NIKAKAKVE POVIJESNE ODLUKE NE MOGU SPASITI TU VIŠE KRAKU AŽDAJU KAPITALIZMA

POVIJESNA ODLUKA Iskrica koja bi mogla izazvati ‘bratoubilački sukob‘: ‘Kazahstan ovu šansu ne smije propustiti‘ Ako Kazahstan uspije u svom naumu, Rusija će se naći u još većim problemima, ne samo ekonomskim nego i političkim Piše:Vlado VurušićObjavljeno: 11. srpanj 2022. 15:29 <p>Tokajev, Lukašenko i Putin</p> U odnosima između Rusije i Kazahstana sve je napetije, a ispod površine tinja pravi naftni rat dviju država koji, čak i prema pisanju medija obiju država, može izazvati ozbiljan poremećaj između dvije "bratske zemlje". Naime, već treći put od početka rata u Ukrajini Rusija je blokirala transport kazahstanske nafte u Europu preko kaspijskog naftovoda (1511 km) i crnomorskih luka, a kazahstanski predsjednik Kasim-Džomart Tokajev najavio je "potragu" za alternativnim pravcima izvoza svojih energenata kako bi se zaobišlo Rusiju. Tokajev je nedavno u razgovoru s bruxelleskim šefom Charlesom Michelom obećao povećanje obima kazahstanskih energenata za Europu, da bi odmah drugi dan nakon tog srdačnog razgovora Rusi zbog "ekoloških nedostataka" (sic!) najavili tromjesečno zatvaranje naftnog terminala u Novorosijsku i tako praktički blokirali izvoz kazahstanske nafte, dovevši "brata Kasima" u nelagodni položaj. Naime, preko tog kaspijskog naftovoda u Europu ide oko dvije trećine (oko 67 milijuna tona godišnje) cjelokupnog kazahstanskog europskog izvoza. Trenutačno Kazahstan nastoji svoju naftu prebacivati preko naftovoda u Azerbajdžanu (Baku -Tbilisi - Ceyhan) pa do gruzijskih ili turskih luka, ali to je skuplje, a i količina je manja - oko 27 milijuna tona. Prema pisanju tamošnjih medija, Kazahstan i Azerbajdžan intenzivirali su svoje odnose i kontakte u vezi s izvozom energenata u Europu jer obje zemlje vide veliku priliku da se uglave u Europi i nadomjeste ruske sirovine. Stoga pokazuju veću kooperativnost nego neke arapske izvoznice nafte. Mnogi tu vide ne samo priliku za ekonomski profit, nego i za jačanje veza sa Zapadom te slabljenje svoje ovisnosti o Rusiji. Više nema romantike No, kako bilo, Rusija i Kazahstan više nisu u romantičnim odnosima, premda i jedni i drugi nastoje ostaviti dojam da je sve u redu. Zbog toga čelnici obiju država daju benevolentne i umirujuće izjave, iako se čini da se ispod stola itekako cipelare. Recimo, kremaljski glasnogovornik Dmitrij Peskov u kazahstanskim traženjima alternativnih pravaca, kako kaže, ne vidi političku odluku, a i Tokajev govori da je Rusija bratska zemlja i još uvijek prioritet. No, Mihail Krutihin iz RusEnergyja za Deutsche Welle kaže kako je "ovo Putinova poruka Tokajevu". Ruski politolog Dmitrij Drize u Komersantu ipak navodi da je Tokajevljeva odluka o "zaobilaženju Rusije" ne samo politička nego i povijesna te da ona stubokom može izmijeniti odnose u regiji, pa i šire. Prema njegovu mišljenju, Kazahstan sada želi iskoristiti situaciju u kojoj se nalazi Rusija i riješiti se ne samo ekonomske, nego i političke ovisnosti o Moskvi. Rat u Ukrajini mijenja odnose na postsovjetskom prostoru jer će te zemlje bivati sve manje ovisne o Rusiji. Nakon završetka ukrajinskog rata neće biti isto kao dosad, nego će i tu doći do mogućih pretumbacija i povijesnih promjena. Ako Kazahstan uspije u svom naumu, Rusija će se naći u još većim problemima, ne samo ekonomskim nego i političkim, smatra Drize. Kazahstanska analitičarka Lejla Alijeva kaže kako su se odnosi u regiji promijenili s ratom u Ukrajini i "naftnim nadmudrivanjem". Ne treba smetnuti s uma da je EU trenutačno najveći kupac kazahstanske nafte i prva je po izravnim investicijama u Kazahstan, a to je velika promjena u geopolitičkim i geostrateškim odnosima u regiji. Doduše, smatra da ni Kazahstan, ni ostale zemlje Srednje Azije neće donositi nepromišljene odluke o odnosima s Rusijom jer su veze vrlo jake, a utjecaj Moskve nije nezanemariv na tamošnje društvo i političku elitu. Ne treba zanemariti da u Rusiji radi i najveći broj gastarbajtera iz tih zemalja.