikoga, a da mu nije nešto stradalo. Predložit ćemo županici da proglasi elementarnu nepogodu. Jasno da će biti potrebna pomoć svima koji su pretrpjeli ove velike štete, lokalna zajednica ipak nije toliko financijski moćna da u ovakvim situacijama do kraja sanira štete te ćemo morati tražiti pomoć i s nacionalne razine - naglasio je gradonačelnik Željko Glavić.
VEZANE VIJESTI
POSLJEDICE NEVREMENA
Nestvarne scene iz Požeštine: Ljudi lopatama micali led s ulica, nema krova koji nije oštećen
image
Požega.eu
image
Požega.eu
image
Požega.eu
Županica Antonija Jozić kazala je kako su najviše stradali središte i rubni dijelovi grada, ali isto tako i područje općine Jakšić.
- Ako u to uključimo i štete na poljoprivredi, onda govorimo doista o velikim štetama koje su nastale na području naše županije. Ono što vidim na terenu velike su štete na obiteljskim kućama, ali isto tako i na gospodarskim objektima, recimo u Industrijskoj zoni u Požegi, neke prometnice su bile zatvorene za promet. Zvali smo i Županijsku upravu za ceste te Hrvatske ceste, žurne službe su sve na terenu - naglasila je županica, javlja Požega.eu.
image
Požega.eu
image
Požega.eu
Ministri u Požegi: Šteta milijunska, poljoprivreda će se oporavljati godinama
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović posjetili su u subotu Požegu.
Sastat će se s požeško-slavonskom županicom Antonijom Jozić i gradonačelnikom Požege Željkom Glavićem zbog velikih šteta uslijed snažnog nevremena i jake tuče koja je pogodila dijelove Požeško-slavonske županije.
”Štete su ogromne. Materijalna vrijednost je višemilijunska”, kazala je županica.
Ministar Medved poručio je da će ”Vlada Republike Hrvatske u svim aspektima i kroz sve oblike potpore pružiti pomoć u saniranju posljedica”. ”Bitno je naglasiti da ćemo već na sljedećoj sjednici Vlade donijeti odluke koje će biti usmjerene konkretnoj pomoći”, rekao je.
”Kod poljoprivrede su štete toliko velike da će se dugi niz godina morati oporavljati”, dodao je Medved, kako ga je citirala televizija N1.
Više od 500 poziva prema 112: Tuča je bila veličine jaja
Civilna zaštita izvijestila je kako su županijski centri 112 Požega i Osijek zaprimili u petak u vremenu od 16.20 do 22 sata više od 500 poziva te zabilježili 132 događaja vezana za olujno nevrijeme.
Osim grada Požege i naselja Treštanovci, najviše štete nastalo je u naseljima Vidovci i Dervišaga, a zahvaćena su i područja gradova Pleternice i Kutjeva te općina Jakšić i Kaptol.
Od siline tuče koja je ponegdje bila i veličine jajeta, potpomognuta snažnim vjetrom, razbijena su mnoga prozorska stakla na kućama i stanovima, oštećeni su brojni krovovi i fasade obiteljskih kuća i stambenih zgrada, oštećen je veliki broj vozila te su srušena mnoga stabla. Nastale su i velike štete na poljoprivrednim površinama.
Vatrogasne postrojbe odradile su više desetaka raznih intervencija na otklanjanju posljedica nevremena, a aktivnosti na otklanjanju štete nastavit će se i tijekom današnjeg dana.
ČEMU LJUDSKI ŽIVOTI U VELIKOJ KLASNOJ LOVINI ?!
Jutarnji list
POBJEDNICI I GUBITNICI
Piše Nino Đula: Naravi Milanovićeve politike čak više odgovara što Đurđević nije izabrana
37 glasova za Milanovićev projekt mandata, to je naličje operacije ‘Zlata Đurđević‘
Objavljeno: 26. lipanj 2021.
Ugledna profesorica prava Zlata Đurđević pala je na saborskom glasanju kao žrtva jednokratne potrebe predsjednika države Zorana Milanovića da se u prvom dijelu svog mandata nečim ozbiljnim bavi. Naravno, posljedično i kao žrtva također instantne potrebe premijera Plenkovića i HDZ-a da predsjedniku pokažu, bam-bam-bam, tko je jači.
No, pala je prije svega zato što se predsjednik države time čime se odlučio baviti ove godine nije baš jako ozbiljno bavio nego se, daleko angažiranije, obuzeo slikom sebe u priči o tome da bi profesorica Đurđević eventualno trebala postati predsjednica Vrhovnog suda.
Slika vehementnog, egzaltiranog sebe, tako ogromnog, snažnog, muževnog i prijeteće nadvijenog nad...
O KAPITALISTIČKIM ZLOČINIMA NI TRAGA LJUDSKIM SPOZNAJAMA
Jutarnji list
login
GENOCID
Glavni tužitelj suda u Haagu Brammertz pozdravio crnogorsku Rezoluciju o Srebrenici
Istaknuo je da Rezolucija nije neprijateljski korak prema bilo kojoj državi ili narodu te da se radi o individualnoj odgovornosti
Piše: HinaObjavljeno: 25. lipanj 2021. 13:11
Serge Brammertz
Serge Brammertz
Alexa Stankovic/AFP
Facebook
Twitter
Messenger
E-mail
Viber
WhatsApp
Glavni tužitelj međunarodnog tribunala za ratne zločine u Haagu Serge Brammrtz rekao je u petak da je glorificiranje ratnih zločinaca i negiranje zločina apsolutno neprihvatljivo te je istodobno pohvalio usvajanje Rezolucije o Srebrenici u crnogorskom parlamentu.
"Ako oni koji su počinili zločine ne budu procesuirani, mislim da za pomirenje nema šansi",rekao je Brammertz koji je putem video linka sudjelovao na konferenciji „Pomirenje i suočavanje s prošlošću na Zapadnom Balkanu", koju je u Podgorici organizirala crnogorska nevladina udruga Inicijativa mladih za ljudska prava.
On je pozdravio usvajanje Rezolucije o Srebrenici u crnogorskom parlamentu, kojom se osuđuje genocid u tom bosanskohercegovačkom gradu, istaknuvši da Rezolucija nije neprijateljski korak prema bilo kojoj državi ili narodu te da se radi o individualnoj odgovornosti.
„Ovo nije osuda bilo koje zemlje ili naroda ovo je pitanje osobne odgovornosti", istaknuo je Brammertz kazavši da bi želio da i druge države idu za tim primjerom. Dodao je da je svjestan da se to u Crnoj Gori događa "u jednom teškom i složenom političkom kontekstu", ali da je "to ono što žrtve zaslužuju, da se genocid nazove genocidom".
Prosrpski Demokratski front i najviši srbijanski dužnosnici preko njima bliskih medija u Srbiji i Crnoj Gori danima pokušavaju predstaviti Rezoluciju o Srebenici, koja je sredinom lipnja usvojena u crnogorskom parlamentu, kao "antisrpsku", tvrdeći da Srbe označava genocidnim narodom, iako je u Rezoluciji jasno navedeno da ona „osuđuje pokušaje pripisivanja odgovornosti ili krivice srpskom, bošnjačkom, hrvatskom ili bilo kojem drugom narodu za genocid" te da "odgovornost može biti isključivo individualna, a nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački“.
VEZANE VIJESTI
‘DALEKO IM KUĆA...‘
Revoltirani Vučić: ‘Crna Gora rezolucijom želi staviti žig na svakog pripadnika srpskog naroda‘
PIŠE SONJA BISERKO
Osam pitanja za srpsku elitu nakon presude Mladiću: Jeste li se konačno spremni suočiti s istinom?
Podsjećajući da na pravomoćnu osuđujuću presudu generalu vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, Brammertz je kazao da je ostalo još mnogo slučajeva ratnih zločina da se riješi na teritoriju bivše Jugoslavije pa je sa tim u vezi indirektno kritizirao Crnu Goru jer je procesuirala svega nekoliko slučajeva ratnih zločina.
Prema podacima Specijalnog tužitljstva za orgaizirani kriminal i ratne zločina, Crna Gora je do sredine 2020. procesuirala sedam slučajeva ratnih zločina pri čemu je osuđeno 11, a oslobođeno 26 optuženih.
U tom kontekstu šefica Delegacije EU u Podgorici Oana Kristina Popa podsjetila je da je Crna Gora 2020. dobila fascikle s dokumentima za 15 slučajeva ratnih zločina te je istaknula kako se nada da će ubrzo biti pokrenute istrage.
Prva pravomoćna presuda za ratne zločne u Crnoj Gori je donesena sredinom 2014. i njome su četvorica bivših rezervista Jugoslovenske narodne armije osuđena za zlostavljanje hrvatskih zarobljenika u logoru Morinj. Presudom Apelacijskog suda potvrđene su tad kazne od četiri godine zatvora za Iva Menzalina, za Špiru Lučića i Boru Gligića, koji su osuđeni na po tri godine, dok je Ivo Gonjić osuđen na dvije godine zatvora.
Brojne nevladine udruge te bivši logoraši i njihove udruge sudski postupak za zločine u logoru Morinj smatrali su pravosudnom farsom kritiziravši prenisko odmjerene kazne te propust pravosudnih vlasti Crne Gore.