NOVE RATNE STRAHOTE PRIJETE ČOVJEČANSTVU

STARA PUTINOVA FORMULA Strategija spaljene zemlje: Kramatorsk je samo potvrdio da najgori dani za Ukrajinu tek dolaze Gledat ćemo sukob naoružanja kakav na europskom tlu nismo vidjeli generacijama, smatraju analitičari Piše:Antonija HandabakaObjavljeno: 08. travanj 2022. 22: I prije masakra u Kramatorsku zapadni su analitičari najavljivali da najgori dani za istok Ukrajine u ovom ratu tek dolaze. Naime, tamo bi se, prema svim obavještajnim podacima kojima barataju zapadne agencije, uskoro trebale sliti ruske snage koje su napustile područja oko Kijeva i Černihiva na sjeveru zemlje. Što je još gore, analitičari predviđaju da će ruske snage u nastavku ratovanja naveliko primjenjivati taktiku spaljene zemlje, vrlo uobičajenu ratnu strategiju Putinova vojnog stroja, za koju vrijedi jednostavna uputa: neposlušni gradovi se razaraju, temeljito i bez milosti, sve dok se ne pokore. Pad Izjuma Na istoku Ukrajine ovih dana ionako nije bilo pauze - ratna mašinerija nije se gasila, a kako u svojoj analizi piše Washington Post, "spaljena zemlja" namjerno je taktika za konsolidaciju kontrole nad područjem na istoku i jugu zemlje. Nije Mariupolj koji se još drži jedini, jedan od devastiranih (i osvojenih) je Izjum, grad od oko 40.000 stanovnika na jugu Harkivske oblasti, čiji je pad nakon tjedana žestoke bitke ukrajinska vojska potvrdila 1. travnja. Ovaj grad prema mnogima je najnoviji primjer "metode rada" ruske vojske, čiji je vojni cilj sada osvajanje kompletnih oblasti Donecka i Luhanska, ali i juga zemlje, gdje ruske snage još "lome" luku Mariupolj. Rusima je najvjerojatniji cilj okruženje ukrajinskih branitelja na istoku zemlje i odsjecanje tog dijela od ostatka zemlje. Izjum je novi korak u tom smjeru. A kada je početkom prošlog mjeseca gradonačelniku Izjuma zazvonio (još funkcionirajući) telefon, na drugoj strani linije bio je smiren glas koji se na ruskom raspitivao o sljedećem, piše Washington Post. Od Valerija Marčenka, člana vladajuće stranke Sluga naroda, osoba je tražila sastanak na kojem bi dogovorili uvjete predaje grada. "Ako ne predate grad, imamo sve što nam treba da ga sravnimo sa zemljom", rekao je nepoznati muškarac. Kada je gradonačelnik odbio ponudu, ruska strana nije štedjela na ostvarenju prijetnje. Građani koji su preživjeli teške borbe za grad Washington Postu su ispričali o gladovanju, masovnom pljačkanju i u nekim slučajevima prisilnoj deportaciji koju su provodile ruske snage. Prema nekima, riječ je o vrlo organiziranom sustavu koji vode separatisti koji dobro poznaju to područje, a mnogi aktivisti, lokalni dužnosnici, policajci i pripadnici ukrajinske vojske uhićeni su te su nestali. Redoslijed akcija u Izjumu sličan je kao u drugim gradovima. Ruska je vojska tukla po civilnoj infrastrukturi kako bi grad odsjekla od svijeta, a građane ostavila na rubu preživljavanja. Granate su zasipale druge civilne mete, poput stambenih zgrada, tvornica, škola, bolnica. Mural s natpisom Prema lokalnim vlastima, oko 80 posto grada je uništeno. Posljednja dva tjedna prije nego što je grad pao, prestala je opskrba hranom i lijekovima. Grad je opkoljen, a otkako su ga preuzele ruske snage, iz njega dolaze vijesti poput onih o pretresanju građana na cesti u potrazi za mobitelima kako građani ne bi mogli slati informacije "neprijatelju". U razgovoru za BBC, analitičar Nick Reynolds iz think tanka Rusi slaže se s procjenama ukrajinskih dužnosnika da bismo na istoku zemlje uskoro mogli gledati scene slične onima iz Drugog svjetskog rata.