srijeda, 30. studenoga 2022.
Jutarnji list
login
POSJET SAD-U
Macron je u Washingtonu dočekan kao važan saveznik: Kamala Harris primila ga je u sjedištu NASA-e
Francuski predsjednik je na engleskom rekao da se te "zajedničke demokratske vrijednosti" trebaju primjenjivati i u svemiru
Piše:HinaObjavljeno: 30. studeni 2022. 23:20
Potpredsjednica Sjedinjenih Država Kamala Harris primila je u srijedu Emmanuela Macrona na početku njegova državnog posjeta koji treba otkloniti dojučerašnje zamjerke i, bude li moguće, smiriti sadašnju napetost zbog američkog protekcionizma, ocijenivši da je "Francuska je važan saveznik SAD-a".
Srdačno i uz osmijehe s jedne i s druge strane, primila je francuskog predsjednika u sjedištu NASA-e gdje je pohvalila suradnju "utemeljenu na demokratskim načelima i na zajedničkim vrijednostima".
Francuski predsjednik je na engleskom rekao da se te "zajedničke demokratske vrijednosti" trebaju primjenjivati i u svemiru, koji je nazvao "novim mjestom međunarodnog sukoba".
Emmanuel Macron je tako pozvao Francusku i SAD da surađuju kako bi ustanovili "nova pravila" u osvajanju i u istraživanju svemira.
Pratili su ga astronauti Sophie Adenot i Thomas Pesquet - potonji je kandidat za let na Mjesec u okviru ambicioznog američkog programa Artemisa.
SVE ŠTO MORATE ZNATI
Stručnjaci detaljno rastavili iranske dronove koji siju strah u Ukrajini i ostali u čudu: ‘Ovo je zabrinjavajuće‘
Šef britanskih špijuna: ‘Zadali smo povijesni udarac Moskvi - ali sada imamo problem bez presedana!‘
Zašto NATO upire prstom u Kijev? ‘Vjerujte mi, Ukrajinci dobro znaju što pričaju, bio sam tamo‘
Član ruske zloglasne 64. brigade osvanuo u Madridu: ‘Tražim azil, sve ću vam ispričati!‘
VEZANE VIJESTI
KONZULTANTSKE USLUGE
Mediji bruje: ‘Macronov tim pod istragom, sumnja se u muljanje s računima i pogodovanje‘
BEZ AUTORITETA
Merkel tvrdi da je imala rješenje za ukrajinsku krizu, ali nitko je nije htio slušati
SPONZORIRANO
Šok! Pila je 1 žličicu dnevno i smršavjela 52 kg
Francuski predsjednik, prvi kojemu je Bidenova administracija ukazala čast primajući ga u državni posjet, treba tri dana boraviti u zemlji.
Nakon posjeta NASA-i sastat će se s američkim zastupnicima u vezi s okolišem i odvojeno s dužnosnicima administracije na temu civilnih nuklearnih aktivnosti.
Na kraju će Joe i Jill Biden prirediti intimnu večeru za Emmanuela i Brigitte Macron, daleko od protokola kojim će Bijela kuća u četvrtak dočekati francuskog predsjednika.
Dvojica predsjednika trebaju pokazati jedinstveno stajalište o Ukrajini kojoj će, najavljuju, i ubuduće pomagati dokle god bude trebalo, ističući da će pregovori s Moskvom biti mogući tek kada to ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ocijeni prikladnim.
utorak, 29. studenoga 2022.
ANA BLU : SEDAM ČUDA SOCIJALIZMA
1.Svatko je bio zaposlen.
2.I ako je svatko bio zaposlen nitko ništa nije radio.
3, I ako ništa nije radio planove smo ispunjali 100% .
4. I ako su planovi bili ispunjavani 100% trgovine su bile prazne.
5. I ako su trgovine bile prazne svi su imali sve.
6. I ako su svi imali sve, svi su krali.
7. I ako su svi krali,ništa im nije falilo.
TEKTONSKI POTRES DRMA TEMELJE AMALGAMIRANIH IMPERIJA KAPITALIZMA
Jutarnji list
MILIJARDE SU NA STOLU
Dva ključna dana za Europu: Ako Biden ne popusti, čeka nas trgovinski rat bez presedana!
U pozadini rastuće frustracije da Amerika profitira od rata, Macron je optužio SAD za "agresivan" protekcionistički pristup i "neprijateljske" cijene plina
Piše:L.G.Objavljeno: 29. studeni 2022. 20:06
Ovotjedni posjet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Washingtonu izgleda kao posljednji veliki diplomatski gala događaj na kojem bi Europa mogla uvjeriti Bidena da izbjegne trgovinski rat s Europskom unijom, piše POLITICO.
Macron će dobiti svoju ceremoniju, smoking, uživajući u svoj pompi "posttrumpovskog" državnog posjeta Washingtonu, ali ispod sve te buke egzistira vrlo jasan popis želja kojeg mora uručiti američkom predsjedniku.
Prvo, želi znati može li Biden ponuditi jeftiniji plin i europski pristup obilatom programu američkih subvencija za zelene industrije.
Ako Biden to ne može omogućiti i ako po tom pitanju ne smije popustiti, transatlantski trgovinski rat bit će više-manje neizbježan.
Argument iz europskog tabora je da Amerika mora pokazati veću solidarnost s Europom koja nosi ekonomski teret rata u Ukrajini. Osim činjenice što su cijene energenata daleko više od onih u SAD-u, Europljane ljuti što će vošingtonski paket subvencija odvući ulaganja iz Europe. Velike nacije koje proizvode automobile poput Francuske i Njemačke bijesne su jer će američki Zakon o smanjenju inflaciju afirmirati, smatraju, potencijalno nezakonite poticaje za kupnju tamošnjih električnih vozila.
U pozadini rastuće frustracije da Amerika profitira od rata, Macron je već optužio SAD za "agresivan" protekcionistički pristup i "neprijateljske" cijene plina.
"Biden mora uzeti u obzir što će se dogoditi nakon rata u Ukrajini. Europska unija snosi najveći teret sankcija", priča za POLITICO jedan dužnosnik iz Elizejske palače. "Postoji rizik da će se neravnoteža pogoršati jer EU plaća više cijene energije, a SAD poduzima mjere za poticanje ulaganja u industriju."
Ključni napredak koji Macron hoće ostvariti jest da i europski saveznici ugovorima mogu dobiti ista prava o subvencijama kao američke, kanadske i meksičke tvrtke. S plinom će biti teže jer cijenu određuje tržište, ali iz Pariza poručuju da Biden ima niz "opcija" i kada je o tome riječ.
Hoće li Amerikanci - čija ravnodušnost prema europskim nevoljama ne prolazi nezapaženo - sada najednom uvažiti poruke koje se čuju iz Pariza, nije sigurno.
Najstariji saveznici
Na mnogo se načina Macronov posjet SAD-u smatra povratkom u normalu nakon turbulentnih Trumpovih godina i žestoke diplomatske svađe koju je izazvao obrambeni pakt AUKUS prošle godine kada se Australija povukla iz višemilijarderskog ugovora o podmornicama s Francuskom kako bi umjesto toga kupila američke podmornice na nuklearni pogon.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian okarakterizirao je taj potez kao "nož u leđa", a u svađi koja je uslijedila, Francuska je opozvala svog veleposlanika u SAD-u.
No dvije su nacije od tada popravile odnose i blisko su povezane oko rata u Ukrajini, čineći središnji dio međunarodnog fronta protiv Putina. U pregledu državnog posjeta francuskog predsjednika, John Kirby, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, naglasio je dugu povijest bliskih odnosa između Sjedinjenih Država i njihovog najstarijeg saveznika.
"Ovo je prilika da se istakne temeljna komponenta pristupa ove administracije vanjskoj politici, a to je kroz savezništvo", rekao je Kirby novinarima.
KONZULTANTSKE USLUGE
Mediji bruje: ‘Macronov tim pod istragom, sumnja se u muljanje s računima i pogodovanje‘
KRIZNI MOD AKTIVIRAN
Bidenov plan će ‘ubiti‘ europsku industriju, Bruxellesu ostale dvije opcije. Ni jedna nije dobra
PROMO
Čujete neugodne šumove u uhu i slabije čujete? Olakšajte si život. Ovo je pomoglo mnogima...
Očekuje se da će Biden i Macron strastveno govoriti o stvarima koje spajaju Francusku i SAD; o zajedničkoj povijesti (ne samo u američkom ratu za neovisnost), o podršci Ukrajini i obnovljenoj predanosti NATO-u.
Ima dosta stvari oko kojih će se Biden i Macron složiti.
“Biden je internacionalist, voli Europljane. Bilo je nekih napetosti s Macronom ali nema velike razlike u njihovim stavovima”, kaže Nicole Bacharan, francusko-američka politologinja i autorica.
Ono što Francuzi također žele je da Bidenova administracija izvrši pritisak na tvrtke koje Europi prodaju ukapljeni plin; da zadrže prihvatljive cijene tog plina i da se na taj način rastereti Europljane u pogledu sankcija.
Nejasno je, međutim, ima li SAD-a apetita popustiti francuskim zahtjevima.
Visoki dužnosnik francuskog ministarstva gospodarstva istaknuo je da Washington vjerojatno neće odustati od programa subvencija.
Dok se Macron u Washingtonu sprema šarmirati Bidena, drugi u Francuskoj šalju oštrije poruke američkim kolegama.
Ako SAD ne modificira svoj Zakon o smanjenju inflacije, EU bi trebala upotrijebiti "prisilne" mjere kako bi osigurala da europske tvrtke imaju iste uvjete kao američke, rekao je novinarima u petak francuski ministar trgovine Olivier Becht.
Zakon na snagu treba stupiti već u siječnju, a vrijeme za pregovore istječe.
Mnogi stoga pozivaju EU i Europsku komisiju da hitno progura vlastiti paket subvencija kako bi zaštitila osjetljive industrije.
Sam Macron više puta je rekao da neće stajati po strani i gledati kako Amerikanci i Kinezi provode agresivnu politiku državnih subvencija.
S druge strane, Washington, izgleda, nema ništa protiv toga da se Bruxelles protiv vatre bori vatrom. Naprotiv, američki trgovinski predstavnik Tai potaknuo je Bruxelles da učini isto što i Bidenova administracija i pojača financijsku potporu kako bi Europa postala manje ovisna o stranim dobavljačima.
Ako Macronova kampanja propadne, Europljani će se suočiti s teškim izborom: krenuti putem protekcionizma i riskirati u trci za subvencije koje si teško mogu priuštiti ili stajati po strani i gledati kako se protekcionistički zidovi uzdižu diljem svijeta.
RUSLANDSKA KRVAVA KOMEDIJA
Jutarnji list
OKRUTNO BUĐENJE
Ruskim gradom prošla kolona ‘ukrajinskih‘ vojnih vozila, stanovnici u šoku: ‘Ovo je nadrealno, je li to napad?!‘
Stanovnike ruskog grada Tvera šokirao je nedavno prizor kolone vojnih vozila na ulicama s kojih su se vijorile ukrajinske zastave
Piše:L.G.Objavljeno: 29. studeni 2022. 19:17
Kada su se prije nekoliko dana probudili, stanovnici grada Tvera, koji se nalazi duboko u ruskom teritoriju, 160 kilometara sjeverno od Moskve, suočili su se sa zabrinjavajućim prizorom - mogli su, naime, vidjeti kolone vojnih vozila s ukrajinskim zastavama kako prolaze ulicama grada.
Njihova prva pomisao bila je da su napadnuti. "Moram reći da je ovo nadrealno", rekao je jedan vozač koji je objavio snimku iz automobila na internetu. Također je dodao da je nervozan te da ne zna što se događa.
No, istina je bila daleko banalnija, prenosi The Telegraph. Ruska ekipa snimala je cijeli događaj za potrebe filma o ratu u Ukrajini. "Glazbenik" bi trebao biti prvi film o sukobu koji je započeo kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u veljači.
Čitava se zbrka ubrzo rasplela na društvenim mrežama. "Vojna oprema s koje su se vijorile ukrajinske zastave prestrašila je stanovnike Tvera", objavila je jedna oporbena ruska novinska agencija na svom Telegram kanalu. "Ispostavilo se da se snimanje filma "Glazbenik" odvija u gradu. Radnja i zaplet filma smješteni su u današnju Ukrajinu", dodali su.
‘Zauzimanje‘ kazališta u Kalugi
Nije poznato je li film povezan s grupom Wagner koju podržava Kremlj, a čiji zloglasni plaćenici, koji se sada bore u Ukrajini, sebe nazivaju "glazbenicima"
LAGANA NELAGODA
Putinova ‘željezna lutka‘ otkrila najveće strahove Kremlja: ‘Ako izgubimo, to će progoniti i čistače ulica!‘
Iako je Moskva prethodno poricala da ima ikakve veze s ovom privatnom tvrtkom, koju je osnovao kremaljski moćnik Jevgenij Prigožin, poznat i pod nadimkom ‘Putinov kuhar‘, od početka rata skupina je postala općepoznata javnosti i sada otvoreno regrutira nove borce diljem Rusije svojim oglasima i video zapisima, a odnedavno ima i svoje službeno sjedište u staklenom neboderu u Sankt Peterburgu.
Ovo nije prvi put da su ruski glumci izazvali pomutnju pretvarajući se da su dio ukrajinske vojske. U gradu Kaluga, oko 200 kilometara južno od Moskve, skupina muškaraca odjevenih u uniforme ukrajinske vojske pretvarala se da će zauzeti kazalište ranije ovog mjeseca.
Uzeli su jednog muškarca za ‘taoca‘ i činilo se kao da ga grubo zlostavljaju na pozornici. Zatim je odveden iza pozornice gdje je ‘ubijen‘ u činu lažnog pogubljenja.
No, performans je bio dio dramske izvedbe osmišljene da šokira stanovnike, naveli su producenti naknadno.
HRVATISTANSKA POSLA
Jutarnji list
login
OBUKA UKRAJINACA
Zahtjev HDZ-a neće proći, ali... ‘Oporba nije svjesna što im Plenković sprema, upali su u klopku!‘
Većina oporbenih zastupnika - uključujući i dva najveća Kluba (SDP i Socijaldemokrati) - glasat će protiv Vladinog prijedloga.
Piše:Marko ŠpoljarObjavljeno: 29. studeni 2022. 14:25
<p>Andrej Plenković i ukrajinski vojnici</p>
Andrej Plenković i ukrajinski vojnici
Cropix, Afp/
Facebook
Twitter
Messenger
E-mail
Viber
WhatsApp
O Vladinom prijedlogu odluke o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj sutra će se raspravljati u Saboru, dok je glasanje predviđeno za sredinu prosinca. Većina oporbenih zastupnika - uključujući i dva najveća Kluba (SDP i Socijaldemokrati) - glasat će protiv Vladinog prijedloga. Time se drastično smanjuju šanse da HDZ prikupi potrebnu dvotrećinsku većinu - najmanje 101 glas zastupnica i zastupnika.
Iako oporbenjaci naglašavaju da se prijelogu o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj protive zato što smatraju da je Vlada povrijedila Ustav prilikom slanja takvog prijedloga u parlament, čini se da punom brzinom upadaju u klopku koju im je postavio premijer Andrej Plenković.
Naime, nema nikakve sumnje da će HDZ-ova propagandna mašinerija sve one koji ne budu glasali za Vladin prijedlog proglasiti ne samo Putinovim, već i Milanovićevim korisnim budalama, nakon što je predsjednik RH odbio razmatrati odluku o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj.
- Pa zastupnici SDP-a već dugo i jesu Milanovićeve korisne budale. Oni predsjednika države slijede u svim njegovim idiotarijama i misle da će im to donijeti rezultat na izborima. Neće. Možda će to Zoranu Milanoviću pomoći na idućim izborima, ali SDP će izgubiti i ono malo što ima - kaže naš sugovonik iz SDP-a koji je nezadovoljan odnosom svoje stranke prema predsjedniku Milanoviću.
Podsjetimo, predsjednik RH odbio je razmatrati odluku po kojoj bi hrvatski vojnici sudjelovali u obuci ukrajinskih vojnika u sklopu misije EU između ostalog i stoga što mu je nacrt prijedloga kojim se od njega traži suglasnost umjesto Vlade poslao ministar obrane. "Predsjedniku Republike obraća se ministar obrane koji niti Ustavom niti Zakonom o obrani nije ovlašten tražiti prethodnu suglasnost Predsjednika Republike. Jedini subjekti koje predviđa Ustav kod donošenja ovakvih odluka su Vlada, predsjednik Republike i eventualno Hrvatski sabor", smatraju na Pantovčaku.
Iz Socijaldemokrata su nam poručili su da njihovi zastupnici ne mogu glasati za Vladin prijedlog o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj sve dok premijer Andrej Plenković ne postupi sukladno Ustavu.
- To je premijer već trebao napraviti. Vlada je trebala usvojiti nacrt odluke i potom od predsjednika RH zatražiti suglasnost. U Ustavu stoji da Vlada, a ne ministar obrane, traži suglasnost od predsjednika države. Vjerujem da bi u tom slučaju Milanović dao svoju suglasnost - kažu.
VEZANE VIJESTI
RAT OKO UKRAJINACA
U pozadini sukoba Milanovića i Plenkovića kuha se kaos: ‘Evo što se može dogoditi Hrvatskoj‘
ODLUKA PADA U SABORU
Milanović se žestoko buni, a istu odluku koju je u četvrtak donio Plenković, 2014. proveo je i on!
PROMO
Već duže vrijeme vas muče bolovi u zglobovima i koljenima? Ovo je pomoglo mnogima
Arsen Bauk, zastupnik SDP-a i član Odbora za obranu, koji će na današnjoj sjednici rapravljati o Vladinom prijedlogu, kaže kako SDP stav nije promijenio i da neće glasti za takav Vladin prijedlog.
Željka Antunović, nekadašnja SDP-ova ministrica obrane i saborska zastupnica, a danas vanjska članica (bez prava glasa, nap. a.) saborskog Odbora za obranu smatra kako se SDP potpuno pogrešno postavio u ovoj situaciji.
- Riječ je o sitnom politiziranju na temi oko koje ne bi trebalo biti politiziranja. Ja bih apsolutno podržala tu odluku, SDP bi trebao to podržati. SDP u svojoj blijedoj, nejasnoj i neprepoznatljivoj političkoj prezentaciji slijedi Zorana Milanovića i sve njegove egzibicije, ispade, bezobraštine i poteze koji za cilj imaju isključivo Milanovićevo vlastito političko pozicioniranje. Ne znam gdje je u svemu tome interes SDP-a - kaža Antunović.
Politički lisci upozoravaju da su u Plenkovićevu klopku upali ne samo SDP i Socijaldemokrati nego i dobar dio desnice, te da će HDZ nakon glasanja o Vladinom prijedlogu i njih proglasiti putinofilima i Milanovićevim korisnim budalama. Naime, protv Vladinog prijedloga glasat će i desni oporbeni klubovi. Dok iz Domovinskog pokreta poručuju da će konačnu odluku o tome kako će glasati donijeti tek večeras na sastanku Kluba zastupnika, Hrvatski suverenisti poručuju kako je za njih stvar već riješena.
- Mi ćemo biti protiv Vladinog prijedloga. Prije svega zato što se ne poštuje ustavna procedura. To je sad postalo unutarnje političko pitanje, a ne međunarodno-diplomatsko. Sadržaj prijedloga odluke o vojnoj pomoći Ukrajini potpuno je zatamnio sukob predsjednika RH Zorana Milanovća i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Da su njih dvojica u zadnje dvije godine normalno komunicirali i da je suglasnost o sudjelovanju naših vojnika u toj europskoj misiji zatražio, kao što u Ustavu i piše, premijer a ne ministar obrane, siguran sam da bi tada predsjednik Milanović u najmanju ruku jako ozbiljno razmotrio hoće li dati svoju suglasnost. Ovako se predsjednik nije ni očitao na taj prijedlog. Pored toga, Suverenisti smatraju kako je Hrvatska već dovoljno uključena u razne financijske, humanitarne, diplomatske i sve ostale programe pomoći Ukrajini - kaže saborski zastupnik Hrvatskih suverenista Željko Sačić.
Ne brine ga, kaže, to što će njega i Suvereniste, zbog protivljenja Vladinom prijedlogu o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, Plenković i HDZ nazivati Putinovim i Milanovićevim korisnim budalama.
- Imam ja odgovor za njih. Neka HDZ-ovci najprije riješe sustav obrane RH, da se mi od nekog eventualnog vojnog napada možemo obraniti. Plenkovićeva vlada nije riješila ni pitanje protuzračne obrane, niti kopnene vojske. Pa naše je pješaštvo u potpunom kolapsu - kaže Sačić.
MOŽDA BUDE NEŠTO OD NAS !
Jutarnji list
POPIS STANOVNIŠTVA
U Engleskoj i Walesu sve manje vjernika, a pao je i udio onih koji se identificiraju kao bijelci
Podaci za cijelu Britaniju nisu dostupni jer je škotska vlada odgodila popis za godinu dana zbog pandemije covida-19
Piše:HinaObjavljeno: 29. studeni 2022. 19:38
Manje od polovice ljudi u Engleskoj i Walesu smatra se kršćanima, jako je porastao broj ljudi koji ne slijede niti jednu religiju, a pao je i udio onih koji se identificiraju kao bijelci, pokazuju podaci novog popisa stanovništva objavljeni u utorak.
Broj bijelaca u Engeskoj i Walesu pao je na 81,7 posto ukupnog broja iz popisa 2021., u odnosu prema 86 posto 2011., a udio onih koji se opisuju "Azijcima, Britancima azijskog podrijetla ili Welšanima azijskog podrijetla" porastao je sa 7,5 na 9,3 posto.
Udio ljudi koji se identificiraju kao "crnci, crni Britanci, crni Welšani, Karibljani ili Afrikanci" porastao je s 3,3 posto na 4.
Britanski ured za nacionalnu statistiku objavio je da te promjene odražavaju "različite obrasce starenja, fertiliteta, mortaliteta i migracija" i možda promjena u tome kako se ljudi klasificiraju.
Podaci popisa objavljeni ranije ovaj mjesec pokazali su da je broj ljudi rođenih u inozemstvu koji žive u Engleskoj i Walesu porastao u zadnjih deset godina za 2,5 milijuna, što ukazuje na značajno useljavanje iz istočne Europe, južne Azije i Afrike.
Podaci za cijelu Britaniju nisu dostupni jer je škotska vlada odgodila popis za godinu dana zbog pandemije covida-19.
"Ujedinjeno Kraljevstvo je raznolika zemlja i to treba pozdraviti, a to uključuje i raznolikost religija", komentirao je glasnogovornik premijera Rishija Sunaka
STATISTIČKA ZBRKA
Ima sve više ljudi koji i dalje intimno vjeruju u Boga, a ne vjeruju u crkvenu interpretaciju
PIŠE ROBERT BAJRUŠI
Već 30 godina srozava se ugled Katoličke crkve u Hrvatskoj. Zato pad broja katolika i nije iznađenje
Podaci pokazuju da se jako smanjio udio kršćana - s 59,3 posto 2011. na 46,2 posto 2021. godine.
S druge strane jako se povećao broj ljudi koji nisu sljedbenici niti jedne religije - s 25,2 na 37,2 posto.
Islam je druga najčešća religija kojoj pripada 6,5 posto populacije, u odnosu prema 4,9 posto 2011., dok je hinduizam na trećem mjestu s 1,7 posto. Sikha je 0,9 posto, a Židova 0,5 posto.
Broj bijelaca u Engleskoj i Walesu porastao je s 48,2 na 48,7 milijuna.
Porastao je broj ljudi azijskog podrijetla (Indijci, Pakistanci, Bangladešani), dok je broj Kineza ostao stabilan.
Kad je riječ o Afrikancima, najviše je ljudi podrijetlom iz Nigerije, Somalije i Gane.
London je i dalje najviše etnički miješan dio Engleske i Walesa. Samo 36,8 posto stanovnika Londona opisuje se bijelcima: Englezima, Welšanima, Škotima, Sjevernim Ircima ili Britancima, u odnosu prema 44,9 posto 2011. godine.
Severino-SUMANUTA VREMENA -------------------"Vada la strada tua e lasci la gente che parli.": "IMA NAS"
Severino-SUMANUTA VREMENA -------------------"Vada la strada tua e lasci la gente che parli.": "IMA NAS": Jutarnji list Podgorica gori, tisuće građana pale baklje ispred parlamenta: ‘Nikad Crna Gora kakvu Vučić sanja! Ustali smo!‘ Prosvjednici s...
"IMA NAS"
Jutarnji list
Podgorica gori, tisuće građana pale baklje ispred parlamenta: ‘Nikad Crna Gora kakvu Vučić sanja! Ustali smo!‘
Prosvjednici su zviždali na spomen crnogorskog premijera Dritana Abazovića i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića
Piše:HinaObjavljeno: 28. studeni 2022. 21:4
Protesti u Podgorici
Savo Prelevic/Afp
Tisuće prosvjednika ponovno se okupilo u ponedjeljak ispred crnogorskog parlamenta zahtijevajući povlačenje, kako tvrde, neustavnoga zakona o predsjedniku Crne Gore i raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora, te izbor sudaca Ustavnog suda.
Ovo je treći prosvjed koji je organiziran pod motom “Ima nas”, a koji podržavaju stranke okupljene oko Demokratske partije socijalista crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića.
Obraćajući se okupljenima, građanski aktivist Predrag Vušurović kazao je da građani Crne Gore traže da se spriječi rušenje ustavnog poretka i da pučistički zakon o predsjedniku bude povučen.
"Crna Gora je ustala! Nikad Crna Gora onakva kakvu Vučić sanja!", rekao je Vušurović.
Prosvjednici su zviždali na spomen crnogorskog premijera Dritana Abazovića i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, te su nosili transparente “Ne damo te Crna Goro” i “Hoćemo izbore”.
PRIKUPLJENI POTPISI
Ozbiljna kriza trese Crnu Goru, planeri u Moskvi i Beogradu već su u niskom startu: Đukanović je gotov!?
TKO JE DRITAN ABAZOVIĆ
Uspon Albanca, sarajevskog đaka koji je razgnjevio Bošnjake i crnogorskog premijera kojeg optužuju da je velikosrbin
Prosvjed je završen šetnjom središnjim ulicama Podgorice.
Izmjene zakona o predsjedniku Crne Gore inicirao je prosrpski Demokratski front, a podržali su zastupnici Demokrata bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića i građanski orijentirane Abazovićeve koalicije “Crno na bijelo”, pokušavajući tako prisiliti Mila Đukanovića da mandat za formiranje nove vlade povjeri nekadašnjem diplomatu iz vremena Slobodana Miloševića Miodragu Lekiću.
Đukanović je to ranije odbio učiniti obrazlažući da Lekića nije podržala većina zastupnika u parlamentuU
Pravni vakuum također je nastao zbog nefunkcioniranja crnogorskog Ustavnog suda, koji trenutno ima samo tri od sedam sudaca i ne može donositi odluke o ustavnosti pravnih akata.
Ostalih četvoro otišli su po sili zakona u mirovinu, a zastupnici u parlamentu nisu se uspjeli dogovoriti i osigurati dvotrećinsku većinu za izbor novih.
SAD VERSUS KINA
Jutarnji list
login
SAD VS. KINA
Ulazi li svijet u novi hladni rat? Procurilo što su Amerikanci tražili od zemalja članica NATO-a
NATO skup u Bukureštu sa sobom donosi novu dimenziju globalnih geopolitičkih odnosa
Piše:Gojko DrljačaObjavljeno: 29. studeni 2022. 08:49
<p>Lijevo: američki avion F-22 Raptor, američki marinac i američka nuklearna balistička podmornica klase Ohio; sredina: Joe Biden i Xi Jinping; desno; kineska nuklearna podmornica, kineski vojnici, kineski borbeni avion Chengdu J-20</p>
Lijevo: američki avion F-22 Raptor, američki marinac i američka nuklearna balistička podmornica klase Ohio; sredina: Joe Biden i Xi Jinping; desno; kineska nuklearna podmornica, kineski vojnici, kineski borbeni avion Chengdu J-20
Afp/Profimedia/
Facebook
Twitter
Messenger
E-mail
Viber
WhatsApp
Top diplomati europskih nacija i Sjedinjenih Država okupljaju se danas na skupu NATO saveza u Bukureštu kako bi dogovorili učinkovitiju pomoć ukrajinskim snagama u zimskim uvjetima ratovanja s Rusijom. Međutim, prema pisanju Financial Timesa, taj sastanak možda sa sobom donosi novu dimenziju globalnih geopolitičkih odnosa jer visoki dužnosnici Sjedinjenih država inzistiraju na zauzimanju puno čvršće politike prema Kini.
FT piše kako su zadnjih nekoliko tjedana predstavnici Washingtona lobirali kod drugih europskih članica NATO saveza za zaoštravanje retorike prema Kini te konkretne akcije obuzdavanja kineskih vlasti. Suprotstavljanje Kini američki je predsjednik Joe Biden ranije postavio kao glavni cilj svoje vanjske politike, ali se Americi silom prilika fokus prebacio na rat u Ukrajini.
To što sada Sjedinjene Države inzistiraju na stavljanje konfrontacije s Kinom u agendu NATO saveza dolazi u ekstremno osjetljivom trenutku za kineske vlasti jer traju masovni prosvjedi protiv lockdown politike, ali i Komunističke partije, kao i predsjednika Xija. Otvara se pitanje kakva bi mogla biti reakcija Kine u slučaju drastičnog zaoštravanja politike NATO-a.
Primjerice, prije invazije na Ukrajinu, koketiranje s primanjem Ukrajine u članstvo NATO saveza činilo se kao logični korak, ali je danas vjerojatnije da bi veći dio članica odustao od te ideje, ako bi taj potez zaustavio ruski napad. Je li sada dizanje pritiska na Kinu, na kojem inzistiraju Sjedinjene Države, korak prema vraćanju neke vrste hladnoratovskih odnosa u globalnu međunarodnu politiku, kad su političke tenzije ionako ekstremne?
Prema pisanju FT-a, visoki dužnosnici Sjedinjenih Država ističu pred sastanak u Bukureštu kako se NATO još ljetos dogovorio oko novog „strateškog koncepta“ kako bi „adresirali sistemske izazove“ koje postavlja Kina. Amerika nudi europskim saveznicima u NATO savezu da na sastanku u Bukureštu dogovore „jačanje naše otpornosti prema izazovima koje postavlja Narodna Republika Kina“.
Koordiniranje NATO članica protiv Kine, tvrdi FT, visoko je na listi prioriteta Sjedinjenih Država. Ambasadorica SAD-a pri NATO savezu, Julianne Smith, ustvrdila je kako NATO mora početi odgovarati kineskim izazovima na konkretne načine.
Ministri bi na sastanku u Bukureštu trebali raspraviti novi izvještaj o Kini te bi se Kina trebala po prvi put jasno identificirati kao izazov u pitanjima „interesa, sigurnosti i vrijednosti“. Taj izvještaj navodno obrađuje pitanja kineskog vojnog razvoja, napora da utječe na članice NATO saveza te treće zemlje, a obrađuje i kinesko-ruske odnose.
SVE ŠTO MORATE ZNATI
Stručnjaci detaljno rastavili iranske dronove koji siju strah u Ukrajini i ostali u čudu: ‘Ovo je zabrinjavajuće‘
Šef britanskih špijuna: ‘Zadali smo povijesni udarac Moskvi - ali sada imamo problem bez presedana!‘
Zašto NATO upire prstom u Kijev? ‘Vjerujte mi, Ukrajinci dobro znaju što pričaju, bio sam tamo‘
Član ruske zloglasne 64. brigade osvanuo u Madridu: ‘Tražim azil, sve ću vam ispričati!‘
VEZANE VIJESTI
RISHI SUNAK
‘Završila je zlatna era odnosa s Kinom, to je jasno, kao i naivna ideja da će trgovina dovesti do reformi‘
‘UHIĆEN I PRETUČEN‘
Britanska vlada zatražila sastanak s kineskim veleposlanikom zbog postupanja prema novinaru BBC-ja
PROMO
Otkup zlata pomaže Vašem kućnom budžetu
Usporedno, u EU se procjenjuje u kojoj mjeri zaoštriti gospodarske odnose s Kinom. Većina članica EU, a posebno Njemačka i Francuska, ne vide se na istoj liniji prema Kini kao i Sjedinjene Države.
Prošli mjesec Bidenova administracija objavila je nacionalnu strategiju sigurnosti u kojoj je jasno da je Kina sigurnosno pitanje ispred Rusije, bez obzira na trenutačne prijetnje.
Glavni tajnik NATO saveza, Jens Stoltenberg, izjavio je kako NATO mora odgovoriti na kinesku vojnu modernizaciju, kolaboraciju s Rusijom te „pokušaje da kontrolira kritičnu infrastrukturu u Europi“. Sve to, najavljuje Stoltenberg, bit će teme razgovora u Bukureštu.“
Zanimljiv je i pristup britanskog premijera Sunaka odnosima s Kinom. Komentirajući napad kineske policije na BBC-jevog novinara, Sunak je ustvrdio kako se „Kina svjesno natječe za globalni utjecaj koristeći sve razine državne moći… Budimo jasni; takozvana zlatna era je gotova, kao i naivna ideja da će trgovina voditi u socijalne i političke reforme… Mi prepoznajemo kako Kina predstavlja sistemski izazov za naše vrijednosti i interese, što je izazov koji postaje sve više akutan, kako se približavaju sve većem autoritarizmu“, upozorio je Sunak, ali i naglasio:
„Lice u lice s tim izazovima trebamo znati da kratkoročni pristup i zanošenje željama neće biti dovoljni. Mi ne možemo ovisiti o argumentima ili pristupima hladnog rata, ili biti sentimentalni oko prošlosti“.
Mainstream mediji (npr. Bloomberg) ovu zadnju izjavu britanskog premijera tumače kao značajno omekšavanje pristupa Kini.
OLENA ZELENSKA
Jutarnji list
PRVA DAMA U LONDONU
Cijeli parlament je zanijemio nakon riječi Olene Zelenske: ‘Imala je četiri godine. Rusi su je silovali...‘
Olena Zelenska je ocijenila da je spolno nasilje ‘najokrutniji i divljački način kojim se pokazuje nadmoć‘
Piše:L.G., HinaObjavljeno: 29. studeni 2022. 17:01
Olena Zelenska
Olena Zelenska, ukrajinska Prva dama, trenutačno se nalazi u Londonu gdje se susrela s mnogim visokim dužnosnicima, a u ovim trenucima drži govor u britanskom parlamentu. Supruga Volodimira Zelenskog iskoristila je priliku da situaciju Ukrajini usporedi i s britanskim mukama iz Drugog svjetskog rata.
- Britanija je proživjela zračne uzbune, istine one koje mi proživljavamo danas. Rusi nas žele baciti na koljena, sirene čujemo svaki dan. Vi se tada niste predali, a nećemo ni mi sada. Nikada se nećemo predati. Međutim, pobjeda nije jedino što želimo. Želimo pravdu. Došla sam ovdje kod vas zatražiti pravdu - rekla je Zelenska i pred parlamentarcima počela opisivati horore s kojima se Ukrajina danas suočava.
- Rusija s masovnim napadima želi napraviti horor u Ukrajini. Više od 20 milijuna Ukrajinaca svakodnevno živi bez struje, vode i grijanja. U mnogim okupiranim gradovima i seli Rusi koriste ‘sistematsko nasilje‘. Identificirali smo tisuće Rusa koji su počinili raznorazne zločine, pa čak i one seksualne. Najmlađa žrtva silovanja imala je četiri godine...
Dan ranije, Olena Zelenska rekla je konferenciji u Londonu da su "seksualno nasilje i zločini" dio ruskog "arsenala" kojim žele "poniziti Ukrajince" i zatražila "međunarodni odgovor" u vezi s tim.
- U ovom trenutku ured državnog odvjetnika vodi istragu o više od sto slučajeva spolnog nasilja za koje se sumnja da su ga počinili ruski vojnici, rekla je Zelenska, dodajući da je to tek "mali dio" velikog broja takvih slučajeva u ukrajinskom sukobu.
Podsjetila je da je prvi slučaj za koji se vodi sudski postupak slučaj žene koju su vojnici silovali pošto su joj ubili supruga.
Nakon ruske invazije 24. veljače, "okupatori su imali sve više prigoda da ponize Ukrajince i, nažalost, spolno nasilje i spolni zločini dio su njihova arsenala", istaknula je Zelenska.
Rusija "sustavno i otvoreno" provodi spolno nasilje, dodala je.
OLENA ZELENSKA INTIMNO
‘Kuhinja, djeca, crkva – to više nije za naše društvo‘; Otkrila i kako izgleda njen život s ukrajinskim predsjednikom
GNUSNA DJELA
Penzioneru iz okolice Zagreba udvostručena kazna zatvora zbog silovanja dječaka, detalji zločina su jezivi
- Zato je iznimno važno da se to proglasi ratnim zločinom kako bi se agresore moglo kazneno goniti - rekla je, pozivajući na "međunarodni odgovor" radi "suzbijanja spolnog nasilja u sukobima".
Konferenciju koja se održava u ponedjeljak i u utorak, organizirala je britanska vlada zajedno s predstavnicima oko 70 zemalja.
- Doista se nadam da će svijet odgovoriti na ono što se u ovom času događa u Ukrajini - rekla je.
Olena Zelenska je ocijenila da je spolno nasilje "najokrutniji i divljački način kojim se pokazuje nadmoć".
- Svi znaju da je velik broj silovanja - počinila ruska vojska u Ukrajini, ali Zelenska ističe da žrtve o tome ne govore puno iz straha da se njihovi agresori ne vrate i ponove nedjelo.
Vlada je osnovala ured za psihološku pomoć žrtvama rata, rekla je Zelenska.
Jučer se Zelenska sastala i s Akshatom Murty, suprugom britanskog premijera Rishija Sunaka, u Downing Streetu.
ORUŽJE PRIMARNI PROIZVOD KLASNE CIVILIZACIJE
Jutarnji list
login
UBOJITO I PRECIZNO
Nova glavobolja za ruske trupe: Kijevu stiže veliko pojačanje iz ‘radionice‘ Boeinga i Saaba
GLSDB bi mogao biti isporučen već u proljeće 2023. godine jer su njegove glavne komponente lako dostupne i relativno jeftine
Piše:Iva BadanjakObjavljeno: 29. studeni 2022. 10:52
<p>Ilustracija: Ground Launched Small Diameter Bomb</p>
Ilustracija: Ground Launched Small Diameter Bomb
Saab/
Facebook
Twitter
Messenger
E-mail
Viber
WhatsApp
Ministarstvo obrane SAD-a razmatra prijedlog Boeinga da u Ukrajinu pošalje jeftine, male i precizne bombe koje se mogu postaviti na lako dostupne rakete.
Kako saznaje Reuters, riječ je o oružanom sustavu malog promjera za lansiranje sa zemlje (GLSDB) kojeg su zajedno razvili američka zrakoplovno-vojna kompanija Boeing i švedska obrambena i sigurnosna tvrtka SAAB. Glavna obilježja projektila su mogućnost gađanja ciljeva iz različitih kutova, visoka preciznost i učinkovitost na velikim udaljenostima. Ima domet od 150 kilometara (što je dvostruko više od raketa koje Ukrajinci ispaljuju iz sustava HIMARS i ML270), vođen je GPS-om, može spriječiti određena elektronička ometanja, upotrebljiv je u svim vremenskim uvjetima i može se koristiti protiv oklopnih vozila. Sustav GLSDB kombinira GBU-39 bombu malog promjera (SDB) s raketnim motorom M26. GBU-39, koji funkcionira kao bojna glava GLSDB-a, ima mala, sklopiva krila koja mu omogućuju da "lebdi" više od 100 km i gađa mete promjera jednog metra.
Takvo oružje bi omogućilo ukrajinskim oružanim snagama da napadne daleko iza ruskih linija, dok se zapadni saveznici suočavaju s izazovima da zadovolje potrebe Kijeva za novim oružjem.
Isporuka u proljeće 2023.?
GLSDB bi mogao biti isporučen već u proljeće 2023. godine jer su njegove glavne komponente lako dostupne i relativno jeftine. Određena količina GLSDB jedinica već je napravljena, ali još uvijek postoje brojne logističke prepreke vezane uz službenu nabavku takvog oružja. Boeingov plan zahtijeva izuzeće od otkrivanja cijene i "dubinskog pregleda" koji osigurava da će Pentagon dobiti najbolju moguću ponudu. Bilo kakav dogovor također bi zahtijevao da najmanje šest dobavljača ubrza isporuke svojih dijelova i usluga za proizvodnju oružja.
Putinova invazija na Ukrajinu povećala je potražnju za oružjem i streljivom američke proizvodnje, dok saveznici SAD-a u istočnoj Europi naručuju ogromnu količinu oružja za opskrbu ukrajinskih snaga.
"Radi se o dobivanju količine po niskoj cijeni", rekao je Tom Karako, stručnjak za oružje i sigurnost pri Centru za strateške i međunarodne studije, "Pad zaliha u SAD-u objašnjava žurbu za nabavom više oružja. Zalihe su pale na razine niže nego što bismo to željeli i koje će nam trebati da odvratimo sukob u Kini".
ponedjeljak, 28. studenoga 2022.
FRANCUSKI SOCIJALISTI NA VELIKOM KORITU PARIZA
Jutarnji list
UHLJEBI..?
Socijalisti doveli Pariz na rub bankrota, tisuće bježe: ‘Ovo je prevara! Znate koliko ih radi u gradskoj upravi?!‘
Anne Hidalgo više je nego udvostručila dug glavnog grada od 2014. godine i sada mu prijeti da bude stavljen pod državno tutorstvo
Piše:T.Š.Objavljeno: 28. studeni 2022. 23:26
Vlada francuskog predsjednika Emmanuela Macrona zaprijetila je da će preuzeti kontrolu nad pariškim proračunom nakon što je Anne Hidalgo, gradonačelnica iz redova socijalista, zadužila grad u iznosu od 7,7 milijardi eura.
Ministar prometa Clément Beaune izjavio je za le Journal du Dimanche da se stavljanje Pariza "pod tutorstvo" "ne može isključiti" s obzirom na loše stanje pariških financija, prenosi The Telegraph.
Dug Pariza, koji je 2000. bio ravan nuli, udvostručio se otkako je 63-godišnja Hidalgo prvi put postala gradonačelnica 2014. godine. "Situacija je ozbiljna", kaže Beaune. "Ne priželjkujem (tutorstvo) jer bi to bilo krajnje negativno krajnje rješenje, a draža mi je sloboda, autonomija lokalnih vlasti i odgovornosti u politici", dodao je.
Pariška ljevičarska gradonačelnica, koja je ispala iz ovogodišnje predsjedničke utrke sa samo 1,7 posto osvojenih glasova, osvojivši tek 23.000 glasova u Parizu, suočava se sa žestokim kritikama oporbe jer je do golemog porasta duga došlo pod njezinom upravom. Ovaj mjesec prazna pariška blagajna natjerala ju je da prekrši obećanje iz kampanje tako što je povećala porez na imovinu za 50 posto kako bi izbjegla bankrot grada.
Gabriel Attal, Macronov ministar javnih politika i javnih računa, otišao je korak dalje osudivši njezino "katastrofalno financijsko upravljanje" prošlog tjedna, usporedivši sustav zajmova za socijalno stanovanje koji je ostavio rupu od milijardu eura u financijama grada s ‘Ponzijevom shemom‘ (vrsta investicijske prijevare koju je tijekom dvadesetih godina 20. stoljeća u SAD-u uspješno koristio prevarant Charles A. Ponzi, po kome je kasnije dobila i ime, op.a.).
BEZ VERDUTSKIH STRAVA KAPITALIZMU NEMA OPSTANKA
Jutarnji list
NAJGORA BITKA
Dobrodošli u pakao na zemlji: ‘Ukrajinski Verdun, klaonica, ovo nije za ljude...‘
U kaljuži Bahmuta zaglavljeno je na tisuće ljudskih života i na tone uništene opreme dok Rusi mjesecima očajnički pokušavaju zauzeti grad
Piše:Anita Belak Krile/SDObjavljeno: 28. studeni
U devet mjeseci otkako je Rusija izvršila krvavu invaziju, Ukrajina je slavila niz velikih vojnih pobjeda - od probijanja opsade glavnog grada Kijeva do moćnih dvostrukih protuofenziva u južnom i istočnom dijelu zemlje - ali Bahmut, grad u ukrajinskoj regiji Donbas, postao je duboki destruktivni vrtlog za vojske obiju zemalja, piše Slobodna Dalmacija.
U kaljuži Bahmuta zaglavljeno je na tisuće ljudskih života i na tone uništene opreme dok Rusi mjesecima očajnički pokušavaju zauzeti grad, a Ukrajinci se svim snagama bore da ga zadrže. Većina od 70 tisuća građana je pobjegla, ostavljajući za sobom samo razrovane ulice kojima neprestano odjekuje zvuk granatiranja. I danju i noću. Posljednji tjedan posebno je paklen, a s dolaskom zime najnovije snimke koje stižu s ove fronte pokazuju nevjerojatne uvjete u kojim ozebli vojnici ratuju. Njihovi rovovi do grla su puni blata, a dokle god pogled seže ne vidi se ništa osim kaljuže.
Zbog intenzivnog granatiranja i drveće je potpuno posječeno. Tko god je ovih dana gledao sjajan njemački film „Na Zapadu ništa novo“ Edwarda Bergera, ove slike potpuno su ga vratile u Prvi svjetski rat. Ledni mraz u hladnom jutru kao mrtvački pokrov visi nad glavama vojnika dok oko njih teku potoci krvi, a sve ih to drži zajedno u rovu na način koji malo tko od nas može uistinu razumjeti. Na Twiteru se širi usporedba crnobijelih fotografija bitke kod Verduna iz Prvog svjetskog rata te onih koji dijele branitelji iz blizine Bahmuta snimljene u studenome 2022. Osim suvremene vojne uniforme Ukrajinaca, sve drugo izgleda navlas isto. Lijevo je Verdun, a desno Bahmut:
Vojni analitičari opisuju kako je bitka za Bahmut kombinacija ratovanja s početka 20. stoljeća i najnovije tehnologije. Dok trupe kopaju rovove, iznad njih topnički osmatrači s obje strane koriste bespilotne letjelice za bolje ciljanje i granatiranje. Ukrajinske snage optužuju Ruse za korištenje fosfornog zapaljivog streljiva i termobaričkih vakuumskih bombi.
Reporteri New York Timesa s lica mjesta opisuju kako u bahmutsku bolnicu stalno pristižu vozila hitne pomoći, ona oklopna kao i osobni automobili koji non-stop dovoze ranjene ukrajinske vojnike.
„Zaustavljaju se uz vrištanje, jedno za drugim i izvlače ranjene ispred jedine vojne bolnice u gradu, piše NYT.
„Vojnik kojeg su podupirali njegovi suborci, s potpuno izobličenim licem od ranjavanja prošao je kroz glavna vrata bolnice. Tamnozelena nosila koja su ga čekala bila su jedna od nekoliko još prekrivenih krvlju. Do petka oko podneva liječnici su izbrojali 50 ranjenih, među kojima su većina bili vojnici. Dan prije bio je još gori: kroz vrata bolnice prošlo je 240 ljudi, onih s prostrijelnim ranama, ozljeđenih gelerima i s potresom mozga, navodi New York Times.
SVE ŠTO MORATE ZNATI
Stručnjaci detaljno rastavili iranske dronove koji siju strah u Ukrajini i ostali u čudu: ‘Ovo je zabrinjavajuće‘
Šef britanskih špijuna: ‘Zadali smo povijesni udarac Moskvi - ali sada imamo problem bez presedana!‘
Zašto NATO upire prstom u Kijev? ‘Vjerujte mi, Ukrajinci dobro znaju što pričaju, bio sam tamo‘
Član ruske zloglasne 64. brigade osvanuo u Madridu: ‘Tražim azil, sve ću vam ispričati!‘
"Stalno dolaze u grupama, njih pet ili deset odjednom, rekao je Parus, jedan od ukrajinskih medicinara u bolnici, dok je topništvo tutnjalo iznad glava, a zveket mitraljeza odjekivao oko okolnih zgrada.
No, iako je broj ukrajinskih ranjenih i poginulih velik, Rusi koji napadaju, pate daleko gore.
„Borbe karakterizira ogromno rusko zanemarivanje vlastitih trupa, tumači glasnogovornik istočne fronte Serhij Čerevatij za britanski The Telegraph, objašnjavajući kako ruski zapovjednici šakom i kapom ljude šalju u smrt kao na pokretnoj traci.
"Bacaju ih kao topovsko meso kako bi saznali gdje su naši vatreni položaji", rekao je za Čerevatij.
Julius Terekhov, glasnogovornik 58. samostalne motorizirane pješačke brigade ukrajinske vojske u Bakhmutu ispričao je kako su borbe bile toliko intenzivne da su rovovi nekoliko puta mijenjali vlasnika u tjedan dana. Polja su na nekim mjestima bila puna mrtvih Rusa nakon napada. "U šest mjeseci koliko sam u Bakhmutu, nikada nisam vidio da naše topništvo ovako radi", ispričao je ukrajinski vojnik. Posljednjih dana Ukrajina je poslala velika pojačanja u Bakhmut, uključujući specijalne postrojbe i slabije obučene borce teritorijalne obrane. Ukrajinske snage koje drže Bakhmut sastavljene su od niza jedinica, uključujući 93. mehaniziranu brigadu i 58. motoriziranu pješačku brigadu i iscrpljene su neprekidnim napadima. Postrojbe iz drugih brigada stigle su kako bi začepile rupe u linijama i poduprle formacije koje su posrnule nakon teških gubitaka. Rusi pak stalno pune svoje redove plaćenicima zloglasne Wagnerove grupe, koji se bore zajedno sa separatističkim snagama i ruskim rezervistima. Intenzitet ruskih pokušaja da zauzmu Bakhmut zbunjuje vojne analitičare. Drugdje duž bojišnice od preko 900 kilometara, Rusi se uglavnom ukopavaju uoči zime kako bi očuvali resurse, ovdje stalno napadaju.
Tijekom ljeta, nakon što su Putinovi vojnici zauzeli susjednu pokrajinu Luhansk, zauzimanje Bakhmuta izgledalo je očekivan nastavak u ruskom napredovanju prema osvajanju dvaju važnijih središta Slovjanska i Kramatorska. Ali sada, nakon silnih vojnih poraza i nedostatka ljudi i streljiva taj se cilj čini nebuloznim, osobito nakon gubitka njihovih uporišta na sjeveroistoku. Procjenjuje se da su ruski gubici na tom području između 100 i 300 ljudi dnevno.
Analitičari komentiraju kako se ruska vojska i dalje nosi s nerealnim političkim zahtjevima da pokaže napredak. Bitke poput Bakhmuta troše snage koje bi se mogle upotrijebiti drugdje. Koriste ljude koje smatraju "potrošnom robom", no s obzirom na lošu kvalitetu raspoloživih snaga i smanjenje zaliha topničkog streljiva malo je vjerojatno da će biti uspješni
HALO, HALO ! KLERO NACIONALISTIČKI RAJ
HRVATSKI KRETENOLJUBI MOZAJK, KOMPONIRAN OD 428 OPČINSKIH KOLO-RITA. NI JEDAN NE ŽELI LJUBOVATI SA DRUGIM. NEDOSTAJU IM ZATO MEĐULEGURNOLOŠKE TRI-ČARIJE
TKO SE VIŠE IGRA OD TAKOZVANIH KOMUNISTA I KRŠĆANSKIH DOGMATIĆARA, SA DRUŠTVENOG DNA, NJIHOVIH STATISTA ? !
Jutarnji list
‘SLOBODA ZA SVE‘
Početak Xijevog kraja? ‘Kinezi više ne šute, ni karantena ih ne može zaustaviti, a boje se jedino - ‘vučje agresije!‘‘
Samo mjesec dana nakon što je kineski vođa učvrstio vladavinu, građani su na prekretnici - drakonske mjere i lockdown više ne mogu tolerirati
Piše:T.Š.Objavljeno: 28. studeni 2022. 18:22
Xi Jinping, nedavno ponovno potvrđeni neupitni kineski vrhovni vođa, uzda se prvenstveno u svoje sposobnosti da uguši svako narodno neslaganje sa svojim politikama. Izvukao je milijarde iz državnih fondova kako bi kreirao ‘orwellovsku‘ mrežu digitalne nacionalne sigurnosti kako bi otkrio i suzbio kritike na svoj i na račun Komunističke partije. No, nije uspjelo, ocjenjuje se u komentaru britanskog The Telegrapha. Izazov covida-19 pokazao se previše ozbiljnim i čak ni najstrože karantene više ne mogu ušutkati vapaje potlačenih građana Kine.
Kada je liječnik Li Wenliang u prosincu 2019. prvi put na internetuobjavio izbijanje covida, kineske su ga vlasti optužile za iznošenje subverzivnih izmišljotina. Otprilike tri tjedna nisu primijenjene mjere ‘lockdowna‘. Malo prije smrti od virusa, rekao je novinarima da "zdravo društvo ne bi trebalo imati samo jedan glas".
Dok je cenzura bila zauzdana, društveni mediji su nakratko bili preplavljeni izrazima solidarnosti s Lijem. Tri godine kasnije, unatoč drakonskim mjerama "tvrdog zatvaranja" koje je promicao sam Xi, covid se nastavlja širiti, dok društvene mreže sve učinkovitije projiciraju glasove protivljenja. Sad su ljudi na ulicama.
Napetost raste već mjesecima. Prošlog mjeseca Peking je bio pod oštrim sigurnosnim mjerama uoči kongresa Komunističke partije. Ipak, dogodilo se nešto krajnje neuobičajeno - na društvenim mrežama počele su kružiti video snimke koje prikazuju transparente razvijene na mostu u Pekingu kojima se poziva na štrajkove studenata i radnika te poziva kineske građane da budu "građani, a ne robovi".
Također, poruke na transparentima zazivale su smjenu Xija, nazivajući ga "diktatorom i nacionalnim izdajnikom". Još u travnju su iz Šangaja stigli videozapisi u kojima stanovnici blistavih stambenih tornjeva vrište u noć, izražavajući svoj očaj i bijes zbog Xijeve nemilosrdne politike zatvaranja.
Sada je razina zaraze koronavirusom diljem Kine oborila prethodne rekorde, a Šangaj je ponovno središte krize.
U proteklih nekoliko dana prosvjedi su eskalirali zbog požara u djelomično zatvorenoj zgradi u Xinjiangu u kojem je, prema procjenama, poginulo 10 osoba. Prosvjednici u Šangaju svoju situaciju percipiraju kao simbol općeg komunističkog ugnjetavanja te zahtijevaju slobodu i ukidanje karantene ne samo za Xinjiang, već i za cijelu Kinu, kao svrgavanje Par
SVE JAČI PROTESTI
Kineski prosvjedi protiv lockdowna šire se i na dijasporu: ‘Mi smo glasovi naših obitelji koje žive u domovini‘
KINA ‘GORI‘
Dosta im je lockdowna, više ne žele šutjeti: ‘Ovo je ozbiljan test za autokratsko
Kako zaštititi ušteđevinu od inflacije?
Ignorancija Zapada
Ova su događanja uslijedila samo mjesec dana nakon stranačkog kongresa na kojem je Xi dramatično učvrstio svoju autokratsku vlast. Ti prosvjedi možda ukazuju na to na to da svoju vladavinu Xi neće moći održati onoliko dugo koliko se nada. Nedavno je kineski čelnik govorio o "politici naklonjenoj ljudima" i potrebi promicanja "zajedničkog prosperiteta", no čini se da je dosegnuta prijelomna točka i da je građanima Kine dosta svega.
I dok se u sjedištu Komunističke partije u Pekingu proklamira Maov nalog da se "služi narodu"; prosvjednici u Šangaju traže od svojih vođa upravo to, izričito poručujući da žele demokraciju umjesto diktature.
Društveni nemiri počeli su izbijati i u drugim većim gradovima, uključujući Wuhan i Peking, gdje su studenti održali velike proturežimske prosvjede na sveučilištima Peking i Tsinghua te time neizbježno evocirali sjećanja na ulogu studenata u masakru na trgu Tiananmen 1989. godine.
Xi je započeo svoju desetljetnu vladavinu govoreći o benignoj ulozi Kine, pri čemu bi suradnja između zemalja svima donijela korist. U tom ‘prodavanju magle‘, Xijev obavještajni aparat te silnice utjecaja iskorištavali su podmitljivost i ignoranciju Zapada kako bi postigli široki prodor liberalnih političkih elita i njihove ključne nacionalne infrastrukture.
Međutim, Xijevo agresivno postupanje kada je covid-19 u pitanju, suprotno lažnoj projekciji njegove osobne pobjede nad virusom, otuđilo je ne samo kineski narod nego i demokracije i partnere diljem svijeta. Priča o koristi za sve ustupila je mjesto ‘vučjoj‘ agresiji potpomognutom vojnim ekspanzionizmom. Međunarodna zabrinutost oko kineskih ambicija dramatično se povećala, osim među saveznicima kao što su Rusija, Sirija i Sjeverna Koreja.
Jedina želja Xija je pobijediti u egzistencijalnoj marksističkoj borbi sa svime što bi moglo ugroziti Komunističku partiju. Hong Kong je Xi potpuno potlačio. Njegov totalitarni "Kineski san" izgleda sve više kao noćna mora. Građani cjelokupne Kine - ne samo Xinjianga i Tibeta - također su njegove žrtve. Više nego ikad, dok se suočavaju s neizbježnim obračunom, interesi Kineza su interesi svih, što je činjenica na kojoj bi se trebale temeljiti odgovorne političke i korporativne strategije Kine
NAJVEĆI FAŠIZAM KLASNE CIVILIZACIJE SVIH VREMENA, ZNAO SE UVUČI NA KORITO STVARALAČKOG ČOVJEKA
Jutarnji list
UDARAC IZ OBITELJI
Nećakinja iranskog vrhovnog vođe poziva svijet da prekine sve veze s Teheranom: ‘To je režim koji ubija djecu‘
Snimka se dijeli na društvenim mrežama od njezina uhićenja 23. studenoga
Piše:Ines LukićObjavljeno: 27. studeni 2022. 20:09
Nećakinja iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, poznata borkinja za ljudska prava, pozvala je strane vlade da prekinu sve veze s Teheranom zbog gušenja narodne pobune izazvane smrću mlade žene u pritvoru.
Snimka koju je objavila Faride Moradhani, inženjerka i kći pokojnog oporbenog aktivista koji je bio u braku s Hamneijevom sestrom, dijeli se na društvenim mrežama od njezina uhićenja 23. studenoga, navodi aktivistička novinska agencija HRANA.
"Slobodni ljudi, budite uz nas i recite vašim vladama da prestanu podržavati smrtonosni režim koji ubija djecu", kaže Moradhani u videosnimci.
nedjelja, 27. studenoga 2022.
ŽIVJETI ĆE OVAJ NAROD !
Jutarnji list
login
UDARAC IZ OBITELJI
Nećakinja iranskog vrhovnog vođe poziva svijet da prekine sve veze s Teheranom: ‘To je režim koji ubija djecu‘
Snimka se dijeli na društvenim mrežama od njezina uhićenja 23. studenoga
Piše:Ines LukićObjavljeno: 27. studeni 2022. 20:09
<p>Faride Moradhani</p>
Faride Moradhani
Screenshot/
Facebook
Twitter
Messenger
E-mail
Viber
WhatsApp
Nećakinja iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, poznata borkinja za ljudska prava, pozvala je strane vlade da prekinu sve veze s Teheranom zbog gušenja narodne pobune izazvane smrću mlade žene u pritvoru.
Snimka koju je objavila Faride Moradhani, inženjerka i kći pokojnog oporbenog aktivista koji je bio u braku s Hamneijevom sestrom, dijeli se na društvenim mrežama od njezina uhićenja 23. studenoga, navodi aktivistička novinska agencija HRANA.
"Slobodni ljudi, budite uz nas i recite vašim vladama da prestanu podržavati smrtonosni režim koji ubija djecu", kaže Moradhani u videosnimci.
"Taj režim nije lojalan nijednom od svojih vjerskih načela i ne zna za druge zakone osim za silu i ostanak na vlasti", poručuje.
Ured ajatolaha Hamneija nije bio dostupan za komentar na zahtjev agencije Reuters.
SVE ŠTO MORATE ZNATI
Stručnjaci detaljno rastavili iranske dronove koji siju strah u Ukrajini i ostali u čudu: ‘Ovo je zabrinjavajuće‘
Šef britanskih špijuna: ‘Zadali smo povijesni udarac Moskvi - ali sada imamo problem bez presedana!‘
Zašto NATO upire prstom u Kijev? ‘Vjerujte mi, Ukrajinci dobro znaju što pričaju, bio sam tamo‘
Član ruske zloglasne 64. brigade osvanuo u Madridu: ‘Tražim azil, sve ću vam ispričati!‘
VEZANE VIJESTI
PROSVJEDI NE PRESTAJU
‘Ovo je revolucija, oni je više ne mogu zaustaviti! Pa pogledajte samo tko većinom stoji iza svega‘
PODUPIRAO PROSVJEDE
Poznati iranski nogometaš uhićen nakon treninga, kritizirao je vlast na društvenim mrežama
SPONZORIRANO
Odaberi svoj sljedeći let i iskoristi 30 % popusta! Požuri jer Black Friday ponuda vrijedi samo od 23. do 29. studenog
HRANA navodi da je 450 prosvjednika ubijeno u više od dva mjeseca nacionalnih prosvjeda do 26. studenoga, a među njima 63 maloljetnika. Dodaje da je ubijeno 60 pripadnika sigurnosnih snaga i uhićeno 18.170 ljudi.
Prosvjedi izazvani smrću 22-godišnje Kurdinje privedene zbog "neprimjerenog nošenja" hidžaba, najveći je izazov za vjersku vladu Irana od Islamske revolucije 1979. godine, napominje Reuters.
Videosnimku uhićene Faride Moradhani objavio je njezin brat koji živi u Francuskoj.
Njezin otac Ali Moradhani Arangeh, šijitski klerik koji se protivio režimu šaha Šahlavija, a zatim i vjerskom režimu, nedavno je umro u Teheranu nakon godina izolacije na koju je bio osuđen zbog stajališta prema Islamskoj Republici, stoji na njegovoj mrežnoj stranici.
Ovo nije prva kritika vjerske vlasti u Iranu potekla od nekog član obitelji najviših dužnosnika. Godine 2012. Faezeh Hašemi Rafsandžani, kći pokojnog predsjednika Akbara Hašemija Rafsandžanija osuđena je na zatvorsku kaznu zbog "širenja protudržavne propagande"
ZASTRAŠUJUĆI KRVOŽEDNI ZVJERINJAK !
Jutarnji list
SVE JAČI OTPOR
Hrabar istup oca poginulog vojnika šokirao Rusiju: ‘Putine, izdajico! FSB? Neka dođu po mene‘
Kap koja je prelila čašu“ za potresenog oca bio je Putinov lažni sastanak s navodnim majkama vojnika koji su izgubili živote na bojišnici u Ukrajini
Piše:Laura VidovićObjavljeno: 27. studeni 2022. 15:40
Dimitrij Škrebec, ožalošćeni ruski otac koji je izgubio sina tijekom rata u Ukrajini optužio je Vladimira Putina da je izdao Rusiju zbog ubojstva otprilike 100.000 vojnika. Smatra da je njegov sin poginuo zbog nesposobnosti i kršenja pravila od strane ruskog predsjednika i njegovih zapovjednika, a istovremeno je izazvao i rusku tajnu službu da ga uhite jer je javno rekao da ga je Putin izdao.
Izgubio je 20-godišnjeg sina Jegora, koji je bio U ‘Moskvi‘, kultnom ruskom brodu koji je potonuo 14. travnja nakon što je pogođen tijekom ukrajinskog raketnog napada.
Jegor je bio jedan od 17 vojnika za koje su ruski dužnosnici priznali da su poginuli, nakon čega je Putin otpustio zapovjednika flote Igora Osipova. Otac je mjesecima zahtijevao razgovor sa zapovjednicima oko potonuća, jer je predsjednik obećao da se u sukobe neće slati ročnici, mladići na odsluženju vojnog roka.
Kap koja je prelila čašu“ za potresenog oca bio je Putinov lažni sastanak s navodnim majkama vojnika koji su izgubili živote na bojišnici u Ukrajini. Sastanak je održan ranije ovog tjedna, a grupa s kojom se Putin susreo sastojala se od lojalnih dužnosnika i stranačkih pristalica. Jedna od ‘majki‘ bila je Nadežda Uzanova iz Abakana, koja se prethodno pojavila pjevajući rusku nacionalnu himnu na Crvenom trgu nakon što su nezakonito anektirana područja Ukraji
Škrebec na društvenim mrežama se obrušio na Putina za kojeg tvrdi da izbjegava roditelje koji su doista pretrpjeli neizrecivu tugu u ratu usred gubitka svojih sinova.
- Gospodine predsjedniče, dopustite mi da vas upoznam s majkama i očevima poginulih vojnika i mornara. Niste vidjeli prave majke i očeve! Zašto priređujete ovu jeftinu predstavu? – upitao je i nadodao kako Putin više nije njegov predsjednik i da ga smatra licemjerom i izdajnikom domovine.
Izazvao je i predstavnike ruske tajne službe da reagiraju, a tražio je i da se članovi ruskog vojnog vodstva pojave na televiziji kako bi se suočili s roditeljima poginul
RAT U UKRAJINI: UŽIVO
Stigla najgora moguća vijest za građane Kijeva, vapaj iz Estonije: ‘Moramo biti jasni i iskreni...‘
- Vjerujte mi, bio bi to nezaboravan prizor. Ne razmišljam o susretu s predsjednikom, nije ga briga za nas - ljude koji mu žele prenijeti stvarnost situacije, objavio je Škrebec i istaknuo kako čeka dostojnu osobu za koju na sljedećim izborima može dati svoj glas.
Not Supplied/Willwest News/Profimedia/Not Supplied/willwest News/profimedia
Govorio je i protiv novih drakonskih zakona koji stupaju na snagu 1. prosinca, a kojima se želi spriječiti gotovo sva javna rasprava o ratu i raspoređivanju ruskih snaga. To će spriječiti Vijeće majki, novu organizaciju koju su stvorile majke vojnika poslanih na bojišnicu, da javno zahtijevaju povratak svojih loše obučenih i opremljenih sinova i supruga iz ratne zone.
Organizaciju i kampanju vodi Olga Cukanova iz Samare, koja je izgubila sina nakon što je mobiliziran. Otkrila je kako su majke suočene s nametljivim nadzorom Putinovih špijuna zbog protivljenja ratu.
- Novi zakoni zabranit će nama, majkama i suprugama da govorimo o svim kršenjima koja se tiču mobiliziranih vojnika i ročnika, stoji u priopćenju Vijeća.
Boji se da sami borci, kao ni njihova obitelj neće moći tražiti da se poštuju prava na odgovarajuću opremu i opskrbljenost svime što je potrebno. Na taj način svi zločini poput krađe, nemara i prepuštanja vojnika njihovoj sudbini mogu proći nekažnjeno i skriveno od naroda zbog činjenice da će zakonom biti zabranjeno raspravljati o njima.
Nazvala je Putina kukavicom koji nije uspio upoznati prave majke na koje je rat osobno utjecao, a korisnički račun Vijeća je ubrzo blokiran na društvenim mrežama kako bi se cenzurirala organizacija koja je vodila prosvjede zbog lažne mobilizacijske kampanje i korištenja njihove obitelji kao topovskog mesa.
subota, 26. studenoga 2022.
NAGLAVI SVIJET KLASNOG PATRIJARHATA
Jutarnji list
LUDI ZA ORUŽJEM
Kim Jong Un: Cilj Sjeverne Koreje je stvoriti najjaču svjetsku nuklearnu silu
Sjevernokorejski znanstvenici ostvarili su ‘znatan napredak u razvoju tehnologije izgradnje nuklearnih glava na balističkim raketama‘
Piše:HinaObjavljeno: 27. studeni 2022. 06:1
Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un rekao je u nedjelju da je glavni cilj njegove zemlje imati najmoćniju nuklearnu silu u svijetu, izvijestili su državni mediji.
Kim je to izjavio na svečanosti na kojoj je promaknuo nekoliko desetaka časnika uključenih u nedavno lansiranje najveće sjevernokorejske balističke rakete Hwasong-17. Nadgledajući njezino lansiranje 18. studenoga Kim je rekao da će na nuklearnu prijetnju SAD-a uzvratiti nuklearnim oružjem.
Izgradnja nuklearne sile služi zaštiti dostojanstva i suvereniteta države i naroda i "glavni je cilj imati najmoćniju stratešku nuklearnu silu, apsolutnu silu bez presedana u ovom stoljeću", rekao je Kim.
Raketu Hwasong-17 nazvao je "najjačim strateškim oružjem na svijetu", dodavši da ona pokazuje odlučnost Sjeverne Koreje i njezinu sposobnost da izgradi najmoćniju vojsku na svijetu.
OBITELJSKA ZABAVA
Tata, kći i interkontinentalna balistička raketa: Mala Ju Ae (9) ima čudan, ali jako dobar život...
‘ŽESTOK ODGOVOR‘
S. Koreja ispalila interkontinentalni balistički projektil, pao blizu Japana: ‘Može stići i do SAD-a‘
Sjevernokorejski znanstvenici ostvarili su "znatan napredak u razvoju tehnologije izgradnje nuklearnih glava na balističkim raketama", rekao je Kim ne iznoseći pojedinosti.
Pozirajući za slikanje sa znanstvenicima, inženjerima, časnicima i drugima uključenim u testiranje, sjevernokorejski vođa rekao je kako očekuje da nastave nevjerojatnom brzinom širiti nuklearno oružje za odvraćanje.
Lansiranje rakete koja može dosegnuti njihov teritorij, potaknula je Sjedinjene Države da zatraže predsjedničku izjavu Vijeća sigurnosti UN-a i prozove Sjevernu Koreju za testiranje raketa koje su zabranjene rezolucijama Vijeća sigurnosti.
BUDI SE ISTOK I ZAPAD - BUDI SE SJEVER I JUG !
Jutarnji list
DOSTA IM JE
Prosvjedi u Šangaju zbog mjera protiv covida, nezadovoljstvo diljem Kine
U jednom je trenutku velika skupina okupljenih počela vikati: ‘Dolje Komunistička partija Kine, dolje Xi Jinping, sloboda Urumqiju!‘
Piše:HinaObjavljeno: 27. studeni 2022. 06
Prosvjed protiv covid mjera
Prosvjedi protiv strogih restriktivnih mjera za suzbijanje širenja covida 19 izbili su u nedjelju ujutro u nekoliko kineskih gradova, uključujući financijsko središte Šangaj, gotovo tri godine od početka pandemije.
Novi je val nezadovoljstva potaknut požarom koji je u četvrtak izbio u zgradi u glavnom gradu regije Xinjiang Urumqiju, a u kojemu je poginulo deset osoba. Bijes javnosti izazvale su sumnje koje su se počele širiti među korisnicima interneta, da stanari zgrade nisu mogli na vrijeme pobjeći jer je zgrada djelomično bila u lockdownu, što su gradski dužnosnici odbacili.
Stanovnici Šangaja, kineskoga najnaseljenijega grada i financijskog središta, okupili su se u subotu navečer u ulici Wulumuqi, koja je ime dobila po Urumqiju, na bdijenju koje je u nedjelju rano ujutro preraslo u prosvjed.
Dok ih je velika skupina policajaca nadzirala, okupljeni prosvjednici podizali su prazne listove papira, što je simbol prosvjednika protiv cenzure. Nakon toga su, kako pokazuje snimka objavljena na društvenim mrežama, počeli uzvikivati: "Ukinite lockdown u Urumqiju, ukinite lockdown u Xinjiangu, ukinite lockdown u cijeloj Kini!"
U jednom je trenutku, prema izjavama svjedoka na videu, velika skupina okupljenih, u rijetkom istupu protiv kineskoga vodstva, počela vikati: "Dolje Komunistička partija Kine, dolje Xi Jinping, sloboda Urumqiju!"
Policija je u nekoliko navrata pokušala rastjerati mnoštvo, a na objavljenim snimkama vidi se mnoštvo kako policajcima dovikuje: "Služite narodu", "Nećemo zdravstvene kodove" i "Hoćemo slobodu".
DRAMA U KINI
Zatvorili milijune ljudi: Imaju nastrože mjere protiv covida, a stanje sa zaraženima je nikad gore!
RASTU FRUSTRACIJE
U Kini milijuni u lockdownu, stanovnici bijesni zbog Svjetskog prvenstva: ‘Događa li se to na drugom planetu?‘
PROMO
Magenta Friday – uhvatite 50% popusta na vrijeme
Stanovnici Lanzhoua, grada na sjeverozapadu zemlje, u subotu navečer srušili su šatore privremenih covid-ambulanti, razbili kabine za testiranje te pokrenuli prosvjede na ulici. Prosvjednici na snimkama koje se šire društvenim mrežama tvrdile da su stavljeni u karantenu makar su na testovima bili negativni.
Bdijenja uz svijeće za žrtve požara u Urumqiju održane su na sveučilištima u Nanjingu i Pekingu, dok su studenti pokrenuli tihe prosvjede držeći prazne listove papira.
Korisnici interneta pokazali su solidarnost objavljujući prazne bijele kvadrate na društvenim mrežama WeChat i Weibo. U nedjelju ujutro na Weibou su objave s bijelim kvadratom blokirane.
U Kini sve više raste broj novozaraženih covidom, koji je u nedjelju registrirano gotovo 40.000. Zbog toga se u gradovima diljem zemlje uvode lockdown i druge restrikcijske mjere.
Peking se i dalje drži politike potpunoga suzbijanja širenja koronavirusa, unatoč tomu što se javnost sve više protivi mjerama i što one nanose sve više štete drugoj najvećoj ekonomiji u svijetu.
To V.V.- FLASHSHING LIGHT ON AMSTERDAM KONGRES 1904.
Nisam uspio da ti pošaljem sažetiji tekst kojim sam želio da te upoznam: da se marksizam kalio u Americi sa De Leonom. A ne u Rusiji sa Leninom, odnosno u feudalnoj Europi.
Lenin je, sa svojom teorijom, svijesno ili ne, o prvoj fazi komunizma, falsificirao Socijalizam do mjere da svijet sve do danas snosi sve njegove tragične posljedice.
Srdačno,
S.
ODLAZAK SAŠE ZALEPUGINA
S televizije su ga maknuli uz objašnjenje da se ‘umorio‘, tvrdili su da kvari mladež, a 90-ih su mu zabranili ulaz na HRT
Piše:Lada Novak Starčević
SPALJENA ZEMLJA
Jutarnji list
SVE IZLAZI NA VIDJELO
Otkrivena ruska tajna iz Hersona: ‘To nisu tijela Ukrajinaca, jasno je što su pokušali učiniti...‘
- Smrdjelo je na leševe. Poznajem svaki miris: spaljeno pile, spaljene krpe. Ovaj miris je bio drugačiji, kaže svjedokinja
Piše:JL.Objavljeno: 26. studeni 2022. 21:45
Ukrajinci skupljaju tijeka u Hersonskoj oblasti
Federico Quintana
Serhij Novosad vratio se u maleno selo Lvivski Otrubi u kojem je odrastao, kako bi pronašao svog oca i baku. Nakon što su se ruske snage povukle iz južnog grada Hersona, 26-godišnjak je zaključio o da je ovo najsigurnije vrijeme za krenuti u potragu za svojom obitelji, piše New York Times.
Kako je uspjeh Rusije u Hersonu postepeno padao posljednjih nekoliko mjeseci, njihova okupacijska taktika postajala je sve agresivnija pa je Serhij molio svog oca i baku da napuste svoje selo i pridruže mu se u Kijevu. Njegov otac, koji se također zvao Serhij Novosad, nije htio ni čuti za taj plan jer je on bio poljoprivrednik i morao je brinuti o svojoj njivi. Gradski život nije bio za njega.
S ocem je ostao u kontaktu preko opreznih telefonskih razgovora jer su pretpostavljali da će ih Rusi prisluškivati. Telefon njegova oca prestao je raditi 10. studenog, dok je Rusija bila u završnoj fazi povlačenja pa je odlučio krenuti na trodnevno putovanje od Kijeva do područja Hersona. Put je bio težak jer je to područje još uvijek bilo ratna zona, gdje je u ruskom granatiranju nedavno ubijeno desetero ljudi.
Kada je stigao do obiteljske kuće, prvo što je primijetio bile su očeve cipele. Ostavljene su u uskom rovu koji je iskopan u dvorištu kuće koja se nalazila s druge strane ceste. Ispred kuće gdje mu je živjela obitelj, zatekao je ukrajinske vojnike koji su počeli živjeti tamo. Pitao ih je gdje mu je otac, na što su oni samo slegnuli ramenima i rukama pokazali prema kući kod koje je vidio i očeve cipele.
Primijetio je da se tamo vidi nešto što je sličilo improviziranom grobu s križem, ali još uvijek nije bio siguran. Bojao se da se radilo o mjestu zločina, ali prije nego što je mogao sve pomnije provjeriti, morao je pričekati dugih deset dana – prvo na pirotehničare, a zatim na policiju.
Rusi su njegovu obiteljsku kuću koristili kao svojevrsnu bazu, a posvuda uokolo bile su odbačene ruske uniforme i čizme, deseci praznih sanduka za streljivo, grafiti po zidovima i ostatci hrane. Najveći problem bile su skrivene mine, kojih je bilo na tisuće.
Rostislav Smirnov, savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova, rekao je da je uklonjeno više od 5000 mina, ali su one još uvijek posvuda, pa tako i na dječjim igračkama.
- Između dvije nogometne lopte bila je mina, opisao je jedno od mjesta pronalaska.
Kada su stigli pirotehničari, uz pomoć kuke su pažljivo uklonili drveni križ koji je mogao biti postavljen kao zamka. Sljedeća na redu bila je preopterećena policija koja je stigla tek nekoliko dana kasnije. Nakon što su počeli micati zemlju s plitkog groba, Serhij Novosad prepoznao je očeva stopala.
Ubrzo je uočio i bakin štap. Krvava tijela njegove obitelji, prepuna modrica i izrešetana metcima bila su prekrivena samo tankim slojem zemlje i starim valovitim limovima. Bilo je jasno da su njegov otac Serhij Novosad i baka Ljubov Novosad umrli u mukama.
Andrij Kovalenko, tužitelj iz regionalnog tužiteljstva u Hersonu, rekao je da će njihova smrt biti pridodana popisu od više od 6000 kaznenih slučajeva koji su na području grada Hersona otvoreni od početka rata. Većina ih se temelji na svjedočenju ljudi koji su pobjegli s tog područja. Zadatak tužitelja je težak, a ni uvjeti za rad im ne olakšavaju situaciju zbog svakodnevnih ruskih granatiranja, nedostatka struje i nepouzdanih komunikacija
PIŠE VASILJ KIRILIČ
Obljetnica jednog od najstrašnijih zločina u povijesti: ‘Što je moglo izazvati taj ‘Krik‘?
PALJBA KAKVA SE NE PAMTI
Amerikanci više ne znaju što učiniti: ‘Ukrajinci pretjeruju, nisu obučeni, oružje se kvari...‘
Kad su Rusi početkom rata protjerani iz Kijevske oblasti, nije bilo vremena za skrivanje dokaza o zločinima pa su ulice ispunila tijela civila koje su ustrijelile ruske snage. Nakon što su protjerani iz sjeveroistočne Harkovske oblasti, ukrajinski tužitelji i neovisni novinari brzo su počeli dokumentirati masovne grobnice, sobe za mučenje i ostale dokaze o zločinima.
Rusko povlačenje iz Hersona na drugu stranu rijeke Dnjepar trajalo je tjednima, ostavljajući vremena ruskim vojnicima da postepeno pljačkaju grad i, kako navode ukrajinski dužnosnici, prikriju dokaze o ratnim zločinima. Tek sada kad su se povukli s tog područja moguće je istražiti navode o zločinima koji uključuju mučenje, otmice, ubojstva i seksualno nasilje.
Taj posao opet komplicira činjenica da ruske snage sada s druge strane rijeke pojačavaju granatiranje grada Hersona, kao i okolnih gradova i sela, a mnoge tvrdnje svjedoka datiraju mjesecima unatrag. Neke iskaze poput onog koje je ispričala Liubov Javorskaja trenutno je nemoguće provjeriti.
Liubov Javorskaja živi u blizini odlagališta smeća u predgrađu Hersona, koje je sada zatrpano ratnim ostacima. U moru smeća izviruju odbačene ruske i ukrajinske uniforme, pohabane borbene kacige i gas maske. Njen strah je da se duboko ispod smeća, pored kojeg prolazi svaki dan dok pješači na posao, skrivaju pougljeni ostatci tijela koje su spalili ruski vojnici tijekom svoje gotovo devetomjesečne okupacije.
- Smrdjelo je na leševe. Poznajem svaki miris: spaljeno pile, spaljene krpe. Ovaj miris je bio drugačiji - rekla je gospođa Javorskaja koja ne sumnja da se radi o spaljenom ljudskom mesu jer taj odvratan miris ne može zamijeniti za ništa drugo.
Ne zna čija su tijela spaljivana, a područje oko odlagališta je ranije ovog tjedna ogradilo ukrajinsko osiguranje. Fotograf New York Timesa uspio je vidjeti otprilike desetak praznih bačvi goriva i hrpe svježeg smeća na vrhu starijih slojeva otpada.
- To se dogodilo kada je bilo vruće: u lipnju, srpnju i kolovozu. Dim je bio drugačiji, miris je bio drugačiji, nadodala je Liubov Javorskaja i rekla da je u tom periodu prvi put primijetila čudne mirise.
Njen iskaz poklapa se s iskazom drugih stanovnika koji žive u blizini odlagališta, ali i s izvješćima ukrajinske vojne obavještajne službe. U izvješćima iz srpnja koje je objavila ukrajinska obavještajna agencija navodi se da su na periferiji grada više puta primijećena mjesta s velikim brojem pougljenjenih ostataka ljudi. Vjeruju da Rusija ove jame nije koristila za spaljivanje tijela civila, već za kremiranje ostataka svojih vojnika kako bi sakrili svoje stvarne ratne gubitke.
Ukrajinski tužitelji i obavještajni dužnosnici rekli su da su upoznati s izvješćima iz kojih proizlazi da su Rusi spaljivali svoje mrtve. Zbog količine navoda o ratnim zločinima koje moraju istražiti, rekli su kako im utvrđivanje istinitosti takvih izvješća trenutno nije prioritet.
Što se tiče Serhija Novosada, on je zahvalan što za razliku od mnogih drugih u Ukrajini barem zna sudbinu svog oca i bake. Planira ih dostojno pokopati i potom se vratiti u Kijev, jer za njega u obiteljskom domu više ništa nije ostalo
CIVILNA REVOLUCIJA ILI NJEN0 KRVAVO PRIVIĐENJE !?
PROSVJEDI NE PRESTAJU
‘Ovo je revolucija, oni je više ne mogu zaustaviti! Pa pogledajte samo tko većinom stoji iza svega‘
Najnoviji prosvjedi u Iranu, čiji je povod bila smrt Mahse Amini, zapravo su nastavak masovnih prosvjeda koji su počeli 2009. godine
Piše:Ivan FischerObjavljeno: 26. studeni 2022.
Iranske vjerske vlasti pokazuju znakove sve veće zabrinutosti. Strategija koja je dosad ugušila sve narodne prosvjede nakon Iranske revolucije 1979. - strpljenje i brutalni obračun s prosvjednicima - više ne daje rezultate. Umjesto da se polagano gase i stišavaju, prosvjedi su sve veći i glasniji, sve više mladih ljudi svjesno riskira svoj život u sukobu s vlastima koje počinju ozbiljno strahovati za svoju budućnost.
Sigurnosne snage sve češće koriste bojevo streljivo kako bi suzbile prosvjede. Ured visokog povjerenika za ljudska prava Ujedinjenih naroda objavio je u utorak kako je do tog datuma ubijeno više od 300 ljudi u sukobima prosvjednika s vlastima, od kojih su najmanje 40 bili djeca i maloljetnici. Najmlađa žrtva prosvjeda, devetogodišnji dječak...
DRUŠTVENO ZLO KLASNE CIVILIZACIJE VAZDA SE ŠIRILO NA KVADRAT
Jutarnji
POTEZ OČAJNIKA
Dva milijuna Rusa strahuje od Nove godine: Putin je već pripremio odluku koja će promijeniti sve?
Valeri Solovej, bivši profesor na moskovskom Institutu za međunarodne odnose, tvrdi da se istodobno planira uvesti izvanredno stanje
Piše:Goranka JureškoObjavljeno: 26. studeni 2022.
Putin bi uskoro mogao mobilizirati još dva milijuna vojnika, uključujući 300.000 žena, u očajničkom pokušaju dobivanja rata protiv ukrajinskih snaga. Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika, zanijekao je da bi moglo biti dodatne regrutacije, ali s obzirom na to da Putin i dalje odbija potpisati potrebnu uredbu koja će okončati ovaj trenutačni val mobilizacije, to potiče dodatne glasine da će ih biti još. Ruski izvori nagađaju da će uslijediti dodatna novačenja jer Rusija nastavlja s ponižavajućim porazima u Ukrajini.
Telegram kanal General SVR kaže kako Putin smatra ‘dovoljnim‘ za pobjedu pozvati u rat još dva milijuna ljudi, od čega oko 300.000 žena.
"Veliki broj žrtava među mobiliziranima samo će okupiti rusko društvo i pojačati sadašnji režim bez obzira na to hoće li rezultat biti pobjeda ili poraz", smatra predsjednik.
Valeri Solovej, bivši profesor na prestižnom moskovskom Institutu za međunarodne odnose, rekao je da je namjera mobilizirati ne 300.000, 400.000 ili 500.000, nego, i do dva milijuna ljudi, uključujući 300.000 žena, nakon proslave Nove godine. Štoviše, tvrdi da se planira provesti mobilizacija istodobno s uvođenjem izvanrednog stanja.‘ Upozorio je također da bi trebalo proširiti ratno stanje ili na cijelu Rusiju ili na značajan dio njezinog teritorija, uključujući velike ruske gradove Moskvu i Sankt Peterburg.
PREDSTAVA ZA JAVNOST?
Dok su ožalošćene majke pričale, Putin je pijuckao čaj, a sada su u javnost procurile nove sumnjive informacije
KIŠINJEV U MRAKU
Moldavija na nišanu Putina: ‘Tek sada nam je jasno zašto je invazija krenula baš 24. veljače‘
SPONZORIRANO
Uhvatite zadnji vlak za 20% Black Friday popusta na Skintegra favorite
"Ovo se događa u trenutku kada su se i ruski zatvorenici prisiljeni boriti u Ukrajini, a vlasti im prijete dužim kaznama i batinama ako odbiju", izvještava The Mirror.
Naime, ukupna zatvorska populacija u Rusiji pala je za 23.000 u samo dva mjeseca a Putin nastoji da ih što više pošalje na front. Oko 500 zatvorenika ubijeno je u borbama u Ukrajini, a službeno je obrazloženje Kremlja da su se "dragovoljno" prijavili u zamjenu za slobodu nakon rata. Izvori govore, prema informacijama prikupljenim na temelju onoga što su rekli rođaci, da je to nemoguće odbiti, jer "ako zatvorenici to učine, mogli bi nestati".
U svakom slučaju, čini se da je nova mobilizacija vrlo izgledna već u siječnju s obzirom na to da situacija na ukrajinskim bojištima ne ide smjerom koji Kremlj očekuje.
GLUHONJEMI "KRIK"
Jutarnji list
PIŠE VASILJ KIRILIČ
Obljetnica jednog od najstrašnijih zločina u povijesti: ‘Što je moglo izazvati taj ‘Krik‘?
‘Nikada u povijesti čovječanstva nije bilo katastrofe tako ogromnih razmjera, koja je privukla tako malo pozornosti svijeta‘
Piše:S.N.Objavljeno: 26. studeni 2022. 12:46
Spomenih žrtvama Gladomora u Kijevu
Svake godine, posljednje subote u studenom, Ukrajinci diljem svijeta odaju počast onima koji su umrli tijekom Holodomora ili Pomora glađu koji je u Ukrajini izazvao Staljin između 1932. i 1933. godine.
Ove godine obilježava se 90. obljetnica Holodomora ili Gladomora nad Ukrajincima koji je odnio živote više od osam milijuna Ukrajinaca.
Tog se strašnog događaja prisjetio i veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj, Vasilj Kirilič:
"Krajem 19. stoljeća norveški slikar Edward Munch naslikao je ‘Krik‘. Stručnjaci još uvijek raspravljaju o motivu ovog djela. Što je moglo izazvati taj ‘Krik‘?
Možda je taj ‘Krik‘ bio upozorenje na neljudski čin, koji se pojavio tri desetljeća kasnije?
VELIKA GLAD
Hrvatskom Saboru upućen poziv da se Holodomor u Ukrajini proglasi genocidom
UMJETNO IZAZVANA GLAD
Češki parlament gladomor proglasio genocidom nad ukrajinskim narodom
Možda je to bila poruka ukrajinskom zemljoradniku o vražjoj zamisli - uništiti ga, oduzevši mu kruh?
‘... ovom patnjom prožetom kriku nema što dodati‘, napisao je konzul Kraljevine Italije u Harkivu, Sergio Gradenigo, 1. listopada 1933. o strahotama Holodomora.
I ne treba dodavati - već samo pamtiti. I to ne samo svijećom zapaljenom jednom godišnje, već djelovanjem, solidarnim glasom svijeta, kako ne bi se ponovila takva katastrofa.
I priznavanjem Holodomora kao genocida. Bez straha, ali s osjećajem moralne dužnosti.
Jer, prema Williamu Henryju Chamberlinu, ‘nikada u povijesti čovječanstva nije bilo katastrofe tako ogromnih razmjera, koja je privukla tako malo pozornosti međunarodnog svijeta‘", kazao je Kirilič.
"USTAJTE VI ZEMALJSKO ROBLJE, VI SUŽNJI KOJE MORI GLAD !"
Neredi u Kini, ljudima je dosta: Zbog covid-mjera nisu mogli pobjeći od požara, ima i mrtvih?
Snimke pokazuju kako se stanovnici, mnogi od njih s maskama na licu, okupljaju na gradskim ulicama, pjevaju i svađaju s redarima
petak, 25. studenoga 2022.
EKSKLUZIVNO
Jutarnji list
login
OLENA ZELENSKA INTIMNO
‘Kuhinja, djeca, crkva – to više nije za naše društvo‘; Otkrila i kako izgleda njen život s ukrajinskim predsjednikom
U velikom intervjuu rekla je da su ‘Ukrajinci spremni podnijeti‘ život bez električne energije
Piše:Duška JurićObjavljeno: 25. studeni 2022. 17:40
<p>Olena Zelenska</p>
Olena Zelenska
Andre Pain/Afp
Facebook
Twitter
Messenger
E-mail
Viber
WhatsApp
Prva dama Ukrajine Olena Zelenska izjavila je u intervjuu za BBC da će Ukrajina izdržati nadolazeću zimu unatoč hladnoći i nestanku struje koji je izazvan ruskim projektilima, te da će se nastaviti boriti u, kako ona to opisuje, ratu svjetonazora, jer "bez pobjede ne može biti mira."
U velikom intervjuu rekla je da su "Ukrajinci spremni ovo podnijeti".
"Imali smo toliko strašnih izazova, vidjeli smo toliko žrtava, toliko razaranja, da nestanci struje nisu najgora stvar koja nam se može dogoditi", rekla je Zelenska i podsjetila na nedavno istraživanje u kojem je 90 posto Ukrajinaca reklo da je spremno živjeti bez električne energije dvije do tri godine ako u tome vide perspektivu ulaska u Europsku uniju.
To se čini kao užasno dug i hladan put, no ona je toga svjesna.
"Znate, lako je trčati maraton kada znate koliko ima kilometara", govori i dodaje da u ovom slučaju Ukrajinci ne znaju koju će udaljenost morati pretrčati. "Ponekad može biti jako teško. Ali postoje neke nove emocije koje nam pomažu da izdržimo. Svi Ukrajinci će postati jači zbog ovog rata", izjavila je Zelenska.
U intervjuu, koji je trajao gotovo sat vremena, prva dama nije željela otkriti kada su ona, suprug i djeca, 18-godišnji Oleksandr i devetogodišnji Kiril, posljednji put zajedno večerali. "To se ovih dana događa jako rijetko, jako rijetko", priznaje i dodaje da ona i djeca žive odvojeno dok joj suprug ‘živi na poslu‘.
"Nema mira bez pobjede"
"Najviše nam nedostaju jednostavne stvari - sjedenje, da ne gledamo na sat, koliko god mi želimo", dodaje.
Na pitanje o završetku rata odgovara vrlo oprezno. "Svima je jasno da bez pobjede nema mira. Bio bi to lažni mir i ne bi dugo trajao", smatra Zelenska i objašnjava što za nju znači pobjeda.
"Vratiti se normalnom životu... Ponekad se čini kao da smo sve samo stavili na pauzu", odgovara bez oklijevanja. Novinarka BBC-a dobacuje da bi to značilo i drugačiji život sa suprugom.
"Mi nismo samo supružnici. Mogu sa sigurnošću reći da smo i najbolji prijatelji", dodaje Zelenska.
Životi ukrajinskog predsjednika i prve dame odavno su isprepleteni. Sve je počelo kao srednjoškolska ljubav, a onda su nastavili raditi zajedno na komediji i u TV studiju. On je bio komičar, a ona scenaristica. Kada se Volodimir Zelenski prije tri godine kandidirao za predsjednika, jasno mu je dala do znanja da takav život nije željela voditi. Ali rat ju je gurnuo u centar pažnje na globalnoj sceni.
Nakon što su 24. veljače ruske rakete počele padati na Kijev u ranim jutarnjim satima, Olena Zelenska provela je mjesece skrivajući se na tajnim lokacijama s djecom. U javnosti se pojavila tek 8. svibnja, na Dan majki u Ukrajini i brojnim drugim zemljama, kada se pridružila prvoj dami SAD-a Jill Biden u skloništu za izbjeglice u relativno sigurnom gradu Lavovu u zapadnom dijelu Ukrajine.
Sada je, međutim, stalno u javnosti, pojavljuje se na Zoomu ili ponekad i osobno, a uvijek je u klasičnoj košulji ili jakni te ima elegantnu frizuru. "Sa stidljivim osmijehom koji je ustupio mjesto oštro sročenim govorima majke, kćeri, prve dame", dodaje BBC.
SVE ŠTO MORATE ZNATI
Stručnjaci detaljno rastavili iranske dronove koji siju strah u Ukrajini i ostali u čudu: ‘Ovo je zabrinjavajuće‘
Šef britanskih špijuna: ‘Zadali smo povijesni udarac Moskvi - ali sada imamo problem bez presedana!‘
Zašto NATO upire prstom u Kijev? ‘Vjerujte mi, Ukrajinci dobro znaju što pričaju, bio sam tamo‘
Član ruske zloglasne 64. brigade osvanuo u Madridu: ‘Tražim azil, sve ću vam ispričati!‘
VEZANE VIJESTI
UŽIVO: RAT U UKRAJINI
Oštećena velika brana uzvodno od Hersona, Rusi srušili mostove, u gradu slavlje; Zelenski: ‘Naše!‘
POSLJEDICE RATA
Olena Zelenska: ‘Dok Britanci broje svoje novčiće na računu ili u džepu, mi brojimo žrtve‘
SPONZORIRANO
Naučite uspješno rješavati konflikte!
image
Olena Zelenska
Pedro Fiuza/Nurphoto Via Afp
Od Amerikanaca tražila oružje u Kongresu
Kada je američki Kongres u srpnju dvaput aplaudirao ukrajinskom predsjedniku, Zelenski nije bio za govornicom. On nije putovao otkako je započela ruska invazija na njegovu zemlju. Bila je to Olena Zelenska. A zanimljivo je da prva strana dama koja je dobila privilegiju govoriti američkom zakonodavstvu nikada nije zapravo voljela govoriti u javnosti.
"Bila sam uplašena", priznala je i dodala: "Ali razumjela sam ovu misiju, nemoguće je bilo propustiti priliku." Osudila je, kako ona to naziva, ‘ruske igre gladi‘, a zatim je otišla i dalje - zatražila je od američkog Kongresa, i to usred Kongresa, da pošalje oružje Ukrajini.
BBC se u članku pita je li time možda prešla granicu.
"To nije bila politika. To je ono što sam imala za reći. Tražila sam oružje, ne da bih napala, već da spriječim da našu djecu ubiju u njihovim domovima", rekla je Zelenska.
Godinu dana prije, Olena Zelenska već je bila osnovala Summit prvih dama i gospode. Sada je to moćna globalna mreža koja je pomogla pri evakuaciji ukrajinske djece kojoj je bilo potrebno liječenje od raka te im je pružila mogućnosti za obrazovanje. Organizirala je pristup ukrajinskim knjigama u zemljama koje su prihvatile milijune ukrajinskih žena i djece koji su morali pobjeći bez svojih muževa i očeva jer im je tijekom rata bilo zabranjeno da napuste zemlju.
Na pitanje novinara BBC-a osjeća li ‘umor‘ u drugim prijestolnicama jer kriza utječe na cijene energije i hrane. "Ne osjećam da su nam dosadili. Svi razumiju da ovo nije samo rat u Ukrajini. To je rat različitih pogleda na svijet", govori Zelenska.
Tako BBC navodi: "Njezina istaknuta uloga čini je najvidljivijim licem razorenog društva u kojem žene svugdje preuzimaju nove uloge, od borbe na bojnom polju do preuzimanja odgovornosti samohranih roditelja. Provjerite bilo koji dokument UN-a o predratnom ukrajinskom društvu i on koristi jezik poput ‘patrijarhalnog‘, ‘tradicionalnog‘, sa ženskim ulogama koje su ograničene spolom."
"Ne možemo izdati one koji su na okupiranim teritorijima"
Olena Zelenska je također uvjerena da se ukrajinsko društvo mijenjalo i prije početka rata, a da se ta promjena sada ubrzava.
"Kuhinja, djeca, crkva – to više nije za naše društvo. Žena koja je ovo preživjela neće učiniti ni korak nazad", smatra.
Njezina novoosnovana Fondacija Olena Zelenska bavi se najtežim izazovima, uključujući mentalno zdravlje i nasilje u obitelji.
Odražavajući sve snažniji stav javnosti kako se optužbe i dokazi o ruskim ratnim zločinima nastavljaju pojavljivati, dok su čitavi gradovi i naselja sravnjeni sa zemljom, ona inzistira: "Ne možemo izdati one koji su sada na okupiranim teritorijama. Ne možemo ostaviti ljude da čekaju oslobođenje."
"Ovo nije politički stav predsjednika ili vlade. Ovo je stav Ukrajinaca", brzo dodaje.
četvrtak, 24. studenoga 2022.
GDJE VRAG PRENOĆI SVA SVOJA NEDIJELA
Jutarnji list
login
ZLOČINAČKI POTHVAT
Vatikanski kardinal pod novom istragom: Papu je nakon teške operacije neovlašteno snimao, htio ga je zaskočiti...
Snimak je zatečen u mobitelu koji je talijanska Financijska straža oduzela Becciuovoj nećakinji
Piše:Inoslav BeškerObjavljeno: 24. studeni 2022. 22:5
Kardinal Angelo Becciu (74) našao se u Vatikanu pod novom i još težom istragom: okrivljen je kao pripadnik udruženoga zločinačkog pothvata. Koliko znamo, stoljećima nije neki kardinal formalno okrivljen kao kriminalac, ni u sadašnjoj Vatikanskoj, ni u prethodnoj Papinskoj državi.
Novu istragu protiv kardinala Becciua potvrdio je novinarima u Vatikanu promotor pravde (kako glasi formalni naslov državnog tužioca) Alessandro Diddi. On je danas, za trideset i sedmog ročišta na procesu protiv Becciua i još devet osoba zbog financijski porazne kupovine bivše Harodsove zgrade u londonskom Kensingtonu, iznio podatke o dosadašnjem toku istrage za zločinačko udruživanje.
Papa Frane je uslijed skandala sa zgradom u Londonu i nepovlasnog korištenja fondovima kojima je Becciu raspolagao dok je bio zamjenik državnog tajnika smijenio kardinala s dužnosti prefekta Kongregacije za kauze svetih te ga je isključio iz redova kardinala izbornika. Potvrdi li se pravomoćnom presudom tužilačka pretpostavka o zločinačkom udruživanju, kardinalu prijeti dugogodišnji za
Vatikansko pravosuđe je redovitim međunarodnim putem od tužilaštva u Sassariju na Sardiniji dobilo snimak Becciuova telefonskog razgovora s Papom popodne 24-VII-2021, nekoliko dana po izlasku Pape iz bolnice gdje pretrpio tešku operaciju i nekoliko dana prije početka procesa za malverzacije oko kensingtonske zgrade. Becciu je taj razgovor, koji je vodio iz svoga stana na vatikanskom Trgu Svetog Uficija, snimio na mobitel svoje nećakinje Marije Luise Zambrano, uz njenu pomoć, te u nazočnosti još jedne muške osobe koja zasad nije identificirana - a da nije od Pape dobio pristanak da razgovor snima, niti ga je uopće obavijestio da ga snima.
TUŽBA ZA SVETU STOLICU
Smijenjeni vatikanski revizori traže od Pape 9,3 mil. eura: ‘Ono što smo morali učiniti bilo je vrlo neugodno!‘
‘VATIKANSKI KRIMIĆ‘
Obrat u slučaju kardinala optuženog za lopovluk, papa Franjo mu vraća neka prava i zove ga u Rim
SPONZORIRANO
SVI MUŠKARCI bi trebali ovo znati - prostatitis nestaje za par dana, a potencija nikad bolja
Kako se čini, iz prijepisa razgovora, Becciu je Papu, još u bolovima, pokušao zavarati da potvrdi da je baš poglavar Katoličke crkve odobrio isplatu 350.000 eura Ceciliji Marogni, Becciuovoj prijateljici, koja se predstavljala kao obavještajka i koja je tu svotu pravdala kao otkup za neku redovnicu otetu u Africi - a zapravo je veliku svotu novca potrošila za namještaj, odjeću i veoma skupe parfeme. O tome smo pisali kada je skandal izbio.
Premda zbunjen, Papa se nije dao navući na tanak led. Zahtijevao je od Becciua da mu zahtjev postavi pismeno i da mu dâ vremena da provjeri u svojim zapisima.
Čini se jasnim da je kardinal pošao zaskočiti Papu i iznuditi nepovlastan dokaz kojim bi se pravdao pred sudom ili barem pred javnošću.
Snimak je zatečen u mobitelu koji je talijanska Financijska straža oduzela Becciuovoj nećakinji u sklopu prikupljanja dokaza u istrazi Tužilaštva u Sassarju o sumnjivu poslovanju Zadruge Spes, koju je vodio Tonino Becciu, kardinalov brat. Diddi je danas sudu predočio i izjavu Sergia Pintora, bivšeg biskupa u Oristanu (umrloga 2020), koji je tvrdio da je obitelj Becciu vodila tamošnji dijecezanski Caritas kao da je obiteljsko poduzeće, te da je pravdala neke troškove krivotvorenim dokumentima o izmišljenim pošiljkama kruha. Upravo u toj istrazi je na površinu isplivao i snimak kardinalova prisluškivanja i zavaravanja Pape u bolovima.
utorak, 22. studenoga 2022.
Klasni se Čovjek, u čitavoj povjesti, gotovo lijepijo na svako društveno govno. S pravom primarnog svaratelja svih zemaljskih dobara. Uzalud je tražio mjesto za svoj opstanak. Pod žarkim suncem, ni pod kišnim oblakom. U skitnjama, hvatao je bačene mrvice, od svega što je stvorio u svome krhtnom, vegetirajućem čemeru. Čelila ga žuljevita krv i znoj. Nikada se molio nije, jer Boga sretao nije. Danas, u demokrankraciji, i u tuđem izobilju, dostojno umire. Posnički, k'o gladni pas...!
...Svi smo mi, naši preci, mi i naša djeca, kao i buduće generacije, narođeni u zidinama velike univerze 'civilizacijskog'i klasnog Kakveg-Raja.
Grupirani u osvajačke i obrambene armade. U intelektualne zamaglivačene zdravo razumeske logike i misaone analitike. Kroz školske, religijske, ideološke. nacionlne, moralne, etičke i etničke dogme. Kroz posjedničke i biroktaske, sudske, policijske institucije prisile. Smoždena biča, opće slijedbe pognutih glava, Svestrani rabljenici bestijalne inačine. Pogane žderonje, svega što zraći okusom humane duhovnosti, - i ljudskog fleša.
ponedjeljak, 21. studenoga 2022.
...Ili pak, kako je Roza Luksemburg definirala mentalitet buržujskog filistre: Ljudski fleš prerađen u kobasisu.
Socialdemokrati, koji su tada stajali na čelu Prvo svjetskog osvajačkog rata. njeni bivši studenti, dobro su prepoznali smisao njenih rijeći. Doslovno je izveli pred streljački stroj. Raskomadali njen fleš u sitne komade. I nahrane ribe Sejne. .
nedjelja, 20. studenoga 2022.
ISCRP IZ PREDNACRTNOG STUDIJA LIKOVNE KOMPOZICIJE "DE LEON 0PTUŽUJE LENINA"
...Slijedile su neprespavane noći, nakon što odjednom blijesne pred velebnim platnom Vera Zazulić, svojevremeno toliko prisutna u duhu Engelsa. Dok je Klara Zetkin dosta dugo bila zapostavljena, iz razloga što se Lenin tu smatrao dostatnim. Da bi napokon zauzela mjesto Bebela,--koji, i onako nije trebao da se tu nađe.
Centralno mjesto kompozicije, zauzimlje Plehanov, koji donosi iz Rusije vijest Marksu o smaknuću familje Romanovih; simbolični početak velikog zalaza povjesnih ideala čovjećanstva.
Kompozicija je zamišljena u bazičnom trokutu: Marks, Lenin, De Leon, U velikoj elipsi trinajstero statista, koji oblikuju, alegorično, "Zadnju Večeru": Giuseppinu Martinuzzi,Antonio Labriola, Engels, Marks i Plehanov, Monica Prince, Roza Luksemburg,Karl Liebknecht, Klara Zetkin i Franc Mehring
Kompozica predstavlja Oktobarsko Suđenje. Puka autorova subjektivnost, bez nametanja vlastitih povjesnih istina, bilo kome.
Mjesto skupa je dvorana Opčinskog suda Poreč. I koje se prostire vidik na gradsku luku, U toku jedne tragikomićne povjesnice 20. stoljeća.
Severino Majkus
subota, 19. studenoga 2022.
petak, 18. studenoga 2022.
Jutarnji list
login
VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA
Ukrajinci napravili ono što nisu ni Hrvati, Turci plešu po oštrici noža - a sve je šokirao Orban!
Moral branitelja dovoljno je visok da se kritički sagledavaju sva međunarodna naklapanja o potrebi pregovora i popuštanja Ruskoj Federaciji
Piše:Igor TabakObjavljeno: 18. studeni 2022. 22:20
<p>Igor Tabak; pripadnik Wagner grupe puca iz haubice</p>
Igor Tabak; pripadnik Wagner grupe puca iz haubice
Davor Pongračić/Cropix/Profimedia/
Facebook
Twitter
Messenger
E-mail
Viber
WhatsApp
Petak 18. studenog ujedno je i 268. dan ovogodišnjeg intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Posljednji su dani širom sjevera i istoka te države postali stvarno zimski – noćne temperature krenule su se krajem tjedna spuštati prema nuli, već danima kiši, a ponegdje se ta kiša i smrzava te prelazi u snijeg. Zato i ne čudi da se od sredine tjedna ritam vojnih djelovanja vidljivo usporio, dok do izražaja sve više dolaze poduzete pripreme po pitanju opremanja vojnih postrojbi za zimske uvjete ratovanja – što bi trebalo pogodovati tamošnjim braniteljima, koje saveznici već neko vrijeme užurbano opskrbljuju toplim odorama i zimskom opremom. Imajući sve to u vidu, za očekivati je u skorije vrijeme i određene pomake na sjeveru i istoku Donbasa, gdje se čulo o brojnim sukobima, ali ne i o bitnijim pomacima linije bojišta.
Uz to, zadnjih je dana naglasak ukrajinskih državnih napora bio koncentriran na krajnji zapad Hersonske oblasti, oslobođen prije desetak dana – ondje još uvelike traje interventno razminiranje, koje je preduvjet makar i osnovne obnove komunalnih sustava i usluga na službeno oko 5580 četvornih kilometara oslobođenog teritorija s otprilike 198 naselja.
Pri tome, dok aktivno traju ti napori za stabilizacijom oslobođenog prostora, treba zaključiti da se u Hersonskoj oblasti bojišnica ustalila na rijeci Dnjepar, a da (usprkos brojnim glasinama početkom ovoga tjedna) izgleda nije bilo masovnijeg prelaska ukrajinskih snaga na istočnu obalu koju drže ruske snage. Iako je sasvim vjerojatno da su onamo išle razne manje i specijalne postrojbe ne bi li radile kaos u ruskoj pozadini, bilo sami ili u kombinaciji s ondje već postojećim partizanima – čitava je ta nova bojišnica prvenstveno obilježena brojnim topničkim duelima preko rijeke Dnjepar, dok ukrajinski precizni raketni sustavi HIMARS itekako počinju uništavati rusku logistiku u dubini ove nove bojišnice.
Ujedno, svoj dio posla odradila je i ukrajinska Vrhovna Rada, koja je u srijedu 16. studenog ukupno peti put odlučila o izvanrednom stanju u državi (24. veljače, 15. ožujka, 21. travnja, 15. kolovoza i sada 16. studenog). Obavivši ono što si Republika Hrvatska nikad nije priuštila tijekom Domovinskog rata (a ni kasnije), Ukrajina je opet na 90 dana produžila kako izvanredno stanje tako i opću mobilizaciju. Ujedno je odlučeno i će se tijekom tog perioda nastaviti prodavati i puštati u promet robe bez traženja njihove sukladnosti s propisima o tehničkoj ispravnosti – prvenstveno tu misleći na agregate i generatore, elektromotore i grijalice, dakle - sve robu koja bi trebala olakšati funkcioniranje društva u stanju manjka struje i grijanja.
Energetska infrastruktura u kolapsu, moral visok
Upravo redukcije struje i grijanja posljednjih su dana poseban problem za ukrajinsku stranu – budući je masivni val ruskih raketa i kamikaza-dronova početkom tjedna itekako oštetio nacionalnu energetsku infrastrukturu – za koju sada ukrajinski izvori spominju štete na preko polovice svih sustava. Dapače, napadi koji su obilježili popodnevne sate u utorak 15. studenog nastavili su se manjim intenzitetom i tijekom srijede te četvrtka, 16. i 17. studenog – što je ozbiljno usporilo sve popravke.
No, kako stvari stoje – moral branitelja ipak je dovoljno visok da se kritički sagledava sva međunarodna naklapanja o potrebi pregovora i popuštanja Ruskoj Federaciji – nastojanja koja se misteriozno pojavljuju u zapadnim medijima nakon svake veće ukrajinske pobjede, pa tako i nakon nedavnog oslobađanja zapada Hersonske oblasti i samog grada Hersona.
Tobožnjim posrednicima i zagovornicima pregovora te popuštanja agresoru nije baš pomogao ni Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov – koji je izričito potvrdio da se valovima raketnih napada namjerno gura čitavu Ukrajinu u podnošenje zime bez struje i grijanja, jer se ta država (još) ne osjeća tako slabom da bi morala pristati s nadmoćnim agresorom „pregovarati“ po njegovim diktiranim uvjetima.
Sredinom ovoga tjedna, barem od 15. do 17. studenog, traje već od početka listopada šesti po redu val ruskih raketnih napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine. Od toga je 15. studenog na Ukrajinu tijekom oko dva sata intenzivnog popodnevnog napada bilo otposlano preko 100 raketa (Kh-101, Kh-555, Kh-59, S-300 i 3M54 Kalibr) te veći broj dronova (Shaheed-131, Shaheed-136, Orion i Orlan) – od čega je ukrajinska protuzračna obrana navodno srušila oko 77 raketa i desetak dronova. Posebno se tom prilikom hvalilo novo pristigli američki PZO sustav NASAMS, dobrim je ocijenjen i IRIS-T, dok nije bilo ni glasa sustavima Aspide ili Hawk, za koje se isto moglo naslutiti da bi trebali biti prisutni u Ukrajini.
No, rezultat tog napada bio je nestanak struje za oko 10 milijuna stanovnika Ukrajine, što se velikim naporima nadležnih tijekom idućih dana jedva uspjelo smanjiti na 2 do 4 milijuna ljudi bez struje – dok su tih dana nastavljeni dnevni napadi na energetsku mrežu. Jučer je tako na Ukrajinu bilo ispaljeno 18 krstarećih raketa i ponešto dronova, od čega je oko polovice tih oružja možda bilo oboreno u dolasku. Neposredni rezultat svega toga je da su svi popravci infrastrukture itekako usporeni, da sve češće treba kompleksnije dijelove tražiti od saveznika u Europi, a da su neki od velikih gradova širom Ukrajine zadnjih dana završili svedeni i na ukupno po 2 sata struje dnevno – i to u vrijeme vidljivog zahlađenja koje bi pod normalno poticalo i dodatnu potrošnju.
Incident u Poljskoj
Naravno, ne treba posebno isticati kako je u čitavoj toj raketnoj tematici globalno odjeknuo incident koji se 15. studenog oko 15:40 dogodio kod poljskog pograničnog mjesta Przewodówo. Ondje su usred trajanja već spominjanog ruskog raketnog napada po Ukrajini pali ostaci nekakvih raketa i ubili dvoje lokalnih stanovnika na traktoru koji je taman bio navezen na tamošnju žitnu vagu. Dok se u prvo vrijeme spominjao pad dvije rakete – prve su reakcije odmah krenule u smjeru „ruskih projektila“, gdje su ukrajinski izvori momentalno optužili Rusku Federaciju, koja je brzo demantirala bilo kakvu svoju umiješanost.
Nakon što je utorak 15. studenog završio s mnogo spominjanja famoznog članka 5. Washingtonskog sporazuma, eskalacije i širenja sukoba te „3. svjetskog rata“ – već do jutra u srijedu 16. studenog reakcije na incident stišane su prema poljskom traženju NATO konzulatacija po čl. 4 Washingtonskog sporazuma, dok se od američkog predsjednika Bidena na tezu o ruskom napadu čulo: "Postoje preliminarne informacije koje to opovrgavaju.
SVE ŠTO MORATE ZNATI
Stručnjaci detaljno rastavili iranske dronove koji siju strah u Ukrajini i ostali u čudu: ‘Ovo je zabrinjavajuće‘
Šef britanskih špijuna: ‘Zadali smo povijesni udarac Moskvi - ali sada imamo problem bez presedana!‘
Zašto NATO upire prstom u Kijev? ‘Vjerujte mi, Ukrajinci dobro znaju što pričaju, bio sam tamo‘
Član ruske zloglasne 64. brigade osvanuo u Madridu: ‘Tražim azil, sve ću vam ispričati!‘
VEZANE VIJESTI
VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA
Ovakav val ruskih raketnih napada još nije viđen: Svi pričaju o Poljskoj, ali najgore su posljedice po Mađarsku
VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA
Ruski poraz u Hersonu nije ratna prekretnica, Biden Kijevu poslao oružje koje traže mjesecima?
PROMO
Uređaj za učenje stranih jezika: Samo ga trebate staviti na glavu i odabrati jezik - engleski, njemački, španjolski...
Linije putanje čine malo vjerojatnim da je raketa lansirana iz Rusije, ali vidjet ćemo". Za to vrijeme je na terenu započela velika istraga, a poljske su Oružane snage stavljene u pripravnost. Imajući sve to u vidu, ne čudi ni da se do večeri te srijede 16. studenog i u ukrajinskim izvorima počelo dopuštati da bi se moglo raditi ili (1) o ruskom projektilu, (2) o zajedno ruskom i ukrajinskom projektilu, ili (3) možda čak i o raketi ukrajinskog sustava PZO – što je uskoro postala i prevladavajuća teorija u NATO i EU krugovima. Ipak, bez obzira o kakvim se raketama radilo, ostalo je jasno da čitavog incidenta ne bi ni bilo da Ruska Federacija ne izvodi masovna raketiranja Ukrajine, vodeći totalni rat protiv infrastrukture i stanovništva te države.
Dok se podsjetilo na činjenicu kako je i na ljetošnjem NATO summitu u Madridu bilo govora o jačanju PZO obrane istočnog krila NATO saveza (možda potaknuto i incidentom kada je izviđački dron Tu-141 Striž neometano preletio Rumunjsku, Mađarsku i ona pao u Zagrebu) – ipak se na kraju odustalo i od formalnog aktiviranja spomenutog članka 4. jer se materiju ionako među saveznicima valjda temeljito pretreslo baš na tog dana odrađenom 7. po redu sastanku Ramstein skupine.
Uglavnom, za sada se najviše čulo o naznakama da su u Poljsku pali ostaci projektila iz sustava S-300, da tu nije bila riječ o uvodu u neki veliki napad, te da se nakon prvih 48 sati istrage ipak jučer, 17. Studenog, dogovorilo i da na lice mjesta postupno budu pušteni i ukrajinski predstavnici – ne bi li istraga bila što temeljitija. Za to vrijeme, danas se u poljskim medijima već moglo čitati o scenariju po kojem je ruski projektil zapravo gađao ukrajinsku termoelektranu Dobrotvorskaja, dok su ga Ukrajinci probali oboriti raketom S-300 iz Lavova, oko 50 km na jugu, koja je onda navodno završila sjevernije u pograničnom prostoru Poljske.
Utjecaj incidenta
Kao i do sada, novi teški incident u Ukrajini opet (srećom) nije doveo do širenja ovog ratnog sukoba na susjedne države, ali je itekako potaknuo najave dodatne vojne pomoći saveznika. Posebno je to bilo vidljivo u srijedu 16. studenog, kada se ujedno održao i već spomenuti 7. po redu skup ukrajinskih saveznika u tzv. „Ramstein formatu“.
Dok se i od ukrajinskog ministra obrane Oleksija Reznikova čulo kako je ondje primarna tema bila dodatna zaštita ukrajinskoga neba – odnosno uspostava integriranog i višeslojnog sustava PZO za Ukrajinu – navodno je bilo govora i o pripremama za zimsko funkcioniranje te ratovanje u Ukrajini. U tu svrhu je iz Švedske objavljen novi paket vojne pomoći vrijedan više od 3 milijarde švedskih kruna (oko 287 milijuna USD, više od ukupno 8 dosadašnjih paketa takve švedske pomoći) – što će obuhvatiti PZO opremu i streljivo.
Njemačka je obećala rakete za svoju doniranu verziju višecijevnog raketnog sustava M270 zvanu MARS 2, 8 teških kamiona, 39 patrolnih vozila, kao i opremu protiv dronova, terenske grijalice i još oko milijun eura u namjenski Fond za energetsku potporu Ukrajine, Češka je poslala dodatne samohodne haubice na kotačnim vozilima, a čak je i Mađarska najavila davanje do 150 milijuna eura tijekom iduće godine – ali bilateralno umjesto u EU okviru kojeg su nedavno blokirali na bijes većine kontinenta.
Uz to dodatno naoružavanje Ukrajine, treba spomenuti i uspjeh kojeg je na međunarodnom planu zabilježila Turska.
Naime, nakon više tjedana natezanja i pregovora, 17. studenog je konačno uspjelo na dodatnih 120 dana produžiti tzv. „Inicijativu za siguran transport poljoprivrednih proizvoda preko Crnog mora“ – izvozni režim kojeg su UN i Turska uspjeli ovoga ljeta utanačiti između Ruske Federacije i Ukrajine, i koji je trebao isteći u subotu 19. studenog, ako ne bi bilo dodatnoga produženja. Iako se ovaj režim zadnjih mjeseci jako isplatio Ukrajini, a u Rusiji izazvao brojne prigovore i rezerve – izgleda da su tu ipak na kraju prevagnuli njegovi blagotvorni učinci na brojne zemlje Azije, Afrike i Latinske Amerike, koje su često u tijelima organizacije Ujedinjenih Naroda bile sklonije Rusiji nego EU/NATO krugovima – o čemu je službena Moskva vjerojatno ponešto čula i posljednjih dana na sastanku zemalja G20.
Pa ipak, ta ista Turska nastavila je igrati svoju diplomatsku igru na oštrici noža, budući da je također objavila i da od 1. prosinca više ne misli kroz Bospor i Dardanele puštati brodove koji prevoze rusku naftu – ne budu li oni imali posebno osiguranje, sklopljeno mimo svih standardnih osiguravajućih kuća iz EU i Velike Britanije, koji tada kreću uskratom svojih usluga sankcionirati Rusiju. Time Turska na ovome polju kreće uzimati u obzir EU sankcije koje od 5. prosinca važe prema ruskom izvozu energenata – iako se tom sankcijskom režimu nije i izričito pridružila.
Dok se već jučer čulo kako je ruska privreda i službeno ušla u recesiju, tek treba vidjeti kakve će učinke imati spomenuti dodatni krug oštrih transportnih sankcija čija puna primjena tek predstoji.
Autor teksta je analitičar portala Obris.org koji i na jutarnji.hr objavljuje vojne analize