ROBERT BAJRUŠI

PUTIN ODOLIJEVA Zapadni stručnjaci Rusiji su prognozirali tešku ekonomsku propast. Zašto se nije dogodila? Krajem ožujka postalo je jasno da je priljev prihoda od izvoza toliki da je dovoljan za pokrivanje svih tekućih potreba u devizama <p>Prizor iz Moskve</p> Premium icon Prizor iz Moskve Već u prvim tjednima nakon što je napala Ukrajinu, Rusija je postala svjetski lider po broju sankcija koje su joj uvedene. Uskoro je Ruska Federacija izgubila polovicu svojih međunarodnih deviznih rezervi, tečaj dolara je u jednom trenutku premašio 130 rubalja, a u trgovinama su bili redovi i prazne police. Stručnjaci koje je početkom ožujka anketirala Ruska središnja banka očekivali su pad BDP-a od 8%, godišnju inflaciju veću od 20% i prosječni tečaj od 110 rubalja za dolar. Jednostavno, vjerovalo se da će se za samo nekoliko mjeseci nakon uvođenja sankcija Rusija naći u najvećoj krizi i nestašicama. Početkom ljeta brojni ekonomski stručnjaci i analitičari, nerijetko predavači na najpoznatijim svjetskim sveučilištima, najavljivali su pad tamošnjeg BDP-a od čak 7,5 posto. Riječ je o velikom padu: 1998., kada je u Rusiji došlo do bankrota, BDP je pao za 5,3%, a 2009., kada je Ruska Federacija osjetila posljedice svjetske financijske krize, za 7,8%. No, u posljednje vrijeme postalo je jasno da su se ekonomisti ponovno prevarili: pad će biti upola ili čak trostruko manji. Zašto se gotovo ništa od katastrofalnih prognoza nije ostvarilo? Za početak, Rusija nije ekonomska velesila. Udio ruske privrede u svjetskom gospodarstvu je negdje ispod dva posto, dok za usporedbu, kineski iznosi gotovo 17 posto, a Zapada, u koji spadaju EU, SAD, Japan, Australija i druge zapadne demokracije, čak 60 posto. Kada se izuzmu tamošnji plin i nafta, rusko gospodarstvo je puno slabije nego ono na Zapadu, i vidjelo se kako su ekonomske sankcije za Zapad proizvele ne pretjerano teške posljedice, osim poskupljenja energenata, dok su posljedice za Rusiju ipak bitno teže. S druge strane, iako je Vladimir Putin napravio ludost napadom na Ukrajinu, život u Rusiji nije se bitnije pogoršao. U ovotjednom razgovoru za Meduzu, ekonomisti su objasnili da je Rusima najviše pomogla zarada od izvoza. Već krajem ožujka postalo je jasno da je priljev prihoda od izvoza toliki da je dovoljan za pokrivanje svih tekućih potreba u devizama. Europska unija je nastavila kupovati rusku naftu i plin, i kao rezultat toga, u ožujku 2022. barel ruske nafte Urals u prosjeku je koštao više od 90 dolara. Uslijed toga, uzimajući u obzir deprecijaciju rublje, Ministarstvo financija Ruske Federacije izvijestilo je o rekordnim prihodima od nafte i plina od 1,2 trilijuna rubalja mjesečno, a u travnju je dosegnut novi rekord - 1,8 trilijuna prihoda od nafte i pli ZAMRZNUTI SUKOB Potpuni raspad vlasti u Moskvi vodi nas prema armagedonu. Samo zamislite ovaj scenarij... SUSRET DIKTATORA Dva sata nisu spomenuli Ukrajinu, a onda je Lukašenko postavio pitanje koje je otkrilo - sve! Rusko gospodarstvo je doslovno bilo preplavljeno novcem od izvoza nafte i plina, dok je istovremeno uvoz počeo opadati, kako zbog sankcija koje su zabranile isporuku određene robe Rusiji, tako i zbog povlačenja stranih tvrtki s ruskog tržišta. Rusija je aktivno zarađivala na izvozu, ali jedva da je mogla potrošiti zarađeno. Obično je za vrijeme krize situacija obrnuta: robe ima, ali nema dovoljno prihoda da se ona kupi. Kao rezultat toga, izvozni "viškovi" poduprli su rubalj i nije se dogodio kolaps gospodarstva. "Ekonomisti, uključujući i mene, napravili su analitičke pogreške", rekao je za Meduzu Aleksandr Isakov, glavni ekonomist za Rusiju. u Bloomberg Economicsu i podsjetio da nije uzeo u obzir da su velike ruske tvrtke i banke izgubile pristup stranim financijskim tržištima prije mnogo godina, pa su ih nove sankcije slabo pogodile." Još jedna pogreška su netočne povijesne analogije, dodao je Isakov: "Većina izračuna uspoređivala je očekivani učinak s utjecajem ranih sankcija na Iran, no iskustvo posljednja tri kvartala pokazuje da je ruska putanja bliža iskustvu Južnoafričke Republike iz 1980-ih s blagim padom poslovne aktivnosti, smanjenjem konkurencije zbog odlaska stranih igrača i rastom profita bez povećanja produktivnosti". To ne znači da je situacija u Rusiji dobra. Očigledan je pad potrošnje pa je u listopadu, prodaja hrane bila 4,3 posto niža nego godinu dana prije, a neprehrambenih proizvoda visokih 14,3 posto. Osim toga, Rusi koji su napustili svoju državu, sa sobom su nosili ušteđevinu, o čemu svjedoči porast sredstava na računima u inozemnim bankama. Do rujna se njihov obujam više nego udvostručio u odnosu na početak godine i premašio 66 milijardi dolara. Takvi podaci sugeriraju da se potrošačko tržište u Rusiji smanjuje. Što se očekuje u 2023.? Jedna od najpesimističnijih prognoza među ruskim ekonomistima došla je od Natalije Orlove iz Alfa banke. Prema njezinim riječima, ruski BDP iduće će godine pasti znatno više nego ove godine - za 6,5 ​% umjesto 2-3%. Razlozi su isti - smanjenje potražnje potrošača, pad investicija i smanjenje izvoznog potencijala, a Heli Simola, istraživač na finskom institutu BOFIT, najavljuje da "umjesto oštrog pada, rusko gospodarstvo čeka dug, bolan pad." Tko zna, možda ovoga puta pogode?