KADA ĆE SE SUDITI SUSTAVNOM ZLOČINU, ODGOVORNOM ZA SVE KLASNE ZLOČINE ?!

Jutarnji list login KRIVI ZA RATNI ZLOČIN Ključni Miloševićevi obavještajci osuđeni u Haagu: Stanišić i Simatović dobili po 12 godina U kaznu će im se uračunati vrijeme provedeno u pritvoru, gdje će ostati do prebacivanja u države u kojima će izdržavati kazne Piše: Jutarnji.hr, Željko TrkanjecObjavljeno: 30. lipanj 2021. 15:11 NOVO 16:07 - Vijeće je zaključilo da su Jovica Stanišić i Frenki Simatović odgovorni za podržavanje i pomaganje zločina u Bosanskom Šamcu, ali da nisu krivi za njihovo planiranje i naređivanje. Vijeće stoga zaključuje da su njih dvojica krivi po točkama od jedan do pet te im je obojici izreklo kazne zatvora od po 12 godina zatvora. U kaznu će im se uračunati vrijeme provedeno u pritvoru, gdje će ostati do prebacivanja u države u kojima će izdržavati kazne. 15:51 U tijeku izricanja presude novinarima koji se nalaze u Mehanizmu uručen je sažetak presude prema kojem su Stanišić i Simatović osuđeni na po 12 godina zatvora, javlja Detektor.ba. Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe. Raspravno vijeće smatra da je tužiteljstvo dokazalo zločine u Doboju te da su 'Škorpioni' ubili Srebrničane u Trnovu. Sudac Hall čita dio presude koja se odnosi na ulogu Stanišića i Simatovića. Tužiteljstvo, čita Hall, nije dokazalo da je zajednička zločinačka svrha postojala prije kolovoza 1991. godine. Što se tiče srpskih snaga u BiH Vijeće zaključuje da je Stanišić bio u kontaktu s Radovanom Karadžićem, međutim nema dovoljno dokaza o konkretnoj pomoći Karadžiću ili drugim sudionicima udruženog zločinačkog pothvata ili drugih struktura u BiH. Vijeće se uvjerilo da su optuženi formirali jedinicu pod kontrolom Službe državne sigurnosti Srbije. Formiranje je, tvrde, počelo u ljeto 1991. u kampu Golubić kod Knina. Vijeće ne može zaključiti da su pripadnici te jedinice u Hrvatskoj počinili zločine. Vijeće zaključuje da su pripadnici jedinice u ožujku 1992. obučili grupu iz Bosanskog Šamca. Vijeće se nije se uvjerilo da su imali nad njom kontrolu prilikom činjenja zlodjela, ali konstatira da su im pružili pomoć. Vijeće je zaključilo i da su Stanišić i Simatović imali detaljna saznanja o događajima na terenu u Hrvatskoj i BiH. Van razumne sumnje dokazano da su obojica optuženih znali za kampanju progona u Hrvatskoj i BiH. Također su znali da su dijelili namjeru da se s velikih područja iz Hrvatske i BiH prisilno i trajno ukloni većina nesrpskog stanovništva. 15:45 Sudac je na početku podsjetio da je optužnica protiv Stanišića i Simatovića podignuta 2008. godine i da je postupak obnovljen nakon ukidanja oslobađajuće presude. Podsjetio je i da optužnica obuhvaća zločine u Hrvatskoj i BiH te da su Stanišić i Simatović optuženi za sudjelovanje u Udruženom zločinačkom pothvatu. Napomenuo je i da je zadatak Vijeća bio utvrditi individualnu kaznenu odgovornost optuženih, javlja Detektor.ba. 15:35 U Počeo je prijenos izricanja presude Stanišiću i Simatoviću pred Mehanizmom. Javni prijenos se emitira s odgodom od pola sata. Stanišić i Simatović u sudnici prate izricanje presude koju čita predsjedavajući Raspravnog vijeća Burton Hall. VEZANE VIJESTI STANIŠIĆ I SIMATOVIĆ U Haagu se sutra donosi možda i najvažnija presuda: Optuženi su ključni Miloševićevi obavještajci BOMBA NA HAŠKOM SUĐENJU Branitelj ključnog Miloševićevog obavještajca tvrdi: ‘On je bio agent CIA-e još od 1991. godine!‘ 15:09 U Mehanizmu je počelo izricanje presude Stanišiću i Simatoviću, a za pola sata očekuje se prijenos presude, javlja Detektor.ba. U Den Haagu će danas biti izrečena presuda u ponovljenom postupku protiv bivših čelnika srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovice Stanišića i Franka Simatovića Frenkija, optuženih za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima od 1991. do 1995. godine Stanišić i Simatović su optuženi za progon, ubojstva, prisilno premještanje i deportaciju Hrvata i Bošnjaka. Na prvom suđenju, poništenom na žalbu tužiteljstva, oslobođeni su svake krivnje. Stanišića, kao bivšeg načelnika SDB-a, i Simatovića, koji je bio glavni operativac, četiri točke optužnice terete za zločine protiv čovječnosti, a jedna za kršenje zakona i običaja ratovanja. Uhićeni 2003. Tužiteljstvo Haaškog tribunala podiglo je optužnicu prije punih 18 godina. Iste godine - 2003. - uhićeni su u Srbiji. Obojici je stavljeno na teret da su u ratovima u bivšoj Jugoslaviji sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bilo prisilno i trajno uklanjanje nesrba s velikih područja Hrvatske te Bosne i Hercegovine, prenosi Deutsche Welle. Prema optužnici, jedinice koje su ostvarivale taj cilj, čineći masovne progone, ubojstva i nehumana djela, bile su u nadležnosti dvojice optuženih jer su ih osnivali, organizirali njihovo uvježbavanje, logistički i oružano opskrbljivali i financirali. Prvo suđenje po toj optužnici održano je pred Haaškim tribunalom od lipnja 2009. do kraja siječnja 2013. i završeno je oslobađajućom presudom. Većinom glasova tročlano Raspravno vijeće, kojim je predsjedao Nizozemac Alphons Orie, donijelo je takvu odluku, ocijenivši da nisu odgovorni za zločine navedene u optužnici jer nije dokazano da su ih planirali i naredili, a niti pomagali i podržavali. U obrazloženju presude je rečeno da su zloglasne jedinice poput Škorpiona, Arkanovaca, Martićeve milicije i Crvenih beretki činile zločine, ali da pomoć koju su im pružali Stanišić i Simatović nije bila "konkretno usmjerena" na zločine, nego na "podršku njihovim ratnim naporima". "Konkretna usmjerenost", kao kriterij, standard, princip ili doktrina, kako je sve nazivana ta formulacija, ne postoji, ne samo u pravilima i praksi Tribunala, nego ni u cjelokupnom međunarodnom pravu. To je navelo većinu članova Žalbenog vijeća da u prosincu 2015. prihvate žalbu tužitelja, ponište oslobađajuću presudu i narede da im se ponovno sudi. SAO Krajina i Slavonija Optužnicom je pokriveno razdoblje od 1991. do 1995. godine i ono što se zbivalo na područjima takozvanih SAO Krajina i SAO Baranja, Slavonija i Zapadni Srijem u Hrvatskoj, kao i u bosanskohercegovačkim općinama Bijeljina, Zvornik, Bosanski Šamac, Sanski Most, Doboj i Trnovo. Maratonsko suđenje nastavljeno je u sudnici nasljednika Haaškog tribunala, čiji je službeni naziv Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove ("Mehanizam") i u čiju su nadležnost prešli nedovršeni sudski postupci u Haaškom tribunalu. Pred novim Raspravnim vijećem ponovno suđenje je počelo u lipnju 2017. dokaznim postupkom tužiteljstva koje je do veljače 2019. ispitalo 51 svjedoka o zločinima počinjenim u četiri i pol ratne godine u dvije države. U poluvremenu suđenja Raspravno vijeće Mehanizma odbacilo je zahtjev za donošenje oslobađajuće presude Franku Simatoviću, koji su prema Pravilniku tog suda imali pravo podnijeti timovi obrane. Dokazni postupak obrane počeo je prije dvije godine, u lipnju 2019., i trajao je do listopada prošle godine. Odvjetnici dvojice optuženih izveli su i ispitali 29 svjedoka. Završne riječi tužiteljstva i obrane održane su prije dva i pol mjeseca - u travnju ove godine. Bio je to pretposljednji čin procesa koji je počeo još 2003. godine u Haaškom tribunalu. Preostalo je još samo izricanje presude Raspravnog vijeća Mehanizma. Posljednji postupak pred tom međunarodnom sudskom institucijom - ponovljeno prvostupanjsko suđenje Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću - potrajat će još izvjesno vrijeme. Jer, kakvu god presudu donijelo Raspravno vijeće Mehanizma, koje čine predsjedatelj Burton Hall s Bahama te suci Joseph E. Chiondo Masanche iz Tanzanije i Seon Ki Park iz Južne Koreje, moguće je da se na nju žali tužiteljstvo ili obrana, ili i jedni i drugi, i da uslijedi žalbeni postupak. Kako je za DW potvrdila Helena Eggleston, predstavnica za medije Mehanizma: "Žalbeni postupak je predviđen u skladu sa Statutom i Pravilnikom Mehanizma". Žalbeni postupak Zbog toga treba imati na umu da Mehanizam još ni izdaleka nije okončao svoju funkciju. Uz mogući žalbeni postupak u predmetu bivših šefova Državne sigurnosti Srbije, Mehanizam je, u skladu s mandatom koji mu je povjeren, preuzeo, između ostalog, nadležnost nad izvršenjem kazni, postupcima preispitivanja presuda, suđenjima za nepoštivanje suda, zahtjevima za pristup materijalima, objavljivanje, izmjene i klasifikaciju dokumenata i niz drugih aktualnih pravosudnih funkcija. Uoči izricanja prvostupanjske presude bivšim šefovima Državne sigurnosti Srbije još jednom se nameće pitanje hoće li se teret osude odnositi i na Srbiju jer su Stanišić i Simatović posljednji državni dužnosnici Srbije koji su optuženi za ratne zločine pred međunarodnim sudovima. Kakva god bila presuda optuženima, suvišno bi bilo očekivati da će sudsko vijeće Mehanizma utvrđivati krivnju, a pogotovo osuđivati državu. To nije uloga tog suda, kao što nije bila ni njegova prethodnika - Haaškog tribunala. I na jednom i na drugom međunarodnom sudu zadatak vijećâ bio je da utvrde osobnu odgovornost. Uloga države Srbije i njezinih institucija u ratovima u BiH i Hrvatskoj može se u obrazloženju presude eventualno samo spomenuti u kontekstu utvrđivanja individualne krivnje. Kad god se u optužnicama Haaškog tribunala i njegova nasljednika Mehanizma navodio "udruženi zločinački pothvat" kao najteža inkriminacija, spominjani su samo pojedinci, bili oni i predsjednici država, kao Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, a nikad same države, piše DW. 'Raspravno vijeće dobilo je dovoljno dokaza da utvrdi njihovu krivnju' Nakon što je nedavno pred Sudom u Den Haagu potvrđena kazna doživotnog zatvora Ratku Mladiću, vojnom lideru Srba u BiH tijekom rata na prostoru bivše Jugoslavije, Ivan Šimonović, stalni predstavnik Republike Hrvatske pri UN-u u New Yorku, pozvao je Mehanizam da do kraja mjeseca zaključi slučaj Jovice Stanišića i Franka Simatovića. "Imamo potpuno povjerenje da je tužiteljstvo Raspravnom vijeću pružilo dovoljno dokaza da izvan svake sumnje utvrdi kaznenu odgovornost Stanišića i Simatovića za zločine počinjene u oružanim sukobima u Hrvatskoj i BiH, kao i njihovu ulogu u udruženom zločinačkom pothvatu." Šimonović je rekao da "budući da slučaj Milošević nažalost nije završio presudom protiv njega, vrlo je važno da ovaj slučaj završi presudom koja jasno pokazuje umiješanost najviših srpskih vlasti u zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH".