"DOBRE VIJESTI"

Jutarnji list Glavni gubitnik ove zime ipak će biti Putin: U EU se događa scenarij kojem se sigurno nije nadao Statistike govore kako su plinske rezerve EU-a do kraja prošlog tjedna već dosegle 79,4 posto Piše:Gojko DrljačaObjavljeno: 30. kolovoz 2022. 09:05 <p>Ilustracija plinovoda i Vladimir Putin</p> Ilustracija plinovoda i Vladimir Pu Čini se da bi EU ipak mogla dobiti energetski rat s režimom Vladimira Putina. Jedan od glavnih ciljeva u tom sukobu za EU je osigurati koliko toliko stabilnu opskrbu energentima tijekom zime te tako kupiti vrijeme za rješavanje problema ovisnosti o ruskom plinu i nafti. Vijest koja budi optimizam u tom kontekstu govori kako su europska skladišta plina otprilike na razini popunjenosti na kakvoj su trebala biti tek za dva mjeseca, što okrutnog ruskog autokrata dovodi u novu situaciju: ili se odreći korištenja energenata kao oružja u globalnom sukobu ili otići još jedan korak dalje u ludilu rušenja gospodarskih mostova sa Zapadom, pa potpuno prekinuti energetski biznis s liberalnim demokracijama. U drugoj varijanti mahniti diktator ne može profitirati, ali i dalje može činiti štetu EU, a ‘smisao‘ Putinove politike ionako se počeo svoditi na globalno, maloumno činjene štete. Konkretno, statistike govore kako su plinske rezerve EU-a do kraja prošlog tjedna već dosegle 79,4 posto, a 80-postotna popunjenost planirana je tek za 1. studenog. S obzirom na razinu popunjenosti plinskih skladišta EU će lakše apsorbirati udar novih šokova u opskrbi, a treba i računati s tim kako sama skladišta mogu zadovoljiti 25-30 posto zimske potražnje. U prilog EU-u ide spuštanje temperatura na većem dijelu teritorija, što će sa sobom donijeti ukupno osjetno manju potrošnju energije. Dolazi i do prvog signifikantnog pada cijena plina, koje su, podsjetimo, narasle šest puta u odnosu na razdoblje prije godinu dana. Posebno su revni u punjenju skladišta plina bili Poljaci; napunili su ih 100 posto. Najveći potrošač, Njemačka, također najavljuje ispunjenje domaćeg plana o 85-postotnoj popunjenosti skladišnih kapaciteta do sljedećeg mjeseca. No, njemačko je gospodarstvo jedno od onih koje teško može preživjeti zimu ako se potpuno prekine dotok ruskog plina. Nijemci stoga vraćanju u upotrebu ugljen te pokušavaju na raznim stranama planeta kupiti što više ukapljenog plina. Francuzi pak apeliraju na svoje biznise da što prije smanje potrošnju energije, kako bi se kasnije izbjegla racionalizacija, ako Rusija zaustavi sve isporuke, a imaju 90 posto napunjena skladišta plina. Ako neće imati ekstremno hladnu zimu, Francuska može reći kako se nalazi u zoni energetske sigurnosti. Uz sve to, EU priprema strukturne reforme za energetsko tržište, kao i intervenciju na tržištu električne energije, što bi također trebalo dodatno relaksirati situaciju.