utorak, 31. kolovoza 2021.
TRAGEDIA NA PACIFIKU
Jutarnji list
premium
vijesti
sport
j2
kultura
novac
scena
video
pretplata
login
NESREĆA NA PACIFIKU
Rutinski let se pretvorio u pakao: Srušio se američki vojni helikopter, u tijeku potraga za posadom
Helikopter je poletio s nosača USS Abraham Lincoln na ‘rutinski let‘ nekih stotinjak kilometara od obale San Diega
Piše: HinaObjavljeno: 01. rujan 2021. 08:31
Obavljaju se potrage za posadom američkog vojnog helikoptera koji se srušio u Tihi ocean u vodama Kalifornije, objavila je američka mornarica.
Helikopter je poletio s nosača USS Abraham Lincoln na "rutinski let" nekih stotinjak kilometara od obale San Diega kada se srušio u ponedjeljak u poslijepodnevnim satima po mjesnom vremenu, objavilo je zapovjedništvo američke mornarice za Pacifik na Twitteru
VEZANE VIJESTI
Talibani voze Black Hawk
BRUTALNA ODMAZDA
Talibani se hvale da lete američkim helikopterom Black Hawk, na jednom od njih objesili čovjeka?
KRAJ
Amerikanci su otišli, Rusi masovno dijele fotku iz 1989., a talibane sada čeka (ne)moguća misija
"Potrage i spašavanje su u tijeku uz više zračnih i pomorskih sredstava", navodi se.
Zapovjedništvo nije objavilo koliko je osoba bilo u helikopteru.
BIDEN SE OBRATIO NACIJI
‘Ovo je novi svijet, sve se promijenilo. Sjećate se zašto smo uopće otišli u rat u Afganistanu?‘
‘Potezi mog prethodnika omogućili su puštanje 5.000 najopasnijih talibana iz zatvora‘
Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 31. kolovoz 2021. 22:07
Američki predsjednik Joe Biden obratio se u utorak naciji nakon što je dan ranije Afganistan napustio i posljednji američki vojnik. To označava kraj 20-godišnjeg rata SAD-a s terorističkim organizacijama u toj zemlji. Biden je ispunio obećanje koje je u sporazumu potpisao njegov prethodnik Donald Trump koji je rekao da će SAD iz Afganistana povući svoje snage do 31. kolovoza. Ipak, povlačenje je pratio kaos u zemlji i talibani su u kratkom roku ponovno zauzeli vlast.
Brendan Smialowski/AFP
- Amerika je završila najdulji rat u povijesti. Broj evakuiranih je najveći nego što je ijedna nacija ikad učinila u povijesti. Uspjeh ove misije dugujemo vještinama i hrabrosti naše vojske, diplomata i obavještajaca koji su tjednima riskirali živote kako bi spasili naše državljane i saveznike. Učinili su svoj posao. Riskirali su živote da spase druge. Trinaest heroja dalo je svoje živote. Svima im dugujemo veliku počast i nikad ih nećemo zaboraviti. Donio sam odluku da prekinem ovaj rat. U njega smo krenuli s pretpostavkom da će Afganistan biti sposoban braniti svoje društvo. To se pokazalo pogrešnim. Da bismo sigurno izvukli naše državljane, odobrio sam dolazak šest tisuća pripadnika naše vojske. Nakon odluke o evakuaciji, prije 17 dana, identificirali smo oko 5.000 Amerikanaca koji su željeli ostati, ali sada žele otići. Evakuirali smo tisuće stranih državljana. Tisuće prevoditelja, tumača... Vjerujemo da je ostalo 200-300 američkih državljana, uglavnom onih s dvojnim državljanstvom. 90 posto Amerikanaca koji su htjeli...
Brendan Smialowski/AFP
- Svaki Amerikanac, naš partner ili suradnik koji želi otići, imat će priliku. Za njih nema krajnjeg roka. U našem naporu sudjeluje više od 100 država. Radimo i na kopnenim putevima. Talibani su u medijima obećali sigurne puteve za sve koji žele otići. Da budem jasan, ovo nije proizvoljan dogovor, dogovor o povlačenju 31. kolovoza je bio vrlo jasan. Potezi mog prethodnika omogućili su puštanje 5.000 najopasnijih talibana iz zatvora. Talibani su u vrijeme mog dolaska u Bijelu kuću bili najmoćniji od 2001. Izbor je bio otići ili dovesti sukob u eskalaciju. Odluka da zaustavimo ovu operaciju donesena je na temelju jednoglasne preporuke svih naših vojnih zapovjednika. Preporuke svih naših stručnjaka išle su u smjeru da se ne smije nastaviti vojna operacija. U 17 dana pružili smo svakom Amerikancu priliku da ode. Više od 5.500 Amerikanaca je evakuirano. Evakurali smo više od stotinu tisuća Afganistanaca. To nije napravila nijedna zemlja u povijesti. Nastavljamo raditi. Pozivam sve Amerikance da mi se pridruže u molitvi za sve one koji rade na tomu. Da se zahvale mreži volontera koji su pomagali, trebat ćemo njihovu pomoć i dalje. Svakome tko primi Afganistance u svoju obitelj osobno zahvaljujem. Preuzimam odgovornost za sve. Zamislite da smo s evakuacijom krenuli ranije... I dalje bi došlo do kaosa na aerodromu. Nema evakuacije s kraja rata koja je jednostavna - istaknuo je Biden.
STARA EUROPA U NOVOM SREDJEVJEKOVLJU
Jutarnji list
TVRĐAVA EUROPA
Pripreme za novi val migranata: Ove države EU već su digle zidove, ograde, bodljikavu žicu...
Budući da će iz Afganistana vjerojatno stići još ljudi, mnoge članice obećavaju da će dodatno ojačati postojeće ograde i zidove
Piše: HinaObjavljeno: 01. rujan 2021. 07:22
Kako se situacija u Afganistanu pogoršava nakon što su talibani preuzeli vlast, države članice EU-a pripremaju se za mogući novi val migranata koji će pokušati ući na njihov teritorij.
Od velikog priljeva migranata iz Sirije 2015., duž granica nekih država članica EU-a podignute su ograde s bodljikavom žicom kako bi se spriječio njihov dolazak unatoč pravu na azil zajamčenom međunarodnim pravom.
Po istraživanju koje je provela njemačka novinska agencija dpa, više od polovice država članica do sada je podignulo fizičke barijere na granicama kako bi osigurale svoj teritorij.
Budući da će iz Afganistana vjerojatno stići još ljudi, i to putem novih ruta poput Bjelorusije, mnoge članice obećavaju da će dodatno ojačati postojeće ograde i zidove.
Poljska
Prošli tjedan u Poljskoj su počeli radovi na izgradnji ograde na granici s Bjelorusijom dugoj 400 kilometara kako bi se spriječili ilegalni prelasci granice. Ograda će biti duga 190 kilometara, uz 130 koliko je već zaštićeno bodljikavom žicom. Gotovo 1500 vojnika trenutačno pomaže zaštititi granicu, a bit će ih raspoređeno još 500.
Mađarska
Ograda s jako oštrom bodljikavom žicom proteže se duž cijele mađarske granice sa Srbijom. Projekt desničarskog premijera Viktora Orbana, opremljen dronovima i termografskim kamerama, koštao je gotovo 1,5 milijardi eura i sagrađen je u rujnu 2015. Jeftinija verzija s bodljikavom žicom podignuta je na granici s Hrvatskom.
Austrija
Austrija je sagradila ogradu dugu 4,4 kilometra na granici sa Slovenijom 2015. Ograda, koja je dijelom uklonjena kako bi mogli prolaziti izletnici, presjekla je šengensku zonu u kojoj je putovanje dopušteno bez provjera na granici.
Slovenija
Gotovo polovica od 500 kilometara duge granice s Hrvatskom pokrivena je ogradom s bodljikavom žicom. Hrvatska je članica EU-a, ali nije u Schengenu i nalazi se na balkanskoj ruti prema srednjoj Europi.
Grčka
Grčka vlada nastoji spriječiti migrante da prelaze vanjsku granicu EU-a s Turskom duž rijeke Marice, podigavši 27 kilometara ograda na plitkim dijelovima, uz 11 kilometara postojećih barijera. Ograde nadgledaju termografske kamere, dronovi i Frontexov aerostat. Bodljikava žica postavljena je i na graničnom trokutu između Bugarske i Turske kako bi se spriječilo krijumčarenje ljudi, a podignuta je i 34 kilometara duga ograda duž granice sa Sjevernom Makedonijom.
RETWEETED
nedjelja, 21. travnja 2019.
POST ZAHVALA PROF DR. MILANU KANGRGI ZA NJEGOVO HRABRO POKAJANJE
Zahvaljujem vašoj sterilnoj čestitci nove 2016. godine.
Ali, što je sa vašim Starim socijalistima ,koji su na jednoj od svojih godišnjih skupština zadužili dragog Milana Kangrgu da se pomokri i pokenja na Socijalističku Radničku Partiju Amerike, koja stoji na braniku revolucionarnog socijalizma od 1890 do danas. Po Lenjinovom priznanju, teoretski začetnikom radničkih savjeta (SIU) Socijalističkog Industrijskog Uniona, formiran daleko prije no što su se rađali ovdašnji balkanski revolucionarni popišanci, te, koji se nijedan od njih, sve do dana današnjeg nije podsjetio da barem obriše preostalu im malograđansko-buržujsku smrad koja još uvijek zagađuje ovdašnje mlade progresivne umove kojekakvim papagajskim reformama jednog dotrajalog klasnog društva kapitalizma;. onom staro otrcanom egidom: Reformiraj da spasiš postojeće.
Uzaludna biva ovdašnja naiva Jan Husove „blažene gluposti“ na otvaranju široke mogućnosti današnjim progresistima da se upoznaju sa obilatom literaturom američkih socijalista
Ni jedan golubov guk , ni jedan piu-piu najsitnijeg intelektualnog pileta, koje je nesretno začeto pod srednjevjekovnim podnebljem ljudskog znoja, suza i krvi fašistoidnog nacionalizma, prevrnuto jezuitsko Ranog kršćanstva, i još ogavnijeg socijalizma Lenjina i Staljina..
I vama poželjeti , ali što kraću-i lakšu dolazeću povijesnu godinu opće čovjekovog tonuča u svoj civilizacijski ambis- predvođen krupnim kapitalom i njegovom ulizicom suvremene svjetske „Ljevice“
Slava Milanu, koji je pri kraju svojih notornih psovki imao barem muda priznati da nije nikada prije čuo za Daniela De Leona - osnivaća SLP Amerike
TKO JE KRIV MIGRANTIMA ŠTO NISU IZUČILI HRVATSKU POVIJEST OD STOLJEĆA SEDMOG DO DANAS
Jutarnji list
MUP SVE OPOVRGAVA
Guardian opet o navodnoj brutalnosti hrvatske policije: ‘Dok svijet pokušava spasiti Afganistance, oni ih tuku‘
Navodi se kako hrvatski policajci premlaćuju migrante koji pokušavaju ući u zemlju te im kradu mobilne telefone
Piše: Jutarnij.hrObjavljeno: 31. kolovoz 2021. 18:16
Ugledni britanski list The Guardian još jednom je objavio veliki članak u kojem se osvrće na navodnu brutalnost hrvatske policije u postupanju s migrantima na granici s BiH.
Članak počinje uvodom kako se saveznici trude evakuirati tisuće iz Afganistana, dok u isto vrijeme Hrvatska tjera one koji su ranije pobjegli iz Afganistana u strahu od talibanske strahovlade, a policajci ih nerijetko i pljačkaju te ih potiskuju da se vrate u Bosnu i Hercegovinu, odakle su ilegalno ušli u našu zemlju.
Guardianovi novinari prikupili su svjedočanstva brojnih migranata koji tvrde da imaju neugodna iskustva s hrvatskom policijom, a objavili su i "ekskluzivno izvješće" Danskog vijeća za izbjeglice u kojem se navodi da je samo u razdoblju od 16. do 29. kolovoza zabilježeno 60 ilegalnih "pushbackova" migranata iz Afganistana koji su se pokušavali dočepati Europske unije. Kako navodi list, svaki takav postupak policije je kršenje Deklaracije o ljudskim pravima, Ženevske konvencije te europskih propisa, jer se nikome ne smije oduzeti pravo na zakonsku proceduru pri traženju azila.
Navodni prekršaji dogodili su se nakon pada Afganistana u ruke talibana, u vrijeme dok su se, kako piše list, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Španjolska, Italija i druge zemlje borile kako spasiti što više ugroženih Afganistanaca.
Afganistanci tvrde kako ih je hrvatska policija brutalno napala i ponižavala te da im je namjerno uništavana oprema poput mobilnih telefona. Većina ih je, ističe Guardian, bila maloljetna, a htjeli su zatražiti azil, no to im navodno nije dozvoljeno.
- Dvanaest puta smo otjerani s hrvatske granice. Policija nam je ukrala novac i mobitele. Zadnji puta smo otjerani u noći između 20. i 21. kolovoza. Afganistan je pao u ruke talibana, a mi bježimo već gotovo pet godina i umorni smo - rekao je 25-godišnji Zihaul al-Haqq koji je sa suprugom Malikom iz Afganistana izbjegao još 2016.
List istče kako su Afganistanci trenutno najčešći migranti na takozvanoj balkanskoj ruti koja kroz Bugarsku i Sjevernu Makedoniju, preko Srbije, BiH i Hrvatske te Slovenije, vodi do Italije pa dalje u EU.
Na putu je i 18-godišnji Abbas koji je iz Ghaznija pobjegao još 2018.
VEZANE VIJESTI
Davor Božinović
NOVA KRIZA?
Božinović: ‘EU treba spriječiti migracije iz Afganistana, ali to ne isključuje humanitarnu pomoć‘
ŠVERCALI MIGRANTE
Pakistanac i Afganistanac optuženi da su preko granice za 42.000 eura prebacili 51 osobu
- Talibani su mi tada pobili obitelj. Ne mogu se vratiti, zapeo sam ovdje u Bosni. Prije tjedan dana hrvatski su me policajci zaustavili kod Rijeke. Pretukli su me i ukrali mi mobitel, a onda me protjerali u Bosnu - pojadao se mladić.
Optužbe na račun ponašanja hrvatskih policajaca prema migrantima nisu novost. Organizacije godinama upozoravaju na kršenje pravila, a pojašnjenje je u više sučajeva tražila i Europska komisija. Guardian podsjeća da su prošlog travnja objavili istraživačku priču o seksualnom zlostavljanju Afganistanke koja je pod prijetnjom nožem navodno bila primorana skinuti odjeću. Iz MUP-a uvijek dolaze oštri demantiji takvih priča te tvrdnje da policija mora štititi državne granice od ilegalnih migracija.
- Imamo iskustvo iz 2015. kada se mnogo migranata predstavilo kao Sirijci, iako to nisu bili, samo da bi dobili povoljniji tretman. Naučili smo lekciju - kazali su britanskom listu iz Ministarstva.
U međuvremenu, u Bruxellesu se razgovara o tome kako se pripremiti na jednu od najdramatičnijih humanitarnih kriza u novijoj povijesti. Vjeruje se da bi pola milijuna Afganistanaca moglo pobjeći iz zemlje do kraja godine, a tisuće su već na putu. Mnogi od njih mogli bi završiti na balkanskoj ruti.
Podaci UN-a ukazuju da će među tražiteljima azila na Balkanu uskoro biti daleko više Afganistanaca nego pripadnika bilo koje druge nacije. Turska je izgradila zid, Pakistan ih odbija, nisu dobrodošli u Grčkoj, a ni Hrvatska nije gostoljubiva.
- Zabrinjavajuće je što im se uskraćuje pravo da traže međunarodnu zaštitu - kažu stručnjaci pozivajući EU da osigura razumne mjere na granicama te da ne onemogućuju migrantima pravo da zatraže zaštitu odnosno azil.
Ipak, profesor s Kraljevskog koledža u Londonu Antonio Gustiozzi smatra kako Europu treba razumjeti jer je sustav azila proteklih godina rastegnut do krajnjih granica.
- Ako se broj Afganistanaca u našim zemljama poveća čitav sustav bi se mogao raspasti, ostavljajući ugrožene one kojima je život doista u opasnosti - rekao je.
KAKO SMISLITI TU PULJIČEVU PAPAZIJANIJU, ŠAPTAĆA ZMIJAMA, KOJA SE ŽIRI TUĐIM RADOM, PRETOĆENU U NJEGOVU OGLODANU PARAZITSKU SVETOST ?!
JURICA PAVIČIĆ Prema novoj teoriji urote, koju je u javnost iznio zadarski nadbiskup, ljudskom poviješću ravna dosad nepoznata sekta...
AUTOR:
Jurica Pavičić
OBJAVLJENO:
14.04.2018. u 18:56
Zadar, 010418.
Uskrsnu misu u zadarskoj katedrali svete Stosije predvodio je zadarski nadbiskup m
Ljudi i ideologije imaju različite poglede na ljudsku povijest. Neki ljudi misle da tu povijest oblikuju veliki geniji ili heroji. Neki ljudi misle da povijest oblikuje nacionalni duh, koji leti kroz vrijeme nepromijenjen i vječan kao asteroid kroz prazninu. Neki ljudi - recimo marksisti - misle da se povijest ravna po pravilnom klatnu, kao metronom. Neki, pak, misle da njom upravljaju tajna društva, sionski mudraci ili iluminati.
VEZANE VIJESTI
NADBISKUP PULJIĆ O ISTANBULSKOJ KONVENCIJI 'Vjernici su u velikoj nevolji jer ih šaptači zmijama žele zavesti na krivi put'
BISKUPI UOČI RASPRAVE O ISTANBULSKOJ POSLALI PORUKU ZASTUPNICIMA 'Biti ZA ratifikaciju znači otvoriti vrata nečemu što je u suprotnosti s kršćanstvom'
VELIKI INSAJDERSKI IZVJEŠTAJ: JE LI PLENKOVIĆ OTUPIO OTPOR CRKVE? 'Bili smo šokirani, te riječi bile su zbunjujuće, bili smo prisiljeni reagirati...'
Razne teorije ljudi imaju o silama koje oblikuju povijest. I ne samo što tih teorija ima mnogo, nego ih - bogu i fejsbuku hvala - svaki dan niče više. Stoga nije čudno kad ujutro u novinama pročitate novu verziju teorije zavjere koja je isplivala kroz medijski treš. Ta vijest, međutim, postane zanimljivija ako je tvorac te teorije zavjere - katolički biskup.
Mislili ste dosad da ljudskom poviješću upravljaju rotšildi, ljudi-gušteri, bilderberg grupe? Mislili ste - puj, puj - da njome upravljaju proizvodnja i klasna svijest? E, pa bili ste u krivu. Jer, ove smo srijede u Zagrebu doznali da ljudskom poviješću ravna dosad nepoznata, sveprisutna sekta. A ta su sekta - ako niste znali - šaptači zmijama.
Toj novoj teoriji zavjere poučio nas je ove srijede Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i trenutno prvi čovjek Hrvatske biskupske konferencije. Na zasjedanju HBK koje je održano u srijedu u Zagrebu on je ukazao na ključnu prijetnju suvremenom čovjeku i civilizaciji - na šaptače zmijama. Ti šaptači - rekao je Puljić - “služe se emocijama da porobe ljude i vode ih kamo im se prohtije”. Oni “nude brza i jednostavna rješenja, a u svojoj obmani igraju na kartu ljudske ispraznice i taštine”. Ti šaptači zmijama dolaze naivnim i lakovjernim ljudima, pokušavajući ih uvjeriti da se ovdje, na zemlji, a ne samo na nebu vrijedi boriti za bolji život, više slobode, više ravnopravnosti i manje straha. A “sve te novotarije, zastranjenja i hereze” - istaknuo je u svom referatu Puljić - “već su postojale. Samo se sada na njih stavi novi natpis. Jučer je to bio, npr., pozitivizam, liberalizam, individualizam, kapitalizam, marksizam, a danas je to genderizam”.
S prostodušnom iskrenošću koja razoružava zadarski je nadbiskup tako iznio novu teoriju povijesti koja odsad vrijedi u hrvatskoj Katoličkoj crkvi. Na jednoj su strani povijesti oni koji “nude brza i jednostavna rješenja”, koji bi željeli mijenjati i popravljati smrtni i predgrobni svijet. Na drugoj je strani povijesti - kao jamac da se ništa neće promijeniti - jedina, sveta i apostolska Katolička crkva.
I ima nešto, ako bolje razmislite, u tome što veli zadarski prelat. Eto, uzmite, recimo, feudalizam. I u 16. stoljeću postojali su pučki i seljački vođe koji su smatrali da feudalizam nije u redu, da nisu pravedni kuluci, devetine i ius primae noctis. Igrajući na kartu seljačke “ispraznosti i taštine”, oni su seljacima “ponudili brza i jednostavna rješenja” u vidu seljačkih buna. A čak se i tada - u 16. stoljeću - Crkva znala suprotstaviti takvim “šaptačima zmija” - poput, recimo, Jurja II. Draškovića koji je mučio i smaknuo Matiju Gupca.
Ali, “šaptači zmijama” nisu mirovali. U 18. stoljeću izmislili su prosvjetiteljstvo i enciklopedizam, širili znanje i pismenost i odvojili znanost od vjere. I tada je - dakako - Crkva bila odlučna protiv “šaptača zmijama” kao što su bili Diderot i Voltaire.
A onda su “šaptači zmijama” krenuli u odlučujući protuudar. Smislili su prvo američku, pa francusku revoluciju, izumili su te đavolske novotarije kao što su ustav, pravna država i trodioba vlasti te proširili te zloćudne hereze diljem Amerike i Europe, nudeći “brza i jednostavna rješenja” ispraznim i taštim građanima. I tada je Crkva dobro znala da se “šaptačima zmija” treba suprotstaviti. Činila je to odlučno i bez dlake na jeziku, poput fratra Andrije Dorotića koji se jakobinskoj demokratskoj zarazi suprotstavio zapaljivim antisemitskim pamfletima protiv francuske vlasti.
Ali, “šaptači zmijama” nisu mirovali. Pokrenuli su revolucije 1848., nacionalne pokrete i risorgimenta. Crkva je - naravno - bila protiv. “Šaptači zmijama” pokrenuli su liberalne reforme, ukidanje kmetstva i ukidanje cenzure. Crkva je - dakako - bila protiv. Onda su “šaptači zmijama” izmislili pogubnu napast koja se zove demokracija, a Crkva je i tada bila protiv - toliko protiv da je ponegdje, kao u Italiji, i ekskomunicirala one koji izlaze na izbore.
A onda su se “šaptači zmijama” dohvatili i drugog fronta, a to je znanstvena istina. Ne samo da su - prepredeni kakvi jesu - smislili da Zemlja nije ravna ploča, nego su smislili da se okreće oko Sunca, smislili su teoriju evolucije, načelo neodređenosti iGaussovu matematiku. Suvišno je i reći da je Crkva i tada bila protiv: toliko protiv da je 1910. papa Pio X. sročio antimodernističku zakletvu na koju se trebao zakleti svaki klerik, redovnik i časna. U njoj se čovjek koji pristupa Crkvi zaklinje da se suprotstavlja “zabludama ovoga vremena”, ustvrđuje kako je “pravi pristanak razuma istini prihvaćenoj izvana po slušanju” te iskazuje stav kako se znanstvenik ne smije “držati onoga što proturječi vjeri vjernika, niti postavljati pretpostavke iz kojih slijedi da su dogme krive ili sumnjive”.
A onda su “šaptači zmijama” otvorili i posljednji, najpogubniji front: a to je kuhinja. Izveli su žene iz kuće, dali im da rade ili im - poput onog vampira Tita - dali zajamčenu ravnopravnu plaću i pravo glasa. Suvišno je i reći da je Crkva, poglavito hrvatska, i tada znala što se krije iza takve “ljudske ispraznosti i taštine”. Pa i sam kardinal Stepinac još 1955. piše da se “pod parolom lažne emancipacije žene rabi za svoje svrhe kao nikada do sada u povijesti čovječanstva”. Te 1955. Stepinac s istinskom stravom piše o ženama koje su počele raditi, zarađivati i nositi hlače. To su žene - piše on - “koje su prezrele Boga, svoju stidljivost i pošteni rad. To je specijalni tip komunističke žene, ali ujedno i tip nakaze od žene. Odvratna je Bogu, ali je odvratna i poštenim ljudima”, pisao je budući svetac.
Posloži li čovjek ovako sekvencu povijesnih zbivanja, ne može a ne zaključiti kako je nadbiskup Puljić ustvari - u pravu. Stvarno, oduvijek su postojali ti “šaptači zmijama”. Tijekom petsto godina oni su “ispraznim i taštim” ljudima nudili boljitak na ovoj zemlji. Nudili su im ukidanje kmetstva, pismenost, školstvo, osmosatno radno vrijeme, novine, nezavisno sudstvo, nezavisnu znanost, ravnopravnost spolova i slobodne izbore. A Crkva je uvijek i baš uvijek bila protiv toga. Bila je protiv Gupca. Protiv mog zemljaka iz Vrbanja Matija Ivanića. Bila je protiv Voltairea, protiv Josipa II., protiv Marxa, Darwina, Garibaldija. U Hrvatskoj, Crkva je bila protiv Ante Starčevića, kao što je on bio i protiv nje. Crkva je bila protiv Stjepana Radića, na kojega se obrušavala neopisivim uvredama i napadima, napadima koje je zlonamjerno, ali filološki pedantno popisao Viktor Novak u svojoj knjizi “Magnum crimen”. Crkva je bila, naravno, i protiv partizana.
Crkva je - ukratko - u posljednjih petsto godina povijesti baš svaki put bila na krivoj strani. Ogorčeno se borila protiv baš svakog civilizacijskog skoka, svakog čina napretka, prosvjećenja ili ljudskog boljitka. Zastupala je svaki put nanovo stavove kojih bi se osamdeset godina kasnije stidjela, nevoljko prihvaćajući - uvijek prekasno, uvijek postiđeno - “hereze” poput demokracije, ekumenizma ili heliocentričnog sustava. Da smo slušali Crkvu svaki put kad se ona suprotstavila “šaptačima zmijama”, živjeli bismo i danas u svijetu kmetstva, gdje bismo plaćali devetinu i kulučili, u kojem ne bi bilo slobodnih izbora, neovisnog sudstva ni tiska, a žene ne bi radile, ni imale jednaku plaću.
Ta ogorčena bilanca borbe protiv “šaptača zmijama” na koncu je postala jasna i razboritim katolicima kojih - hvala bogu - ima. Pa su ti razboriti katolici kroz 20. stoljeće smislili demokršćanstvo, smislili aggiornamento i 2. vatikanski koncil, ufajući se da njihova Crkva neće opet - kao u zadnjih 300 godina - biti na krivoj strani povijesti. Na strani povijesti na kojoj su Janko Drašković, Andrija Dorotić, Pio X., Mussolini, Stepinac i Pavelić, umjesto na strani povijesti na kojoj su Gubec, Matij Ivanić, Stjepan Radić, Svetozar Rittig, Ilija Jakovljević i Željko Mardešić.
Od tog aggiornamenta i od tog koncila prošlo je pola stoljeća. Ali - vijest o tome, nažalost, nije još stigla do zagrebačke Crkve i do zadarskog nadbiskupa Puljića. Jer, za nadbiskupa Puljića i za hrvatsku Katoličku crkvu “pozitivizam, liberalizam, individualizam” još uvijek su, kako vidimo, riječi-psovke.
Ali - ako sve to znamo, ako znamo koliko je često i koliko strašno Katolička crkva u povijesti bila u krivu, zašto bismo - iskreno - mislili da i sada nije takav slučaj? Zašto ne bismo naprosto zaključili da je cijela ta groteskna halabuka oko “dženderizma” tek iteracija istog, povijesnog pravila. A to povijesno pravilo nas uči da se puljići jedne generacije sa stidom ograđuju i ispričavaju zbog lomača i pokuda koje su izrekli puljići one prethodne.
I zato: neka žive šaptači zmijama. Jer, njima dugujemo svijet u kojem živimo. Dugujemo im enciklopediju i parlamente, penicilin i plastiku, dugujemo im sindikate, obvezne škole i cijepljenje, dugujemo im žensko pravo glasa, pametne genske terapije, ravnopravnost spolova i ravnopravnost vjeroispovijesti. Dugujemo im svijet koji - unatoč svemu - nije nikad bio bolji nego što je bio u drugoj polovici 20. stoljeća. Dugujemo im što su nas oslobodili od puljića - i onih bivših i današnjih.
Hvala vam, šaptači. Mi smo uz vas
ponedjeljak, 30. kolovoza 2021.
ODBIO GA BOG. PA JE USKOČIO MEDICINSKI TEHNIČAR !
Jutarnji list
premium
vijesti
sport
j2
kultura
KATOLIČKI POGLAVAR
Papa Franjo u velikom intervjuu otkrio da je prošlog mjeseca bio na rubu smrti: ‘Spasio me medicinski tehničar‘
U razgovoru za španjolsku radio postaju 84-godišnji papa rekao je da mu je medicinsko osoblje spasilo život
Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 30. kolovoz 2021. 21:48
Papa Franjo otkrio je kako je prilikom nedavne operacije crijeva umalo izgubio život, javlja britanski Daily Telegraph, dodajući kako je poglavar Katoličke crkve odbacio bilo kakvu mogućnost da dade ostavku na dužnost kao što je to učinio njegov prethodnik Benedikt XVI.
U razgovoru za španjolsku radio postaju COPE 84-godišnji papa rekao je da mu je medicinsko osoblje spasilo život.
- Bio je to medicinski tehničar, čovjek s toliko iskustva. Ovo je drugi puta da su mi oni spasili život. Prvi put to se dogodilo 1957. u Argentini - kazao je prisjećajući se operacije crijeva na koju je bio primoran otići početkom srpnja.
Medicinska sestra koja je kasnih pedesetih godina prošlog stoljeća brinula o njemu, dok je još bio samo mladi Jorge Mario Bergoglio, odlučila je udvostručiti mu dozu antibiotika koje su liječnici propisali radi teške upale pluća i nakon operacije u kojoj su mu morali ukloniti dio desnog plućnog krila.
Franjo se sada opet suočio sa zdravstvenim problemima i to u području crijeva, što je relativno uobičajeno kod osoba starijih od 80 godina. Deset dana oporavljao se u rimskoj bolnici od operacije kojom mu je uklonjen velik dio debelog crijeva.
VEZANE VIJESTI
Papa Franjo
OPORAVLJA SE
Papa postupno nastavlja s radom, njegovi su krvni nalazi zadovoljavajući
KATOLIČKI POGLAVAR
Papa Franjo (84) u rimskoj bolnici operirao debelo crijevo, neslužbeno doznajemo da se osjeća dobro
U jednoipolsatnom razgovoru za španjolski medij rekao je da boluje i od išijasa a komentirao je i špekulacije da bi se zbog dobi ili narušenog zdravlja mogao povući s dužnosti. Čini se kako to neće biti njegov izbor, za razliku od Benedikta koji je bio prvi papa u 600 godina koji je napustio tu dužnost nakon Grgura XII koji je to učinio 1415.
- Kad god je papa bolestan, krene povjetarac ili uragan špekulacija o konklavi, rekao je Franjo u intervjuu, koji će u cijelosti biti emitiran u srijedu, referirajući se na tajni izbor katoličkih poglavara.
Kako piše Telegraph, nema nikakvih znakova da se papa namjerava povući. Štoviše, već je najavio posjete Mađarskoj i Slovačkoj idućeg mjeseca, a nada se i da će uspjeti dogovoriti pastoralne pohode Grčkoj i Cipru kao i da će sudjelovati na konferenciji o klimatskim promjenama u škotskom Glasgowu u studenome. Pa iako ostavka nikad nije spominjana, Papa je ipak u prošlosti priznao da je katkad razmišljao o tom potezu. Tako je 2014, rekao da je Benedikt napravio nezamisliv presedan, a znakovite su bile i njegove riječi kako Katolička crkva ne bi trebala imati doživotne poglavare.
List podsjeća da će, odstupi li Franjo, to biti situacija bez presedana jer će Crkva imati, s njegovim nasljednikom, čak trojicu papa - dvojicu u miru.
Ipak, teško da će do toga doći jer papa uživa nevjerojatnu popularnost među vjernicima, a pogotovo među Talijanima kojih čak 75 posto, prema nedavnoj anketi, smatra da je vrijedan njihova povjerenja, bez obzira na njihove političke stavove.
GOTOVO JE ! KLASNI RAT TEK POČINJE ! ŽIVIO BESKLASNI ČOVJEK !
premium
vijesti
sport
j2
kultura
novac
scena
video
pretplata
login
GOTOVO JE
Kabulom odjekuju rafali, Pentagon potvrdio: Odletio i posljednji američki avion, rat je završio
U ponedjeljak je završio 20-godišnji rat Sjedinjenih Država u Afganistanu. Zadnji avioni Kabul su napustili minutu prije ponoći
Piše: Željko Trkanjec, Jutarnji.hrObjavljeno: 30. kolovoz 2021. 22:32
Do ponedjeljka je iz zemlje evakuirano 114.000 osoba u najvećoj takvoj akciji u povijesti, a u ponedjeljak je u zemlji bilo manje od 4000 vojnika koji su završavali operaciju. Na noćnoj fotografiji u sredini: Chris Donahue, posljednji američki vojnik napušta afganistansko tlo
Do ponedjeljka je iz zemlje evakuirano 114.000 osoba u najvećoj takvoj akciji u povijesti, a u ponedjeljak je u zemlji bilo manje od 4000 vojnika koji su završavali operaciju. Na noćnoj fotografiji u sredini: Chris Donahue, posljednji američki vojnik napušta afganistansko tlo
Armend Nimani/afp; Wakil Kohsar/afp; Victor Mancilla/us Marine Corps/afp, XVIII Airborne Corps/Twitter
Facebook
Twitter
Messenger
E-mail
Posljednji američki vojnici napustili su Kabul u ponedjeljak točno minutu prije ponoći po lokalnom vremenu (22:29 po hrvatskome) čime je i formalno, nakon 20 godina, okončan najdulji američki rat u povijesti.
Posljednji napori vezani uz evakuaciju trajali su sve do zadnjeg trenutka kada je agencija Associated Press oko 22:30 po hrvatskom vremenu izvijestila, pozivajući se na jednog talibanskog stražara na kabulskom aerodromu, da su poletjeli i posljednji američki avioni, njih 5. Istu je informaciju objavio i novinar Newsweeka iz Kabula, a nedugo potom potvrdili su je i u Pentagonu. AFP je izvijestio da je diljem Kabula nakon ovih izvješća počela odjekivati rafalna paljba u znak slavlja zbog američkog odlaska.
Da je rat u Afganistanu za Ameriku okončan, objavio je čelnik Središnjeg zapovjedništva američkih Oružanih snaga, general Kenneth McKenzie, rekavši na Pentagonovoj press konferenciji kako je iz Kabula odletio posljednji američki zrakoplov.
- Naše povlačenje označava kraj vojne evakuacije, ali i kraj gotovo 20-godišnje misije koja je počela 2001., misije koja je privela pravdi Osamu bin Ladena i njegove suradnike u al-Qaidi. Cijena je bila visoka. Poginulo je 2.461 američkih vojnika i civila, a više od dvadeset tisuća je ranjenih. To, nažalost, uključuje i trinaest američkih vojnika koji su prošlog tjedna ubijeni u napadu ISIS-K-a. Poštujemo njihovu žrtvu i sjećamo se njihovih herojskih postignuća - kazao je.
- Nijedna jedina riječ koju bih mogao izgovoriti ne bi bila dovoljna da odam počast onima koji su služili ili da otkrijem emocije koje me preplavljuju, ali ponosan sam što sam bio dio ovog pothvata - dodao je general McKenzie.
Opširnije o njegovom obraćanju donosimo OVDJE.
LIVE: @PentagonPresSec John F. Kirby and @CENTCOM commander, Marine Corps Gen. Kenneth F. McKenzie Jr., hold a news briefing at the Pentagon. https://t.co/1K6jZV6Sni
— Department of Defense 🇺🇸 (@DeptofDefense) August 30, 2021
Neočekivana objava
Njegova objava kraja rata stigla je pomalo neočekivano, s obzirom da se očekivalo da će posljednje evakuacije potrajati još tijekom utorka, posljednjeg dana koji je kao rok za povlačenje zadao predsjednik Biden, ali posljednji avioni, njih pet, iz Kabula su odletjeli u u posljednjoj minuti ponedjeljka.
Odmah potom Kabulom su u znak slavlja počeli odjekivati rafali. Talibani su, kako javlja BBC, u prvoj verbalnoj reakciji tek kratko priopćili: - Ovo je trenutak za povijest.
Celebratory gunfire #Kabulairport #Afghanistan pic.twitter.com/behl9ZRPU0
— lyse doucet (@bbclysedoucet) August 30, 2021
Predsjednik Joe Biden je također izdao priopćenje u kojem je zahvalio svim vojnicima na sudjelovanju u 20-godišnjoj misiji. Ustvrdio je da su svi vojni zapovjednici jednoglasno preporučili povlačenje s krajem kolovoza. Najavio je da će se tijekom utorka obratiti američkoj naciji kako bi progovorio o svojoj odluci da ne produlji prisutnost vojske u Kabulu i nakon 31. kolovoza.
U međuvremenu je objavljena i fotografija posljednjeg američkog vojnika koji je napustio afganistansko tlo. Riječ je o general-pukovniku Chrisu Donahueu, zapovjedniku 82. zračne divizije, a njegovi podređeni uslikali su ga netom prije ukrcaja u zrakoplov.
VEZANE VIJESTI
12312859
KOGA SU RAKETIRALI AMERIKANCI
‘Zašto su mi pobili djecu?! Pa mi smo čekali poziv za evakuaciju u Ameriku, imali smo sve papire‘
‘OBUZDAT ĆEMO IH‘
Talibani vjeruju da će napadi ISIS-K prestati kada Amerikanci odu iz Afganistana
In awe of our Sky Dragon Soldiers.
This was an incredibly tough, pressurized mission filled with multiple complexities, with active threats the entire time. Our troops displayed grit, discipline and empathy.
Below is a picture of the last Soldier to leave Afghanistan. pic.twitter.com/LnhBGHUf0M
— XVIII Airborne Corps (@18airbornecorps) August 30, 2021
A posljednji dan američke prisutnosti u Kabulu protekao je u znaku djelovanja američke proturaketne obrane koja je presrela pet raketa ispaljenih na kabulski aerodrom u ponedjeljak rano ujutro, rekao je američki dužnosnik.
Afganistanski mediji u ponedjeljak su izvijestili da je napad raketom izveden iz stražnjeg dijela automobila. Prema navodima novinske agencije Pajhwok, nekoliko je raketa pogodilo različite krajeve afganistanskoga glavnog grada. Na videosnimci koju je dobio CNN vidi se vozilo u plamenu na ulici u kabulskom naselju Khair Khana nakon ispaljivanja raketa. Spaljeni ostaci automobila prekriveni su krhotinama, staklo nedostaje na svim prozorima, a guma na kotačima se rastopila. U stražnjem dijelu automobila bilo je postavljeno šest lansirnih cijevi koje se vide na snimci. Svjedoci navode da je jedna od raketa pogodila obližnju zgradu, raketni je udar bio vidljiv na obližnjoj visokoj kuli, ali talibanski izvori navode da nema žrtava.
image
Američke vojnikinja drži dijete dok njegova obitelj prolazi proceduru evakuacije iz Afganistana
Victor Mancilla/Us Marine Corps/Afp
Američki je dužnosnik za CNN rekao da je teroristička organizacija Islamska država vilajet Khorasan vjerojatno lansirala rakete. Prvotna izvješća nisu ukazala na američke žrtve u posljednjem raketnom napadu, anonimno je izjavio američki dužnosnik za Reuters.
Zaštita svih na tlu
U priopćenju Bijele kuće navedeno je da je predsjednik Joe Biden ponovio svoju naredbu da zapovjednici čine "sve što je potrebno kako bi zaštitili naše snage na tlu", nakon što je obaviješten o napadu, kao i tome da se operacije neometano nastavljaju na aerodromu.
image
Američki dron pogodio je automobil s bombašima samoubojicama koji su išli prema aerodromu. No, kolateralna žrtva je afganistanska obitelj među čijih su devet stradalih članova dvogodišnja curica i dva dječaka. Tragedija se istražuje, poručili su američki izvori
Wakil Kohsar/Afp
The Wall Street Journal objavio je da većina stanovništva SAD-a podupire povlačenje iz Afganistana, ali su nezadovoljni kaotičnim slikama koje su obilježile evakuaciju. I dalje postoji podijeljenost oko pitanja Bidenove odgovornosti za masakr u zračnoj luci kad je poginulo 170 Afganistanaca i 13 Amerikanki i Amerikanaca.
U nedjelju je SAD napadom dronom, kako tvrdi, usmrtio bombaša samoubojicu iz redova IS-a u automobilu bombi za kojeg je Pentagon tvrdio da se spremao napasti aerodrom. Središnje zapovjedništvo SAD-a objavilo je da istražuje izvješća o civilnim žrtvama nedjeljnog napada dronom. "Znamo da je došlo do snažnih naknadnih eksplozija koje su nastale uništavanjem vozila, što ukazuje na veliku količinu eksplozivnog materijala u unutrašnjosti koja je mogla uzrokovati dodatne žrtve", navodi se.
image
Brojne zemlje zatražile su, a talibani odobrili, nastavak evakuacije ugroženih osoba iz Afganistana. Francuska traži "sigurnu zonu" za sve koji žele napustiti zemlju, bilo u Afganistanu, bilo u susjedstvu
Armend Nimani/Afp
Napad dronom
U napadu bespilotnom letjelicom poginulo je devet osoba, rekao je jučer glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid za kinesku državnu televiziju CGTN, kritizirajući djelovanje SAD-a na stranom tlu kao nezakonito.
Do ponedjeljka je evakuirano 114.400 osoba, uključujući strane državljane i ugrožene Afganistance. Prioritet su u posljednjoj fazi izvlačenja imale osobe koje su u ekstremnom riziku. Jake Sullivan, savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost, rekao je da se nastavlja suradnja s talibanima kako bi se osigurao izlazak onih koji to žele i nakon 31. kolovoza. To je gotovo 100 država zatražilo zajedničkom izjavom od novih vladara Afganistana i za to dobilo jamstvo talibanskih vlasti.
Turska ne može preuzeti teret novog migrantskog vala iz Afganistana, rekao je ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu nakon razgovora s njemačkim kolegom Heikom Maasom. Zabrinutost Turske je razumljiva budući da ta zemlja udomljava 3,7 milijuna izbjeglica iz Sirije, koje su prema kulturnim i civilizacijskim karakteristikama bliske turskoj zajednici. S Afganistancima, tvrdi Ankara, nije tako pa je već bilo slučajeva zaustavljanja izbjeglica na granici s Iranom. U Turskoj je trenutačno 300.000 izbjeglica iz Afganistana. Zabrinutost u Europi je pretjerana budući da su okolnosti iz temelja promijenjene.
image
Najvećom prijetnjom miru i stabilnosti smatra se skupina Islamska država Khorasana
Wakil Kohsar/Afp
Ministar Maas je na turneji tijekom koje će posjetiti još Uzbekistan, Tadžikistan, Pakistan i Katar kako bi pokazao njemačku podršku zemljama koje će pretrpjeti posljedice krize u Afganistanu. Katar je na popisu kao zemlja u kojoj su talibani imali politički ured i koja je, vjeruje se, razvila dobre odnose sa sunitskim ekstremistima. Diplomatski izvori iz Katara za AP, razumljivo, umanjuju mogući utjecaj na talibane kako se od Dohe ne bi očekivalo previše. Uzbekistan je izvijestio SAD da neće moći zadržati afganistanske pilote koji su prebjegli neposredno prije pada Kabula i traži da ih se prebaci u treću zemlju jer bi mogli postati razlog spora s talibanima.
SPREMNOST EUROPE ZA BUDUĆE KRIZE
Borrell o Kabulu: Unija mora imati snage za brzu reakciju
"Vlade EU moraju se založiti za stvaranje europskih snaga za brzo reagiranje kako bi bile bolje pripremljene za buduće krize poput one u Afganistanu, rekao je Josep Borrell, visoki povjerenik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU.
U intervjuu objavljenom u ponedjeljak rekao je da da je povlačenje američke vojske iz Afganistana po brzom postupku, kako je sigurnost opadala, pokazala da EU mora povećati napore izgradnje zajedničke obrambene politike. "Moramo izvući pouke iz ovog iskustva... kao Europljani nismo mogli poslati 6000 vojnika na kabulski aerodrom da osiguraju područje. SAD je mogao, mi nismo", rekao je.
Borrell je rekao da bi EU koja ima 27 zemalja članica trebala imati "inicijalnu početnu snagu" od 5000 vojnika. "Moramo moći reagirati brzo." Što je reteriranje od teze koju je iznio 21. kolovoza za AFP o potrebi formiranja snaga prvog nastupa od 50.000 vojnika koji bi mogli djelovati u okolnostima kakve su bile u Afganistanu. I dodao da će u rujnu posjetiti Irak, Tunis i Libiju. "Sljedeća kriza će biti u Iraku i Sahelu", tada je predvidio.
Borrell je za talijanski dnevnik rekao da je vrijeme za fleksibilnost, navodeći brzo donesene sporazume za nošenje s financijskom krizom kao primjer kako bi EU trebao prebroditi ograničenja u korištenju vojnih operacija navedenih u ustavnim sporazumima.
Britanija, dugo nevoljka članica EU, bila je aktivna u stvaranju borbenih skupina 2000-ih, no nije odobravala njihovo korištenje, dok je jačala opozicija prema bilo čemu što bi moglo nalikovati na stvaranje vojske EU. S odlaskom Velike Britanije, čelnici Europske Unije nadaju se da se ta ideja može ponovno oživjeti. Prepreke i dalje postoje, uključujući i nedostatak zajedničke obrambene kulture među različitim članicama EU i razilaženju oko pitanja kojim bi se zemljama trebao dati prioritet za korištenje vojske.
USVOJENA JE UN-OVA REZOLUCIJA
Ipak ništa od zaštićene zone u Kabulu
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo je u ponedjeljak rezoluciju kojom se utvrđuju "obveze" talibana u vezi sigurnog odlaska onih koji žele napustiti Afganistan, ali se ne zahtijeva uspostava zaštićene zone koju je ranije predlagala Francuska.
Trinaest od 15 članica je glasalo za tekst koji su sastavile Sjedinjene Države, Francuska i Velika Britanija, a Kina i Rusija su bile suzdržane.
Vijeće u rezoluciji navodi kako "očekuje" da će se talibani pridržavati svojih "obveza", posebno u pogledu "sigurnog odlaska" Afganistanaca i stranih državljana iz Afganistana nakon povlačenja Sjedinjenih Država koje bi se trebalo završiti u utorak.
Ali u rezoluciji se ne spominje "sigurna ili zaštićena zona" o kojoj je govorio francuski predsjednik Emmanuel Macron.
On je u nedjelju izjavio da će se Pariz i London zalagati u UN-u za uspostavu "sigurne zone" u Kabulu kako bi se omogućio nastavak "humanitarnih operacija".
"Naš prijedlog rezolucije cilja na uspostavu zaštićene zone u Kabulu pod kontrolom Ujedinjenih naroda, koja će omogućiti nastavak humanitarnih operacija“, rekao je tada Macron novinarima.
Diplomati UN-a su u ponedjeljak objasnili da se ne radi o pravoj "zaštićenoj zoni", već se smatra da su talibani dužni da se pridržavaju obveza u smislu "sigurnog odlaska" onih koji žele izaći iz zemlje.
"Ova rezolucija nije operativna, radi se o načelima, ključnim političkim porukama", rekla je neimenovana diplomatkinja novinarima.
Richard Gowan, UN-ov stručnjak za prevenciju sukoba u International Crisis Group, kaže da rezolucija "barem upućuje političku poruku talibanima o potrebi da zračna luka ostane otvorena i da UN može upućivati pomoć".
Ali globalno "tekst je prilično blag" i "Macron je pogriješio što je odustao od ideje zaštićene zone u zračnoj luci u Kabulu ili što tu ideju nije jasno prenio", rekao je Gowan.
Prema rezoluciji, Vijeće sigurnosti "potvrđuje važnost poštivanja ljudskih prava, uključujući prava žena, djece i manjina" i potiče nalaženje uključivog političkog rješenja uz značajno sudjelovanje žena.
Vijeće također traži da se "afganistanski teritorij ne koristi za prijetnje ili napade na druge zemlje, niti kao sklonište terorista", stoji u rezoluciji. (Hina
SUDBINA ŽENA U MAROKU JE SUDBIMA ŽENA U KLASNOM PATRIJARHATU
premium
vijesti
sport
j2
kultura
novac
scena
video
pretplata
login
SUDBINE ŽENA U MAROKU
One prezrene u društvu, njihova djeca po sili zakona nose stigmu čitavog života: ‘Osuđuju nas kao drolje...‘
"Nevjenčana majka" u Maroku nije samo prezrena u društvu nego je zatrudnjeti izvan braka - kazneno djelo! A tako rođeni mališani su silom zakona obilježeni čitavog života...
Piše: Jutarnji HRObjavljeno: 30. kolovoz 2021. 23:15
Fatima Zara je jedna od mnogih koje je zadesila ta sudbina. Njezina priča je slična mnogima kakvih ima širom svijeta: nije imala niti 20 godina kad je planula ljubav s poznatim mladićem iz susjedstva. Kako to biva, vjerovala mu je kako je želi i oženiti pa nakon nekog vremena nije sve ostalo tek na nevinim poljupcima.
Ali kad mu je rekla da je ostala trudna više nije htio niti čuti za nju. Najgore joj je bilo sve reći majci: "Majka najprije ništa nije rekla. Samo me je pogledala, briznula u plač i tek onda rekla, zašto si mi to učinila?"
Prezir društva je već počeo kad joj je trbuh počeo rasti, a postao je neizdrživ kad se dijete rodilo, piše Deutsche Welle.
Susjedi koje je znala od djetinjstva je više nisu pozdravljali nego su mrko gledali i nju i njezino dijete, čak su je i psovali pred svima na ulici. Pokušala je svog nekadašnjeg mladića navesti da promijeni mišljenje, ali uzalud. Nudila mu je da napravi genetski test ako ne vjeruje da je dijete njegovo, ali niti to nije htio. Zato je potpuno prekinula bilo kakav odnos s njim i bijesna je već kad ga vidi: "On živi svojim životom, sve to njemu ništa nije važno. Ne zanima ga njegovo dijete, on je slobodan i čini što želi... To nije pošteno, to nije pošteno..."
Lažni "moral"
Karima Nadir sve to odlično zna. I nju je u neko doba zadesila takva sudbina, ali ona ne želi šutjeti nego se žestoko bori za prava tih žena. "Njih se promatra kao građane drugog reda, kao nekog manje ljudskog. Žene se smatra kao da nemaju nikakvog morala i etike, društvo ih osuđuje kao drolje. To nije lako."
Još gore od toga: Karima Nadir je sudjelovala u osnivanju Kolektiva 490. Naziv te udruge je članak krivičnog zakona Maroka kojim se već i spolni odnos izvan braka smatra kaznenim djelom. Čak i ako je izvjesno tko je otac, opet zakoni te zemlje ga baš ničim ne sile da snosi barem nekakvu odgovornost, niti financijsku, niti bilo kakvu drugu.
VEZANE VIJESTI
Ilustracija
MUČNA ISPOVIJEST
Trudnica iz Splita: ‘Dva tjedna su me s mrtvim plodom vozali po bolnici, ginekolozi su me izbjegavali pregledati‘
MIGRANTSKA KRIZA
Španjolska ministrica žestoko napala Maroko: ‘Manipulirate maloljetnicima‘
U tome im pomaže i Aicha Ech-Chenna: makar joj je već 80 godina, ona je poznata svima u Maroku po svojoj borbi za prava žena u čemu je aktivna već preko 30 godina. Njezina organizacija "Solidarnost žena" se trudi takve majke pomiriti s rodbinom - mnoge završe na cesti nakon takvog "neoprostivog" grijeha, a pokušava pomoći i kod obrazovanja, traženja posla i stana, a onda je tu i pomoć u zbrinjavanju te djece.
I djeca obilježena do kraja života
Jedini rezultat takvog "morala" u Maroku jest zastrašujući broj čedomorstava. Što tim siroticama inače preostaje?, pita novinarka Deutsche Wellea. Abortus je u Maroku strogo zabranjen, a često i njihove obitelji sudjeluju ili čak potiču taj zločin. Leševi beba na smetlištima niti policiju očito osobito ne uzbuđuju.
Jer i te mališane čeka težak život: nije samo članak 490. dovoljan užas, nego je tu i članak 446.: "Taj članak krivičnog zakona kaže da se dijete koje je rođeno u preljubu smatra kopilom i mora ostati kopile, čak i ako genetski test utvrdi očinstvo i otac prizna to dijete. Tako i danas stoji u zakonu!", uzbuđuje se Aicha Ech-Chenna.
To je najgore od svega, misli i Karima Nadir: "To je teško. Zamislite u kojoj mjeri je naše društvo okrutno da i tu djecu isključuje iz zajednice i osuđuje ih. To lako može dovesti da ta djeca brzo skrenu s puta, rano počnu uzimati droge ili postanu agresivna prema društvu. To se može razumjeti ako pomislimo i koliko je društvo agresivno prema njima."
Jer taj biljeg oni nose u svim dokumentima: inače se navodi ime oca, ali takva primjedba im nepovratno zatvara vrata i u školama i na sveučilištu, kad traže radno mjesto - i naravno da je nezamislivo nekoj marokanskoj obitelji prihvatiti takvu osobu kao muža ili ženu svojem "zakonitom" djetetu.
Ali naše sugovornice su potpuno složne s mišljenjem Aiche Ech-Chenne: "Zakon se mora promijeniti, ali što se mora promijeniti nisu samo zakoni, nego i mentalitet ljudi." A to je uvijek najteža zadaća, zaključuje
WEEKLY STAT COUNTER
Prikazi stranice 1456
Sjedinjene Američke Države 567
Hrvatska 175
Njemačka 167
I456
Sjedinjene Američke Države
567
Hrvatska
175
Njemačka
167
Vijetnam
156
Rusija
101
Francuska
57
Irska
54
Portugal
41
Švedska
26
Kanada
19
Australija
4
Kina
4
Nizozemska
3
Češka
2
Ujedinjeno Kraljevstvo
2
Nigerija
2
Belgija
1
Moldavija
1
KAPITALIZAM NAS RIJEDI I RAZMNOŽVA. INSKONSKE SUBJEKTE PRETVARA U OBJEKTE ZA SVESTRANU UPORABU.U TRŽIŠNU VRIJEDNOST VREĆE KRUMOIRA. U LANČANOG ROBA. U OSVAJAČKOG HEROJA I U KUKAVICU U DOMOLJUBA I IZDAJICU.U SRBINA I HRVATA. U KATOLIČKOG I PRAVOSLAVNOG IDIOTA. U RASNE I NACIONALISTIČKE BEŠTIJE......- SVE DO POSLJDNJEG ČOVJEKA !
Jutarnji list
SPECIJALNA POSTROJBA
Kako su talibani zapravo izveli blitzkrieg koji je šokirao svijet: Ključna je bila elitna jedinica ‘Badri 313‘
Mnogi ovu novopečenu specijalnu postrojbu talibanske vojske navode kao ključnu u ponovnom osvajanju vlasti u zemlji
Piše: Marko KaseljObjavljeno: 30. kolovoz 2021. 22:25
Pripadnici Badri 313 bataljuna
Pripadnici Badri 313 bataljuna
EyePress News/EyePress via AFP
Facebook
Twitter
Messenger
E-mail
Kada su talibani preuzeli vlast u Afganistanu prije nešto više od dva tjedna, u blitzkriegu koji je šokirao, kako afganistanski i američki vojno-politički establišment, tako i svjetsku javnost, na vidjelo su izašla brojna pitanja, a jako malo odgovora.
Tone i tone članaka moglo se pročitati o spomenutoj temi koja se s razlogom prometnula u geopolitičku vijest godine. I dok je cijeli svijet odjednom postao stanište za osam milijardi geopolitičkih stručnjaka koji vješto raspredaju o cijelom sijasetu tema, vojne analitičare Pentagona zabrinjavala je, između ostalog, količina oružja koja je pala u afganistanske ruke.
Od 2003. do 2017., stručnjaci procjenjuju kako su - samo na naoružanje afganistanske vojske - SAD potrošile više od 28 milijardi dolara dajući im moderno naoružanje, puške, raketne bacače, male špijunske dronove i cijeli niz raznorazne hi-tech opreme. Američki Državni ured za odgovornost (GAO) objavio je kako su u istom razdoblju snage SAD-a Afganistancima dale oko 208 zrakoplova i drugih letjelica. Međutim, munjevito napredovanje talibana uhvatilo je sve u jednom ogromnom raskoraku, a ponajviše domaću vojsku, koja je panično bježala u susjedne zemlje pod strahom od odmazde. Snage afganistanske vojske, koje je mjestimično razdirao nemar, nemotiviranost, a po nekim izvještajima i zloupotreba droga, ostavile su za sobom čitave baze američke vojne opreme koja je spremno pala u talibanske ruke, a prema nekim obavještajnim izvorima, to je uključivalo preko dvije tisuće oklopnih vozila marke Humvee, oko 40 glasovitih UH-60 Black Hawk helikoptera, brojne izviđačke helikoptere i vojne dronove ScanEagle.
Nije dugo trebalo da talibani da svoje neočekivane dobročinitelje ubrzo pred svjetskom javnošću još jednom ponize.
Nedugo po osvajanju vlasti u praktički cijelom Afganistanu, talibanski borci za slobodu, kako su sami sebi tepali, rekreirali su slavnu fotografiju američkih marinaca iz 1945. prilikom osvajanja Iwo Jime, pomalo posprdno podižući talibansku zastavu. Ono što je još više zaboljelo Amerikance, bila je činjenica da su talibanski vojnici na fotografiji paradirali u novopečenoj opremi zadnjeg krika vojne tehnologije, koju su im Amerikanci indirektno prepustili.
image
Pripadnici Badri 313 bataljuna dižu talibansku zastavu u maniri američkih marinaca na Iwo Jimi 1945. godine
EyePress News/EyePress via AFP
No, ubrzo se saznalo kako vojnici sa spomenute fotografije nisu samo 'pozeri', nego pripadnici postrojbe Badri 313, službeno novooformljene sastavnice talibanske vojske u formi specijalnih postrojbi koje mnogi geopolitički stručnjaci nazivaju ključem u munjevitom osvajanju vlasti u zemlji. Za razliku od fotografija koje su obilaze svijet i koje su prikazivale talibane kao neutrenirane vojnike više nalik na lokalne pastire i stočare nego vojnike, pripadnici jedinice Badri 313 su iskusni vojnici s povećim borbenim iskustvom i koji se obilato koriste najmodernijom vojnom tehnologijom.
VEZANE VIJESTI
ISIS-KVideo icon
ISIS-K
Novo lice terora u Afganistanu: Gori su od talibana, Amerikanci su na njih bacili ‘majku svih bombi‘
HIJERARHIJA
Tko je tko kod talibana? U samom vrhu pokreta koji je zavladao Afganistanom pet je ključnih ljudi
Ime su dobili po, za islamsku vjeroispovijest povijesno važnoj bici kod Badra koja se odvila 13. ožujka 624. godine, kada je islamski prorok Muhamed vodio 313 plemenskih vojnika iz Medine do slavlja nad vojskom Abu Jahla iz Meke.
Mnogi pretpostavljaju kako su im trening pružili pripadnici notorne Haqqani mreže, inače talibanske postrojbe pod kontrolom visokopozicioniranog talibana Sirajuddina Haqqanija, stacioniranog u Pakistanu, ali kojeg mnogi vide kao vojnog zapovjednika novopečenih afganistanskih vlastodržaca. On je nasljednik svog oca Jalaluddina Haqqanija na čelu zloglasne postrojbe odgovorne za neke od najsmjelijih i najbrutalnijih napada koje su talibani izveli protiv zapadnih sila. Vjeruje se da Sirajuddin ima oko 45 godina i operira na granici s Pakistanom gdje kontrolira talibanske izvore novca. Brojni njegovu grupu smatraju najjačom i najokrutnijom frakcijom talibana, a pojedinci smatraju kako su utjecajniji od afganistanske podružnice Islamske države ISIS-K, dok su je u SAD-u svrstali među terorističke organizacije. Ćelija Haqqani posebno je aktivna i u Pakistanu gdje je, između ostalog, povezuju i s atentatom na tamošnju nekadašnju premijerku Benazir Bhutto.
Pripadnici Haqqanija zvali su svoje najsposobnije ratnike 'Vojska Badra', a mnogi su ih povezivali s pripadnicima al-Qaide. Razlog tome je što je al-Qaida u Afganistanu i Pakistanu operativno rukovodila jedinicom 'Brigada 313' koja je bila dio tzv. Lashkar Zil ili Tajne vojske koju je predvodio pakistanski džihadist i teroristički zapovjednik Ilyas Kashmiri ubijen u američkom napadu dronom u proljeće 2011. godine. Kroz godine su njezini pripadnici izveli nekolicinu samoubilačkih napada na afganistanske ciljeve, kao i napad na postrojenje privatne britanske sigurnosno-obavještajne kompanije G4S u studenom 2018. godine.
Recentne propagandne videosnimke i fotografije postrojbe talibani su objavili posredstvom svojih medijskih kuća Al-Hijarat te Manba al-Jihad Studio kao i afganistanske televizije TV RTA, dok je ruski RT također objavio snimku jedinice Badri 313, za koju mnogi pretpostavljaju da je po osvajanju vlasti osiguravala predsjedničku palaču u Kabulu, ključne punktove u gradu te je, navodno, pružala i zaštitu na kabulskom aerodromu.
Osim Badrija 313, koji je posljednjih dana plijenio pažnju svjetske javnosti, talibani ističu još jednu specijalnu postrojbu u svojim redovima, a to je Sara Kheta, što bi značilo Crvena postrojba, znana i kao Krvava postrojba, a koja je u ovomjesečnoj ofenzivi bila ključna u osvajanju gradova Lashkar Gah te Kunduza. Premda su pripadnici ove jedinice često nazivani elitnim komandosima, ponekad se ne koriste u takvim operacijama nego je to zadaća Badrija, dok su članovi Krvavih postrojbi napadali u funkciji udarničkih trupa, povremeno se boreći i protiv afganistanske podružnice Islamske države ISIS-K, o kojima smo pisali ovdje, kao što je bio slučaj u bici kod jugozapadnog distrikta Darzab u srpnju 2018. godine.
Prvi poznati zapovjednik ove jedinice bio je Haji Nasarv, dok je kasnije zapovjedništvo preuzeo Mullah Taqi. Afganistanski nacionalni ured za sigurnost, nedavno ugašena tajna služba propale prozapadne vlade Afganistana, objavio je kako je Taqi ubijen krajem 2017., da bi na njegovo mjesto došao Haji Nasir koji je ubijen samo mjesec dana kasnije te nije poznato tko vodi jedinicu danas.
BRUTALNO SMAKNUĆE NEVINIH DUŠA
KOGA SU RAKETIRALI AMERIKANCI
‘Zašto su mi pobili djecu?! Pa mi smo čekali poziv za evakuaciju u Ameriku, imali smo sve papire‘
U olupini automobila na fotografiji bili su, tvrde Amerikanci, pripadnici ISIS-K. Ali, među žrtvama su i djeca, uključujući 2-godišnju curicu
Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 30. kolovoz 2021. 19:
Deset članova jedne obitelji, od čega šestero djece, ubijeno je u napadu američke bespilotne letjelice u Kabulu koji je uslijedio u nedjelju, nekoliko dana nakon što je izveden veliki samoubilački napad na zračnu luku u afganistanskoj prijestolnici.
Američka vojska priopćila je da se u vozilu nalazila najmanje jedna osoba povezana s terorističkim skupinama. BBC javlja da su među ubijenima i oni koji su ranije radili za međunarodne organizacije te su imali sve potrebne dokumente za ulazak u SAD i evakuaciju iz Afganistana. No, među ubijenima su i dvogodišnja Sumaya, a najstarije ubijeno dijete bio je 12-godišnji Farzad.
- Ovo je pogrešan, brutalan napad, koji se dogodio na temelju pogrešnih informacija - kazao je rođak žrtava Ramin Yousufi za BBC. U suzama se pita što se dogodilo.
- Zašto su pobili našu obitelj!? Našu djecu? Spaljeni su do te mjere na ne možemo identificirati njihova lica - rekao je.
i
Emal Ahmadi rekao je novinarima da je njegova dvogodišnja kćer bila u automobilu. Otkrio je da je aplicirao za evakuaciju iz Afganistana te je čekao na telefonski poziv. Poziv nikad nije došao., a Ahmadi smatra da je američka odluka o povlačenju bila "velika, velika pogreška".
Glasnogovornik Pentagona John Kirby novinarima je rekao kako "nije u mogućnosti komentirati civilne žrtve napada u Afganistanu", kao i da se svi detalji još uvijek istražuju.
- Budite uvjereni, nijedna vojska na svijetu ne čini više kako bi se izbjegle civilne žrtve od vojske Sjedinjenih Američkih Država. Nitko ne želi da nevini ljudi stradaju. S time se vrlo, vrlo ozbiljno nosimo i nikada ne tajmo podatke o tome ako negdje pogriješimo - rekao je.
VEZANE VIJESTI
‘OBUZDAT ĆEMO IH‘
Talibani vjeruju da će napadi ISIS-K prestati kada Amerikanci odu iz Afganistana
‘RAZMOTRIT ĆEMO‘
Putin uz Macrona: Moskva pozdravila prijedlog o uspostavi zaštićene zone u Kabulu
image
Wakil Kohsar/AFP
Komentiravši samoubilački napad na zračnoj luci rekao je kako se radilo o velikoj količini eksploziva.
Kako analizira BBC-jeva dopisnica Lyse Doucet, posljednji dani kolovoza među talibanima će biti označeni kao kraj američke okupacije, no za Amerikance to je dan kada se američki vojnici napokon vraćaju iz te zemlje.
Afganistanci zasad ne vjeruju obećanjima talibana da će zasnovati državu koja će poštovati ljudska prava te imati najbolji školski sustav u svijetu. Svijet će pomno promatrati što se događa u Afganistanu, ali najviše će talibane promatrati sami Afganistanci, piše Doucet.
Za tisuće onih koji su izbjegli, uključujući mnogobrojne educirane, obrazovane i pripremljene osobe koje već 20 godina žive u ratnim uvjetima, navela je da su "izgubili svoju zemlju". Izgubili su svoje snove, nade, sve što su gradili dvadeset godina i čeka nas bolno razdoblje - napisala je Doucet.
SAD je u stupnju visoke pripavnosti nakon napada koji je ubio više od 100 civila i 13 američkih vojnika nedaleko zračne luke. Mnogi od ubijenih nadali su se da bi se mogli ukrcati na jedan od zrakoplova koji je evakuirao ljude iz Afganistana, a ISIS-K je preuzeo odgovornost za napad.
BBC ističe kako su Sjedinjene Države konstantno upozoravale ne mogućnost od napada, a američki proturaketni sustav ovog je ponedjeljka presreo nekoliko raketa koje su ispaljene prema aeodromu, o čemu je obaviješten i predsjednik Joe Biden. Žrtava nije bilo.
Međunarodna zajednica održava brojne sastanke kako bi došli do odgovora što bi sada bilo najpametnije učiniti. Britanski šef diplomacije Dominic Raab rekao je da će biti održan niz sastanaka, kako među članicama skupine G7, tako i među članicama NATO saveza. U sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku očekuje se da će Francuska i Velika Britanija zatražiti od Vijeća sigurnosti uspostavu sigurne zone u Kabulu kako bi se zaštitili ljudi koji žele napustiti zemlju.
AVET NOVIH NEUGODNOSTI KRUŽI NAD PONIŽENOM AMERIKOM
premium
vijesti
sport
j2
kultura
novac
scena
video
pretplata
login
NOVE NEUGODNOSTI
Biden na dočeku tijela poginulih Amerikanaca razbjesnio javnost: ‘Ima li on važnijeg posla!?‘
Tijekom ceremonije Biden je podignuo lijevu ruku i spustio pogled na sat, što je izazvalo reakciju veterana
Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 30. kolovoz 2021. 11:07
Američki predsjednik Joe Biden gleda dolje zajedno s prvom damom Jill Biden dok prisustvuju dostojanstvenom ispraćaju posmrtnih ostataka poginulih pripadnika službe
Američki predsjednik Joe Biden gleda dolje zajedno s prvom damom Jill Biden dok prisustvuju dostojanstvenom ispraćaju posmrtnih ostataka poginulih pripadnika službe
Saul
Predsjednik SAD-a Joe Biden našao se na meti brojnih kritičara nakon što je u javnost procurila snimka kako gleda na sat tijekom ceremonije održavanja počasti američkim vojnicima koji su ubijeni u samoubilačkom napadu ISIS-K u četvrtak u Kabulu, piše Daily Mail.
image
Američki predsjednik Joe Biden (C) prisustvuje dostojanstvenom ispraćaju posmrtnih ostataka poginulih pripadnika vojske u zračnoj bazi Dover u Doveru, Delaware
Saul Loeb
Predsjednik je u nedjelju ujutro nenajavljeno otputovao u zrakoplovnu bazu Dover u Delawareu nakon što su lijesovi 13 pripadnika vojske SAD-a ubijenih u napadu vraćeni u Sjedinjene Države.
image
Američki predsjednik Joe Biden i drugi dužnosnici prisustvuju dostojanstvenom prijenosu posmrtnih ostataka poginulih pripadnika vojske u zračnoj bazi Dover u Doveru, Delaware
Saul Loeb/AFP
Stajao je u tišini, s desnom rukom na grudima, dok su iz aviona C-17 Globemaster izvađeni lijesovi koji su bili ogrnuti američkom zastavom.
Tijekom ceremonije Biden je podignuo lijevu ruku i spustio pogled na sat, što je izazvalo reakciju veterana i konzervativnih komentatora.
image
Lijes sa zastavicom i posmrtnim ostacima poginulih pripadnika službe postavljena je unutar transportnog vozila dok američki predsjednik Joe Biden prisustvuje dostojanstvenoj ceremoniji
Saul Loeb/AFP
"Čini se da mu je bilo neugodno jer je morao pokazati malo poštovanja prema ovim američkim herojima", napisao je veteran Samuel Williams.
VEZANE VIJESTI
12309721Video icon
KAOS U AFGANISTANU
Nekoliko projektila ispaljeno na kabulski aerodrom; Amerikanci: Presreo ih je proturaketni sustav
POGINULO IH JE 13
Biden sa suprugom u zračnoj bazi odao počast američkim vojnicima koji su ubijeni na napadu u Kabulu
Looks like he was being inconvenienced by having to show some respect for these American Heros. https://t.co/omAs3CIqjj
— Samuel Williams (@votesamuelwill1) August 29, 2021
Veteran mornarice J. Larry Hanna napisao je: "Biden je, dok su kovčezi prolazili ispred njega, morao pogledati na sat. Ima li on nešto važnije u tim trenucima?"
As a veteran I too hoped never to have to see this again. Biden, as the caskets passed before him, had to glance at his watch. Does he have something more important? A Mother whose son was in one of those caskets said: "Biden is a feckless, Dementia ridden piece of crap." I agree
— J Larry Hanna🇺🇸 (@JLarryHanna) August 30, 2021
Republikanci su također kritizirali predsjednika.
Teksaški zastupnik Ronny Jackson, umirovljeni admiral mornarice, napisao je na Twitteru: "Očigledno da naš vrhovni zapovjednik ima pametnijeg posla od odavanja časti 13-orici pripadnika vojske. Zgrožen sam! Bog blagoslovio ove heroje i njihove najmilije. Zaslužili su bolje".
Apparently our Commander-in-Chief has better things to do than honor the 13 service members who died on his watch? I’m DISGUSTED! God bless these heroes and their loved ones. They deserved better. pic.twitter.com/Ciuymtby3N
— Ronny Jackson (@RepRonnyJackson) August 29, 2021
Podsjetimo, tijekom vikenda su objavljena i imena poginulih - Max Soviak (22), Ryan Knauss (23), Hunter Lopez (22), Rylee McCollum (20), David Lee Espinoza (20), Kareem Nikoui (20), Jared Schmitz (20), Daegan Page (23), Taylor Hoover (31), Humberto Sanchez (22), Johanny Rosario (25), Dylan Merola (20) i Nicole Gee (23).
U HRVATSKOJI IMA I PROGRESA
DNEVNIK.hr Retweeted
Koronavirus.hr
@koronavirus_hr
·
U protekla 24 sata zabilježeno je 139 novih slučajeva pa je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 3.014. Među njima je 427 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 55 pacijenata. Preminulo je šest osoba.
KAKVE SVE NADONJE UPRAVLJAJU OVOM NESRETNO SEDMOSTOLJETNOM ZEMLJOM !!!
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/dodikov-prijedlog-za-bih-dobronamjeran-je-ali-nece-proci-jer-ova-druga-dvojica-to-ne-zele-
KADA PRIVREDA TONE, GLAD ZA BANKOVNOM HARTIJOM RASTE, SA SVIM POSLJEDICAMA
POČELE STIZATI OBAVIJESTI
VELIKI UDAR NA STANDARD: BANKE SMANJUJU PREŠUTNE MINUSE, 840.000 LJUDI U STRAHU OD DUŽNIČKOG ROPSTVA
Građani su krajem lipnja uglavnom u prešutnom minusu bili 6,3 milijardi kuna
Piše: Novac.hr/HinaObjavljeno: 30. kolovoz 2021. 10:28
Nakon što je krajem srpnja HNB najavila da će se mijenjati režim odobravanja minusa na tekućem računu, na adrese građana počele su stizati obavijesti banaka da će im za dva mjeseca ili najkasnije od početka iduće godine smanjiti takozvane prešutne minuse, piše u ponedjeljak Večernji list.
Istodobno, banke im nude odobravanje kredita na godinu dana kojim će zatvoriti iznos smanjenog prekoračenja. Banke, naime, nude dvije vrste minusa – dopuštene i prešutne. Dopuštene koristi samo 32 tisuće građana, a prešutne njih čak 840 tisuća i njihovo će im smanjenje značiti veliki udar na standard.
HNB tvrdi da pokreće izmjenu zakona kako bi se korisnike prešutnih minusa zaštitilo od previsokih kamata, no ostalo je nejasno kako su se ljudi uopće našli u situaciji da im banke zaračunavaju kamatu koja je dva puta viša od zakonom najveće dopuštene?
Kamate na prešutna prekoračenja kreću se, naime, od 8,11 do šokantnih 17,4 posto! U prosjeku su oko 11 posto. A zakon koji su donijeli bivši SDP-ovi ministri financija Slavko Linić i Boris Lalovac zabranio je bankama da građanima zaračunavaju kamate iznad najveće dopuštene, što je trenutačno 8,11 posto!
U situaciji kad je kamatna stopa na štednju oko 0,005 posto, a država se u kolovozu zadužila uz kamatu od 0,01 posto, zaračunavanje kamate na prešutne minuse od 11, 15, 17,4, ali i od 9 posto izgleda kao pljačka.
Građani su krajem lipnja uglavnom u prešutnom minusu bili 6,3 milijardi kuna, za što su bankama u godinu dana platili ili će platiti najmanje 630 milijuna kuna kamata. Da su taj novac putem trezorskih zapisa banke posudile državi, od njega bi na kamatama dobili samo 630 tisuća kuna! A što je najgore – ljudima uopće nije jasno otkud odjednom prešutni minusi kojima ih deru.
HNB je odlučio reagirati kad su otkrili da se 95 posto svih minusa na tekućem računu odobrava mimo odredbi o najvećoj dopuštenoj kamati.
HNB ističe da su banke odobrile svojim klijentima 94 tisuće dopuštenih minusa kod kojih je najveća kamata 8,11 posto i 1,7 milijuna prešutnih minusa za koje ne postoji ograničenje kamate. Srećom, ipak nisu svi koji su to mogli ulazili u minuse – dopuštene koriste 32 tisuće od 95 tisuća, a prešutne njih 840.000 od ukupno 1,7 milijuna, donosi Večernji list.
KADA SE KLASNOM SUSTAVU IZMIĆE TLO POD NOGAMA ...
Donald Trump, prizor iz Kabula i pripadnik talibana
‘UGOVOR S VRAGOM‘
Kako su SAD kapitulirale u Afganistanu: Sve je pokrenuo kobni Trumpov sporazum s talibanima
Trebaju li Sjedinjene Države donositi ključne odluke vanjske politike u Kongresu, umjesto da su prepuštene predsjedniku?
Piše: Gojko DrljačaObjavljeno: 30. kolovoz 2021. 08:58
Bivši američki predsjednik Donald Trump sada žestoko kritizira Joea Bidena zbog kaosa u Afganistanu, ali rekonstrukcija njegove osobne politike prema Talibanima razotkriva kako je zapravo došlo do vojne, političke, socijalne i nadasve humanitarne katastrofe. Greška je pak predsjednika Bidena politika kontinuiteta tj. provođenje Trumpovih dogovora.
Ključni je stoga problem prema mišljenju Kori Schake, ekspertice za vanjsku politiku koja je radila za američki National Security Council i State Department u administraciji Georgea W. Busha, u tome što su ključne odluke u Afganistanu praktično donesene bez konzultacija s Kongresom; provođena je osobna volja dvaju predsjednika; Trumpa pa Bidena. Pri tome treba voditi računa kako su pojedini dijelovi dogovora s Talibanima toliko su kontroverzni da su male šanse kako bi tako nešto moglo proći kroz Kongres, najvažnije tijelo američkog demokratskog sustava. Donosimo ključne elemente bizarnog dogovora Trumpa s Talibanima koje je Biden slijepo slijedio. Taj sporazum svojedobno su slavile međunarodne institucije kao povijesni mirovni sporazum.
S obzirom na to da se Trump zalagao za napuštanje Afganistana još u 2011. godini bilo je potpuno očekivano da će po dolasku u Bijelu kuću krenuti u realizaciju te političke ideje. Nije uživao podršku Pentagona za brzi izlazak te je nestrpljivo tražio dogovor s drugom stranom u sukobu, a za sebe je, naravno, mislio da je rođeni dealmaker. Nije problem u tome što je Trump svoju administraciju okrenuo prema pokušaju diplomatskog dogovora, nego u tome što se taj dogovor trebao dogoditi s terorističkom organizacijom. Time se svjetska sila, koja je pretendirala štititi svjetski poredak, uplela u pregovore na način koji je Talibanima dao priliku manipulirati najjačima na svijetu.
Što je Trump obećao talibanima
Trump se dogovorio s Talibanima da koalicijske snage napuste Afganistan u samo 14 mjeseci te prekinu vojnu potporu afganistanskoj vojsci i sigurnosnim snagama. Trump je čak obećao Talibanima da se više neće miješati u unutrašnja pitanja Afganistana. Da bi stvar bila gora, Trump je na traženje Talibana natjerao Afganistan da oslobodi 5000 Talibana. Prema sporazumu, pušteno je i 1000 talibanskih zarobljenika, ali pak se radilo o omjeru 5:1.
Najšokantnije je to što za američke saveznike u Afganistanu nije u dogovoru s Talibanima osigurao ništa esencijalno. Talibani su i dalje slobodno smjeli oružano napadati afganistansku vladu, njezina tijela, vojsku i policiju. Drugim riječima, dogovor je Talibanima bio zeleno svjetlo za nastavak nasilja prema svima drugima osim prema Sjedinjenim državama odnosno koalicijskim snagama. Talibani su stoga nastavili s teroriziranjem, pa i ubijanjem, civila, što deal Donalda Trumpa nije prepoznavao kao supstancijalno kršenje sporazuma.
Dogovor s Talibanima predvidio je njihovu obvezu sprečavanja Al Qaede i drugih terorističkih organizacija da ugroze sigurnost koalicijskih snaga, ali je nakon bombaškog napada u Kabulu postalo jasno kako je to možda nešto najgluplje što su Sjedinjene države potpisale u dugoj diplomatskoj povijesti. Zašto bi se od Talibana – koji su u osnovi ustrojeni kao teroristička organizacija – očekivalo da kontrolira druge terorističke organizacije te ih se dovodi u poziciju da oni osiguravaju američku sigurnost?
'Vratit ćemo se'?
Treba dodati kako je Trump ipak, slaveći sporazum s Talibanima, u jednom trenutku izjavio: „Ako se dogode loše stvari, vratit ćemo se natrag sa snagom koju nitko nije vidio“. Bilo bi zanimljivo vidjeti da li bi Trump doista reagirao kako je obećao da je bio predsjednik u trenutku preuzimanja Kabula, ali sada je to nebitno. Predsjednik Biden nije vidio problem u tome što se dogodilo nešto loše u finalnim danima realizacije „mirovnog sporazuma“ s Talibanima, nego je i dalje inzistirao na njegovu provođenju.
Bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost H. R. McMaster opisao je dogovor s Talibanima ovim riječima: „Naš državni tajnik potpisao je ugovor o predaji s Talibanima. Ovaj kolaps vezan je uz kapitulaciju 2020. godine. Talibani nas nisu pobijedili. Mi smo porazili sami sebe“.
Potencijalna kandidatkinja za američku ambasadoricu Nikki Haley usporedila je dogovor s Talibanima s „ugovorom s vragom“. U izjavama na CBS-u pomalo je relativizirala svoje izjave, ali ne previše: „Postoje vremena kada morate pregovarati s vragom, ali s vragom pregovarate s pozicija snage. Ne progovarate s točke slabosti. Mi doslovno sada nemamo situaciju kakvu bi trebali s Talibanima“.
GRAD ZAGREB TRAŽI POVRAT 277 MILIJUNA KUNA ( ŠTO JE SANADER KONTRA BANDIĆA ?))
GRAD ŽELI OTETI NOVAC
Doznajemo: Tomašević traži od ‘bandićevaca‘ 277 milijuna kuna izvučenih kroz poznate afere
U ime Grada Zagreba sudu su podnijeli zahtjeve u svim postupcima u kojima je Grad Zagreb financijski oštećen
Piše: Slavica LukićObjavljeno: 30. kolovoz 2021. 07:45
Tomislav Tomašević i Milan Bandić
Tomislav Tomašević i Milan Bandić
Od donedavno najbližih suradnika preminulog gradonačelnika Milana Bandića u zagrebačkoj gradskoj upravi, kao i od vlasnika tvrtki koje su se okoristile u nezakonitim poslovima s Gradom Zagrebom, nova zagrebačka vlast na čelu s Tomislavom Tomaševićem traži da u gradsku blagajnu vrate nešto više od 227 milijuna kuna opljačkanog novca, preciznije 227,262,768 milijuna kuna. Tomaševićeva gradska uprava traži povrat novca koji je izvučen u aferama javnosti poznatima kao Agram, nadstrešnice, Krašograd, suhi led i pročistač.
Iz ureda zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića potvrđeno nam je da je nova gradska uprava uime Grada Zagreba podnijela imovinsko-pravne zahtjeve u svim postupcima u kojima je, prema USKOK-ovim optužnicama Grad financijski oštećen. Pri podnošenju zahtjeva za povrat opljačkanog držali su se, tvrde, onih USKOK-ovih optužnica koje je sud dosad potvrdio i iznosa za koje USKOK u tim optužnicama tereti optužene suradnike pokojnog gradonačelnika Bandića, vlasnike tvrtki koje su se nezakonitim poslovima okoristile, ali i pojedine sudske vještake i odvjetnike koji su sudjelovali u sklapanju kriminalnih poslova.
"Naša je odgovornost da opljačkani gradski novac tražimo natrag u gradsku blagajnu jer to je novac naših građana", potvrdili su nam iz ureda zagrebačkoga gradonačelnika.
Iako su sve optužnice na kojima aktualna gradska vlast temelji svoja imovinsko-pravna potraživanja potvrđene još za Bandićeva života, bivša gradska uprava propustila je podnijeti zahtjeve za povrat opljačkanog novca. Teško je, naime, bilo očekivati da će Bandić i njegovi najbliži suradnici iz zagrebačke gradske uprave protiv sebe samih podnositi zahtjeve za povrat opljačkanog novca.
Čekaju se presude
Mnogi od njih i danas su zaposlenici gradske uprave iako više nisu na funkcijama na kojima su bili u Bandićevo doba. Također valja pojasniti da će iznose koje Tomaševićeva gradska uprava potražuje u ovim imovinsko-pravnim zahtjevima biti moguće naplatiti samo kada i ako djela za koja ih USKOK tereti budu potvrđena pravomoćnim sudskim presudama.
Imovinsko-pravnim zahtjevom u aferi Agram Tomaševićeva zagrebačka gradska uprava traži povrat 20,314.453 kune, od čega 20,296.488 kuna od prvookrivljene bivše zamjenice pročelnice Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić, desetookrivljene bivše načelnice Odjela za pravne poslove u istom uredu Koraljke Rožanković Uremović te direktora tvrtke Bramgrad projekt Branka Mihaljevića. Posebnim imovinsko-pravnim zahtjevom vezanim uz aferu Agram Tomaševićeva gradska uprava traži od bivšeg pročelnika Bandićeva ureda, Mire Lace, i glavnog tajnika zagrebačkog sportskog saveza Zdenka Antunovića da u gradsku blagajnu vrate 17.965 kuna, za koliko su je, prema optužnici USKOK-a, oštetili.
nedjelja, 29. kolovoza 2021.
KAOS U ATENI
Na nogama 7000 prosvjednika, policija uzvratila vodenim topovima: ‘Nismo protiv cjepiva, ali smo protiv fašizma!‘
Bolničarka Lina ističe da će se zdravstveni sustav urušiti ako svim zdravstvenim radnicima koji se odbiju cijepiti odrede prekid rada
Piše: HinaObjavljeno: 29. kolovoz 2021. 23:27
Oko 7000 ljudi prosvjedovalo je u nedjelju u središtu Atene protiv obveznog cijepljenja zdravstvenih djelatnika protiv koronavirusa koje stupa na snagu u srijedu.
Prosvjednici okupljeni u grčkom glavnom gradu nosili su nacionalne zastave i transparente na kojima je među ostalima pisalo: "Nismo protiv cjepiva, ali smo protiv fašizma" ili "Živjela demokracija".
Anti-vax protest in Athens....https://t.co/c5K37jYJpV pic.twitter.com/NGzW7KUMb9
— Osler (@osler78) August 29, 2021
image
Louisa Gouliamaki/AFP
image
Louisa Gouliamaki/AFP
image
Louisa Gouliamaki/AFP
"Suludo je što su mi prisilno odredili prekid rada jer se odbijam cijepiti dok sam mjesecima pomagao u suzbijanju epidemije i radio u jako teškim uvjetima", rekao je vozač hitne pomoći Christos Bakakios.
Bolničarka Lina ističe da će se "grčki zdravstveni sustav urušiti ako svim zdravstvenim djelatnicima koji se odbiju cijepiti odrede prekid rada".
"Bolnice su već opterećene, to nema nikakvog smisla" dodala je.
image
Louisa Gouliamaki/AFP
image
Louisa Gouliamaki/AFP
image
Louisa Gouliamaki/AFP
Grčka vlada je poduzela mjere kako bi potaknula veći broj ljudi da se cijepe i da se zaustavi širenje delta varijante koronavirusa.
VEZANE VIJESTI
Justin Trudeau
PREMIJER U NEVOLJI
Trudeau raspisao prijevremene izbore, kampanju mu svako malo prekida svjetina ogorčena covid mjerama
SUDAR GENERACIJA
Gleda li Europa što se događa u Francuskoj? Na djelu je hladni građanski rat protiv liberticida koji čeka i nas
Djelatnici domova za starije su od 16. kolovoza obvezni cijepiti se.
Deset djelatnika jednog doma za starije u Volosu, u središtu zemlje, suspendirani su jer su se odbili cijepiti.
image
Louisa Gouliamaki/AFP
image
Louisa Gouliamaki/AFP
image
Louisa Gouliamaki/AFP
image
Louisa Gouliamaki/AFP
Više od 5,7 milijuna od 10,7 milijuna stanovnika Grče je u potpunosti cijepljeno, ali širenje delta varijante u zemlji zabrinjava.
U nedjelju je u Grčkoj bilo oko 1500 novih slučajeva koronavirusa, a u bolnicama ima više od 300 ljudi na respiratoru.
Više od 13.600 ljudi umrlo je u Grčkoj od posljedica zaraze koronavirusom.
GLOBUSOV IZBOR VODEČIH INTELEKTUALACA HRVATSKE
Tko su ljudi koji mijenjaju naše društvo? Ovo je deset najutjecajnijih hrvatskih intelektualaca!
Akademici smatraju da imamo malo dobrih intelektualaca i mnogo velikih blefera
Piše: Boris OrešićObjavljeno: 29. kolovoz 2021. 20:52
Među intelektualcima u Hrvatskoj jako je malo onih čiji glas redovito dopire do javnosti. U novinarskim krugovima često se može čuti kako u medijima stalno istupaju jedni te isti ljudi, što i nje posve točno jer ipak svako malo priliku da kažu svoje mišljenje dobivaju i stručnjaci za pojedina područja čija imena široj javnosti nisu poznata. Neki od njih, što su više u medijima, s vremenom postaju javno prepoznatljivi.
Ipak točno je da se neki intelektualci – najčešće stručnjaci za politiku, gospodarstvo, razne društvene fenomene, a u zadnje vrijeme i goruća epidemiološka, ekološka i zdravstvena pitanja – u medijima pojavljuju daleko češće od ostalih. Novinari će reći da je to zato što upravo ti ljudi najhrabrije i najjasnije iznose svoje misli i uredno se odazivaju na novinarske pozive za razliku od onih koji se ne javljaju na telefone, odbijaju davati izjave i intervjue, a kada i govore, mjere svaku riječ pazeći da se nikome ne zamjere pa na kraju malo toga kažu i budu dosadni.
I stoga će novinari kada im treba nečije relevantno mišljenje o nekoj temi radije riječ dati onim rijetkima koji su im provjereno dostupni i zanimljivi. Ti ljudi svakako ispunjavaju svoju ulogu intelektualca u društvu da pojašnjavaju neke stvari publici koja o tome zna daleko manje od njih. Pitanje je što je s onima koji navodno mnogo znaju i imali bi što reći, ali to ne čine. Možda neke od njih novinari nepravedno zapostavljaju, neki su vjerojatno po prirodi samozatajni te im je od javnog izlaganja draža njihova privatnost i anonimnost.
Neki su pak potpuno posvećeni znanstvenom istraživanju i radu na sveučilištu i svu svoju intelektualnu energiju usmjeravaju u to, a u javne se rasprave uključuju samo povremeno, kao autoritativni stručnjaci za specifično područje. No zasigurno ima i onih koji mogu sebe smatrati intelektualcima, ali nemaju što reći a da to već netko drugi nije više puta izgovorio. Može li se nekoga uopće smatrati pravim intelektualcem ako nije spreman izaći iz svoja četiri zida i svoja znanja podijeliti sa zajednicom u kojom živi?
Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža intelektualce definira kao osobe koje se bave umnim radom, koje se ističu naobrazbom, znanjem i sposobnošću mišljenja. Dalje navodi kako se u sociologiji intelektualcima smatraju ljudi koji stvaraju ideje i u njima žive. U širem smislu to su, prema Hrvatskoj enciklopediji, svi oni koji pridonose stvaranju, potvrđivanju i širenju vrijednosti, svjetonazora i spoznaje, osobito onih koji sadrže aksiološke i filozofske konzekvencije. Izraz intelektualci u javni je govor prvi put ušao 1898. u Francuskoj kada je skupina uglednih osoba poput Émilea Zole i Marcela Prousta istupila protiv političke nesnošljivosti i očitovala se “Manifestom intelektualaca u prilog Dreyfusu”.
“U tom su smislu intelektualci bili oni koji su, oslanjajući se na svoj ugled i stvaralački autoritet u područjima umjetnosti, književnosti i znanosti, nastojali izraziti i promicati nove ili obraniti stare vrijednosti. Talijanski filozof, političar i teoretičar politike iz prve polovice 20. stoljeća Antonio Gramsci zastupao je tezu da su svi ljudi intelektualci, ali da svi ne obavljaju intelektualnu funkciju u društvu. U suvremenim sociološkim analizama se umjesto univerzalnih intelektualaca – koji zagovaraju transcendentne, apsolutne i bezvremene vrijednosti kao što su razum, istina i pravda – govori o specifičnim intelektualcima koji se angažiraju za posve stvarne i raznolike ciljeve svojstvene modernim pluralističkim društvima kao što su socijalna pravda, ljudska pravda, mirovna nastojanja, prava žena, prava manjina, etička upotreba znanosti, ekološka odgovornost…”, piše Hrvatska enciklopedija.
Hrvatskim se akademicima, kao vodećim intelektualcima u državi, često zamjera što svoje stavove nerado dijele sa širom javnosti, nego se većinom drže uskih akademskih krugova. Je li to baš tako i koji su razlozi da se većinu članova HAZU-a rijetko kada glasno čuje, a njihove poruke nemaju velikog odjeka? Odgovore smo potražili od samih akademika, pokušali smo kontaktirati s njih desetak, ali smo ih dobili trojicu. Tako smo opet riječ dali onima koji su bili spremni govoriti dok onima koji nisu nećemo zamjeriti s obzirom na to da su ljudi starije dobi u skladu s kojom im zdravstveno stanje možda ne dopušta da razgovaraju s novinarom onda kad se njemu prohtije.
“Intelektualac bi trebao biti prisutan u javnosti. Ima ljudi koji su samozatajni, ali uloga intelektualca je da u društvu govori ono što misli, ali mora imati hrabrosti da stvarno kaže ono što misli, a ne da nekome podilazi. I da argumentira ono što govori. Nijedna vladajuća struktura u Hrvatskoj ne želi čuti drugačije mišljenje. Svaka je autistična. Čuje samo ono što ona govori i želi napraviti. Javni interes joj je na desetom, a trebao bi biti na prvom mjestu”, tvrdi ugledni znanstvenik, akademik Vlatko Silobrčić, te dodaje kako je akademska elita pak nedovoljno artikulirana u izražavanju svojih stavova.
“Na primjer Senat Sveučilišta u Zagrebu, koji broji 70 ljudi, donosi odluke o kojima se prethodno ne razgovara i glasuje bez rasprave. Senat koji je dva puta birao isto vodstvo Sveučilišta krivo je radio svoj posao. To znači da akademska zajednica u Zagrebu nije formirana na zdravim kriterijima i oportunizam je glavni način funkcioniranja. Imam 86 godina i u znanosti sam od 1955. godine. Ni jedna garnitura koja je vladala, ni u Jugoslaviji niti u Hrvatskoj, nije imala za znanstvenu zajednicu svjetske kriterije. Veći dio članove te zajednice, po svjetskim kriterijima, tu ne pripada. Puno je manje pravih intelektualaca nego što se čini”, govori Silobrčić, koji smatra da su i mediji zatvoreni.
“Upozoravao sam medije da bi trebali dati više prostora za promociju znanstvenog načina razmišljanja jer je to najvredniji dio znanosti. Ne možeš donijeti odluku ako ne znaš koji ti je cilj. U našim školama se ne razvija kritičko razmišljanje, nego memoriranje onoga što se čuje. Čitam portale i primjećujem da u medijima ipak ima prostora za one intelektualce koji su apsolutni pošteni i etični, odnosno moralni kao profesionalci. Kao primjer ću navesti svog prijatelja znanstvenika Ivana Đikića. On bi mogao biti model intelektualca, ali nije prihvaćena moja ideja da on održi predavanje na Akademiji. Većina ljudi u akademskoj zajednici ne želi promjene jer su svjesni da su tamo gdje im nije mjesto i da imaju brojne privilegije pa stoga oportunistički brane svoje stolice”, zaključuje Silobrčić.
Akademik Pavao Pavličić pak smatra da to što mnogi hrvatski intelektualci ne istupaju u javnosti nije njihov problem.
“Možda svi mi od intelektualaca očekujemo suviše. Kada se pojavi neki problem u javnosti, ljudi će o tome pitati pisca, a ne kipara ili pjevača. To je uvriježena ideja jer su kod nas u 19. stoljeću pisci bili prosvjetitelji, i to ih i danas prati kao sjena. Od pisca je možda nepravedno tražiti da o svemu ima mišljenje. Čovjek se jednostavno u nekim područjima ne snalazi. A tu je i pitanje temperamenta. Netko će se potruditi sam da mu mišljenje dospije u javnosti, a netko će čekati da ga pitaju. Pitanje je koliko netko vjeruje u važnost vlastitih stavova i koliko misli da oni moraju dospjeti do drugih ljudi, a koliko su samo njegovi. Novinari zovu uvijek iste ljude. I mene su znali često zvati pa sam ih pitao zašto me zovu. Odgovorili su mi da je to zato što ima jako malo ljudi koji znaju reći nešto ukratko, u jednu minutu koliko je predviđeno vrijeme, a ne u 15 minuta. A na kraju je i pitanje koliko je utjecajno mišljenje nekoga tko sudi u javnosti o svemu i svačemu”, prokomentirao nam je akademik Pavličić.
“Da bi netko mogao istupati u javnosti, mora ga netko pozvati i mora biti siguran da neće biti pozvan na odgovornost nakon što je nešto rekao”, ističe akademik Josip Bratulić.
image
Josip Bratulić
CROPIX
“Naša riječ nije stvarala tamnice niti je otvarala sudove, ali ponekad je bila ili prešućena od nas samih jer nas nitko nije pitao ili je shvaćena onako kao nismo rekli, a nismo imali načina objasniti što smo mislili te da su ljudi krivo shvatili naše mišljenje. Svijet se stalno mijenja, ali ponekad ne vidimo da se mijenja nabolje. Svi koji su došli na vlast su rekli da će promijeniti stvari nabolje, a kada su osvojili vlast su ih mijenjali po svojim koncepcijama ili kako očekuju oni koji su ih ispromovirali. Neki od nas su glasni. Ako nas pitaju, mi ćemo odgovoriti. Ima onih koji žele da ih se čuje. A nekad su naše riječi i zaustavljene i od urednika koji su tražili svoj mir i sigurnost, a ne samo istinu koju smo mi rekli. A za intelektualca koji promišlja svijet istina je važnija od njegove slave, često i od njegova osobnog probitka, pa čak i od života”, naglašava akademik Bratulić.
Kao istaknuti predstavnik akademske zajednice rektor Sveučilišta Vern prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila – geopolitički analitičar i stručnjak za međunarodnu sigurnost – potvrđuje kako se u hrvatskom društvu osjeti nedostatak ekspertskog mišljenja, što je posljedica ubrzane proizvodnje informacija u suvremenom svijetu gdje eksperti ne dolaze do izražaja, a prije su za to imali mogućnost.
image
Vlatko Cvrtila
CROPIX
“U etičkom kontekstu novinarstva uvijek se traži mišljenje jedne i druge strane. Uobičajeno je bilo da se u odnosu na neka društvena pitanja pozivaju eksperti koji će dati svoje ovlašteno ekspertsko mišljenje o nekoj situaciji. Pojavom ove ubrzane proizvodnje informacija i populističkih medijskih platformi, ekspertsko mišljenje je ispalo iz te matrice jer više nije potrebno. Dat ću primjer kampanje o Brexitu u Velikoj Britaniji gdje su zagovornici Brexita tvrdili da će se uštedjeti ogroman novac koji će se uložiti u zdravstveni fond, dok su stručnjaci i bivši ministri financija upozoravali da to nije točno, no ta se informacija nije probila do publike. Zagovornici Brexita su uspjeli diskvalificirati stručnjake iz javnog prostora. Tako da danas, u toj ogromnoj liberalizacija medija, dio medija koristi, a dio zaobilazi eksperte jer im njihovo mišljenje ne odgovara. U takvoj situaciji, kada eksperti ponekad dođu u središte pozornosti, oni naprave autocenzuru i isključe se iz javnog prostora jer ne vide svrhu ni smisao utjecaja svoga znanja na određene društvene procese”, govori Cvrtila i napominje kako u nekim situacijama kada je potrebno brzo prenijeti informaciju novinari ne stignu komunicirati s ekspertima.
Prema njegovu mišljenju, nije dobro da se u javnosti stalno pojavljuju isti ljudi. Dobro je, smatra, da postoji pluralizam u javnim raspravama i bilo bi bolje da više eksperata sudjeluje u tim raspravama je jer taj dijalog danas ograničen zbog malog broja stručnjaka koji se pojavljuju u javnom prostoru.
Nagrađivana znanstvena novinarka Jutarnjeg lista Tanja Rudež kaže da u svom novinarskom radu uglavnom komunicira sa znanstvenicima koji su intelektualci, ali većinom vrlo oprezno istupaju u javnosti i uvijek paze da se nekome ne zamjere.
“Ne razumijem taj strah kod ljudi koji rade u javnim institucijama, imaju sigurne pozicije i žive jako dobro u odnosu na prosjek zemlje. Stoga ne razumijem zašto otvorenije ne istupaju o nekim problemima. Možda je to posljedica socijalizma i rata da ljudi prilikom javnih istupa paze na svaku rečenicu, a možda je to dio mentaliteta. Društva napreduju kroz polemike i rasprave i zato mislim da bi intelektualci trebali više istupati. A i novinari često rade u brzini pa zovu one koji su spremni govoriti. Dogodi se da jedan novinar otkrije neku novu osobu koja je spremna govoriti, a onda to drugi vide i zovu tu osobu. A tu je i stav prema novinarima i medijima – ljudi ne vole novinare, ali su im mediji važni. Misle da novinari trebaju otkrivati afere. A novinari su na slobodnom tržištu i puno su izloženiji od tih osoba koje bi svojim autoritetom trebale upozoriti na neku nepravilnost”, ističe Tanja Rudež. Kao primjer navodi svoje pisanje o etičkim problemima u znanosti. Tada zove ljude iz akademske zajednice koji joj, otkriva nam, najčešće ne žele govoriti pod imenom i prezimenom odnosno ne žele istupati da ne bi sebi na bilo koji način naštetili.
“Mislim da na Zapadu ljudi puno otvorenije govore nego u Hrvatskoj. Intelektualci bi trebali otvorenije istupati jer ovako izbjegavanjem medija otvaraju prostor onima koji nisu kompetentni, ali se rado javljaju medijima i onda se svi ljute na medije zašto prenose te ljude. Mediji bi rado uključili u tu raspravu i druge intelektualce kada bi oni htjeli otvoreno i javno iznositi svoje stavove”, naglašava Tanja Rudež. Kao svijetao primjer navodi znanstvenika Ivana Đikića, koji joj, svaki put kada ga nazove, otvoreno kaže što misli, ponekad i na svoju štetu. No, Đikić je, podsjeća Rudež, više puta rekao da je njegova dužnost kao intelektualca javno istupati.
VEZANE VIJESTI
Film ReminiscenceVideo icon
PIŠE JURICA PAVIČIĆ
Reminiscence: Zanimljiva atmosfera i ideja, ali pripovijedanje je konfuzno. Prava šteta
ZAVRŠNA RIJEČ
Nekoliko čvrstih razloga za prikazivanje serije o NDH koju HRT godinama ‘drži u bunkeru‘
“Istaknula bih i akademika Vlatka Silobrčića, koji nije konformist i koji je uvijek spreman istupiti u javnosti osobito o temama akademske čestitosti. On je primjer čovjeka s dosta godina i iskustva koji se ne libi biti pravi intelektualac koji govori što misli pogotovo o temama o kojima jako puno zna. Takvih nam ljudi zapravo nedostaje u Hrvatskoj”, zaključuje Tanja Rudež te dodaje kako je konformizam koji vlada u akademskoj zajednici često i odraz nekompetencije njezinih članova.
Politička novinarka i komentatorica Jutarnjeg lista Ivanka Toma smatra da javno djelovanje nije glavna odlika intelektualca.
“A zašto tako malo njih istupa u javnosti? To je zato što stručnjaka za određena područja nema previše, barem ne u svim područjima. Kao drugo, postoji autocenzura i mnogi intelektualci sami sebi ne daju prostora za javno istupanje jer se boje nekome zamjeriti i misle da je pametnije šutjeti i ne iznositi stav nego si nekim javnim istupom ugroziti ambiciju. Mislim da je najmanji broj onih koji nemaju nikakve afinitete za javne nastupe i radije se drže svoje anonimnost i rade u miru i tišini”, kaže nam Ivanka Toma. Upozorava i na činjenicu da u novinarstvu, pogotovo dnevnom, u kojem novinar mora biti brz i nema vremena cijeli dan potrošiti na moljakanje ljudi da mu nešto kažu, novinar poseže za onima za koje zna da će reagirati.
ŽARKO PUHOVSKI
image
Žarko Puhovski
CROPIX
Angažirani intelektualni “provokator”, s radnim vremenom od 0 do 24.
Filozof, politolog i aktivist prof. dr. sc. Žarko Puhovski, javnosti najpoznatiji kao politički analitičar, od svih je hrvatskih intelektualaca najagilniji i najhrabriji kada treba izreći mišljenje o bilo kojem društvenom i političkom pitanju. Munjevito reagira – bilo na novinarski zahtjev ili samostalno, pisanjem članka za javne medije – na aktualne događaje i probleme. Nikad neće reći: “Pričekajmo pa ćemo vidjeti.” Ima dovoljno intelektualne čvrstine i samouvjerenosti da odmah iskaže jasno i razgovijetno svoj sud o čemu, makar ga poslije morao revidirati.
Ne boji se komentirati ad hoc, kad situacija još nije sasvim jasna i kad sve činjenice još nisu izišle na vidjelo (što se mnogi ne usuđuju), ne strahuje od toga da će mu poslije spočitavati da je kontradiktoran, da prerano prosuđuje i da srlja u zaključke. Naime, lako je biti pametan i “racionalan” post festum, kad se o nekom događaju važnom za javnost već sve razjasni i kad se zaključci sami od sebe daju. Teško je, naprotiv, biti dovoljno kompetentan, pronicav i otvoren da odmah, nakon prvog pogleda, dok sve još vrije i dok se još ništa pobliže ne zna, izneseš analizu, preliminarni sud i prognozu, moguće i vjerojatne scenarije raspleta – bilo afere, skandala ili političkoga sukoba.
Puhovski je elokventan i tako dobro informiran o zbivanjima u politici i društvu (a upravo to znači pravi intelektualni rad) da je, moglo bi se reći, živa enciklopedija “sadašnjosti”. Svaku tvrdnju potkrepljuje verificiranim podacima i logično izvedenim argumentima. Uostalom, filozof je.
Mnogi će na njega odmahnuti rukom i reći onako prostački da je “posvuduša” jer je sveprisutan, ali Puhovski nije estradno naklapalo ni politički parazit kojima je Facebook privatna kanalizacija za slanje neurednih misli u javnost. Puhovski nema strah od autoriteta i nimalo se neće suzdržavati da gotovo simultano s nekim važnim društvenim zbivanjem iskaže svoj sud – recimo, o predsjedniku države kad “podivlja”, o premijeru kad mu otkriju novoga korumpiranog ministra, o predsjedniku Vrhovnog suda kad iziđe na vidjelo da je bogat kao tajkun…
On nije intelektualni oportunist. Naprotiv, čak bi se moglo slikovito reći da je intelektualni “avanturist” – ne boji se novoga ni stranoga, bez okolišanja zabada svoj analitičko-kritički nos u sve, ne strahuje od toga da će nešto “prerano reći”, da će se izlanuti. Posve suprotno, možda se najviše boji da ne “zakasni” u iznošenju svojega suda u javnost, jer voli biti na čelu kolone. Ima tu čak i intelektualnog ekshibicionizma i kompeticije. Uvijek nastoji biti prvi koji će javno zakukurikati, ako treba i prerano i krivo.
I još nešto vrlo važno: Puhovski do kraja, potpuno, zadovoljava jedan od najvažnijih kriterija javnoga intelektualnog djelovanja – društveno je angažiran. On aktivno zastupa, koju god temu opservirao i koji god događaj komentirao, određen set vrijednosti, moralnih, društvenih i političkih. Sve što analizira i sve što prosuđuje obavlja iz perspektive humanista i liberala. Nikad to ne skriva i ne predstavlja se kao idejno-ideološki “neutralan” promatrač. Zbog njegove neprekidne prisutnosti, možemo reći i hiperaktivnosti, na javnoj sceni mnogi će Puhovskog olako omalovažiti kao brbljavca koji je “svakom loncu poklopac”, ali ako se analizira bilo koji njegov javni nastup, pa i najkraća izjava za novine, neizbježno se dolazi do zaključka da neusporedivo bolje od drugih intelektualaca i javnih aktera artikulira misli, da su mu iskazi jezično besprijekorni, da mu se neće potkrasti logičke pogreške u argumentiranju i zaključivanju i da se neće zabuniti u iznošenju podataka.
Bilo koje njegovo javno izlaganje, pismeno ili usmeno, odlikuje se originalnim stilom – spojem čvrste mreže argumenata i neočekivanih slikovitih usporedbi. Sklon je formulacijama koje idu za paradoksom, zaoštrava kritičku analizu do apsurda kako bi šokirao sugovornika ili slušatelja i naveo ga da brže i lakše razumije o čemu govori. Upravo zbog tog dinamičnog, neakademskog stila, mješavinom visokointelektualnog i eruditskog s kolokvijalnim, pa ako treba i banalnim, drag je i koristan novinarima te razumljiv i zanimljiv javnosti.
Ono što je, primjerice, Alain Finkielkraut u Francuskoj ili filozof Peter Sloterdijk u Njemačkoj ili Slavoj Žižek globalno to je Puhovski u Hrvatskoj: angažiran intelektualni “provokator”, uvijek na raspolaganju svima koji žele čuti njegovo mišljenje i dobrovoljno izložen svima koji ga žele opovrgavati ili napadati.
On je, moglo bi se slobodnije reći, intelektualac na vječnom dežurstvu, interventni kritičar i analitičar, specijalac za brze intelektualne reakcije. Nekomu tko sam sebe toliko izlaže i troši teško je išta zamjeriti, pa čak i kad upadljivo promaši.
JURICA PAVIČIĆ
image
Jurica Pavičić
CROPIX
Pisac, kolumnist i filmski kritičar koji sa specifičnim književnim stilom i često ugodnom dozom humora u svojim kolumnama kao i u drugim javnim istupima komentira svijet u kojem živimo i istaknute pojedince, ruga se primitivizmu i zagovara humanističke i liberalne vrijednosti, zbog čega je bliži lijevo orijentiranoj publici. Godinama je vrlo aktivan na javnoj sceni i piše za vodeće hrvatske listove. U svojoj poznatoj kolumni “Vijesti iz Liliputa” svake subote u Magazinu Jutarnjeg lista iz tjedna u tjedan secira hrvatsku politiku, kulturu i društvo. Po njegovim su scenarijima snimljeni filmovi, njegovi romani, eseji i kratke priče prevedeni su na brojne jezike, a dobitnik je niza domaćih i inozemnih nagrada za svoj književni i novinarski rad.
SANJA BARIĆ
image
Sanja Barić
CROPIX
Profesorica na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci jedna je od naših vodećih stručnjakinja za Ustav, uvijek spremna hrvatskim građanima putem medija obrazložiti pravnu utemeljenost nekih kontroverznih poteza vladajućih kao što su, naprimjer, razne mjere koje su donošene tijekom proteklih godinu i pol dana kako bi se pokušala obuzdati epidemija. Ne ustručava se komentirati ni goruće teme iz područja pravosuđa kao što je izbor predsjednika Vrhovnog suda, oko kojeg se već mjesecima lome koplja između Banskih dvora i Pantovčaka, ali ni kritizirati političare koji svojim djelovanjem, po njezinu mišljenju, ne pridonose stabilnosti pravnog poretka. Zalaže se za vladavinu prava, koja mora biti ispred svake dnevne politike ako želimo graditi bolje demokratsko društvo.
BRANKO SMERDEL
image
Branko Smerdel
CROPIX
Jedan od najcjenjenijih hrvatskih stručnjaka za tumačenje Ustava, profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, već nekoliko desetljeća redovito vrlo argumentirano i artikulirano komentira postojeće zakone i prijedloge nekih zakona oko kojih vlada velik interes javnosti, ali i otvoreno upozorava na loše i nedovoljno transparentne političke prakse koje ugrožavaju demokraciju i vladavinu Ustava u Hrvatskoj. Neposredno nakon osamostaljenja Hrvatske bio je član radne skupine za izradu Ustava kao i prilikom ustavnih promjena koje su uslijedile u ovom stoljeću. Autor je brojnih knjiga i znanstvenih radova, utemeljitelj Akademije pravnih znanosti Hrvatske, nositelj niza visokih priznanja i odlikovanja za svoj dugogodišnji znanstveni rad.
VELIMIR ŠONJE
image
Velimir Šonje
CROPIX
Ekonomski stručnjak, analitičar i konzultant, vlasnik tvrtke Arhivanalitika te pokretač i glavni urednik stručnog portala Ekonomski lab koji preko vlastite medijske platforme, ali i preko drugih medija, hrvatskim građanima tumači društvene pojave s naglaskom na gospodarska kretanja, globalna i lokalna. Šonje je specijalist za makroekonomiju i financije, a 90-ih je radio na Ekonomskom institutu te je za Vladu osmislio program kojim je zaustavljena hiperinflacija. Potom je obnašao visoke funkcije u HNB-u, u poslovnim bankama i investicijskim fondovima. I zahtjevnijoj publici, poduzetnicima i investitorima te političarima i ljudima iz javnog sektora, dragocjene su njegove analize i prognoze ekonomskih kretanja i trendova.
NINO RASPUDIĆ
image
Nino Raspudić
CROPIX
Filozof, književnik, publicist, prevoditelj, politički analitičar, književni kritičar, profesor je na Filozofskim fakultetima u Zagrebu i u svojem rodnom Mostaru, a zadnjih godinu dana i saborski zastupnik Mosta. Iako je godinama kao intelektualac aktivan u medijima, najšira ga je javnost najbolje upoznala kroz njegova gostovanja u HTV-ovoj emisiji “Peti dan”. U svibnju 2020. objavljuje da ulazi u politiku, a dva mjeseca poslije osvaja mandat u Saboru, u kojem je veoma aktivan kao oporbeni zastupnik. Javno iznosi svoje stavove o većini važnih društvenih i političkih tema koji su najčešće bliži konzervativnijim biračima, ali mu ni oni liberalnijeg svjetonazora ne mogu poreći da je uvjerljiv u argumentaciji i vrlo upućen u teme o kojima govori i piše.
IVAN ĐIKIĆ
image
Ivan Đikic
CROPIX
Ugledni molekularni biolog s međunarodnom karijerom, jedan od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika današnjice. Već tri desetljeća objavljuje znanstvene radove u najprestižnijim svjetskim časopisima, dobitnik je brojnih nagrada, redoviti je profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, a predaje i na drugim fakultetima. Zbog svojih je stručnih tumačenja, savjeta i uputa u vezi s epidemijom mnogima glavni putokaz u suživotu s koronavirusom, čak i kad ga kritiziraju da je previše prisutan u medijima. Nekima se i zamjerio, a znao je ući i u žestoke polemike s njima, no nikad nije odstupao od svojih stavova. Predstavlja se kao liberalni demokršćanin, katolik i praktični vjernik.
TVRTKO JAKOVINA
image
Tvrtko Jakovina
CROPIX
Povjesničar i književnik, stručnjak za hrvatsku i svjetsku povijest 20. stoljeća, svojim komentarima baca novo svjetlo na neke važne događaje iz prošlosti, ali se ne ustručva analizirati ni aktualne domaće i svjetske teme povezujući ih s povijesnim događajima te bez oklijevanja upozorava na razne društvene i političke anomalije. Redoviti je profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, predaje i na drugim sveučilištima, član je brojnih uglednih društava i organizacija, bio je član Savjeta za vanjsku politiku bivšeg predsjednika Ive Josipovića. Piše za vodeće hrvatske medije, pa tako povremeno i za Globus.
HRVOJE KLASIĆ
image
Hrvoje Klasić
CROPIX
Kad govori o povijesti, koja mu je struka, davne događaje prikazuje na svima razumljiv i poučan način, ali i hrabro iznosi svoje stavove o povijesnim osobama i aktualnim političkim moćnicima, iako ti stavovi obično nisu po volji konzervativnom dijelu publike. Gorljivi je zagovornik antifašističkih i humanističkih vrijednosti. Profesor je povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U svojim znanstvenim radovima, ali i u kolumnama koje piše za medije te u drugim javnim nastupima često se dotiče Drugog svjetskog rata, pri čemu oštro kritizira odnos dijela hrvatskog društva prema fašizmu i NDH, kao i današnji nacionalizam i šovinizam koji svoje korijene vuku iz prošlosti. Stoga je spreman bez dlake na jeziku komentirati i aktualnu političku situaciju u Hrvatskoj kao i teme vezane uz Domovinski rat, u kojem je i sam aktivno sudjelovao kao hrvatski branitelj.
IVICA ŠOLA
image
Ivica Šola
CROPIX
Teolog, komunikolog, kolumnist i profesor na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, ne krijući svoj kršćanski svjetonazor, otvoreno progovara o brojnim vrućim temama koje dijele hrvatsko društvo. Pritom ne štedi nikoga, pa ni Katoličku crkvu o kojoj ima golemo znanje, a ni druge intelektualce, kojima je javno spreman reći da se ne slaže s njihovim mišljenjem. Diplomirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, magistrirao na Papinskom sveučilištu u Rimu, a doktorirao u Zagrebu. Godinama piše za Glas Slavonije i druge hrvatske novine, a svoje je kolumne objavljivao i u Globusu