srijeda, 9. lipnja 2021.
IVICA BULJAN
premium
vijesti
sport
j2
kultura
novac
scena
video
PREMIJERA U HNK
Ivica Buljan: ‘Uzeo sam dva Krležina teksta o agoniji civilizacije i o ljudima u ćorsokaku‘
Piše: Romina PeritzObjavljeno: 08. lipanj 2021. 15:39
Kazališni redatelj o tome zašto je na scenu paralelno postavio dvije drame velikog pisca
Za redatelja Ivicu Buljana nije bilo dvojbe oko izbora autora za sam kraj sezone zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta.
„Ako je itko duhovni otac ove kuće, pogotovo Drame, onda je to Miroslav Krleža”. U trenutku u kojem osjećamo nemir zbog situacije u svijetu, a s druge strane i vlastite nemire, kombinacija Krležinih drama, „Areteja“ i „U agoniji“, činila mu se kao konceptualni izazov.
„S jedne strane 'Aretej' koji nas vraća duboko u prošlost i u toj slici vidimo i odraz našeg vremena, a s druge strane Krleža panoramski iznosi povijest ljudskog roda”.
Kazalište u kriznim vremenima, smatra Buljan, pronalazi snagu i shvaća kako teška vremena ne pripadaju samo našoj generaciji, nego su i naši preci živjeli u svojim velikim krizama i tektonskim poremećajima.
Posljednji potpuni Krležin dramski tekst „Aretej ili legenda o svetoj Ancili rajskoj ptici“, skraćeno „Aretej“, objavljen je 1959. i praizveden iste godine u zagrebačkom HNK, nakon toga više nije izvođen u tom kazalištu za razliku od „U agoniji“, drame objavljene 1928., ujedno najizvođenijeg i kritički najbolje ocijenjenog Krležinog dramskog teksta, koja je u HNK izvedena osam puta od 1938. do 1998.
Iako je dosad postavio desetak Krležinih djela, s Krležom je i započeo rad u HNK, ravnatelju Drame ovo je prvi put da režira ove dvije drame jednog od najznamenitijih hrvatskih pisaca 20. stoljeća.
„'Aretej' je divlji tekst koji spaja Krležina zanimanja za odnos intelektualca i vlasti s pitanjima o autonomiji znanosti i opasnoj državotvornost religije s druge strane. To je i esej o filozofiji i medicini, s okrutnim dramskim prizorima dostojnim jednog Seneke i Shakespearea. 'U agoniji' je perfektan poligon za psihoanalizu zlostavljanja i manipulacije unutar ljubavnog trokuta. Krleža kao da je davno napisao praprizore za 'House of Cards' ili 'Everybody Lies', genijalnu prvu epizodu Dr. Housea”.
Kao sva Krležina djela i ova se pokazuju unatoč činjenici da su smještena u neka nama sad već davna vremena, nevjerojatno aktualnima.
Buljan za „Areteja“ kaže kako taj komad gradi most između trećeg stoljeća, pada Rimskog imperija i uspona kršćanstva, preko kraja tridesetih i nacističke okupacije Europe, sve do pedesetih kad je drama objavljena, a Krleža svojim referatom na Ljubljanskom kongresu definitivno odbacio Staljina i socrealizam. „Namjera mi je bila produžiti tu liniju do nas danas”. To je drama zrelih godina o fundamentalnom umoru nas koji smo prešli pola životnog puta, i o umoru ove civilizacije. U Krležinim dijalozima čitam svoju nemoć, melankoliju i nemogućnost oporavka od imperativa postignuća.
Nema komentara:
Objavi komentar