IZ SATA U SAT

Rat u Ukrajini ulazi u peti dan, a još nema naznaka smirivanja situacije. Kako se sada čini, svi su ishodi mogući, od najboljeg do najgoreg. Pod „najboljim”, dakako, mislimo na trenutni prekid svih oružanih sukoba, a pod „najgorim” na atomski rat. Jučer, u nedjelju, iz Moskve i Kijeva stigli su različiti signali, od kojih neki podržavaju ovu prvu, a neki potonju opciju. Svakako je ohrabrujuće što su obje strane potvrdile da će se u ponedjeljak ujutro na bjeloruskoj granici naći visoke delegacije Rusije i Ukrajine kako bi započeli pregovore o mogućem okončanju sukoba. No, gotovo istodobno iz Moskve je stigla poruka od koje je svima načas morao zastati dah: predsjednik Rusije Vladimir Putin izdao je naređenje da se ruske nuklearne snage stave u stanje visoke pripravnosti, obrazloživši to uvođenjem zapadnih sankcija prema Rusiji i agresivnim proturuskim izjavama koje stižu iz NATO-a. Čuvši to naređenje, čak se i ruski ministar obrane, hladnokrvni general Sergej Šojgu, na trenutak zaledio prije nego što je vojnički odgovorio: „Razumijem.” Stoga ćemo priču o mogućim raspletima ukrajinskog rata započeti upravo s nuklearnim opcijama. 1. Kubanski scenarij Kad je Putin u nedjelju objavio da svoje nuklearne snage stavlja u visoku pripravnost, mnogi ljudi na Zemlji su se uspaničili, a mlađima se moglo učiniti da se to događa prvi put u povijesti. No, stariji čitatelji mogu se sjetiti da je istu stvar 22. listopada 1962. učinio tadašnji predsjednik SAD-a John Kennedy, kad je u TV obraćanju otkrio američkom narodu da je nuklearne snage stavio u visoku pripravnost, jer je CIA otkrila da je SSSR postavio nuklearne rakete na Kubi. Kennedy je u tom dramatičnom TV nastupu poručio da je SAD spreman izvesti atomski napad na Kubu ako SSSR ne povuče rakete. Već preksutra Kuba je bila opkoljena američkim ratnim brodovima i nosačima aviona, koji su blokirali i sovjetske brodove u kubanskim lukama. Vođa SSSR-a Nikita Hruščov u oštroj noti Kennedyju poručuje da ta „gusarska” operacija vodi u nuklearni rat, a istodobno prema Kubi šalje četiri nuklearne podmornice. Činilo se da je atomski rat neizbježan. Kennedy, međutim, odgovara Hruščovu da nije imao izbora, jer su ga sovjetske rakete dovele pred zid, pa je bio prisiljen izvesti pomorsku blokadu kako bi ishodio povlačenje projektila iz američkog susjedstva. I tu dolazi do pozitivnog raspleta. Hruščov odvraća da shvaća zabrinutost SAD-a te da je spreman ispoštovati američke „crvene linije” i povući rakete s Kube, ako Amerika povuče svoje rakete iz Turske, koje pak ugrožavaju „crvene linije” SSSR-a. Tu se i predsjednik SAD-a pokazao na visini zadatka: odgovorio je Hruščovu da shvaća sovjetske zabrinutosti i da je spreman ispoštovati „crvene linije” Moskve. Tako je i bilo: obojica su povukli rakete iz dvorišta svog rivala. Kako vidimo, podizanje nuklearnih snaga u visoku pripravnost može završiti i bezbolno, ali za takav ishod nužno je da obje strane uvaže „crvene linije” protivnika. Kako to danas nije slučaj, moramo razmotriti i najradikalniji scenarij. image Sergei Supinsky 2. Atomski rat Današnju ukrajinsku i nekadašnju kubansku krizu uspoređuju već mjesecima. Tako je još u prosincu, uoči početka pregovora Rusije i Zapada, ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao da odbijanje ruskih sigurnosnih zahtjeva može odvesti svijet u „situaciju na razini Kubanske raketne krize 1962. godine”: „Za nas je apsolutno esencijalno da osiguramo da Ukrajina nikad, baš nikad ne postane NATO članica. Ako naši kolege s druge strane to ne shvaćaju i ako se sve nastavi kao dosad, možemo se jednog jutra probuditi u sličnoj situaciji kao onoj prije pola stoljeća”, kazao je tada ruski diplomat. I evo nas sada u tom potencijalno apokaliptičkom jutru. Što je najgore što se može dogoditi? Treba se sjetiti davne Putinove izjave da „civilizacije bez Rusije neće biti”. Time je poručio Zapadu da, ako širenjem NATO-a stjera Rusiju pred zid, neće više biti ni Rusije ni NATO-a, ni civilizacije. Jasno je što to znači. Opasno je to što je Putin zadnjih mjeseci više puta ponovio da bi ulaskom Ukrajine u NATO Rusija bila stjerana pred zid, odnosno da Rusija „više nema kamo uzmicati”. Još opasnije je što Zapad misli da Putin blefira. Mnogi drže da napadom na Ukrajinu Putin želi natjerati SAD i NATO na nove pregovore i sigurnosne ustupke. Kako Zapad na to nije „trznuo” – dapače, umjesto poziva na pregovore, Moskva dobiva sankcije, a Kijev oružje – Putin u toj makabričnoj partiji pokera podiže ulog, dižući čitavu partiju na nuklearnu razinu. I tu dolazimo do potencijalno goleme nevolje: ako se pokaže da ni ruska nuklearna prijetnja neće nagnati Zapad na uvažavanje „crvenih linija” Moskve – a čini se, zasad, da Zapad o tome niti ne razmišlja - iduće Putinovo dizanje uloga može biti i nešto što smo prvi i zadnji put vidjeli u kolovozu 1945. u Japanu. Neki, doduše, drže da čak ni upotreba nuklearnog oružja ne bi izazvala tektonska stradanja, ukoliko bi ruska vojska upotrijebila tzv. taktičke nuklearne bombe manje snage (vojni analitičari ističu da bi u tom slučaju najvjerojatnija meta bile ukrajinske vojne formacije u Donbasu). No, i to bi stvorilo situaciju bez presedana, u kojoj je nemoguće procijeniti posljedice i daljnji razvoj događaja. 3. Rat niskog intenziteta U medijima je raširen narativ da Rusija želi okupirati čitavu Ukrajinu. Stručnjaci, međutim, ističu da je ta opcija prilično nerealna, jer za totalnu invaziju i okupaciju zemlje veličine Ukrajine agresoru treba barem pola milijuna vojnika, odnosno pet puta više nego što ih Rusi trenutno imaju na terenu. Da bismo mogli ocijeniti u kojem će smjeru krenuti ukrajinski rat, morali bismo točno znati ruske ratne ciljeve. U tom pogledu imamo tek Putinovu maglovitu formulaciju da „specijalnu vojnu operaciju” pokreće u cilju „demilitarizacije” i „denacifikacije” Ukrajine. Ako se „denacifikacija” odnosi na eliminaciju neonacističkih vojnih i paravojnih postrojbi ukrajinske vojske (pukovnija Azov, Desni sektor, bojna Ajdar itd.), koje Moskva tereti za brojne zločine nad civilima u Donbasu, „demilitarizacija” bi se trebala odnositi na uništenje ukrajinskih vojnih kapaciteta i vojne industrije. Kako ocjenjuju vojni stručnjaci, zasad ruska „specijalna vojna operacija” ide baš u tom smjeru: gađa se vojna infrastruktura, a ruska vojska zasad ne ulazi masovnije u ukrajinske gradove, već ih drži u okruženju, nastojeći ih blokirati zauzimanjem predgrađa, ključnih prometnica, raskršća i mostova. Takva strategija je jednostavna: opkoliti gradove i uništavati vojne objekte, uz izbjegavanje uličnih borbi. Iako bi donio na stotine, a možda i na tisuće mrtvih, u odnosu na ostale scenarije ovaj čak predstavlja „rat niskog intenziteta”. image 4. Eskalacija Premda se čini da je ovih pet dana ukrajinskog pakla nešto najužasnije što se može dogoditi, zapravo može biti još puno gore. Čak i bez upotrebe nuklearnog oružja, situacija može eskalirati do nezamislivih razmjera, o čemu je u nedjelju ujutro, četvrtog dana rata, nešto natuknuo bliski Putinov saveznik, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, koji je vjerojatno makar ugrubo upoznat s Putinovim planovima. - Ovo još nije rat. Ovo je tek sukob. Ako ne bude pregovora, za dan-dva počinje rat, a onda slijedi pokolj – rekao je vidno ozbiljni i smrknuti Lukašenko. Stupanj moguće eskalacije ovisi o teritorijalnim ambicijama Rusije u Ukrajini. Većina analitičara drži da Moskva želi ostvariti minimalno tri teritorijalne koncesije na istoku i jugu Ukrajine. Prvo i najvažnije, zauzimanjem čitavog Donbasa, a možda i dodatnih područja do rijeke Dnjepar, želi se osigurati dubinu teritorija nedavno priznatih Narodnih Republika Donjeck i Lugansk. Drugo, želi se osigurati kopneni pristup od Donbasa prema Krimu, za što je presudno zauzeti grad Mariupolj (kojeg brani ranije spomenuta neonacistička bojna Azov). I treće, hoće se zauzeti kompletna obala Azovskog i Crnog mora (čime bi Ukrajina ostala bez izlaza na more) i time osigurati kopnena veza s Pridnjestrovljem, odmetnutom proruskom regijom u Moldaviji. Već i ovi „ograničeni ciljevi” ne mogu biti ostvareni bez tisuća, možda i desetina tisuća žrtava, a eskalacija je pogotovo zajamčena ako se pokaže da ruske teritorijalne aspiracije ipak sežu i na ukrajinski zapad. Jer, za razliku od istoka zemlje, gdje veliki dio populacije čine Rusi i proruski Ukrajinci, na zapadu Ukrajine preteže proeuropsko stanovništvo s jakim antiruskim sentimentom (osobito u Galiciji), koje bi Rusima zacijelo pružilo još snažniji otpor nego što ga ovih dana doživljavaju na istoku i jugu zemlje. Takav dugotrajni rat za Rusiju teško može imati povoljan ishod: čak i ako bi se ukrajinska vojska potpuno predala, uslijedio bi gerilski rat u kojem bi ukrajinski borci imali veliku vojnu potporu Zapada, što bi Moskvu moglo odvesti u reprizu afganistanskog debakla, zbog kojeg se raspao SSSR. Ovaj scenarij podrazumijeva desetine, ako ne i stotine tisuća mrtvih. 5. Uključenje NATO-a Ako ste mislili da smo završili s eskalacijom, nažalost nismo: najsmrtonosniji scenarij je onaj u kojem bi u rat uključio i NATO-pakt, iako Ukrajina nije članica saveza. Taj angažman NATO-a može se kretati u rasponu od uvođenja zone zabrane leta do direktnog ulaska NATO trupa u Ukrajinu, čime bi opasnost od globalnog rata postala ogromna, a ni nuklearni armagedon ne bi bio nezamisliv. U takvom scenariju možda bi bilo nerealno očekivati da Rusiju vojno podrži Kina (Peking u ovoj situaciji Moskvi treba prvenstveno da amortizira ekonomske sankcije Zapada), ali bi se moglo očekivati da će Rusija tada aktivirati neka od drugih fragilnih žarišta na kojima se za utjecaj bori s Amerikom (u tom raspletu i Balkan postaje ugrožen), a nije isključeno ni da bi težište sukoba pokušala prebaciti u „američko dvorište”, koristeći bliske političke i vojne veze sa svojim saveznicama u Latinskoj Americi: Kubom, Venezuelom i Nikaragvom. U jednoj od mogućih varijacija ovog scenarija do izravnog sukoba Rusije i NATO-a čak i ne mora doći krivnjom NATO-a. Nakon svega što se dogodilo, više nije toliko nerealno ni da Putin odluči napasti neku od NATO članica, pri čemu se obično spominju baltičke zemlje (Litva, Latvija i Estonija) ili Poljska. Ukoliko bi se Putin doista odlučio na taj – malo je reći hazarderski – potez, nije isključeno ni da dođe do pobune u ruskom armijskom vrhu, odnosno da generali Crvene armije uhapse Putina i sruše ga s vlasti. Nije sigurno da bi Putin politički preživio ni eventualni poraz ruske vojske u Ukrajini, što bi moglo imati dramatične posljedice za čitavu Rusiju. U svakom slučaju, ovaj scenarij podrazumijeva stotine tisuća, ako ne i milijune mrtvih, što je zapravo konzervativna procjena. image Jorge Mantilla 6. Primirje Dok ovo pišemo, na granici između Bjelorusije i Ukrajine traju ukrajinsko-ruski pregovori. Odvijaju se u gradu Pripjatu, kojeg nazivaju „grad duhova” jer se nalazi u zoni Černobila. Simbolika je jasna: ako pregovori ne uspiju, mogli bismo u krajnjoj konzekvenci dobiti još černobilskih repriza i još Pripjatâ. Razmak između početnih pozicija dviju strana nije ohrabrujući. Obje strane imaju po dva ključna uvjeta, koji se baš ne podudaraju: Rusija traži demilitarizaciju Ukrajine i proglašenje ukrajinske vojne neutralnosti (odnosno deklaraciju da Kijev neće tražiti članstvo u NATO-u), dok Ukrajina traži trenutni prekid vatre i povlačenje ruskih trupa iz zemlje. Pristanak Kijeva na vojnu neutralnost – opcija koju su za Ukrajinu zagovarali i vodeći američki diplomati i geopolitički stratezi, poput Henryja Kissingera, Georgea Kennana i pokojnog Zbigniewa Brzezinskog – vjerojatno bi okončao rat za pet minuta, a to je i jedini scenarij ukrajinskog rata u kojem više nema mrtvih. Ali postoje jake sile koje to ne žele, a one ne sjede ni u Moskvi ni u Kijevu.

PIŠE DAMIR PILIĆ /RECOMMENDED/

Slobodna Dalmacija SD Dojavi Prijelomna vijest RAT U UKRAJINI - SVE O INVAZIJI RUSIJE ČITAJTE NA PORTALU SLOBODNE DALMACIJE SVIJETSVE JE MOGUĆE Velika analiza: ovo je šest scenarija raspleta ukrajinskog rata - od brzog primirja do globalnog nuklearnog armagedona. A nečega se svi jako boje PIŠE DAMIR PILIĆ Rat u Ukrajini ulazi u peti dan, a još nema naznaka smirivanja situacije. Kako se sada čini, svi su ishodi mogući, od najboljeg do najgoreg. Pod „najboljim”, dakako, mislimo na trenutni prekid svih oružanih sukoba, a pod „najgorim” na atomski rat. Jučer, u nedjelju, iz Moskve i Kijeva stigli su različiti signali, od kojih neki podržavaju ovu prvu, a neki potonju opciju. Svakako je ohrabrujuće što su obje strane potvrdile da će se u ponedjeljak ujutro na bjeloruskoj granici naći visoke delegacije Rusije i Ukrajine kako bi započeli pregovore o mogućem okončanju sukoba. No, gotovo istodobno iz Moskve je stigla poruka od koje je svima načas morao zastati dah: predsjednik Rusije Vladimir Putin izdao je naređenje da se ruske nuklearne snage stave u stanje visoke pripravnosti, obrazloživši to uvođenjem zapadnih sankcija prema Rusiji i agresivnim proturuskim izjavama koje stižu iz NATO-a. Čuvši to naređenje, čak se i ruski ministar obrane, hladnokrvni general Sergej Šojgu, na trenutak zaledio prije nego što je vojnički odgovorio: „Razumijem.” Stoga ćemo priču o mogućim raspletima ukrajinskog rata započeti upravo s nuklearnim opcijama. 1. Kubanski scenarij Kad je Putin u nedjelju objavio da svoje nuklearne snage stavlja u visoku pripravnost, mnogi ljudi na Zemlji su se uspaničili, a mlađima se moglo učiniti da se to događa prvi put u povijesti. No, stariji čitatelji mogu se sjetiti da je istu stvar 22. listopada 1962. učinio tadašnji predsjednik SAD-a John Kennedy, kad je u TV obraćanju otkrio američkom narodu da je nuklearne snage stavio u visoku pripravnost, jer je CIA otkrila da je SSSR postavio nuklearne rakete na Kubi. Kennedy je u tom dramatičnom TV nastupu poručio da je SAD spreman izvesti atomski napad na Kubu ako SSSR ne povuče rakete. Već preksutra Kuba je bila opkoljena američkim ratnim brodovima i nosačima aviona, koji su blokirali i sovjetske brodove u kubanskim lukama. Vođa SSSR-a Nikita Hruščov u oštroj noti Kennedyju poručuje da ta „gusarska” operacija vodi u nuklearni rat, a istodobno prema Kubi šalje četiri nuklearne podmornice. Činilo se da je atomski rat neizbježan. Kennedy, međutim, odgovara Hruščovu da nije imao izbora, jer su ga sovjetske rakete dovele pred zid, pa je bio prisiljen izvesti pomorsku blokadu kako bi ishodio povlačenje projektila iz američkog susjedstva. I tu dolazi do pozitivnog raspleta. Hruščov odvraća da shvaća zabrinutost SAD-a te da je spreman ispoštovati američke „crvene linije” i povući rakete s Kube, ako Amerika povuče svoje rakete iz Turske, koje pak ugrožavaju „crvene linije” SSSR-a. Tu se i predsjednik SAD-a pokazao na visini zadatka: odgovorio je Hruščovu da shvaća sovjetske zabrinutosti i da je spreman ispoštovati „crvene linije” Moskve. Tako je i bilo: obojica su povukli rakete iz dvorišta svog rivala. Kako vidimo, podizanje nuklearnih snaga u visoku pripravnost može završiti i bezbolno, ali za takav ishod nužno je da obje strane uvaže „crvene linije” protivnika. Kako to danas nije slučaj, moramo razmotriti i najradikalniji scenarij 2. Atomski rat Današnju ukrajinsku i nekadašnju kubansku krizu uspoređuju već mjesecima. Tako je još u prosincu, uoči početka pregovora Rusije i Zapada, ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao da odbijanje ruskih sigurnosnih zahtjeva može odvesti svijet u „situaciju na razini Kubanske raketne krize 1962. godine”: „Za nas je apsolutno esencijalno da osiguramo da Ukrajina nikad, baš nikad ne postane NATO članica. Ako naši kolege s druge strane to ne shvaćaju i ako se sve nastavi kao dosad, možemo se jednog jutra probuditi u sličnoj situaciji kao onoj prije pola stoljeća”, kazao je tada ruski diplomat. I evo nas sada u tom potencijalno apokaliptičkom jutru. Što je najgore što se može dogoditi? Treba se sjetiti davne Putinove izjave da „civilizacije bez Rusije neće biti”. Time je poručio Zapadu da, ako širenjem NATO-a stjera Rusiju pred zid, neće više biti ni Rusije ni NATO-a, ni civilizacije. Jasno je što to znači. Opasno je to što je Putin zadnjih mjeseci više puta ponovio da bi ulaskom Ukrajine u NATO Rusija bila stjerana pred zid, odnosno da Rusija „više nema kamo uzmicati”. Još opasnije je što Zapad misli da Putin blefira. Mnogi drže da napadom na Ukrajinu Putin želi natjerati SAD i NATO na nove pregovore i sigurnosne ustupke. Kako Zapad na to nije „trznuo” – dapače, umjesto poziva na pregovore, Moskva dobiva sankcije, a Kijev oružje – Putin u toj makabričnoj partiji pokera podiže ulog, dižući čitavu partiju na nuklearnu razinu. I tu dolazimo do potencijalno goleme nevolje: ako se pokaže da ni ruska nuklearna prijetnja neće nagnati Zapad na uvažavanje „crvenih linija” Moskve – a čini se, zasad, da Zapad o tome niti ne razmišlja - iduće Putinovo dizanje uloga može biti i nešto što smo prvi i zadnji put vidjeli u kolovozu 1945. u Japanu. Neki, doduše, drže da čak ni upotreba nuklearnog oružja ne bi izazvala tektonska stradanja, ukoliko bi ruska vojska upotrijebila tzv. taktičke nuklearne bombe manje snage (vojni analitičari ističu da bi u tom slučaju najvjerojatnija meta bile ukrajinske vojne formacije u Donbasu). No, i to bi stvorilo situaciju bez presedana, u kojoj je nemoguće procijeniti posljedice i daljnji razvoj događaja. 3. Rat niskog intenziteta U medijima je raširen narativ da Rusija želi okupirati čitavu Ukrajinu. Stručnjaci, međutim, ističu da je ta opcija prilično nerealna, jer za totalnu invaziju i okupaciju zemlje veličine Ukrajine agresoru treba barem pola milijuna vojnika, odnosno pet puta više nego što ih Rusi trenutno imaju na terenu. Da bismo mogli ocijeniti u kojem će smjeru krenuti ukrajinski rat, morali bismo točno znati ruske ratne ciljeve. U tom pogledu imamo tek Putinovu maglovitu formulaciju da „specijalnu vojnu operaciju” pokreće u cilju „demilitarizacije” i „denacifikacije” Ukrajine. Ako se „denacifikacija” odnosi na eliminaciju neonacističkih vojnih i paravojnih postrojbi ukrajinske vojske (pukovnija Azov, Desni sektor, bojna Ajdar itd.), koje Moskva tereti za brojne zločine nad civilima u Donbasu, „demilitarizacija” bi se trebala odnositi na uništenje ukrajinskih vojnih kapaciteta i vojne industrije. Kako ocjenjuju vojni stručnjaci, zasad ruska „specijalna vojna operacija” ide baš u tom smjeru: gađa se vojna infrastruktura, a ruska vojska zasad ne ulazi masovnije u ukrajinske gradove, već ih drži u okruženju, nastojeći ih blokirati zauzimanjem predgrađa, ključnih prometnica, raskršća i mostova. Takva strategija je jednostavna: opkoliti gradove i uništavati vojne objekte, uz izbjegavanje uličnih borbi. Iako bi donio na stotine, a možda i na tisuće mrtvih, u odnosu na ostale scenarije ovaj čak predstavlja „rat niskog intenziteta”. image 4. Eskalacija Premda se čini da je ovih pet dana ukrajinskog pakla nešto najužasnije što se može dogoditi, zapravo može biti još puno gore. Čak i bez upotrebe nuklearnog oružja, situacija može eskalirati do nezamislivih razmjera, o čemu je u nedjelju ujutro, četvrtog dana rata, nešto natuknuo bliski Putinov saveznik, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, koji je vjerojatno makar ugrubo upoznat s Putinovim planovima. - Ovo još nije rat. Ovo je tek sukob. Ako ne bude pregovora, za dan-dva počinje rat, a onda slijedi pokolj – rekao je vidno ozbiljni i smrknuti Lukašenko. Stupanj moguće eskalacije ovisi o teritorijalnim ambicijama Rusije u Ukrajini. Većina analitičara drži da Moskva želi ostvariti minimalno tri teritorijalne koncesije na istoku i jugu Ukrajine. Prvo i najvažnije, zauzimanjem čitavog Donbasa, a možda i dodatnih područja do rijeke Dnjepar, želi se osigurati dubinu teritorija nedavno priznatih Narodnih Republika Donjeck i Lugansk. Drugo, želi se osigurati kopneni pristup od Donbasa prema Krimu, za što je presudno zauzeti grad Mariupolj (kojeg brani ranije spomenuta neonacistička bojna Azov). I treće, hoće se zauzeti kompletna obala Azovskog i Crnog mora (čime bi Ukrajina ostala bez izlaza na more) i time osigurati kopnena veza s Pridnjestrovljem, odmetnutom proruskom regijom u Moldaviji. Već i ovi „ograničeni ciljevi” ne mogu biti ostvareni bez tisuća, možda i desetina tisuća žrtava, a eskalacija je pogotovo zajamčena ako se pokaže da ruske teritorijalne aspiracije ipak sežu i na ukrajinski zapad. Jer, za razliku od istoka zemlje, gdje veliki dio populacije čine Rusi i proruski Ukrajinci, na zapadu Ukrajine preteže proeuropsko stanovništvo s jakim antiruskim sentimentom (osobito u Galiciji), koje bi Rusima zacijelo pružilo još snažniji otpor nego što ga ovih dana doživljavaju na istoku i jugu zemlje. Takav dugotrajni rat za Rusiju teško može imati povoljan ishod: čak i ako bi se ukrajinska vojska potpuno predala, uslijedio bi gerilski rat u kojem bi ukrajinski borci imali veliku vojnu potporu Zapada, što bi Moskvu moglo odvesti u reprizu afganistanskog debakla, zbog kojeg se raspao SSSR. Ovaj scenarij podrazumijeva desetine, ako ne i stotine tisuća mrtvih. 5. Uključenje NATO-a Ako ste mislili da smo završili s eskalacijom, nažalost nismo: najsmrtonosniji scenarij je onaj u kojem bi u rat uključio i NATO-pakt, iako Ukrajina nije članica saveza. Taj angažman NATO-a može se kretati u rasponu od uvođenja zone zabrane leta do direktnog ulaska NATO trupa u Ukrajinu, čime bi opasnost od globalnog rata postala ogromna, a ni nuklearni armagedon ne bi bio nezamisliv. U takvom scenariju možda bi bilo nerealno očekivati da Rusiju vojno podrži Kina (Peking u ovoj situaciji Moskvi treba prvenstveno da amortizira ekonomske sankcije Zapada), ali bi se moglo očekivati da će Rusija tada aktivirati neka od drugih fragilnih žarišta na kojima se za utjecaj bori s Amerikom (u tom raspletu i Balkan postaje ugrožen), a nije isključeno ni da bi težište sukoba pokušala prebaciti u „američko dvorište”, koristeći bliske političke i vojne veze sa svojim saveznicama u Latinskoj Americi: Kubom, Venezuelom i Nikaragvom. U jednoj od mogućih varijacija ovog scenarija do izravnog sukoba Rusije i NATO-a čak i ne mora doći krivnjom NATO-a. Nakon svega što se dogodilo, više nije toliko nerealno ni da Putin odluči napasti neku od NATO članica, pri čemu se obično spominju baltičke zemlje (Litva, Latvija i Estonija) ili Poljska. Ukoliko bi se Putin doista odlučio na taj – malo je reći hazarderski – potez, nije isključeno ni da dođe do pobune u ruskom armijskom vrhu, odnosno da generali Crvene armije uhapse Putina i sruše ga s vlasti. Nije sigurno da bi Putin politički preživio ni eventualni poraz ruske vojske u Ukrajini, što bi moglo imati dramatične posljedice za čitavu Rusiju. U svakom slučaju, ovaj scenarij podrazumijeva stotine tisuća, ako ne i milijune mrtvih, što je zapravo konzervativna procjena. image Jorge Mantilla 6. Primirje Dok ovo pišemo, na granici između Bjelorusije i Ukrajine traju ukrajinsko-ruski pregovori. Odvijaju se u gradu Pripjatu, kojeg nazivaju „grad duhova” jer se nalazi u zoni Černobila. Simbolika je jasna: ako pregovori ne uspiju, mogli bismo u krajnjoj konzekvenci dobiti još černobilskih repriza i još Pripjatâ. Razmak između početnih pozicija dviju strana nije ohrabrujući. Obje strane imaju po dva ključna uvjeta, koji se baš ne podudaraju: Rusija traži demilitarizaciju Ukrajine i proglašenje ukrajinske vojne neutralnosti (odnosno deklaraciju da Kijev neće tražiti članstvo u NATO-u), dok Ukrajina traži trenutni prekid vatre i povlačenje ruskih trupa iz zemlje. Pristanak Kijeva na vojnu neutralnost – opcija koju su za Ukrajinu zagovarali i vodeći američki diplomati i geopolitički stratezi, poput Henryja Kissingera, Georgea Kennana i pokojnog Zbigniewa Brzezinskog – vjerojatno bi okončao rat za pet minuta, a to je i jedini scenarij ukrajinskog rata u kojem više nema mrtvih. Ali postoje jake sile koje to ne žele, a one ne sjede ni u Moskvi ni u Kijevu.

DAVOR NAĐI

A što je s lažnim domoljubima iza kojih stoji ruski kapital? Taj dio ćemo se pravit da ne postoji?

POČELI PREGOVORI

Jutarnji list UŽIVO: RAT U UKRAJINI Počeli pregovori, posreduje i Abramovič. Zelenski Bruxellesu: ‘Hitno nas primite u EU‘ Razvoj događaja u Ukrajini, u kojoj se vode bitke za više gradova, pratimo iz minute u minutu Piše: Jutarnji.hr, HinaObjavljeno: 28. veljača 2022. 06:15 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je od EU da hitno primi Ukrajinu u članstvo po novom postupku - Iza 11 sati su počeli pregovori Rusije i Ukrajine - Ruske vojne snage zauzele su dva manja grada na jugoistoku Ukrajine

SVIJET PRED NUKLEARNOM KRIZOM ?

Jutarnji list NUKLEARNA KRIZA Pentagon nakon jučerašnje Putinove jezive najave proglasio DEFCON 2, evo što to konkretno znači DEFCON 2 je dosad bio proglašen svega dva puta, tijekom Kubanske krize i Zaljevskog rata Piše: Tanja RudežObjavljeno: 28. veljača 2022. 11:56 Nakon što je Vladimir Putin naredio ruskoj vojsci da svoje snage stavi u stanje najviše pripravnosti snage za nuklearno odvraćanje, pojavila su se nagađanja da je Pentagon jučer proglasio DEFCON 2, što znači korak od nuklearnog rata. No, takve informacije nisu službeno potvrđene jer američki dužnosnici iz sigurnosnih razloga nikad javno ne iznose na kojem stupnju opasnosti se zemlja nalazi nego je to procjena iznesena na web siteu defconlevel.com analitičara iz otvorenih izvora te onih povezanih s američkom vojskom. DEFCON 2 je dosad bio proglašen svega dva puta, tijekom Kubanske krize i Zaljevskog rata. Jutros je ta razina opasnosti snižena, pa je sada DEFCON 3, što označava povećanje snage vojne pripravnosti iznad normalne. I DEFCON 3 je dosad bio proglašen svega nekoliko puta

KND DUBROVNIK - HAMLET

Jutarnji list login KND DUBROVNIK ‘Hamlet – evidencija zločina jedne monarhije‘ predstava je koja sluti početak 3. svjetskog rata Piše: Tomislav ČadežObjavljeno: 28. veljača 2022. Hamlet, evidencija zločina jedne monarhije- predstava u kazalištu Marin Držić Najviše mi se sviđa to da Ofelija preuzima dio Hamletovih replika te da ostaje na sceni, odbija se baciti u vodu i skončati "Hamlet – evidencija zločina jedne monarhije" predstava je koja sluti početak Trećega svjetskog rata i kao da je koncipirana kao upozoravajući uvod u početak ruske agresije na Ukrajinu. Dakako, takvo što nije moguće jer je praizvedena drugoga dana po izbijanju rata. Međutim, kako to redovito biva, dobre predstave rezoniraju s takozvanom stvarnošću, pa se i ovdje dogodilo da jedno temeljito, tehnički perfektno, zloslutno precizno čitanje Shakespeareova "Hamleta" iz pera Bernard-Marieja Koltèsa, još u dramaturškoj obradi mladog slovenskog pisca Tibora Hrsa Pandura, a u režiji Livije Pandur, osvane kao najava apokalipse. ...

KAD SE PRAZNE BANKE, I ŠTAKORI BJEŽE SA BRODA, TONUĆE JE NA VIDIKU

Jutarnji list login DVODNEVNI MORATORIJ Sberbank se oglasio nakon odluke HNB-a: ‘Situacija je neugodna, suočavamo se s povećanim pritiskom‘ ‘Trudimo se prevladati aktualne izazove i naporno radimo na odgovornom rješavanju ove neočekivane situacije na najbrži mogući način‘ Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 28. veljača 2022. 08:03 23853571 Darko Tomas/Cropix Facebook Hrvatska narodna banka (HNB) oglasila se priopćenjem kasno sinoć u kojem navodi da je za Sberbank d.d. proglašen dvodnevni moratorij nakon kojega će se odlučiti o sljedećem koraku, a do tada će hrvatski građani i poduzeća moći raspolagati s iznosom do 7280 kuna dnevno. Jutros se priopćenjem oglasila spomenuta banka. "Nepovoljna geopolitička situacija imala je brz i značajan utjecaj na poslovanje Sberbank d.d. Unatoč odličnim poslovnim rezultatima i stabilnom poslovanju, Sberbank Hrvatska se posljednjih dana suočava s pojačanim pritiscima klijenata i zahtjevima za prijevremenim povlačenjem štednje i depozita iz Banke. Zbog rezultirajućeg utjecaja na likvidnost, Hrvatska narodna banka donijela je Rješenje kojim se na snagu stavlja dvodnevni moratorij na plaćanja koji istječe u utorak, 1. ožujka u 23:59:59 sati. Sberbank Hrvatska izražava žaljenje zbog ove neugodne situacije s kojom se u ovom trenutku suočavaju naši klijenti, naši poslovni partneri i naši zaposlenici. Trudimo se prevladati aktualne izazove i naporno radimo na odgovornom rješavanju ove neočekivane situacije na najbrži mogući način. Naš je cilj zaštititi naše klijente i naše zaposlenike i njihove obitelji te nastaviti poslovanje bez ikakvih poteškoća što je prije moguće. Želimo posebno zahvaliti svim našim zaposlenicima i našim klijentima na razumijevanju u ovim trenucima izvanredne situacije uzrokovane vanjskim čimbenicima.

STJEŠNJEN NA BALKANU, PUTIN USAMLJEN SA BRAČOM: VUČIĆEM , MILANOVIĆEM I DODIKOM, POČINITI ĆE NAJSTRAŠNIJA NEDJELA PROTIV ČOVJEČANSTVA !

/Zadnje dorađeno / Jutarnji list PIŠE ŽELJKO TRKANJEC Zašto svijet ipak treba strahovati: Ostao je sasvim sam, pandemija ga je promijenila, sve je krenulo nizbrdo.. Snage za odvraćanje postrojbe su koje bi trebale obeshrabriti napad na Rusiju, uključujući i rat koji bi implicirao upotrebu nuklearnog oružja. Opremljene su projektilima, strateškim bombarderima, podmornicama i brodovima s nuklearnim naoružanjem. Podizanje pripravnosti nuklearnih snaga je upozorenje. Omogućuje brže lansiranje nuklearnih projektila, ali to ne znači da postoji namjera da ih se koristi, objašnjava BBC. U brzom tijeku događaja od ruskog vojnog napada na Ukrajinu u ranim jutarnjim satima ovog četvrtka, ova vijest ima posebnu težinu. Rusija nije uspjela brzo kako je očekivala ostvariti vojne uspjehe koje je planirala. Ukrajinski predsjednik se i dalje šeće po ulicama Kijeva, a pregovori s ukrajinskom neporaženom stranom su počeli. Sjeverni tok 2,...

ANALIZA PUTINOVIH PROBLEMA

Jutarnji list STRUČNA ANALIZA ‘Invazija zapinje, napad na Kijev je grozno isplaniran, mislim da znam koji je idući ruski cilj‘ Uočeno da se u Bjelorusiji uz granicu sa zapadnom Ukrajinom grupiraju velike vojne formacije Piše: Krešimir ŽabecObjavljeno: 27. veljača 2022. 23:39 Razaranje u predgrađu Kijeva Ruska vojska prisiljena je na promjenu svoje operacije u Ukrajini te koristi novu taktiku koja Putinu nije bila u planu. Sa subote na nedjelju njegova je vojska krenula u razaranje ukrajinske infrastrukture, a pogođen je jedan plinovod i rafinerija. Plan o okruživanju Kijeva i zauzimanja grada uz pomoć lakih specijalnih postrojbi pao je u vodu, a ruske snage sada očekuje urbano ratovanje u velikim ukrajinskim gradovima, što su željeli izbjeći pod svaku cijenu. Operacija se odužila i umjesto da traje do najviše tri dana, Rusima će trebati mnogo više vremena da ostvare svoje planove. Veliko je iznenađenje što Rusi tri dana nakon invazije nisu uspjeli steći zračnu nadmoć ili prizemljiti ukrajinske zračne snage. Invazija zapinje Ukrajinska protuzračna obrana nije uništena te su i dalje aktivni ukrajinski sustavi S 300, BUK i bespilotne letjelice Bayraktar. "Stvari su za Ruse definitivno zapele. Pogotovo na sjeveru Ukrajine gdje su upali u zamku Ukrajinaca", ističe vojni analitičar Robert Barić. Prema njegovim riječima, Rusi su očekivali brzo zaokruživanje Kijeva i ulazak u grad s lakim specijalnim postrojbama, no ukrajinske snage u tome su ih onemogućile i praktički su sad u pat-poziciji dok im u pomoć ne dođu dodatne snage. Takva situacija ruskim snagama stvara sve veće probleme u segmentu opskrbe, ali i morala vojnika. Borbe se i dalje vode na 30-ak kilometara od grada na području mjesta Buča i Irpina. Ukrajinske snage srušile su most između ta dva grada i blokirale napredovanje ruskih jedinica. Nakon što im je propao prvotni plan, ruske snage su četvrtog dana invazije krenule u uništavanje infrastrukturnih objekata. To su do sada izbjegavali kako bi opravdali svoje tvrdnje da nisu došli uništavati Ukrajinu, nego srušiti ukrajinsku vlast. Barić napominje kako je loše planiranje operacije osvajanja Kijeva ukrajinskim snagama dalo vremena da se organiziraju i pripreme obranu grada, ali i da im dođe toliko željena vojna pomoć zapadnih zemalja.

BIJELRUSKA NUKLEARIZACIJA

BEZ IZNENAĐENJA Prošao Lukašenkov referendum, Rusija može slobodno dovesti nuklearno oružje na bjelorusko tlo Novi ustav omogućuje nuklearno oružje na bjeloruskom tlu po prvi put otkako ga se zemlja odrekla nakon raspada Sovjetskog Saveza 28.02.2022. u 02:13

RAĐA SE NOVI GOGOLJEV ŠINJEL

Jutarnji list login ‘RAĐA SE NOVI SVIJET‘ Manifest koji otkriva stvarni Putinov plan: Ovo su tri glavne točke o okupljanju ruskog svijeta Objavljujemo skraćenu verziju teksta ruskog prorežimskog komentatora Pjotra Akopova Piše: Jutarnji listObjavljeno: 27. veljača 2022. 23:25 Ruska operacija u Ukrajini otvorila je novu eru u tri dimenzije, napisao je Petr Akopov, prorežimski komentator s Ria Novosti. U tom svojevrsnom manifestu iznio je rusku stranu događaja u Ukrajini i objasnio viziju koju je Vladimir Putin imao kada je počeo "povrat Ukrajine Rusiji". Tekst donosimo u skraćenom obliku. Pred našim očima rađa se novi svijet. Ruska vojna operacija u Ukrajini otvorila je novu eru - i to u tri dimenzije odjednom. I naravno, u četvrtoj, unutarnjoruskoj. Ovdje počinje novo razdoblje, kako u ideologiji, tako i u samom modelu našeg društveno-ekonomskog sustava - ali o tome vrijedi govoriti posebno malo kasnije. Rusija obnavlja svoje jedinstvo - tragedija iz 1991., ta strašna katastrofa u našoj povijesti,...

ENIGMA SUVREMENOG REFORMATORSTVA KLASNOG DRUŠTVA

Jutarnji list login REPORT GOJKA DRLJAČE Je li Putin najbogatiji čovjek na planetu? Iz Rusije samo za sebe izvukao 200 milijardi dolara! Mladi hrvatski znanstvenik F. Novokmet i T. Piketty studijom dokazali izvlačenje enormnog bogatstva iz Rusije Piše: Gojko DrljačaObjavljeno: 27. veljača 2022. 10:31 Mladi hrvatski znanstvenik Filip Novokmet u suradnji s jednim od najpoznatijih ekonomista današnjice, Thomasom Pikettyjem, i Gabrielom Zucmanom, objavio je 2017. važnu studiju "From Soviets to Oligarcsh Inequalityja and Property in Russa, 1905-2016." koja bi u danima koji dolaze mogla biti putokaz kako međunarodnim sankcijama riješiti problem beskrupuloznog Putinovog režima. Novokmet, Piketty i Zucman su proučavajući podatke o kapitalnim tokovima i bogatstvu ponudili teoretske dokaze o ogromnom akumuliranom bogatstvu koje su ruski oligarsi (a izgleda i osobno Putin) na razne načine iznijeli iz Rusije te u različitim vrstama imovine alocirali po cijelom planetu, a posebice u offshore zonama. Do...

UKRAJINA JOŠ UVIJEK NA SVOJIM NOGAMA

Jutarnji list login UKRAJINCI PRUŽAJU OTPOR ‘Rusi su zaglavili, ofenziva im ne ide prema planu‘: Pentagon iznio najnovije procjene stanja u Ukrajini Pentagon ocjenjuje da, otkad je Rusija u četvrtak počela svoju vojnu ofenzivu, njezine snage nisu napredovale tako brzo kako je Moskva očekivala Piše: HinaObjavljeno: 27. veljača 2022. 06:11 Uništeni ruski tenk na području Luganska An Rusija koja je netom objavila da širi svoju ofenzivu na Ukrajinu, čini se "sve nezadovoljnija" zbog snažnog otpora ukrajinske vojske, ocijenio je Pentagon koji se sprema poslati ukrajinskoj vojsci dodatne količine oružja. "Ocjenjujemo da je više od 50 posto snaga koje je (ruski predsjednik Vladimir) Putin pripremio protiv Ukrajine (...) operativno" u toj zemlji, rekao je u subotu visoki dužnosnik američkog ministarstva obrane koji je htio ostati anoniman. Izjavu je dao nekoliko minuta prije objave ruskog ministarstva obrane po kojoj su "sve postrojbe primile naredbu da prošire ofenzivu u svim smjerovima". Najmanje je 198 civila, među kojima dvoje djece, poginulo, a 1.115 je ranjeno od četvrtka, rekao je ukrajinski ministar zdravstva Viktor Lijačko. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je zadovoljstvo zbog otpora koji pruža njegova zemlja: "Okupatori su htjeli zaposjesti srce naše zemlje i postaviti svoje marionete, kao u Donjecku. Spriječili smo njihov plan", rekao je u subotu, istaknuvši da ruska vojska nije "ostvarila nikakvo napredovanje". Pentagon ocjenjuje da, otkad je Rusija u četvrtak počela svoju vojnu ofenzivu, njezine snage nagomilane na sjeveru, na istoku i na jugu Ukrajine - više od 150.000 vojnika opremljenih tenkovima, bombarderima i raketama - nisu napredovale tako brzo kako je Moskva očekivala. "I dalje vidimo znakove žilavog ukrajinskog otpora", rekao je visoki američki dužnosnik. "Mislimo da su Rusi sve nezadovoljniji zbog gubitka zamaha u protekla 24 sata, napose na sjeveru Ukrajine". Otpor je najžešći sjeverno od Kijeva i u okolici Harkova, na istoku zemlje, ocjenjuje Pentagon. U subotu ruske snage još nisu bile zauzele nijedan ukrajinski grad i nisu preuzele nadzor nad ukrajinskim zračnim prostorom, dodao je taj dužnosnik

SAD ME VIDIŠ ! SAD ME NE VIDIŠ !

Hrvoje Kresic@hkresic·7hUVDL upravo predložila novi paket sankcija za Rusiju: 1. Ukloniti značajan broj ruskih banaka (dakle ne sve!) iz #SWIFT sustava 2. Onemoguciti sve transakcije Ruske središnje banke 3. Onemogućiti sve transakcije ruskim oligarsima u državama Zapada cc @DNEVNIKhr @novahrQuote TweetUrsula von der Leyen@vonderleyen · 7hIn coordination with 🇺🇸🇫🇷🇩🇪🇮🇹🇨🇦🇬🇧 I will now propose new measures to EU leaders to strengthen our response to Russia’s invasion of Ukraine and cripple Putin’s ability to finance his war machine. https://twitter.com/i/broadcasts/1

NAPOKON !?

UDAR SA ZAPADA Zapad isključio ruske banke iz Swifta: ‘Putin je upravo uništio budućnost svoje zemlje‘ Jasni smo - Rusija treba biti diplomatski i financijski izolirana. Pozdravljam napore da ju se isključi iz Swifta - poručio je Boris Johnson Piše: Jutarnji.hr, HinaObjavljeno: 26. veljača 2022. 23:01 <p>Ursula von der Leyen</p> Ursula von der Leyen John Thys Ursula Von der Leyen u obraćanju javnosti u subotu navečer potvrdila je da su se Europska unija, SAD, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo složili da se ruske banke isključe iz Swifta! - Na taj način ćemo ih spriječiti da mogu poslovati diljem svijeta i blokirati ruski uvoz i izvoz - rekla je šefica Europske komisije. Međutim, to nije sve. Europska unija će zamznuti svu imovinu i transakcije Ruske centralne banke u EU, te zabraniti ruskim oligarsima korištenje financijske imovine na europskim tržištima. - Putin je krenuo putem koji ima za cilj uništenje Ukrajine. Ali on ne shvaća da uništava budućnost svoje zemlje. Mjera, koja uključuje restrikcije međunarodnim rezervama Ruske središnje banke, bit će provedena u idućim danima, najavile su navedene zemlje u zajedničkoj izjavi. - Osigurat ćemo da se određene ruske banke uklone iz Swifta - kazala je u subotu navečer predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Time će te banke biti isključene iz međunarodnog financijskog sustava što će naštetiti njihovoj sposobnosti da djeluju globalno. Predsjednica EK kazala je da će izbacivanjem iz Swifta banke biti onemogućene u provedbi većine njihovih međunarodnih transakcija i time će efektivno biti blokiran ruski uvoz i izvoz. Saveznici će time spriječiti Rusiju da koristi "svoju ratnu škrinju", paralizirati imovinu središnje banke i zamrznuti njezine transakcije. Ruskim oligarsima bit će zabranjeno korištenje financijske imovine na europskim tržištima, rekla je. "Sve navedene mjere znatno će otežati Putinovu sposobnost da financira rat i teško pogoditi njegovu ekonomiju. Putin je krenuo na put uništenja Ukrajine, a zapravo uništava budućnost vlastite zemlje". Europski ministri vanjskih poslova razgovarat će o tome na virtualnom sastanku u nedjelju navečer. Swift (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication) globalna je financijska žila kucavica koja omogućuje nesmetan i brz transfer novca preko granica. Funkcionira kao sustav za brzu razmjenu poruka kojima se korisnika obavještava kada je novac poslan i kada je sjeo na račun. Uspostavljen je 1973. u Belgiji i povezuje 11.000 banaka i institucija u više od 200 zemalja. Kroz njega dnevno prođe više od 40 milijuna poruka o 1.000 milijardi dolara transakcija kompanija i vlada. Smatra se da ruska plaćanja čine više od jedan posto poruka. Tko ga kontrolira? Swift su zajedno uspostavile američke i europske banke kako nijedna od njih ne bi razvila vlastiti sustav i time stekla monopol na prekogranične novčane transfere. Mreža je danas u zajedničkom vlasništvu više od 2.000 banaka i financijskih institucija. Nadzire ju belgijska središnja banka u partnerstvu s vodećim središnjim bankama iz cijelog svijeta, uključujući američki Fed i britansku središnju banku. Swift svojim članicama omogućuje sigurnu međunarodnu trgovinu i ne bi trebao zauzimati stranu u sukobima. Međutim, Iranu je zabranjen pristup Swiftu 2012. godine u sklopu sankcija zbog nuklearnog programa. Izgubio je gotovo polovinu prihoda od izvoza nafte i 30 posto vanjske trgovine.

UKRAJINA PRUŽA OTPOR

‘Rusi su zaglavili, ofenziva im ne ide prema planu‘: Pentagon iznio najnovije procjene stanja u Ukrajini Pentagon ocjenjuje da, otkad je Rusija u četvrtak počela svoju vojnu ofenzivu, njezine snage nisu napredovale tako brzo kako je Moskva očekivala Piše: HinaObjavljeno: 27. veljača 2022. 06:11 Rusija koja je netom objavila da širi svoju ofenzivu na Ukrajinu, čini se "sve nezadovoljnija" zbog snažnog otpora ukrajinske vojske, ocijenio je Pentagon koji se sprema poslati ukrajinskoj vojsci dodatne količine oružja. "Ocjenjujemo da je više od 50 posto snaga koje je (ruski predsjednik Vladimir) Putin pripremio protiv Ukrajine (...) operativno" u toj zemlji, rekao je u subotu visoki dužnosnik američkog ministarstva obrane koji je htio ostati anoniman. Izjavu je dao nekoliko minuta prije objave ruskog ministarstva obrane po kojoj su "sve postrojbe primile naredbu da prošire ofenzivu u svim smjerovima".

ŠTAKORI SU INVANDIRALI I DJEĆJU BOLNICU

Jutarnji list UŽIVO: RAT U UKRAJINI Golemi požari u predgrađima dva najveća ukrajinska grada: ‘Hitno zatvorite sve prozore!‘ U Kijevu je tijekom noći pogođena dječja bolnica, a najveća bitka se vodi za vojni aerodrom koji je udaljen 40 kilometara od grada Piše: Jutarnji.hr; Sanja Žordić, HinaObjavljeno: 26. veljača 2022. 06:36 Požari u predgrađima Harkova i Kijeva - Treći je dan ruske invazije na Ukrajinu - Turska je, prema ukrajinskom predsjedniku Zelenskom, zatvorila Bospor i Dardanele za rusko ratno brodovlje, no Rusi kažu da im to nitko nije službeno javio - Nizozemska, Češka, Francuska i Slovenija najavile su pomoć Ukrajini u oružju, streljivu i opremi, a pomoć je najavio i Joe Biden i to u vidu 350 milijuna dolara vojne pomoći. - Njemačka je napravila veliki zaokret prema Ukrajini i konačno najavila da će poslati oružje. - Europska unija, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo isključili su Rusiju iz sustava Swift. - Kazahstan, jedan od najbližih saveznika Ruske Federacije, odbio je zahtjev Moskve da se priključi invaziji na Ukrajinu - Generalni direktor Ruskog vijeća za međunarodne odnose i savjetnik u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova izjavio je da njegov savjet ruskoj vladi nije bio da se krene s invazijom na Ukrajinu te kako su mnogi u diplomaciji 'ostali užasnuti ovime što se događa' - Najveća bitka tijekom večeri se vodila za vojni aerodrom 30 kilometara južno od glavnog grada. >>> NOVO 03:05 - Iako su ukrajinske vlasti oko ponoći najavile da Kijev može očekivati žestoki napad, četiri sata poslije u ukrajinskoj prijestolnici situacija je relativno mira. Vijesti o sukobima stižu s 40-ak kilometara udaljenog gradića Vasiljkova, gdje je izbio i golemi požar, ali u samom gradu nije bilo većih problema. Reporteri stranih agencija naglašavaju da su se ukrajinske snage tijekom dana pobrinule da ruska vojska ostane van grada, a kako se sada čini, tu su i ostale i tijekom noći. Građani Kijeva su i dalje u skloništima radi mogućih zračnih napada. >>> NOVO 02:34 - Emmanuel Macron je u subotu oko ponoći nazvao ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog koji mu je zahvalio na tome "što je odgovorio na traženje Ukrajine u vezi s obrambenom vojnom opremom", priopćila je Elizejska palača. Francuska je u subotu odlučila povećati pomoć Ukrajini, napose u obrambenoj vojnoj opremi. Ukrajina je nedavno poslala francuskom ministarstvu obrane popis vojne opreme, napose za protuzračnu obranu, koja joj je žurno potrebna. Ukrajinski predsjednik je ujedno zahvalio Francuskoj na "njezinu doprinosu zajedničkim mjerama u vezi sa Swiftom". 01:42 - Iz Harkiva su stigle nepotvrđene informacije da je ruska vojska uništila jedan plinovod što je izazvalo veliki požar u drugom najvećem ukrajinskom gradu. Također, kao što je ranije potvrđeno, vatra guta i spremište goriva u Vasljikivu, 30-ak kilometara južno od Kijeva, koja je uništena nakon ruskog napada na vojni aerodrom u blizini. Građani su na tom području dobili obavijest da zatvore prozore od svojih domova zbog opasnih plinova.

KADA LJUDSKO BIĆE TRANSCENDENTIRA U ŠTAKORA !

UŽIVO: RAT U UKRAJINI Sirene odjekuju Kijevom, sprema se zračni napad. Tijekom večeri pogođena i dječja bolnica Trećeg dana invazije na Ukrajinu vode se borbe u nizu gradova. Ruska propagandna mašinerija tvrdi da je Zelenski pobjegao, a Putin čak i nakratko obustavio napade Piše: Jutarnji.hr; Sanja Žordić, HinaObjavljeno: 26. veljača 2022. 06:36 <p>Napad na Kijev</p> Napad na Kijev - Treći je dan ruske invazije na Ukrajinu - Turska je, prema ukrajinskom predsjedniku Zelenskom, zatvorila Bospor i Dardanele za rusko ratno brodovlje, no Rusi kažu da im to nitko nije službeno javio - Ruske snage pokrenule su koordinirane napade na ukrajinske gradove, uključujući i Kijev. Područja u blizini Sumija, Poltave i Mariupolja pogođena su u zračnim napadima, a u većem broju gradova uključujući Lavov, Lutsk, Uman i Rivne u jutarnjim satima oglasile su se sirene za uzbunu - Ruska je vojska izvijestila kako su uništili 821 objekt ukrajinske vojne infrastrukture - U noćašnjim borbama na području Kijeva ranjeno je 35 ljudi, a među žrtvama je i dvoje djece. Ruski projektil pogodio je neboder u Kijevu. Građani su pozvani da pomognu u obrani Kijeva - Nizozemska, Češka, Francuska i Slovenija najavile su pomoć Ukrajini u oružju, streljivu i opremi, a pomoć je najavio i Joe Biden i to u vidu 350 milijuna dolara vojne pomoći - Kazahstan, jedan od najbližih saveznika Ruske Federacije, odbio je zahtjev Moskve da se priključi invaziji na Ukrajinu - Generalni direktor Ruskog vijeća za međunarodne odnose i savjetnik u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova izjavio je da njegov savjet ruskoj vladi nije bio da se krene s invazijom na Ukrajinu te kako su mnogi u diplomaciji 'ostali užasnuti ovime što se događa' >>> NOVO 22:35 Novinari iz Kijeva javljaju da se uskoro očekuju novi snažni zračni napad. U Reporter CNN-a Alexander Marquardt objavio je na Twitteru video u kojem se čuju sirene.

SVEJE TO ISTA ZLOČINAČKA PROFITNOST KAPITALISTIČKE KLAONICE NA RAČUN VIŠKA RADNE SNAGE

Jutarnji list LICEMJERAN ZAPAD Kukavičluk i sebičnost: Znate li koliko bi pao BDP Europske unije kada bi obustavili sav izvoz u Rusiju? I tako sankcije, kalibrirane sebičnošću i kukavičlukom, ni sada neće polučiti ništa osim kiselog osjećaja nemoći Piše: Inoslav BeškerObjavljeno: 26. veljača 2022. 17:43 Kukavičluk i škrtost evropskih zemalja ponovo su izbili u prvi plan taktike i sada, u povodu ruske invazije na Ukrajinu. Ne samo da nema ni slovca o bilo kakvoj oružanoj pomoći - državi koju Evropa desetljećima vabi, ali pazi da je ne prihvati u svoj krug jer se vojno bojala i Jugoslavije 1991, kako ne bi Rusije 2022 - nego nema jednodušnosti ni odlučnosti pri određivanju sankcija, "užasnih" (kako se kaže kada treba obmanuti vlastito javno mnijenje). Na njih se ruski predsjednik Vladimir Putin unaprijed prezrivo osmjehuje, jer se naviknuo da evropske, a ni američke mjere, ne mogu nanijeti štetu veću od one koju bi nanijela obična vojna divizija. U neku ruku je poštenija pozicija Švicarske. Unaprijed je jasno rekla da se neće pridružiti...

" GORUĆE SUNCE"

Jutarnji list ‘GORUĆE SUNCE‘ Najgore bi tek moglo uslijediti: Putin se sprema za korištenje zastrašujućeg novog oružja u Kijevu? Strahuje se da će ruski predsjednik Putin rasporediti aerosolne rakete zbog žestokog otpora Ukrajinaca u Kijevu Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 26. veljača 2022. 10: Zapad strahuje da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao iskoristiti razorne aerosolne rakete u napadu na Ukrajinu, nakon što je ukrajinski žestok otpor usporio napredovanje ruske vojske, piše The Telegraph. Građani glavnog grada Kijeva bili su naoružani tisućama strojnica i bombi dok su se borili protiv ruskih snaga, a u petak navečer grad je pretrpio žestoko bombardiranje nakon što ruska vojska tijekom cijelog dana ratovanja nije uspjela dovoljno napredovati da sruši ukrajinsku vladu. Ruske snage bile su spremne 'upasti' u Kijev u petak navečer, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponoćnom obraćanju: "Noć će biti teža od dana. Noću će jurišati, ne možemo im dati naš glavni grad. Moramo preživjeti ovu noć."

GARI GASPAROV :

GARI KASPAROV ‘Putin ima puno veći cilj od osvajanja Ukrajine. Bio bih jako zabrinut za budućnost Balkana’ P. N. Njegov je cilj kraj svijeta kakvog smo znali od kraja Drugog svjetskog rata. A elementi na Balkanu, što se tiče srpske strane, gorljivo žele osvetu", poručio je Kasparov

BLOKADA SWIFTA ! BIO BI TO PREVELIKI GUTLJAJ KAPITALISTIČKOG SUSTAVA KOJIM BI ZADAVIO SAMOG SEBE

Jutarnji list login ‘NUKLEARNA OPCIJA‘ Zašto Zapad naprosto ne isključi Rusiju iz Swifta? ‘To bi izazvalo ogromnu štetu svima‘ Isključenje Rusije iz Swifta naštetilo bi tvrtkama koje izvoze robu u Rusiju i kupuju je od nje, posebice Njemačkoj Piše: HinaObjavljeno: 26. veljača 2022. Britanija predlaže da se Rusiji zbog napada na Ukrajinu blokira pristup platnoj mreži Swift, ali europske zemlje oklijevaju, a tome nije sklon ni SAD, dok kritičari upozoravaju na ekonomske posljedice i upitnu efikasnost te kaznene mjere. "Britanija želi da se Rusiji blokira pristup Swiftu, ali mi ga, nažalost, ne kontroliramo. To ne može biti unilateralna odluka", izjavio je za BBC britanski ministar obrane Ben Wallace. Isključenje Rusije iz sustava koji koriste tisuće banaka nanijelo bi težak udarac ruskom bankovnom sustavu, uskraćujući bankama pristup novcu. Vlade mnogih drugih zemalja strahuju pak da bi naštetilo i njihovom gospodarstvu i tvrtkama jer bi izazvalo velike poremećaje u, primjerice, nabavi ruske nafte i plina. Francuski ministar financija Bruno Le Maire izjavio je u petak da bi isključenje trebalo biti "posljednja opcija", a Njemačka je prijedlog otklonila. Neki zastupnici u američkom Kongresu traže zabranu, ali predsjednik Joe Biden izjavljuje da je više naklonjen drugim kaznenim mjerama, ponajprije zato što bi rusko isključenje iz Swifta pogodilo i druge zemlje i njihova gospodarstva. Što je Swift? Swift (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication) globalna je financijska žila kucavica koja omogućuje nesmetan i brz transfer novca preko granica. Funkcionira kao sustav za brzu razmjenu poruka kojima se korisnika obavještava kada je novac poslan i kada je sjeo na račun. Uspostavljen je 1973. u Belgiji i povezuje 11.000 banaka i institucija u više od 200 zemalja. Kroz njega dnevno prođe više od 40 milijuna poruka o 1.000 milijardi dolara transakcija kompanija i vlada. Smatra se da ruska plaćanja čine više od jedan posto poruka. Tko ga kontrolira? Swift su zajedno uspostavile američke i europske banke kako nijedna od njih ne bi razvila vlastiti sustav i time stekla monopol na prekogranične novčane transfere. Mreža je danas u zajedničkom vlasništvu više od 2.000 banaka i financijskih institucija. Nadzire ju belgijska središnja banka u partnerstvu s vodećim središnjim bankama iz cijelog svijeta, uključujući američki Fed i britansku središnju banku. VEZANE VIJESTI ISKLJUČIVANJE RUSIJE Francuski ministar financija: ‘Izbacivanje Rusije iz SWIFT-a je posljednje opcija na stolu‘ PUTIN SE IZVUKAO Novinari vikali na Bidena zato što Rusiju nije isključio iz Swifta: ‘Zar Iran nije bio dobar primjer?‘ Swift svojim članicama omogućuje sigurnu međunarodnu trgovinu i ne bi trebao zauzimati stranu u sukobima. Međutim, Iranu je zabranjen pristup Swiftu 2012. godine u sklopu sankcija zbog nuklearnog programa. Izgubio je gotovo polovinu prihoda od izvoza nafte i 30 posto vanjske trgovine. Swift je priopćio da nema utjecaja na sankcije i da svaka odluka o njihovom uvođenju ostaje na vladama. Kako bi isključenje utjecalo na Rusiju? Ruske tvrtke izgubile bi pristup uobičajenim i trenutnim transakcijama koje Swift omogućuje i teško bi naplaćivale svoje vrijedne energente i poljoprivredne proizvode. Banke bi vjerojatno morale izravno poslovati jedna s drugom, što bi izazvalo kašnjenja transakcija i dodatne troškove i u konačnici bi ruskoj vladi uskratilo prihode. Rusija je zamalo ostala bez pristupa Swiftu nakon što je 2014. pripojila Krim. Moskva je tada bila poručila da bi taj potez bio jednak objavi rata. Zapadni saveznici nisu proveli tu prijetnju u djelo, ali je Rusija nakon toga odlučila razviti vlastiti sustav prekograničnog transfera novca, koji je još u povojima. Kako bi se pripremila za takvu sankciju, ruska vlada uspostavila je Mir, Nacionalni sustav za kartična plaćanja, ali trenutno ga koristi vrlo malo zemalja. Veliki rizik Isključenje Rusije iz Swifta naštetilo bi tvrtkama koje izvoze robu u Rusiju i kupuju je od nje, posebice Njemačkoj. Bivši ruski ministar financija Aleksej Kudrin procijenio je da bi isključenje Rusije iz Swifta moglo smanjiti njezin BDP za pet posto. Pitanje je i bi li blokada pristupa Swiftu na dulji rok utjecala na rusko gospodarstvo. Ruske banke mogle bi preusmjeriti plaćanja preko zemalja koje Moskvi nisu uvele sankcije, poput Kine, koja ima vlastiti sustav plaćanja. Kompanije s potraživanjima prema Rusiji bile bi pak prisiljene pronaći alternativne kanale naplate. Rizik kaosa u međunarodnom bankovnom sustavu jednostavno je prevelik, kažu neki.

PIŠE JURICA PAVIČIĆ

U Hrvatskoj postoje tri Putinove sljedbe: Desničarski troleri, priglupi dio ljevice i cinici koje predvodi Milanović

TKO JE ZELENSKI

TKO JE ZELENSKI? Djed mu je bio u Crvenoj armiji, članovi obitelji stradali u holokaustu, a on je bio ludo popularan u - Rusiji 25.02.2022. u 22:42

STAT COUNTER

867 Najčešće lokacije Sjedinjene Američke Države 347 Njemačka 153 Hrvatska 112 Ukrajina 101 Francuska 35 Portugal 24 Irska 19 Kanada 17 Švedska 17 Japan 11 Rusija 9 Nizozemska 7 Italija 2 Ujedinjeni Arapski Emirati 1 Ujedinjeno Kraljevstvo 1 Litva 1 Norveška 1 Ostalo 9

VAPAJ IZ UKRAJINE: HRVATI , POMOGNITE NAS !

OVAJ BLOG MOŽE PRUŽITI SKROMNI SMJEŠTAJ ZA 10 OSOBA.PRIORITETNO SA NAJVIŠE DJECE NUŽNE VLASTITE REŽIJE I ZDRAVSTANO OSIGURANJE, UZ ODOBRENJE HRVATSKE DRŽAVE. TELEFON 385 091 633 6293 MAIL: sevmajkus@gmail.com

AMERIKA UPOZORAVA

Oko 5 milijuna Ukrajinaca moglo bi se zateći u izbjeglištvu. Upravo toliko koliko je Putinu potreno da iz Ukrajine iseli 'Boljševike'. Na njihovo mjesto da bi uselio 5 milijuna 'tatarskih Rusa.' Tek bi tako Putin odrastao u Staljive hlaće.

HRVATSKA UTOPIJA

Jutarnji list KRIZA VLASTI Urša Raukar: ‘Pitanje je dana kad će i Ćorić biti priveden. On je puno veći problem od Horvata‘ Za Sandru Benčić kaže kako je osoba koja bi po kvalifikacijama, iskustvu, poštenju i čistoći mogla biti kandidatkinja za premijerku

U SLIJEDU TEKTONSKOG VIŠKA RADNE SNAGE, U PRIPREMI JE NJENA PROTUMJERNA KLAONICA

Jutarnji list POZIV CHARLESA MICHELA Zbog krize u Ukrajini sazvan izvanredni summit lidera EU u Bruxellesu, dolazi i Plenković Michel se također zahvalio liderima zemalja članica što su doprinijeli tome da EU brzo nametne prvi paket sankcija Rusiji Piše: Augustin PalokajObjavljeno: 23. veljača 2022. 17:54 <p>Andrej Plenković</p> Andrej Plenković Zbog agresivnih postupaka Rusije prema Ukrajini predsjednik Europskog vijeća Charles Michel sazvao je za sutra navečer u Bruxellesu izvanredni summit šefova država ili vlada EU. Na tom skupu će sudjelovati i hrvatski premijer Andrej Plenković. - Agresivni postupci Ruske Federacije krše međunarodno pravo i teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Oni također ugrožavaju europski sigurnosni poredak. Važno je da mi ostajemo ujedinjeni te zajedno odlučujemo o kolektivnom pristupu i postupcima. Zbog toga vas pozivam na posebni sastanak Europskog vijeća u četvrtak 24. veljače u Bruxellesu u 20 sati, napisao je u pozivnom pismu liderima zemalja članica Charles Michel. VEZANE VIJESTI PUTINOVA ‘POVIJEST‘ Ruska državna televizija objavila kartu ‘nove Ukrajine‘: ‘Ovo su darovani teritoriji‘ UKRAJINSKA KRIZA: UŽIVO Izvanredno stanje u Ukrajini, latvijski premijer: ‘Putin je poslao trupe i tenkove u istočnu Ukrajinu‘ U tom pismu je predložio da lideri razgovaraju o recentnim događajima, kako zaštiti međunarodni poredak zasnovan na poštivanju prava, kako se odnositi prema Rusiji i kako je držati odgovornom za njezine postupke te, konačno, kako još više pomoći Ukrajini. Michel se također zahvalio liderima zemalja članica što su doprinijeli tome da EU brzo nametne prvi paket sankcija Rusiji.

DVIJE STOLICE U POLITICI VIJEK SE MEĐUSOBOM SROZAVAJU U KUKAVIČLUKU

Jutarnji list login NELAGODA U SRBIJI Ukrajinska kriza zapalila Balkan: Vučić je od SAD-a i EU dobio snažan udarac, stjeran je u kut Beograd je izvodio razne manevre kako bi uspijevao sačuvati neokrnjenu slike na obje strane Piše: Željko TrkanjecObjavljeno: 23. veljača 2022. 15:32 Ukrajinska je kriza još jedan lakmus koji je pokazao nefunkcionalnost BiH jer su dva člana Predsjedništva, Šefik Džaferović i Željko Komšić, osudili postupanje Rusije. Milorad Dodik je bio gotovo neočekivano suzdržan, iako je bio s ruskim ambasadorom u BiH, te zatražio da BiH ostane neutralna. Sjeverna Makedonija se ponaša kao odgovorna članica NATO-a i osuđuje ruske poteze, a budući da Crna Gora ima tehničku vladu (nova još nije formirana, a ka' će, ne zna se) oglasio se predsjednik Milo Đukanović i osudio akte priznanja. Dritan Abazović, potpredsjednik vlade i mogući budući premijer, na Twitteru je napisao da ruske odluke u "znatnoj mjeri narušavaju sigurnost i međunarodno pravo. Apeliramo da se, kroz dijalog, pronađu najbolja rješenja, sačuva mir i promovira tolerancija". Kosovo je izuzetno jasno, premijer Albin Kurti kaže da podržava sve što odluče EU, NATO i SAD. Vučić nije sretan I tako ostaje Srbija. Predsjednik Aleksandar Vučić nije bio sretan izjavama Moskve da će cijena plina porasti na 2000 eura za tisuću kubičnih metara. Iako je prije koji mjesec bio u Moskvi i ondje dogovorio povoljne cijene plina, negdje oko 300 eura. Ivica Dačić, čelnik SPS-a, nasljednik Slobodana Miloševića, rekao je da Srbija neće sudjelovati u bratoubilačkom ratu Ukrajinaca i Rusa. "Mi želimo da se sačuva mir, nije lako, vidite kako se dva bratska naroda lako zavade u interesu trećih kao što su Rusi i Ukrajinci", rekao je Dačić. I zapitao se retorički zašto bi sad netko tražio od Srbije da se izjašnjava. "Mi smo kao narod uvijek bili hrabri da kažemo ne. Hvala Turcima što su nas naučili da kažemo jok", rekao je Dačić. U međuvremenu su u Beograd stigla dva zahtjeva da se Srbija izjasni. Amerika vjeruje da će Srbija stajati rame uz rame s EU u poštovanju međunarodnog prava da bi se štitio mir, prosperitet i stabilnost širom regije, priopćio je glasnogovornik State Departmenta, američkog pandana Ministarstvu vanjskih poslova. Dodajući kako Washington pozdravlja nedavnu izjavu predsjednika (Aleksandra) Vučića da Srbija razumije važnost poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine". Što je izuzetno težak udarac dosadašnjoj srbijanskoj politici sjedenja na dva stolca: biti dobri s EU, ali jednako tako i s Rusijom (i Narodnom Republikom Kinom). Beograd je izvodio razne manevre kako bi uspijevao sačuvati neokrnjenu slike na obje strane, ali je već slučaj krize u Bjelarusu pokazao da žongliranje postaje sve teže. Srbija je tada podržala stavove EU prema Minsku te molila Moskvu da shvati situaciju. Tu je odluku danima skrivala od javnosti u Srbiji. Srbija na dvije stolice Zemlje koje su u postupku pregovora za pristupanje u članstvo EU imaju obvezu prilagođavanja politike Zajedničkoj sigurnosnoj i vanjskoj politici Unije. Prema podatcima Europske komisije, 2020. godine Srbija se podržala 56% odluka EU i Vijeća, a do kolovoza 2021. godine postotak je porastao na 61. VEZANE VIJESTI POGLEDAJTE KARTU Ovako je ruska državna televizija označila teritorij Ukrajine: ‘Ovo su darovani teritoriji‘ APEL ZA MIR HHO podržao ruske intelektualce: ‘Rusiji ne treba rat s Ukrajinom i Zapadom‘ Ako, dakle, sada podrži sankcije EU Rusiji, otvara se prijetnja da ruski predsjednik Vladimir Putin raskine ugovor o povlaštenim cijenama plina. I da, ekstremno, ali nije nemoguće zamisliti, prekine podršku srbijanskoj politici prema Kosovu. Putin sada svijet dijeli na one koji su s nama i one koji su protiv. Jer, čak je i njemački kancelar Olaf Scholz zaustavio presudno važan plinovod Sjeverni tok 2. Preko kojeg bi u Njemačku išlo 55 milijardi kubičnih metara plina: Kina je u posljednjem potpisanom ugovoru kupila 10 milijardi od Rusije. Peter Stano, glasnogovornik EU, izjavio da je "Srbija zemlja kandidat i zato se od nje očekuje da se uskladi s odlukama EU u domeni vanjske i sigurnosne politike". Podrška sankcijama Što u ovom trenutku podrazumijeva osudu Rusije i podršku sankcijama koje nameće EU, a to će pomno pratiti i SAD. Za Srbiju je to još teže jer je s Eurazijskom ekonomskom unijom (EAEU), trgovinskom organizacijom koju je 2014. godine oformio Putin, potpisala sporazum o slobodnoj trgovini. Koji joj donosi određene ekonomske koristi, a koje bi sada mogle nestati. Da je Vučić na mukama potvrđuje vijest koju je objavila mreža Euractiv. "Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će osuditi rusko priznanje neovisnosti separatističkih regija u istočnoj Ukrajini ako ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na televiziji osudi NATO bombardiranje Srbije 1999. godine. Vučićeva izjava dolazi kao odgovor ukrajinskom veleposlaniku Aleksandru Aleksandroviču, koji je rekao da Ukrajina i ukrajinski narod očekuju da će Srbija osuditi rusko priznanje neovisnosti Donbasa."Mi smo mala zemlja i ne želimo se odreći mogućnosti da nastavimo prijateljstvo s nekim [zemljama], a ni na koji način ne odlučujemo o sudbini Ukrajine", rekao je Vučić za Pink TV u Monaku." Nakon toga se zapleo navodeći da je Srbija vojno neutralna, ali da ne želi odustati od tradicionalnih prijateljstava. Pa onda: "Srbija je uvijek podržavala integritet Ukrajine i u tom pogledu nije bilo promjena". Nije to ni pitijski, jer ono je mudro, niti sofistički, jer to je preduboko, to je jednostavno znak panike u situaciji iz koje se ne može jednostavno izvući. Beograd se do sada nije priključivao sankcijama koje je EU uvela Rusiji zbog aneksije Krima 2014. godine, niti je glasao za usvajanje rezolucija UN kojima se osuđuje aneksija i konstatira kršenje ljudskih prava na Krimu

NOĆAS SE SNILO, DA RUSKI MUŽICI UBIRU PRILOG ZA PUTINOVU LUĐAČKU KOŠULJU

Jutarnji list login UKRAJINSKA KRIZA: UŽIVO Objavljene nove satelitske snimke Rusa, Putin otkrio o čemu ‘nema pregovora‘ sa Zapadom Bijela kuća kaže da sastanak Bidena i Putina više nije opcija, a otkazan je i razgovor Blinken - Lavrov Piše: Hina, Damjan RaknićObjavljeno: 23. veljača 2022. 06:30 <p>Vladimir Putin (G-L); ukrajinski tenkovi na položajima (G-D); ruske trupe na jugu Bjelorusije (D-L); prosvjed u Ukrajini (D-D)</p> >>>>> NOVO 09:23 - Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss kazala je kako su ovo su najteže sankcije koje su ikada uveli Rusiji. - Ciljaju na ljude koji su vrlo bliski Kremlju, na meti su banke koje financiraju rusku vojsku i ključne banke koje održavaju ruski režim. Rusija neće moći povećati državni dug na međunarodnim tržištima. Teritorijalne sankcije bit će na snazi i u Donjecku i Lugansku - kazala je i kako ne vjeruje da će se Liga prvaka održati u Sankt Petersburgu i kako, da je nogometaš, ne bi htjela sudjelovati u utakmici. 08:37 - Ruski veleposlanik u SAD-u odgovorio je na prijetnje uvođenja američkih sankcija Rusiji sugerirajući da bi taj potez naštetio globalnim financijskim i energetskim tržištima, kao i običnim građanima. - Sankcije neće riješiti ništa u vezi s Rusijom. Teško je zamisliti da itko u Washingtonu računa na to da će Rusija preispitati svoj vanjskopolitički smjer pod prijetnjom ograničenja. Ne sjećam se niti jednog dana kada je naša zemlja živjela bez ikakvih ograničenja zapadnog svijeta. Naučili smo raditi u takvim uvjetima. I ne samo preživjeti, već i razvijati našu državu. Nema sumnje da će sankcije uvedene protiv nas naštetiti globalnim financijskim i energetskim tržištima. Sjedinjene Države neće biti izostavljene, obični građani će osjetiti sve posljedice rasta cijena - napisao je veleposlanik Anatolij Antonov na Facebook stranici ruskog veleposlanstva u srijedu ujutro. 08:35 - Fotografije uslikane sinoć u Mariupolju na istoku Ukrajine prikazuju proukrajinske prosvjede. - Ovdje ljudi sigurno neće poželjeti dobrodošlicu ruskim vojnicima - napisala je reporterka Olga Tokariuk iz Kijeva koja je na Twitteru podijelila fotografije svog kolege. 08:32 - Južna Koreja nakon razgovora sa Sjedinjenim Državama također razmišlja o nametanju sankcija Rusiji. Ipak, ne razmatraju slanje vojne pomoći, piše The Guardian. I dok se mnoge zapadne nacije prijete uvođenjem sankcija Rusiji, kinesko ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo je kako se protivi mjerama i ne vjeruje da su sankcije najbolji način da se problemi riješe, javlja Reuters. 8:27 - Ukrajinska vojska izvijestila je kako je u posljednja 24 sata u napadu proruskih separatista ubijen jedan njihov vojnik, a šestero ih je ranjeno. Kazali su kako su zabilježili 96 incidenata granatiranja od strane separatista, od kojih je 81 bilo uz korištenje teške artiljerije, minobacača i Grad sustava. 8:15 - Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin rekao je u srijedu da je Rusija spremna tražiti "diplomatska rješenja" kada se radi o Ukrajini, ali je naglasio da se o ruskim interesima ne može pregovarati, piše The Guardian. - Naša je zemlja uvijek otvorena za direktan i iskren dijalog, za traženje diplomatskih rješenja za najsloženije probleme. O interesima Rusije i sigurnosti naših građana ne može se pregovorati - rekao je Putin u video poruci koja je odaslana povodom blagdana Dana zaštitnika domovine. Putin je u video poruci pohvalio borbenu pripremljenost ruskih vojnika te rekao da je siguran u "profesionalizam" vojske te da će se oni zauzeti za ruske interese. Ruski je predsjednik dodao da će Rusija nastaviti razvijati moderno oružje. - Nastavit ćemo razvijati napredno oružje, uključujući i ono hipersonično te ono koje se temelji na novim principima fizike. Proširit ćemo upotrebu naprednih digitalnih tehnologija i elemenata umjetne inteligencije. To su oružja budućnosti i značajno će poboljšati borbeni potencijal naših oružanih snaga - rekao je Putin. Rusija je posljednjih godina razvila hipersonične rakete za koje tvrdi da su "nepobjedive". Tu se zemlju optužuje za velike kibernetičke napade i kampanje dezinformacija čija su meta njezini protivnici. 7:20 - Vlada Novog Zelanda pozvala je ruskog ambasadora Georgija Zueva da se u srijedu sastane sa svojim visokim diplomatskim dužnosnicima koji se zauzimaju da se kriza u Ukrajini koju je izazvala Rusija riješi diplomacijom, javlja The Associated Press. Ministrica vanjskih poslova Novog Zelanda Nanaia Mahuta trenutno nije u zemlji, ali je rekla da je Zuev pozvan na sastanak kako bi mu se reklo da je Novi Zeland protiv nedavnih ruskih poteza te da osuđuje "početak ruskog prodora u Ukrajinu". Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine Novog Zelanda potvrdilo je The Associated Pressu da se održao sastanak novozelandskih diplomata i Zueva, ali nije otkrilo o čemu se sve govorilo na sastanku. Tehnološka tvrtka Maxar objavila nekoliko satelitskih snimaka na kojima se može vidjeti da Rusija na zapadnom dijelu zemlje te na jugu Bjelorusije razmješta nove vojne jedinice i opremu, piše BBC. BBC navodi da je na jug Bjelorusije pristiglo više od 100 novih vozila. image Snimke Maxarovih satelita nastale 22. veljače na kojima se mogu vidjeti ruske postrojbe koje se nalaze na jugu Bjeloru Satellite image Š2022 Maxar Technologies/AFP Podsjetimo, Rusija i Bjelorusija posljednjih dana u Bjelorusiji provode veće vojne vježbe. Indija za sada nije otvoreno kritizirala rusko priznavanje Donjecka i Luganska te poteze koji su prethodili priznanju odmetnutih ukrajinskih regija, ali je inzistirala da se situacija na istoku Ukrajine treba "smiriti" diplomatskim putevima, piše BBC. Sjedinjene Američke Države i Europska unija svakako bi htjele da Indija zauzme čvršći stav po tom pitanju, no Delhi za sada to ne može napraviti. Naime, Indija najviše opreme za obranu zemlje nabavlja upravo od Rusije, a zemlja i poznata po tome da ne bira strane u sukobima, čak i kada ju se pritišće da to napravi. 6:30 - Japan i Australija objavili su u srijedu da uvode gospodarske sankcije Rusiji zbog priznanja samoproglašenih republika na istoku Ukrajine, nakon što su ranije istu odluku donijele Velika Britanija, Europska unija, SAD i Kanada. Japanske sankcije uključuju zabranu izdavanja ruskih obveznica u Japanu i zamrzavanje imovine određenih pojedinaca, kao i ograničavanje putovanja u Japan, rekao je japanski premijer Fumio Kishida.

RUSKA OLIGARHIJA MOŽE ZADRIJEMATI :(FATA LA SE !) DRUGI OKTOBAR MOŽE PRIDONIJETI TEK DRUGOG SURADNIKA RADA SA KAPITALOM !

Jutarnji list login MISTERIJ PUTINOVIH CIKLUSA U sve osvajačke pohode krenuo je u gotovo istom trenutku: Koji je teritorij sljedeći? Rusi su se sprdali da ratovi u Europi ne počinju srijedom, ali čini se da mnogi sukobi koje pokreće Moskva kreću - utorkom Piše: Vlado VurušićObjavljeno: 22. veljača 2022. 22:23 <p>Vladimir Putin 2008., 2014. i 2022.</p> Vladimir Putin 2008., 2014. i 2022. Afp Facebook Twitter Messenger E-mail Viber WhatsApp Putinov osvajački olimpijski ciklus se nastavlja. Nakon svakih Olimpijskih igara, čini se, treba drhtati. Sve je kod Putina isto. Nema puno improvizacije. Nakon pekinških Igara 2008. godine priznao je neovisnost gruzijskih odmetnutih pokrajina Južne Osetije (Gruzija je htjela nekom vrstom Oluje vratiti taj teritorij) i Abhaziju (nju u paketu, iako tamo tada nije bilo gruzijskih pokušaja oslobađanja), a zatim je čekao da završe Igre u rezidencijalnom gradu Sočiju kako bi anektirao Krim u ožujku 2014. godine. Sada je nakon još jednih Igara u Pekingu priznao "neovisnost" fantomskih proruskih područja na jugoistoku Ukrajine - Donjecka i Luganska. Neki ruski mediji početkom Olimpijskih igara navodili su da je kineski predsjednik Xi Jinping zamolio Putina da ne intervenira tijekom Igara, na što je, čini se, Putin pristao, iako su to ismijavali prokremaljski mediji. "Srijedom se ne vode ratovi", kako je govorio Sergej Lavrov, prvi Putinov diplomat (Amerikanci su najavljivali ruski napad u srijedu 16. veljače), ali, očito, počinju u noćnim satima utorka. Naime, u utorak 20. kolovoza 1968. godine počela je invazija na Čehoslovačku, a u utorak 25. prosinca 1979. godine počeo je i napad na Afganistan. Sada je na prelasku s već izmoždenog ponedjeljka 21. veljače na tmurni utorak 22. veljače - praktički anektiran Donbas. Putin nije izmišljao toplu vodu, ponovio je sve kao i 2008. godine. On je postupio s Ukrajinom isto kao i s Gruzijom te sličan scenarij možda čeka i Moldaviju, ali i neke druge postsovjetske države koje se drznu ići tim putem. Repriza 2008. Iraklij Garibašvili, gruzijski premijer, rekao je da sve ovo "podsjeća na 2008. godinu", istaknuvši da Rusija nastavlja kršiti "međunarodno pravo" i da međunarodna zajednica treba reagirati, kad već nije imala snage tada. Možda će na red, kako smo rekli, doći i moldavski otpadnički proruski teritorij Pridnjestrovlje. Zapravo je poslao poruku da neće trpjeti bilo kakvo iskakanje u svom dvorištu, koliko god ga to stajalo, bilo izolacije Rusije, bilo razornih sankcija. Koliko će ga ovo političko ponavljanje, nekakav "déjà vu" stajati, vidjet ćemo, ali kako kaže ruski politolog Stanislav Belkovski - ruska elita nije se pretrgla i stalno ponavlja iste greške ili zahvate za koje im se čini da su učinkoviti. Rusija, naime, nije dobila sankcije zbog Osetije i Abhazije, a zbog Krima samo blaže, smatrajući da je Europi Rusija ipak važniji trgovinski partner od Ukrajine. Vidjet ćemo hoće li mu i ovo proći. Njemački kancelar Olaf Scholz odgodio je izdavanje uporabne dozvole za Sjeverni tok 2, koji je stajao Rusiju desetke milijardi dolara, a nadala se da će tim plinovodom osigurati izvoz plina u Europu dulje vrijeme i pojačati ekonomske veze ponajprije s EU i Berlinom. Sada je očito sve dovedeno u pitanje. No, Putin traži pismeno očitovanje od Zapada da Gruzija i Ukrajina, kao i ostale zemlje bivšeg SSSR-a, neće postati dio NATO-a, zbog vlastite sigurnosti. Putin je na neki način od bliskih naroda i zemalja, pogotovo Ukrajinaca, ali i Gruzijaca, tom svojom politikom pridonio njihovim nacionalnim i državotvornim emancipacijama te odbacivanjem Moskve kao nekog svog "Commonwealtha", kako su u Kremlju i zamišljali područje bivšeg SSSR-a nakon raspada. Osetijsko-abhaški scenarij prekopirao je na Donbas - prvo je tamošnjim stanovnicima masovno podijelio rusko državljanstvo pa im i omogućio glasanje na ruskim izborima, zatim im je priznao neovisnost i na neki način postali su dio Rusije. Tako će i devastirani Donbas pasti na leđa ruske blagajne. VEZANE VIJESTI NOVI GLOBUS Ukrajinska kriza ušla je u novu fazu: Kako je rusko priznavanje separatista otvorio put za rat UKRAJINSKA KRIZA: UŽIVO Biden se obratio naciji: Tko je, za ime božje, Putin da proglašava nove države na tuđem teritoriju? Život na dotacijama Kao što i Krim iziskuje ulaganje velikih sredstava jer je na dotacijama, zbog loše opskrbe vodom i strujom koja je dolazila iz Ukrajine. Turizam od kojeg je živjela regija, što zbog pandemije, što zbog nepriznavanja drugih država, praktički je propao, a i proizvodnja vina i poljoprivrednih proizvoda nema izvoza u tolikoj mjeri kao što je bilo prije. Sada sve ide samo u Rusiju, kažnjavanjem bivših postsovjetskih republika koje su se, prema njegovu mišljenju, drznule okrenuti od Moskve prema Washingtonu, vječnom neprijatelju. Putin i njegova politička kremaljska elita ne jednom su govorili da je najveća tragedija 20. stoljeća raspad SSSR-a, pa i najveća tragedija ruskog naroda. Velikodržavni ruski mentalitet ne može podnijeti da su neki narodi koji su bili dio ruskog imperija, bilo carskog, bilo komunističkog, u kojoj su Rusi bili stožerni narod, nakon raspada SSSR-a odjednom okrenuli leđa Rusiji i Rusima. Stoga Putin u govoru nije mogao obuzdati prezir prema neovisnoj Ukrajini (ruski mediji s omalovažavanjem koriste termin "nezaležna" (neovisna) umjesto Ukrajina, otprilike kao kad provučićevski mediji o Hrvatskoj govore kao "Lepoj njihovoj"). Prisjetimo se i tragikomične snimke na otvaranju Zimskih olimpijskih igara u Pekingu kad je Putin u svečanoj loži "na trenutak zaspao" upravo kad su na stadion prolazili ukrajinski sportaši. Neovisnost, praktički bivših kolonija, za velikodržavnu rusku elitu vrlo je bolno, pogotovo kad je riječ o Ukrajini i Ukrajincima, narodu koji je praktički bio asimiliran i dobrim dijelom rusificiran, doživljavao se kao nastavak ruske tradicije i povijesti (Putin je to i govorio u svom, kako tamošnji mediji govore, povijesnom epohalnom govoru o priznavanju Donjecka i Luganska) - i danas velika većina Ukrajinaca govori ruskim jezikom. Ukrajinstvo kao folklor Ukrajinstvo se uvijek doživljavalo kao folklorna i zavičajna, ne nacionalna i identitetska odrednica. I tu izbijaju mnogi problemi. Putin je govorio o Ukrajini kao o slučajnoj, nerealiziranoj i umjetnoj tvorevini, a u svom govoru za njezino nastajanje optužio je boljševičkog vođu Vladimira Iljiča Lenjina, rekavši da je on "arhitekt suvremene Ukrajine" i to "oduzimanjem ruskog teritorija". Ukrajina im je važna i zbog toga što se ruska državnost naslanja i ima ishodište u srednjovjekovnoj istočnoslavenskoj državi nastaloj u Kijevu, Kijevska Rus, pa se ukorijenila poštapalica - "Kijev, majka gradova ruskih", koju je izgovorio knez Oleg, ali prema povijesnom tumačenju, ona zapravo znači da je tom izjavom on Kijev proglasio sjedištem tadašnje države. Putin je i rekao da je Ukrajina, pa i SSSR zapravo "povijesna Rusija" koja se raspala zbog grešaka boljševika u raznim godinama vladanja. I iz tog razloga Rusiji je Ukrajina vrlo bitna kao "produžetak ili nastavak ruske povijesti"

BIDEN SE OBRAČA NACIJI

UKRAJINSKA KRIZA: UŽIVO Biden se obratio naciji: Tko je, za ime božje, Putin da proglašava nove države na tuđem teritoriju? Putin je dobio dozvolu Dume da šalje trupe izvan Rusije, Moskva je Europi zaprijetila skupim plinom Piše: Jutarnji.hr; HinaObjavljeno: 22. veljača 2022. 05:55 <p>Joe Biden, Vladimir Putin i ukrajinski vojnik</p> Joe Biden, Vladimir Putin i ukrajinski vojnik - Biden je u obraćanju naciji najavio sankcije koje se odnose na dvije ruske državne banke, VEB i Rusku vojnu banku - Gornji dom parlamenta odobrio Putinov zahtjev za slanjem vojske na istok Ukrajine - Putin objavio da su sporazumi iz Minska "mrtvi" te za to okrivio Ukrajinu - Putin je jučer u dugom televizijskom obraćanju za Ukrajinu kazao da je propala država i "marioneta" Zapada - Putin je jučer naredio svom ministarstvu obrane da uputi "ruske mirovne snage u odmetnute regije na istoku Ukrajine" - Putin je jučer potpisao uredbe o priznanju samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, prkoseći prijetnjama Zapada da će taj potez smatrati nezakonitim i da će uništiti šanse za diplomatsko rješenje krize. - SAD i njegovi saveznici su se danas na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a obrušili na Rusiju i osudili priznavanje pobunjeničkih regija u Ukrajini i naredbu predsjednika Vladimira Putina o raspoređivanju snaga kao teško kršenje međunarodnog prava i "izgovor za rat". - SAD i europski saveznici u utorak su najavili nove žestoke sankcije Rusiji - Britanski ministar zdravstva Sajid Javid rekao je da je ruska invazija Ukrajine već u tijeku - Rusija će nastaviti opskrbljivati bez prekida svjetska tržišta prirodnim plinom, objavio je ruski predsjednik Vladimir Putin - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio je danas prijetnju sankcijama, opisujući postupke Zapada kao predvidljive. Prijete nam 'majkom svih sankcija', rekao je Lavrov - Njemačka vlada je, nakon ruske invazije istočnih ukrajinskih pokrajina, u utorak zaustavila postupak izdavanja dozvole za rad plinovoda Sjeverni tok II. - Europska unija objavila popis prvih sankcija >>> NOVO 21:16 Rusija je u utorak službeno objavila da je uspostavila diplomatske veze s dvjema separatističkim regijama na istoku Ukrajine, čiju je neovisnost Vladimir Putin priznao dan ranije, što su Kijev i Zapad osudili. Moskva i "republike" Donjeck i Lugansk, koje međunarodna zajednica ne priznaje, dogovorili su se o "uspostavi diplomatskih odnosa", objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov uputio je čestitku svojim "kolegama" u dvjema separatističkim pokrajinama, dodaje ministarstvo u priopćenju. "Ruska strana želi razvijati sveobuhvatnu suradnju" s tim teritorijima radi "učvršćenja mira, regionalne stabilnosti i sigurnosti", navodi isti izvor. 20:32 Joe Biden se konačno obratio naciji. Na početku je teze koje je Vladimir Putin iznio u svom sinoćenjem obraćanju, kada je Ukrajini zanijekao pravo na državnost, nazvao bizarnima. - Tko je, za ime božje, Putin da on proglašava nove države na teritoriju svojih susjeda? Ovo je flagrantno kršenje međunarodnog prava, rekao je Biden napominjući da se čitavo vrijeme koordinira sa svojim saveznicima i partnerima te najavljujući sankcije za koje kaže da će biti puno snažnije od onih uvedenih 2014. godine nakon ruske aneksije Krima. - Rusija je sada bez ikakve sumnje krenula na Ukrajinu, danas stoga objavljujem prvu tranšu sankcija, koordinirane su sa svim našim saveznicima i partnerima, a bit će ih još i bit će još jače ako Rusija nastavi s dubljim prodorom u Ukrajinu, rekao je Biden. Rekao je da se sankcije zasad odnose na dvije ruske državne banke, VEB i Rusku vojnu banku, ali i da Amerika i njezini saveznici "odsijecaju rusku vladu od zapadnog financiranja". - Ruska država više ne može na našim i europskim burzama trgovati svojim dugovima. Uvodimo i sankcije eliti i njihovim obiteljima, a s Njemačkom smo dogovorili, kao što sam i obećao, da Sjeverni tok 2 ne ide dalje. Imamo i sljedeće korake spremne, platit će još skuplje ako nastave s agresijom, rekao je Biden. Obećao je pomoć Ukrajini, ali i državama članicama NATO-a najizloženijima ruskoj prijetnji. Kaže da je odobrio slanje dodatnih američkih snaga u Litvi i Latviji, a riječ je o preraspodjeli postojećih trupa iz drugih dijelova Europe. - To su potpuno obrambeni potezi, nemamo se namjeru boriti s Rusijom, SAD će sa svojim saveznicima braniti svaki pedalj NATO-a. I dalje vjerujemo da Rusija želi ići puno dalje s agresijom, nadam se da sam u krivu..., kazao je američki predsjednik. Upozorio je da je i dalje više od 150.000 ruskih vojnika na ukrajinskim granicama, a postoji i prijetnja napada iz Bjelorusije. Amerikancima je obećao da će učiniti sve da sankcije ne koštaju njih, nego da budu ponajprije usmjerene na rusku ekonomiju. - Jučer je cijeli svijet jasno čuo Putinovu nastranu reviziju povijesti. Direktno je napao ukrajinsko pravo na postojanje, čak i pravo na postojanje nacija koje su dio NATO-a, eksplicitno je zaprijetio ratom ne budu li njegovi agresivni zahtjevi ispunjeni, upozorio je Biden. - Ima još vremena za izbjeći najcrnji scenarij, Amerika i saveznici ostaju otvoreni za diplomaciju, sudit ćemo Rusiji po djelima, a ne riječima, što god učini sljedeće, spremni smo odgovoriti, zaključio je Biden. 20:05 Ukrajinska vojska je priopćila da je u oružanim sukobima na istoku države jedan vojnik poginuo, a šestorica su ranjena. Zasad nema drugih detalja o ovom okršaju. 19:49 Iako je bilo najavljeno za 19 sati, Bidenovo obraćanje je odgođeno, navodno bi trebalo početi oko 20 sati po hrvatskom vremenu. Očekuje se da bi američki predsjednik tijekom govora trebao objaviti kakve sankcije namjerava uvesti Rusiji zbog njezina djelovanja u Ukrajini. 19:36 Europska unija dogovorila je paket sankcija protiv Rusije koje uključuju stavljanje određenog broja ruskih političara i dužnosnika na "crnu listu", zabranu europskim investitorima da trguju ruskim državnim obvetnicama, kao i zabranu trgovanja sa separatističkim republikama. Među Rusima na "crnoj listi" su svi zastupnici donjeg doma Dume koji su glasali za priznanje odmetnutih ukrajinskih regija, a za njih to konkretno znači da im se zamrzava sva imovina koju imaju na području EU, a zabranjeno im je i putovanje u države članice EU. Zasad nije jasno kada ovaj paket sankcija stupa na snagu, ali očekuje se da bi to trebalo uslijediti najkasnije za nekoliko dana, kada će i sva konkretna imena i drugi detalji biti objelodanjeni. 19:02 Uskoro bi trebalo početi obraćanje američkog predsjednika Joea Bidena. 18:39 Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je naredilo evakuaciju svojeg diplomatskog osoblja iz Ukrajine, navodeći kao razlog "prijetnje" koje su primili, ali ne otkrivajući detalje o njima. U priopćenju se navodi da bi evakuacija trebala biti obavljena čim je prije moguće. 18:12 Putin je na konferenciji za novinare izjavio da nije rekao da će ruske trupe u Donbas krenuti istog trenutka nakon priznanja. - Prvo, nisam rekao da će trupe krenuti tamo odmah nakon našeg sastanka s vama ovdje. Drugo, nemoguće je predvidjeti neki konkretan nacrt mogućih djelovanja, to ovisi o konkretnoj situaciji koja se razvija na terenu, rekao je. Prema njegovim riječima, bude li potrebno, Rusija će ispuniti svoje obaveze pružanja vojne pomoći Donjeckoj i Luganskoj republici. - Mi smo jučer potpisali sporazume i u tim sporazumima i s Donjeckom Narodnom Republikom i s Luganskom Narodnom Republikom postoje odgovarajuće točke koje govore da ćemo tim republikama pružiti odgovarajuću, uključujući i vojnu pomoć. S obzirom da tamo postoji sukob, ovom odlukom jasno stavljamo do znanja da, bude li potrebno, namjeravamo ispuniti svoje obaveze, zaključio je Putin. 18:04 Rusija je sve vrijeme bila zainteresirana za primjenu Minskih sporazuma, s obzirom da je taj dokument bio rezultat kompromisa, izjavio je Putin napominjući da Minski sporazumi više ne postoje. - I stoga bih htio još jednom istaknuti da smo bili zainteresirani za provedbu ovog paketa mjera jer je to rezultat kompromisa, naglasio je podsjećajući da je on bio među autorima tog dokumenta. - Ukrajinske vlasti su javno priopćile da neće poštovati Minske sporazume i Rusija više nije mogla tolerirati genocid nad narodom Donbasa. Europa nije bila u stanju natjerati Kijev da se pridržava Minskih sporazuma pa je Rusija bila prinuđena donijeti odluku o priznanju Donjecke i Luganske Narodne Republike, dodao je Putin optužujući vlasti u Kijevu da su sporazume iz Minska svele "na nulu" te da su spomenuti sporazumi "ubijeni puno prije nego što je Rusija priznala DNR i LNR". Na pitanje novinara o granicama DNR i LNR Putin je rekao da je Rusija, priznavši ove republike, priznala sve dokumente, uključujući i ustav, gdje su njihove granice naznačene, sugerirajući da je riječ o puno većem teritoriju od onoga koji je trenutno pod kontrolom separatista. - Demokratske države moraju priznati odluku stanovnika Krima i Sevastopolja da se ponovno ujedine sa Rusijom, dodao je Putin. - Prva stvar koju svi trebaju učiniti je da priznaju volju naroda koji živi u Sevastopolju i na Krimu. O tome sam mnogo puta govorio i ponovno ću naglasiti: Po čemu je ovo gore od onoga što se dogodilo na Kosovu? Ni po čemu, samo je tamo odluku donio parlament, a ovdje je donesena na nacionalnom referendumu, objasnio je. - Želim još jednom istaknuti da nitko nije mogao ni puškom ni bajunetima tjerati ljude na birališta. Oni su došli dobrovoljno i donijeli svoju odluku da se ponovno ujedine sa Rusijom, naveo je između ostalog Putin. 17:41 Ruski predsjednik Vladimir Putin obraća se medijima. Između ostalog, kaže da su sporazumi iz Minska "mrtvi", za što okrivljuje Ukrajinu koju bi, smatra on, trebalo demilitarizirati. - Europa nije mogla natjerati Kijev da se pridržava Minskih sporazuma pa je Rusija bila prinuđena donijeti odluku o priznanju Donjecke i Luganske Narodne Republike, izjavio je Putin. Za Ukrajinu tvrdi da je 'do zuba naoružana' te da je kao takva 'antiruska' i da bi bilo dobro da odustane od svoje ambicije da se učlani u NATO. 17:38 Američki predsjednik Joe Biden će svoje obraćanje naciji imati sat vremena prije od najavljenog, prema najnovijoj verziji trebalo bi početi u 13 sati po lokalnom, odnosno 19 sati po hrvatskom vremenu. 17:13 Gornji dom ruskog parlamenta izglasao je odobrenje koje je zatražio predsjednik Vladimir Putin da smije angažirati ruske trupe izvan ruskih državnih granica. To bi, kako izvještava agencija AP, mogao biti uvod u napad širih razmjera na Ukrajinu. 16:43 Američki predsjednik Joe Biden obratit će se naciji u 14 sati po lokalnom, odnosno u 20 sati po hrvatskom vremenu večeras. Jedina tema je Ukrajina. 16:36 Bijela kuća je ruske aktivnosti na istoku Ukrajine formalno počela nazivati "invazijom", nakon početnog oklijevanja. - Smatramo da ovo jest početak invazije. Da, ovo je najnovija invazija Rusije na Ukrajinu, izjavio je u utorak glavni zamjenik savjetnika Joea Bidena za nacionalnu sigurnost Jon Finer. Jedan neimenovano dužnisnik Bidenove administracije pojasnio je da su se za promjenu stava u Bijeloj kući odlučili zbog 'situacije na terenu'. 15:51 Ni Katar ni druge zemlje-proizvođači nemaju kapaciteta da Europi zamijene ruski plin ukapljenim prirodnim plinom (LNG) ako opskrba bude prekinuta zbog sukoba Rusije i Ukrajine, upozorio je ministar energetike Katara u utorak. Opširnije pročitajte OVDJE 15:43 Velika Britanija u utorak je sankcionirala pet ruskih bana

RAT, RAT ! BEZ KOJEG KAPITALIZAM NE MOŽE OPSTATI !

UPOZORENJE KATARA ‘Nijedan proizvođač ne može Europi u kratkom roku zamijeniti ruski plin‘ Katar spada među najveće proizvođače ukapljenog plina u svijetu i dugoročnim je ugovorima uglavio prodaju većine plina kupcima u Aziji, iako dio prodaje i Europi Piše: HinaObjavljeno: 22. veljača 2022. 15:49 <p>Saad Sherida al-Kaabi </p> Saad Sherida al-Kaab Ni Katar ni druge zemlje-proizvođači nemaju kapaciteta da Europi zamijene ruski plin ukapljenim prirodnim plinom (LNG) ako opskrba bude prekinuta zbog sukoba Rusije i Ukrajine, upozorio je ministar energetike Katara u utorak. Napetosti između Rusije i Ukrajine eskalirale su u utorak nakon što je Moskva priznala dvije proruske odmetnute regije na istoku Ukrajine i poslala postrojbe na to područje u "mirovnu" misiju. SAD i europski saveznici spremaju se uvesti nove sankcije Rusiji, koje bi mogle obuhvatiti i ruski plin i prekinuti opskrbu Europe tim energentom. Washington se proteklih tjedana raspitivao kod velikih proizvođača mogu li Europi zamijeniti ruski plin. "Udio Rusije u opskrbi Europe iznosi, čini mi se, 30 do 40 posto. Nijedna zemlja ne može zamijeniti takav obujam (plin), za tako nešto nema kapaciteta u LNG-u", rekao je katarski ministar Saad al-Kaabi novinarima na konferenciji o plinu u Dohi. VEZANE VIJESTI UKRAJINSKA KRIZA: UŽIVO ‘Dobro došli u novi svijet u kojem će Europa plin plaćati 2.000 € za 1.000 kubičnih metara‘ PREGLED TJEDNA Vladina nevidljiva borba protiv skupog plina, ukradena kuna na euru i novi show Milanovića i Banožića "Većina LNG-a vezana je jasnim dugoročnim ugovorima i odredištima. Zato je gotovo nemoguće u kratkom roku zamijeniti takvu količinu" (plina)", objasnio je katarski ministar. Katar spada među najveće proizvođače ukapljenog plina u svijetu i dugoročnim je ugovorima uglavio prodaju većine plina kupcima u Aziji, iako dio prodaje i Europi. Katarski ministar izjavio je danas da bi na Stari kontinent prema sklopljenim ugovorima mogli preusmjeriti samo 10 do 15 posto prodanog plina. "Ne radi se o tome da to nije ugovoreno, postavlja se pitanje može li se preusmjeriti. Većina plina vezana je uz dugoročne ugovore, a preusmjeriti bi se moglo vjerojatno 10 do 15 posto", rekao je Kaabi. Dodatni su problem ograničeni kapaciteti europskih terminala za prihvat ukapljenog plina iz SAD-a i drugih velikih proizvođača, napominje Reuters.

SOCIJALNA EVOLUCIJA , KAO DA SE U SVOM HODU NIJE ODVIJALA U DUHU SVOJE SVODNE MATEMATIKE

SVOJOM NEUPUČENOŠĆU,UČENIH I NEUČENIH MASA, ZBOG BILO KOJEG RAZLOGA, GLAVNI SU UZROČNI RAZLOG SVIH DRUŠTVENIH ZALA, OVE OSKRNAVLJENE, RAZJEDINJENE I NEHUMANE PLANETE. NA KOJOJ SU MNOGE UZORNE LJUDINE, MILENIJIMA, JEDVA ODRŽAVALI OPSTAJUĆI BALANS TOM DANAŠNJEM LJUDSKOM KRHOTNOM BIĆU...

STOPIRAN MEGAPROJEKT Udarac za Putina: Njemačka vlada zaustavila je proces izdavanja uporabne dozvole za Sjeverni tok 2! Njemački kancelar Olaf Scholz je nakon susreta s irskim premijerom Michaelom Martinom, potvrdio zaustavljanje projekta Piše: HinaObjavljeno: 22. veljača 2022. 12:39 <p>Karta koja prikazuje kuda prolazi plinovod Sjeverni tok 2, s lijeve strane Vladimir Putin i prizori gradnje plinovoda</p> Karta koja prikazuje kuda prolazi plinovod Sjeverni tok 2, s lijeve strane Vladimir Putin i prizori gradnje plinovoda AFP Facebook Twitter Messenger E-mail Viber WhatsApp Njemačka vlada je, nakon ruske invazije istočnih ukrajinskih pokrajina, u utorak zaustavila postupak izdavanja dozvole za rad plinovoda Sjeverni tok II. „Njemačka vlada do daljnjega zaustavlja postupak izdavanja dozvole za rad plinovoda Sjeverni tok II“, javlja njemačka agencija dpa pozivajući se na izvore u vladi. Projekt Sjeverni tok II je gotov, ali čeka uporabnu dozvolu nakon što su njemačke vlasti zatražile promjene u vlasničkoj strukturi plinovoda. Prema zakonima EU-a opskrbljivač ne bi trebao biti istodobno i vlasnik plinovoda.

U SEPTIČKOJ JAMI DO GRLA- BOSANSKI HASO VIĆE: 'MUJO BOLAN, NE TALASAJ !'

STOPIRAN MEGAPROJEKT Udarac za Putina: Njemačka vlada zaustavila je proces izdavanja uporabne dozvole za Sjeverni tok 2! Njemački kancelar Olaf Scholz je nakon susreta s irskim premijerom Michaelom Martinom, potvrdio zaustavljanje projekta Piše: HinaObjavljeno: 22. veljača 2022. 12: Njemačka vlada je, nakon ruske invazije istočnih ukrajinskih pokrajina, u utorak zaustavila postupak izdavanja dozvole za rad plinovoda Sjeverni tok II. „Njemačka vlada do daljnjega zaustavlja postupak izdavanja dozvole za rad plinovoda Sjeverni tok II“, javlja njemačka agencija dpa pozivajući se na izvore u vladi. Projekt Sjeverni tok II je gotov, ali čeka uporabnu dozvolu nakon što su njemačke vlasti zatražile promjene u vlasničkoj strukturi plinovoda. Prema zakonima EU-a opskrbljivač ne bi trebao biti istodobno i vlasnik plinovoda.

SVOJOM NEUPUČENOŠĆU ČOVJEK JE DAVNO POBJEDIO SAMOGA SEBE !

NA RUBU RATA Ukrajinski ministar obrane vojnicima: ‘Pred nama su teška iskušenja i gubici, ali pobijedit ćemo‘ 22.02.2022. u 12:24

KORUPTIVNO NASILJE DEMOKRATSKOG FAŠIZMA -VRHUNAC JE KLASNE PODMUKLOSTI KAPITALIZMA

UKRAJINSKA KRIZA: UŽIVO Lavrov: Zapad nam prijeti ‘majkom svih sankcija‘; Putin se oglasio o opskrbi plinom SAD i europski saveznici najavili su nove žestoke sankcije Rusiji Piše: Jutarnji.hr; HinaObjavljeno: 22. veljača 2022. 05:55

STOLJETNO TREČE RUSKO ZLO ČOVJEČANSTVA : LENJIN, STALJIN, PUTIN

Jutarnji list login MEĐUNARODNA OSUDA SAD i europski saveznici najavili žestoke sankcije za Rusiju: ‘Odluku ćemo donijeti već danas!‘ Američki predsjednik Joe Biden potpisao je izvršnu uredbu kojom se zaustavlja američka poslovna aktivnost u regijama Donjecku i Luhansku Piše: HinaObjavljeno: 22. veljača 2022. 09:48 <p>Vladimir Putin </p> Vladimir Putin Alexey Nikolsky/AFP Facebook Twitter Messenger E-mail Viber WhatsApp SAD i europski saveznici u utorak su spremni najaviti nove žestoke sankcije Rusiji nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin formalno priznao dvije separatističke regije na istoku Ukrajine. Putinov govor u ponedjeljak navečer u kojem je najavio taj potez naišao je na međunarodnu osudu i brze sankcije. Europska unija odlučit će u utorak o prvim sankcijama Rusiji nakon što je Moskva priznala neovisnost separatističkih regija u istočnoj Ukrajini, najavio je u utorak šef europske diplomacije Josep Borrell. Borrel je na otvaranju foruma EU za suradnju u Indo-Pacifiku u Parizu rekao da je sazvao hitno vijeće za vanjske poslove koje će Francuska odmah organizirati. “Poslijepodne će Vijeće odlučiti o sankcijama... moramo djelovati brzo, znači danas poslijepodne, ovdje u Parizu”, pojasnio je. Američki predsjednik Joe Biden potpisao je izvršnu uredbu kojom se zaustavlja američka poslovna aktivnost u dvije regije, Donjecku i Luhansku. „SAD će uvesti sankcije Rusiji zbog njezinog jasnog kršenja međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta“, rekla je Linda Thomas-Greenfield, američka veleposlanica u Ujedinjenim narodima, nakon izvanredne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a kasno u ponedjeljak. „Možemo biti i bit ćemo ujedinjeni u našim pozivima Rusiji da povuče svoje snage, vrati se za diplomatski stol i radi na postizanju mira“. Britanski ministar rekao je da je ruska invazija Ukrajine već u tijeku te da će London stoga sankcionirati Moskvu. „Može se zaključiti da je invazija Ukrajine započela“, rekao je ministar zdravstva Sajid Javid. Britanija je objavila da je pripremila sankcije koje ciljaju na one koji sudjeluju u kršenju teritorijalnog integriteta Ukrajine, a da će te mjere stupiti na snagu u utorak. VEZANE VIJESTI BURNO U UN-U SAD i saveznici obrušili se na Rusiju: ‘Putin svoje trupe naziva postrojbama za održavanje mira. To je glupost‘ PRATITE UŽIVO Britanci tvrde: ‘Tenkovi su krenuli, ovo je mračno jutro za Europu. Invazija je počela‘ Sankcije će uvesti i Francuska i Njemačka, prenosi Reuters. Kina, strateški partner Rusije, objavila je pak da je zabrinuta zbog pogoršanja situacije, pozvavši sve strane na suzdržanost, dok je Japan najavio da je spreman pridružiti se međunarodnim sankcijama u slučaju potpune invazije. Ruska agencija TASS u ponedjeljak je prenijela riječi ruskog premijera Mihajla Mišustina da se Moskva „mnogo mjeseci“ pripremala na mogući odgovor na priznanje Luganske i Donjecke Narodne Republike, odnosno „na rizike s kojima ćemo biti suočeni zbog takve odluke“, uključujući zabranu „uvoza visoke tehnologije“. Ruski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebenzija upozorio je zapad da „dvaput promisli“ kako ne bi pogoršao situaciju. Svjedok Reutersa javlja kako su nekoliko sati nakon Putinovog govora u kojem je negirao ukrajinsku državnost u Donjeck ušli ruski tenkovi i druga vojna oprema, bez oznaka. Ruski predsjednik naredio je slanje „mirotvornih snaga“ u dvije regije. Ukrajinska vojska u utorak je objavila da su u posljednja 24 sata ubijena dva njezina vojnika, a 12 ih je ozlijeđeno u granatiranju proruskih separatista, što je najviši broj ove godine. Ruski separatisti u istočnoj Ukrajini optužili su ukrajinske sabotere da su u utorak detonirali minu na cesti, pri čemu je poginulo troje civila, prenosi agencija Interfax. Separatisti u Donjecku i Luhansku, kolektivno poznatima kao Donbasu, odvojili su se od ukrajinskih vlasti 2014. i proglasili se neovisnim 'narodnim republikama'. Rusija tek treba ratificirati sporazume o prijateljstvu s dvjema regijama prije no što može raspravljati o točnim granicama teritorija, piše ruska agencija RIA, pozivajući se na ministarstvo vanjskih poslova. Očekuje se da će ruski parlament o tome glasati u utorak.

PUTINOV LENJINIZAM IZVAĐEN IZ NAFTALINA

USIJANJE NA ISTOKU EUROPE Zelenski će se obratiti naciji, Putin šalje vojsku na istok Ukrajine: ‘To nikad nije bila država‘ "Želite dekomunizaciju? Ok, može. Spremni smo vam pokazati što prava dekomunizacija Ukrajine znači", rekao je Putin i priznao Donjeck i Lugansk gdje je otpočelo ulično slavlje Piše: Jutarnji.hr, HinaObjavljeno: 21. veljača 2022. 16:58 <p>Vladimir Putin i slavlje u Donjecku</p> Vladimir Putin i slavlje u Donjecku >>> NOVO 23:55 I dalje se očekuje obraćanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog svojoj naciji, tijekom noći po hrvatskom vremenu trebala bi biti održana i hitna sjednica UN-ova Vijeća sigurnosti. 23:35 S osudom Putinova poteza javio se i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković kraćom objavom na Twitteru. Osuđujemo rusko priznanje samoproglašenih regija Donjecka i Luhanska koje predstavlja kršenje međunarodnog prava i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Zajedno s EU partnerima, izražavamo solidarnost s Volodimirom Zelenskim i ukrajinskim narodom, objavio je večeras Plenković. Sve reakcije pratite OVDJE 23:29 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u ponedjeljak je navečer osudilo rusko priznanje samoproglašenih ruskih republika na istoku Ukrajine. MVEP u objavi na Twitteru navodi da takav potez ruskog predsjednika Vladimira Putina "krši ukrajinski teritorijalni integritet, međunarodno pravo, Sporazume iz Minska i potkopava diplomatsko rješenje" krize. "Čvrsti smo u podršci ukrajinskom suverenitetu", naglašavaju u MVEP-u. Hrvatska je u nizu zapadnih zemalja koje su u ponedjeljak snažnom osudom reagirale na rusko priznanje i optužile Vladimira Putina za kršenje međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta. 23:35 S osudom Putinova poteza javio se i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković kraćom objavom na Twitteru. Osuđujemo rusko priznanje samoproglašenih regija Donjecka i Luhanska koje predstavlja kršenje međunarodnog prava i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Zajedno s EU partnerima, izražavamo solidarnost s Volodimirom Zelenskim i ukrajinskim narodom, objavio je večeras Plenković. Sve reakcije pratite OVDJE 23:29 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u ponedjeljak je navečer osudilo rusko priznanje samoproglašenih ruskih republika na istoku Ukrajine. MVEP u objavi na Twitteru navodi da takav potez ruskog predsjednika Vladimira Putina "krši ukrajinski teritorijalni integritet, međunarodno pravo, Sporazume iz Minska i potkopava diplomatsko rješenje" krize. "Čvrsti smo u podršci ukrajinskom suverenitetu", naglašavaju u MVEP-u. Hrvatska je u nizu zapadnih zemalja koje su u ponedjeljak snažnom osudom reagirale na rusko priznanje i optužile Vladimira Putina za kršenje međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta.

SRAČUNATO BIĆE, NALIK JE NA GOGOLJEV PREVRNUTI ŠINJEL

Jelena VeljačaJelena Veljača Gledam Olimpijske igre i ne mogu se ne zapitati ima li ta zabava, u kojoj djeca plaču, ikakvog smisla... Htjeli smo spektakl, prkošenje gravitaciji, a dobili smo mladu ženu koja se boji da će je borba za zlatnu medalju dovesti do ludila Objavljeno: 20. veljača 2022. Slučaj ruske petnaestogodišnje klizačice zgranuo je sav pristojan svijet. Ne zna se što je u toj priči grozomornije: činjenica da je curica, jer ženska djeca s petnaest godina to još uvijek jesu, uzimala teške lijekove za srce riskirajući tako svoje zdravlje i posljedično svoj život (suspenziju s natjecanja smatram samo nuspojavom), to što su njezine greške na ledu dočekane s hladnoćom i prijekorom kakve znamo da postoje u pseudo roditeljskim odnosima poput onog trener-natjecateljica, ali smo se nadali da su daleko od očiju javnosti, ako već ne i stvarnosti, ili to što se Kamila Valijeva slama psihički već danima pred cijelim svijetom koji ne pokazuje previše empatije za tu činjenicu. Gledamo fotografiju za fotografijom njezine borbe s...

KADA ĆE NAROD OVE ZEMLJE SKINUTI SA SVOJIH LEĐA TAJ PARAZITSKI OLOŠ ?!

TKO JE DOBIO NOVAC Vlasnici dviju firmi koje spominje Uskok bliski su s Tolušićem, jedan mu je izvodio radove na kući Jednom tvrtkom upravljaju braća iz HDZ-ova koalicijskog partnera, drugoj je vlasnik mladi HDZ-ovac, sin "vječnog" načelnika općine Piše: Nikola Patković, Dušan MiljušObjavljeno: 20. veljaće "Cestogradnja Slatina, Megamont Čađavica!" Tako je glasila poruka koju je, kako smo objavili, 14. studenoga 2018. tadašnji ministar gospodarstva Darko Horvat izravno poslao svojoj bivšoj pomoćnici Ani Mandac, raspitujući se o isplati bespovratnih sredstava iz državnog proračuna iz programa "Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina". Spomenutim dvjema tvrtkama u konačnici je novac isplaćen - Cestogradnji 199.999 kuna, a Megamontu 197.290,60. Ana Mandac je, sumnja USKOK,...

ZBOG ČEGA JE PAO MINISTAR HORVAT

"Svi su znali da će se dodatna sredstva dijeliti bez ikakvog kriterija, odnosno 'po babi i stričevima." #dnevnikhr dnevnik.hr Zbog čega je pao ministar Horvat: Njegova pomoćnica "utopila" ga svojim iskazom 10:50 AM · Feb 20, 2022·TweetDeck

KONFRONTACIJA BINALNIH SILA KRUPNOG KAPITALA /RECOMMENDED/

Slobodna Dalmacija SD Dojavi SVIJETSJEĆAJU SE I STALJINA Nitko normalan ne želi rat, ali evo zašto ga se krimski Tatari možda i najviše pribojavaju. Naravno, to ne znači da sukobi već nisu krenuli! Evo i tko čime raspolaže... PIŠE HRVOJE PRNJAK 20. veljače 2022. - 08:53 Ruski tenkovi kod Bresta<br /> Nitko upućen i nije očekivao da će početi nekim spektakularnim napadom. Ispaljivanjem balističkih raketa, filmski razrađenim prizorima masovne invazije vojske preko granice... Serija oružanih incidenata i međusobnih optužbi između ukrajinskih i snaga proruskih separatista ("Rusija ne sudjeluje u tom sukobu", rekao je ovih dana zamjenik Putinovog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinjin u UN-ovu Vijeću sigurnosti), dokaz je da je sukob Ruska Federacija-Ukrajina zapravo - već počeo. Ukrajinci će vam još kazati da se nikad nije ni prekinuo, još od ožujka 2014. i ruske okupacije Krima, odnosno, od sukoba s proruskim separatistima u istočnim dijelovima njihove zemlje. No, to nije jedina analogija s ovdašnjim zbivanjima početkom devedesetih. Zamjena teza koju ovih dana serviraju ruski državni mediji i proruski orijentirani novinari, a šire je i sveznalice opće prakse na društvenim mrežama, neodoljivo podsjeća na ratnu propagandu velikosrpske mašinerije s početka devedesetih. Kao, Zapad je taj koji iz nekih svojih razloga širi "ratnu histeriju" i bezobzirno gura Ukrajince i svijet u rat. Rusi su miroljubivi i ne žele se miješati, ali ako, eto, baš budu morali štititi rusko stanovništvo u Ukrajini, učinit će to. Inače im ulazak na tuđi teritorij u vojnim čizmama ne bi pao na pamet! Zato su mnogi diljem svijeta i nasjeli na prošlotjedno rusko likovanje nad objavljivanjem navodnog datuma njihove agresije koja se, gle vraga, nije dogodila baš najavljenog dana jer "ratovi u Europi rijetko počinju srijedom", kako je to superiorno konstatirao ruski izaslanik u Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je pak izjavio kako je "noć protekla kao i obično”. I zato je, po Rusima, "16. ožujka bio dan srama i propasti zapadne ratne propagande", jer su oni – pa ima i video, tko mu ne bi povjerovao! - baš taj dan počeli tobožnje povlačenje svojih snaga s Krima. A što uopće ruski tenkovi rade na Krimu, nije bitno, nećemo se valjda zamarati takvim sitnicama, pokvariti zabavu onima koji se cerekaju nad "gluposti Zapada"... Inače, gle slučajnosti, baš je toga dana Putinova Ujedinjena Rusija podnijela prijedlog ruskoj Dumi da se prizna neovisnost dviju separatističkih "narodnih republika" nastalih na tlu Ukrajine. A iz NATO-a je stigla poruka da na terenu "nisu ustanovili nikakvu deeskalaciju, naprotiv, čini se a Rusija nastavlja jačati svoju vojnu prisutnost", kako je to formulirao glavni tajnik alijanse Jens Stoltenberg... No, sumirajmo kako je to prikazano u dijelu medija: Amerika i NATO su zapravo zazivali rusku invaziju, ne daj bože da bi se moglo raditi o kontraobavještajnom raskrinkavanju ruskih planova ili pukom podmetanju, kao sastavnom dijelu tzv. hibridnog ratovanja. Ako se neka činjenica ne uklapa u takve konstrukcije, to gore po nju. Ukrajincima se pak u prigodnim analizama "vadi enti korijen" pa se podsjeća na kolaboraciju s nacistima u Drugom svjetskom ratu, ističe jačanje tamošnje desnice proteklih godina, što bi valjda trebalo diskreditirati i želju Ukrajinaca da pristupe zapadnoeuropskim integracijama, zanijekati im i pravo na teritorijalni integritet i suverenitet?! Svoj neskromni doprinos takvom narativu dao je, iz samo njemu znanih motiva, i predsjednik RH Zoran Milanović. Zadnji put u petak. image Pripadnici specijalne jedinice ukrajinske vojske u ophodnji na istoku zemlje Aris Messinis To što su Rusi odavno prisvojili Krim ("narodnim referendumom" čiji legitimitet EU ne priznaje!) kao i neka područja Ukrajine, promijenivši tako prvi put nakon Drugog svjetskog rata granice država unutar Europe, to je kao nebitno. I tretira se kao neki usputni incident u birtiji kasno u noći, ništa posebno... O vraćanju tog teritorija u pravni poredak Ukrajine se ne govori, pravi povod za aktualnu krizu na rubu ratnog sukoba je, naravno, uključivanje SAD-a i NATO-a u čitavu priču. Moskva optužuje članice NATO-a da opremaju Ukrajinu oružjem, a SAD da potiče atmosferu sukoba i dizanja tenzija. Rusi bi da se NATO vrati na "tvorničke postavke" jer se smatraju ugroženima zbog širenja tog saveza na istok. Samo, to bi značilo i trenutno teško zamislivo odustajanje NATO-a od Poljske i baltičkih država, Estonije, Latvije i Litve, kao i dizanje ruku od raspoređivanja projektila u zemljama poput Rumunjske i Poljske, koje su nekoć bile dio ruskog geopolitičkog utjecaja. No, od pada "željezne zavjese", sve su te zemlje "prebjegle" u zapadnu sferu i političkog i ekonomskog interesa, što je u Rusiji, razumljivo, doživljeno kao poraz. NATO poručuje da njihova politika "otvorenih vrata" neće biti obustavljena, a to je i velika nada Ukrajinaca, koji bi se na taj način, barem tako vjeruju, "osigurali" pred stalnom ruskom prijetnjom. Putin pak širenje NATO-a na istok smatra prijetnjom, on bi najradije da se stvari vrate na stanje iz 1990. godine, u okvire dotadašnje bipolarne slike svijeta. Pritom, doduše, ignorira činjenicu da se potom dogodio krah Sovjetskog saveza i komunizma, dok zapadne zemlje svoje dotadašnje obećanje o tome da se NATO neće širiti tumače samo u kontekstu hladnoratovske podjele Njemačke, odnosno, da se to odnosi(lo) samo na ondašnju Istočnu Njemačku (DDR). Poruka je jasna i da, može se protumačiti kao rukavica bačena u lice Moskve. Utoliko su u pravu i oni koji poručuju da je Ukrajina samo poprište odmjeravanja snaga dviju globalnih sila, iako neki analitičari istodobno tvrde kako apetiti Rusije, da joj slučajno "prođe" ulazak u Ukrajinu, ne bi ostala samo na tome. Može li doći do priželjkivane deeskalacije a da "veliki igrači" budu zadovoljni, u duhu win-win strategije, još je teško kazati. Nadamo se samo da neće doći do ratne varijante, makar se ona s mjestimičnim incidentima ovih dana dodatno zahuktala.