DOLAZI VRIJEME X

Jutarnji list ‘DOLAZI VRIJEME X‘ Stručnjaci analizirali nove izjave iz Kremlja: ‘Oni zapravo žele izazvati gruzijski scenarij‘ Antizapadna i antiukrajinska histerija je na vrhuncu u većini ruskih prorežimskih medija: ‘Zapad nam ne ostavlja puno prostora‘ Piše: Vlado VurušićObjavljeno: 25. siječanj 2022. Ukrajinski vonik u regiji Lugansk, ilustracija Anatolii Stepanov Rašomon oko ukrajinske krize se nastavlja. Napetosti rastu, a Zapad i Rusija međusobno se optužuju za eskalaciju krize. Čini se kao da je u toj situaciji Kijev jedini koji nastoji smiriti situaciju. Predsjednik Volodimir Zelenski šalje poruke da "nema mjesta panici", a šef ukrajinskog Vijeća nacionalne sigurnosti, Oleksij Danilov, za BBC kaže kako je dojam da se "ruske invazije više pribojavaju na Zapadu negoli u Ukrajini". U srijedu 25. siječnja u Parizu bi konačno trebao, nakon dvije godine, biti održan sastanak glavnih savjetnika za "ukrajinsku krizu" čelnika četiriju država - Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine, u tzv. normandijskom formatu Emmanuel Bonn, Jens Plötner, Dmitrij Kozak i Ondrej Jermak. Ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba zamjerio je nekim zapadnim veleposlanstvima - SAD-u, Velikoj Britaniji, Japanu, Australiji - što su počeli evakuirati dio diplomatskog osoblja i njihove obitelji. On kaže da je to nepotrebno stvaranje napetosti te "da to samo ide na ruku Kremlju" jer dodatno stvara ratnu histeriju, a loše utječe i na ukrajinsku ekonomiju, pogotovo se odražava na strane investicije. Danilov, pak, kaže da je Ukrajina u "ratnom stanju s Rusijom" još od 2014. godine nakon što je Moskva anektirala Krim i izazvala rat na istoku Ukrajine na Donbasu. - Čini se da je to novost za Zapad, ali mi tako živimo već osam godina - ističe Danilov i izražava zadovoljstvo što se "Ukrajina končano našla u fokusu Zapada". No, predsjednik ukrajinskog Vijeća sigurnosti tvrdi da je prvi zadatak Rusije stalna destabilizacija Ukrajine i pokušaj smjene vlasti. Prema njegovu mišljenju, Rusija to radi stalno i "vrlo uspješno". On nadalje ističe da je NATO-ova dostava oružja Ukrajini vrlo važna stavka u ovoj krizi. Rusi imaju i dalje više od 100.000 vojnika na ukrajinskoj granici i ne povlače ih, a u Bjelorusiju dopremaju tehniku i nove trupe za vježbe koje će uskoro tamo početi, 150 do 200 kilometara od Kijeva, a i na Baltičkom moru ruska flota ima ma Istodobno je gotovo cijela crnomorska flota u pokretu, a ruski brodovi ušli su u Mediteran. Prema nekim informacijama, čak su u pokretu i ruske trupe na Dalekom istoku. U Kijevu neki analitičari govore da Rusija svojom politikom "zveckanja oružjem" zapravo sama gura Ukrajinu u "zagrljaj NATO-a" te da im, kako kaže Gordej Belov, ni SAD ni Zapad nisu toliko pridonijeli želji Ukrajine da pristupi NATO-u koliko je to svojom nerazumnom politikom prema Kijevu učinila Rusija. VEZANE VIJESTI RUSKO-UKRAJINSKA KRIZA Jesmo li na korak do sukoba? Diplomat NATO-a potvrdio: ‘Da, Amerika razmatra slanje trupa...‘ KRIZA NA VRHUNCU Kremlj: ‘Zapad izaziva eskalaciju svojom histerijom‘; NATO: ‘Šaljemo još ratnih brodova i aviona na istok Europe‘ S druge strane, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina Dmitrij Peskov rekao je da "postoji velika vjerojatnost da Ukrajina napadane Donbas". Ruski mediji pozivaju se na jednog od vojnih zapovjednika tamošnjih proruskih snaga, Eduarda Basurina, koji tvrdi da Ukrajinci dovlače tehniku i ofenzivno naoružanje uz granice paradržavnih tvorevina Lugansk i Donjeck. Prema mnogim analitičarima, Rusija želi izazvati tzv. gruzijski scenarij kako bi imala povod da "priskoči u pomoć" odmetnutim ukrajinskim pokrajinama, čijem su stanovništvu, podsjetimo, posljednjih mjeseci Rusi podijelili oko milijun ruskih državljanstava. Naime, Gruzija je 2008. godine, neposredno uoči ljetnih Olimpijskih igara u Pekingu - začudo, uskoro u istom gradu počinju Zimske olimpijske igre - intervenirala u odmetnutoj gruzijskoj pokrajini Južna Osetija, na što je reagirala Rusija te u protuudaru gotovo zauzela glavni gruzijski grad Tbilisi. Na kraju, Rusija je priznala neovisnost fantomske proruske paradržavne tvorevine južna Osetija, ali i još jedne tvorevine u Gruziji - Abhazije. Inače, ovih je dana u Dumi podnesen prijedlog da Rusija prizna neovisnosti dviju odmetnutih ukrajinskih proruskih separatističkih tvorevina Lugansk i Donjeck. Zanimljivo je da ruski mediji navode kako je Peking demantirao navodni zahtjev Moskvi da "ne poduzima nikakve vojne akcije dok traju Olimpijske igre". Inače, Vladimir Putin namjerava otići na otvorenje Igara i sastati se s Xi Jinpingom, a mediji stalno navode mnogobrojne kinesko-ruske sporazume, od znanstveno-tehničkih (svemirski program) do vojnih, ekonomskih i političkih. Prorežimski mediji navode da se Zapad ne bi smio toliko "zamjerati Rusiji" i voditi antirusku politiku, jer bi Rusija mogla s druge strane okupiti sve one zemlje protiv kojih Zapad vodi svoju politiku, poput Irana, Kine, Venezuele pa i Turske, i tako navode riječi poznatog turskog vojnog analitičara Abdullaha Agara koji je rekao da "SAD izaziva Rusiju" i "gomila trupe u istočnoj Europi" kako bi "uvukao Rusiju u rat u Ukrajini". Najtiražniji ruski tabloid, Moskovski komsomolac, navodi da Putin "vodi politiku na priznanju pobunjenih tvorevina" te da će im Rusija "službeno dati jamstva njihove sigurnosti". Istodobno, SAD pojačava vojnu prisutnost u istočnoj Europi pa šalje novih 8500 vojnika, a moskovski list RBK čak navodi da bi SAD mogao uskoro u istočnoj Europi stacionirati 50.000 novih vojnika. Estonija je zatražila da se na njezin teritorij pošalje nove NATO snage, a NATO je poslalo zračne i pomorske snage u Litvu, Bugarsku i Rumunjsku. Danska je instalirala svoja četiri ratna zrakoplova u Litvu, a Španjolska, Francuska i Nizozemska izrazile su spremnost da u Bugarsku i Rumunjsku pošalju dodatne vojne snage, u prvom redu pomorske. Inače NATO je najavio da bi u slučaju ruske vojne invazije na Ukrajinu pojačao svoje vojno prisustvo u zemljama tzv. B9 - Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Slovačka, Češka, Poljska, Litva, Latvija i Estonija, a neutralne Švedska i Finska jačaju svoje veze s NATO-om, pa čak i razmišljaju o članstvu ako se dodatno intenzivira situacija oko Ukrajine. Ruski mediji također dižu ratnu atmosferu, ali optužuju NATO da želi "okupirati Ukrajinu" i time ugroziti sigurnost Rusije. Čečenski lider Ramzan Kadirov objavio je da bi "Rusija trebala bez odgode pripojiti Ukrajinu", ali mu je iz Kremlja odgovoreno da "Putin odgovara za rusku politiku i sigurnost, a ne on". No, svakako su izjave Kadirova vrlo znakovite, jer je takvih sve više u ruskom propagandnom eteru. Ruski mediji navode da su odnosi Rusije i Zapada sve napetiji i da dolazi " vrijeme X - kad će se morati nešto učiniti". Antizapadna i antiukrajinska histerija je na vrhuncu u većini prorežimskih medija, a mnogi analitičari govore da "Zapad ne ostavlja puno manevarskog prostora Rusiji" te ju je "zgurao u kut" svojom nerazumnom politikom. Na televiziji stalno spominju "usmeno obećanje" Zapada nakon raspada SSSR-a, da neće širiti NATO na istok, ali i da je Zapad "prevario Rusiju" te da više nema razloga da mu se vjeruje. Napetosti oko Ukrajine već se održavaju na rusku ekonomiju, Moskovska burza od početka godine bilježi stalni pad zbog krize u Ukrajini, a dosegnuo je više od 10 posto. Narodna banka mora intervenirati, obustaviti kupnju deviza, kako bi spriječila drastičniji pad rublje u odnosu na dolar i euro, a inflacija je već dostigla najveći nivo u posljednjih 15 godina. Uz sve to Rusija bilježi rekordni rast zaraženih covidom - gotovo 68.000 na dan, a nešto manje od 700 umrlih dnevno. Dosad se zarazilo više od 11, 2 milijuna Rusa, a od početka pandemije umrlo ih je oko 238.000. Cijepljenih je samo nešto više od 30 posto