VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA

Iran sve masovnije ulazi na bojište Ukrajine, no Rusiji se ondje sprema novi slom Moskva navodno razmatra zatvaranje državnih granica za sve muškarce u dobi između 18 i 65 Piše:Igor TabakObjavljeno: 26. rujan 2022. 22:24 <p>Igor Tabak; ukrajinski tenkovi u oblasti Harkiv; granatiranje Bahmuta od strane ruskih snaga</p> Igor Tabak; ukrajinski tenkovi u oblasti Harkiv; granatiranje Bahmuta od strane ruskih snaga Ponedjeljak, 26. rujna, ujedno je i 215. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Osim što se proteklih dana navršilo punih sedam mjeseci ove agresivne avanture u koju se Ruska Federacija upustila 24. veljače ove godine, posljednji dani prolaze i u sjeni nastavka kako ukrajinske inicijative na bojištima, tako i posljedica prošlotjednih odluka objavljenih iz službene Moskve. Referendumi koje su na okupiranim prostorima istoka, jugoistoka i juga Ukrajine raspisali Rusi danas su u svom četvrtom te pretposljednjem danu. Zasad navodno napreduju sjajno, ali ih nije priznao gotovo nitko. Ne samo da su tu okrenule glavu zemlje EU i NATO kruga, već su jasne te nedvojbene odbijenice stigle i iz kruga zemalja koje su Ruskoj Federaciji bliske. Ne samo da ih nije priznala Turska i susjedni Kazahstan, već je čak i Vučićeva Srbija smogla snage reći "ne", i to samo dva dana nakon što su u New Yorku s tom istom Ruskom Federacijom potpisali "Plan konzultacija", kojima su najavili suradnju direktno kontra politici Europske unije - nastavljajući tako svoje vanjskopolitičko balansiranje na oštrici noža. Jednako se tako problematičnom pokazala i provedba ruske "ograničene mobilizacije", koju posljednjih dana prate sitni javni prosvjedi, ali i krupni problemi u stvarnoj provedbi okupljanja ljudstva te njegove pripreme i slanja na ukrajinska ratišta. Za to vrijeme nastavlja se pomorski izvoz ukrajinskih prehrambenih proizvoda Crnim morem - kroz Bospor i Dardanele prosječno prolazi desetak brodova dnevno, a njih ukupno više od 220 dosad je izvezlo gotovo 5 milijuna tona takve robe na svjetska tržišta. Jednako se tako nastavljaju i diskusije o novom, osmom po redu paketu EU sankcija prema Ruskoj Federaciji, što je tema koja će idućih dana biti sve vidno Dok zemlje kao Mađarska inzistiraju na ograničenjima u sankcioniranju, ponavljajući ruske teze kako to nije ni isplativo ni provedivo - ostatak EU zasad je izgleda sa stola privremeno maknuo ograničavanje maksimalnih cijena ruske nafte (čekajući da tu mjeru prvo detaljnije razrade države G7, koje su tu inicijativu i pokrenule), ostavivši u raspravi ograničavanje prometa kemikalija, strojeva, čeličnih proizvoda te ruskih dijamanata, naravno uz dodavanje većeg broja ljudi na odgovarajuće liste sankcioniranih. Uz to se na oštrije sankcije odlučio i Japan, potaknut ruskim prijetnjama oružjima masovnog uništenja - koji uz zabrinutost spominjanjem nuklearnog naoružanja kreće braniti i izvoz u Rusiju raznih kemikalija već i načelno povezanih s kemijskim naoružanjem. Što se tiče "pseudo-referenduma" koje je Ruska Federacija u petak, 23. rujna, počela provoditi širom okupiranih područja Luhanske, Donjecke, Zaporiške i Hersonske oblasti u Ukrajini - nije sporno da oni već i na prvi pogled nisu normalni. Uvelike se glasa javno, pod prisilom naoružanih ljudi, i u situacijama da se za izjašnjavanje hvata ljude po ulicama, dok uopće nije čudno ni da pojedinac bude primoran sam glasati i za čitavu obitelj. Svemu tome su organizirani i međunarodni promatrači, izabrani iz kruga osoba koje su u svojim državama (pa i širom Zapada) posljednjih godina bile javno sklone režimu iz Moskve. A rezultati? Pa krajem prvoga dana "izjašnjavanja" bilježila se izlaznost od 23,64 % u tzv. DNR, 21,97% u tzv. LNR, 15,31% u Hersonskoj i 20,52% u Zaporiškoj oblasti. Iako svih ovih dana nije bilo objavljena niti jedna konkretna brojka, za drugi dan spominjala se izlaznost od 41 do 46 posto, da bi krajem nedjelje osvanuli podaci od 77,12% za tzv. DNR, 76,09% za tzv. LNR, 51,55% za Zaporišku i 48,91% za Hersonsku oblast. Naravno, budući da je još i prije raspisivanja ove travestije bilo jasno da će sve uspjeti vrhunski - već se čulo i kako će najvjerojatnije u srijedu, 28. rujna, svi dokumenti biti predanu u Državnu Dumu, kako bi onda u četvrtak, 29. rujna, Vijeće Federacije razmotrilo sve akte potrebne za ulazak ovih marionetskih tvorevina u Rusku Federaciju. Po tom scenariju bi onda u petak, 30. rujna, o tome javnosti govorio i sam Vladimir Putin, prije nego što se čitava ta komedija brzo i okonča "prisajedinjenjem". Mobilizacija nije dobro sjela čak ni Kadirovu Ponešto manje komično, ali definitivno s bitno većom dozom kaosa, protječu i prvi dani "djelomične mobilizacije" koju je Putin svojim ukazom objavio u srijedu 21. rujna. Dok se na društvenim mrežama smjenjuju snimke lokalnih prosvjeda zbog prikupljanja ljudstva, a baš danas se čulo i o oružanom sukobu u kojem je stanovnik ruske regije Irkutsk ustrijelio predsjednika mobilizacijske komisije koja ga je trebala pozvati u službu - ipak je tu još mnogo nedoumica. Službeni izvori iz Moskve požurili su demantirati medijske navode kako se sprema prikupljanje ukupno 1,2 milijuna muškaraca za rat u Ukrajini. Pa ipak, ustrajno se čuje o bitno brojnijem pozivanju pripadnika ruskih manjina te stanovnika ruralnih krajeva države, dok se na međunarodnim granicama Ruske Federacije bilježe kolone ljudi koji naglo žele napustiti državu. Navodno je od prošle srijede do danas Rusiju već tim povodom napustilo oko 260 tisuća muškaraca - što je navodno za posljedicu imalo i interventno razmatranje mjera za zatvaranje državnih granica za sve muškarce u dobi između 18 i 65 godina. Dok službeni izvori odbijaju takve teze - iz oporbenih medija čuju se najave o objavi takve zabrane u srijedu, 28. rujna, nakon što završe referendumi u okupiranim dijelovima Ukrajine. Naravno, ima li istine u tome - tek treba vidjeti. No ponešto govori i činjenica da dosadašnja provedba mjera mobilizacije nije dobro sjela čak ni Ramzanu Kadirovu, režimskom vojskovođi iz Čečenije - koji se javno krenuo zalagati da se umjesto dizanja neuvježbane pričuve ipak pribjegne masovnom pozivanju djelatnika Ministarstva za izvanredne situacije, Službe sudskih izvršitelja, FSB-a, Sigurnosne službe, Vanjske obavještajne službe, Carinske službe, Ureda tužitelja i drugih takvih institucija čiji kadar ionako redoviti prolazi provjere "sportske norme". Time bi se, po Kadirovu, moglo u borbu poslati svih njih oko 50 posto, odnosno otprilike 2,5 milijuna ljudi - što bi riješilo kadrovske manjkove na bojištu, a ostavilo na miru pričuvu koja vidljivo obuhvaća brojne ljude bez iskustva, forme ili spretnosti. Yelena Afonina/Tass/Profimedia/Yelena Afonina/Tass/Profimedia Počele dostave zimske odjeće i opreme Dok ostaje otvoreno pitanje hoće li biti išta od te i takve vojne kadrovske politike - postalo je jasno da je Vladimir Putin interventno smijenio generala Dmitrija Bulgakova, koji je dosad u Ministarstvu obrane bio zadužen za opremanje i logistiku, ne bi li na to mjesto postavio dosad već profiliran i pouzdani ratni kadar - generala Mihaila Mizinceva. Jednako tako je olakšan i ulazak stranaca u Oružane snage Ruske Federacije, kojima se sad već nakon 1 godine vojne službe otvara i put prema ruskom državljanstvu - za što je prije trebalo 5 godina takve službe.