KLIMATSKE PROMJENE

Planet KLIMATSKE PROMJENE Suše, oluje, poplave i ekstremne vrućine uzrokovale su najveći gubitak ljudskih života u 50 godina O klimatskim promjenama sve se češće govori, znanstvenici pojašnjavaju što one znače i koje su posljedice Piše: Ljubica VukoObjavljeno: 23. rujan 2021. 13:40 Požar u Kaliforniji Požar u Kaliforniji Patrick T. Fallon Facebook Twitter Messenger E-mail Europski parlament proglasio je u studenom 2019. klimatsku i ekološku kriza u Europi i svijetu. Zastupnici su zatražili od Komisije da svi relevantni zakonski i proračunski prijedlozi budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1,5°C. U lipnju 2021. Parlament je podržao zakon o klimi, njime se politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u obvezu. Klimatska kriza, borba protiv klimatskih promjena, ekstremni klimatski uvjeti...cijeli niz je pojmova o kojima se zadnjih godina govori sve učestalije. Klimatske promjene diktiraju puno toga u današnjem svijetu, a Europska unija zacrtala je ambiciozan plan da Europa do 2050. postane klimatski neutralan kontinent. U rujanskom broju publikacije Regio-novosti, koju uređuje Dubravka Jurlina Alibegović, a izdaje Ekonomski institut, Zagreb, u rubrici “Pojmovnik” objasnili su što su to klimatske promjene. Globalno zagrijavanje “Klimatske promjene su globalne promjene koje su najjasnije izražene u promjeni temperature zemljine površine i najnižih slojeva atmosfere. Izgaranjem fosilnih goriva, krčenjem šuma i uzgojem stoke oslobađaju se velike količine stakleničkih plinova (ugljikov dioksid, metan, dušikov oksid, fluorirani plinovi) koji se pridodaju onima koji i prirodno postoje u atmosferi”, navode u tekstu o klimatskim promjenama. Time se, pojašnjavaju nadalje, pojačava učinak staklenika i globalno zagrijavanje, što su glavni uzročnici klimatskih promjena. Ugljikov dioksid nastao ljudskom aktivnošću najviše pridonosi globalnom zagrijavanju i njegova koncentracija u atmosferi 2020. godina bila je 48 posto viša nego u predindustrijskom razdoblju. Prirodni uzroci, poput vulkanske aktivnosti i promjena u sunčevom zračenju, doprinijeli su ukupnom zagrijavanju u razdoblju 1890. - 2010. s manje od 0,1°C. Istaknuto je i kako se desetljeće od 2011. do 2020. smatra najtoplijim otkad postoje mjerenja. Prosječna globalna temperatura 2019. godine bila je 1,1°C viša nego u predindustrijskom razdoblju. Povećanje od 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje rezultiralo bi negativnim učincima na prirodni okoliš i zdravlje ljudi, što uključuje i velik rizik od opasnih i potencijalno katastrofalnih promjena u globalnom okruženja. Međunarodna zajednica stoga zagrijavanje nastoji ograničiti na 1,5°C 5