U TOM NAŠEM BIOLOŠKOM ŠARENILU SVIJETA NAĐE SE MJESTA ZA SVE I SVAKOGA

Ako se nekome prohtje da bude Čovjek, ako to želi ili može. Ili pak neće, ili nezna. Postoje brojne solucije da se putem transcendencije preoblikuje. Kao na primjer, u svinju. Ili u neku drugu vrstu izroda. Da se vrati u barbarina. Koljaća ili kanibala. Da i dalje želi zadržati ono što je već iskusio, ali u nekoj drugoj formi. Kao na primjer, da se specijalizira u drumskog razbojnika, U šuljajučeg moralnog mačka popadijskih gradacija, fratarskog lješkaranja, običnog pope, biskupa, kardinala. Ili pak da se ukotvi u samog blaženog papu. Da se upiše u ratnika. Na mjesto da privređuje,. da osvaja tuđa dobra. Da pametuje u raznim edukativnim smicalicama. Od generslnog umnika do raznih doktorskih dizertacija. Drugim riječima da vlada tuđim bistvom. Od dobrog vojnika Švejka, do kapurala. nižih i viših gradacija.Od časnika, pod i nad pukovnika do svih koljačkih profesija. Do generala, maršala i generalisimusa. Do plemića, grofa, kralja ili cara. Jer, kao da je u svemu tome važno zaobiči onu ukletu ljudsku dostojnost Malenog Praiskonskog Čovika. Koji bistvuje u suglasiju i suradnji sa svim prirodnim kanonima, koje mu povjerava ova divna planeta Zemlja.....Ah,kad bi bilo!

UKRAJINA SE BORI PROTI SVOGA DRUŠTVENOG ĐAVLA

RAT U UKRAJINI: UŽIVO Putin ‘slavi Novu‘ raketiranjem ukrajinskih civila, deseci ozlijeđenih u Kijevu!; Zelenski: ‘Rusi rade s đavlom!‘ Najznačajnija ratna zbivanja u Ukrajini pratimo iz minute u minutu Piše:Aleksandra VladićHinaDamjan RaknićObjavljeno: 31. prosinac 2022. 07:4 / Ključni događaji: - U raketnom napadu na Kijev poginula jedna osoba, ozlijeđeno njih 20 - Putin odobrio podmirenje dugova za ruski plin u stranoj valuti - Zelenski: Napredujemo u dijelovima Donbasa - Rusi izvijestili da su u predgrađu Luganska pronašli skladište oružja - Rusija i Ukrajina na staru godinu razmjenile zarobljenike Zelenski: ‘Ukrajina nikad neće oprostiti Rusiji‘ Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u subotu da njegova zemlja "neće oprostiti" Rusiji invaziju i bombardiranja, nakon novih napada na Kijev i druge gradove uoči Nove godine i poručio da se ruski napadači nazivaju kršćanima, no u savezu su s đavlom. Zelenski je u komentaru upućenim ruskim govornicima rekao da im predsjednik Vladimir Putin uništava budućnost. "Nitko vam neće oprostiti teror. Nitko na svijetu vam to neće oprostiti. Ukrajina vam neće oprostiti", napisao je na ruskom na Telegramu, istaknuvši da "onima koji naređuju i onima koji izvode takve napade neće biti oprošteno, to je najmanje što mogu reći", javlja agencija AFP. Rusija je ispalila više od 20 krstarećih raketa na ciljeve u Ukrajini u subotu pri čemu je ubila najmanje jednu osobu u Kijevu, u napadima koji pokazuju da je Moskva u savezu s đavlom, ustvrdio je predsjednik. "Nazivaju se kršćanima... ali oni su s đavlom. Rade za njega i s njim", rekao je ukrajinski predsjednik, prenosi Reuters. Druga baražna vatra ruskih raketa u tri dana teško je oštetila hotel u Kijevu i stambenu zgradu. Ministar energetike German Galuščenko napisao je na Facebooku da udari nisu ozbiljno oštetili nacionalnu energetsku infrastrukturu. Rusija od listopada napada ukrajinsku infrastrukturu masovnim raketiranjem i dronovima izazivajući nestašice struje, vode, prekide grijanja u ukrajinskoj zimi. Rusija je napadala upravo na Uskrs i na Božić, rekao je Zelenski. Najmanje je desetak ljudi ozlijeđeno u napadima. Među njima je japanski novinar koji je prevezen u bolnicu, rekao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. Ni drugi ukrajinski gradovi nisu pošteđeni ruskih udara. U južnoj regiji Mikolajiv, lokalni guverner Vitalij Kim na televiziji je rekao da je šest ljudi ranjeno. U odvojenoj objavi na Telegramu rekao je da je Rusija ciljala civile, a što Moskva redovito niječe. "Prema današnjim operacijama, okupatori ne udaraju samo kritičnu infrastrukturu... u brojnim gradovima već gađaju stambene četvrti, hotele, garaže, ceste", rekao je Kim. U zapadom gradu Hmelnjicki dvije su osobe ranjene u napadu dronom, rekao je pomoćnik ukrajinskog predsjednika Kirilo Timošenko. Izvijestio je i o udaru na industrijski grad Zaporižja gdje su također oštećene stambene zgrade. Ukrajinsko ministarstvo obrane odgovorilo je na Telegramu porukom: "Svakim raketnim napadom na civilnu infrastrukturu, sve više i više Ukrajinaca uvjereno je je da se mora boriti sve do potpunog kraha Putinova režima". Policijski sat počinje u 19 sati i trjae do ponoći diljem Ukrajine, zbog čega su nemogući dočeci Nove godine na otvorenom i javnim mjestima. Nekoliko guvernera objavilo je na društvenim mrežama poruke građanima neka ne krše ograničenja pri ispraćaju stare godine. U raketnom napadu na Kijev poginula jedna osoba, ozlijeđeno njih 20 Rusija je u subotu glavni grad Ukrajine Kijev ispalila poveći broj raketa, a u tom je napadu poginuo jedan stariji muškarac. U popodnevnim se satima doznalo da je u napadu ozlijeđeno 20 osoba, od kojih jedna teže. Među ozlijeđenima našao se i jedan novinar iz Japana. On je bio gost hotela koji je pogođen raketom. Gradonačelnik Kijeva Vitali Kličko rekao je da je 14 ozlijeđenih odvedeno u bolnice, a da su hitne službe na licu mjesta pokušale pomoći ostalima. Ukrajinska je vojska rekla da je zračna obrana zaustavila 12 od 20 raketa koje je Rusija u subotu ispalila na Kijev. Rusija je istoga dana napala i Mikolajivsku oblast, gdje je ozlijeđeno šest osoba. Guverner Mikolajivske oblasti Vitalij Kim rekao je da je ruska vojska namjerno gađala civilnu infrastrukturu. The Guardian navodi da su dvije osobe ozlijeđene kada je Rusija u subotu napala grad Hmelnicki, a u Zaporižji su u ruskim napadima oštećene dvije stambene zgrade. Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko rekao je da napad na Kijev nije ozbiljnije oštetio ukrajinsku nacionalnu energetsku mrežu. Nakon spomenutih napada i stradavanja, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obratio se Rusima na ruskom jeziku. "Vaš vam vođa želi pokazati da ga vojska podupire, da je on taj koji vodi. No on se samo skriva. Skriva se iza vojske, raketa, zidova svojih rezidencija i palača. Skriva se iza vas i pali vašu zemlju i budućnost. Nećemo vam nikada oprostiti za teror. Nitko vam u svijetu ovo neće oprostiti. Ukrajina vam neće oprostiti", rekao je Zelenski.

REPRIZNI APEL ČOVJEĆANSTVU, SA MARGINA DVAJU MINULIH STOLJEĆA, - DANIEL DE LEON

1. "DOSTA NAM JE VAŠIH 'REFORMI'! MORALNIH MEDIOKRITETSKO I DJETINJIH ASPIRACIJA MALOGRAĐANSKIH POKRETA, U VREMENIMA KOLOSALNIH DRUŠTVENIH PROBLEMA, KOJI KUCAJU NA VRATA SVAKOM ČOVJEKU SA ZAHTJEVOM DA BUDU RIJEŠENI." DANIEL DE LEON 2. " THE ONLY WAY TO ESCAPE THE MATRICX IS TO UNLEARNE EVERYTHING THAT YOU HAVE BEEN TAUGHT AND REBUILD YOUR ENTIRE BELIEF SYSTEM BASED ON CRITICAL TOUGHT AND ANALYSIS " NEZNANI AUTOR 3. THE ENGLISH ESTABLISHED CHURCH WILL MORE READINGLY PARDON AN ATTACK ON 38 OF ITS 39 ARTICLES THAN ON 1/39 OF ITS INCOME " K. MARX 1.1.2023.

SIROMAŠNIMA BITI ĆE NAJGORE

EKONOMSKI ANALITIČARI Što nas čeka u 2023.? Doznajemo što će biti s cijenama hrane, goriva, nekretnina...Piše M.T. , 31. prosinca. 2022. @ 14:15 5 min. Više kupujemo ako smo u nabavku otišli gladni Foto: Getty Images Ekonomski analitičari Andrea Lučić i Hrvoje Stojić za DNEVNIK.hr, predviđaju što nas čeka u 2023. godini i hoće li cijene hrane, nekretnina i goriva ići gore, te što će biti s kupovnom (ne)moći građana. Galerija Više kupujemo ako smo u nabavku otišli gladniIlustracijaCijene goriva, ilustracija+1Ilustracija Hoće li cijene hrane, nekretnina i goriva ići gore, te što će biti s kupovnom moći građana? To pitanje postavili smo ekonomskim analitičarima, koji za DNEVNIK.hr, govore o ekonomskim trendovima i predviđanjima za 2023. godinu. Cijene su u 2022. godine odletjele u nebo, a predviđanja za iduću godinu su sve samo ne dobra. U 2023. godini BDP bi mogao porasti za 1,4 posto, dok bi inflacija nakon ovogodišnjih 10,5 posto u idućoj godini mogla usporiti na 7,5 posto, procjene su Hrvatske narodne banke (HNB). Što to znači za građane, pojašnjava ekonomski analitičar Hrvoje Stojić. "Inflacija će u idućoj godini usporiti, ali se zadržati na relativno visokoj stopi od 7,5 posto. Povišena inflacija negativno utječe na kupovnu moć odnosno realni raspoloživi dohodak, sentiment potrošača te osobnu potrošnju. Ipak stabilne turističke aktivnosti i prihodi, rastući socijalni transferi, stabilno tržište rada i rast plaća u privatnom sektoru djelomično djeluju kao amortizeri", napominje. Inflacija se ne ispuhuje, a građani, pogotovo najsiromašniji, najviše će iz svog kućnog budžeta izdvajati za hranu. Zašto Hrvati plaćaju hranu tako skupo? "Cijene hrane relativno su visoke zbog činjenice da Hrvatska, kao relativno malo tržište, uvozi velik broj prehrambenih proizvoda, iako se situacija zadnjih godina postupno popravlja. Na cijene hrane utjecala je smanjena dostupnost hrane uzrokovana geopolitičkim nestabilnostima i nepovoljnim vremenskim prilikama poput jake suše. Ulazak u euro područje te Schengen u kombinaciji sa potencijalnim jačanjem investicija u logistiku i stabilizacijom svjetskih cijena prehrambenih proizvoda mogao bi donekle pridonijeti stabilizaciji cijena hrane na domaćem tržištu", kaže Stojić. I dok inflacija neke osiromašuje drugi investiraju. Hrvati tradicionalno investiraju u nekretnine. Je li to dobar put, je li to nasigurniji način čuvanja novca i što će biti s cijenema nekretnina, pojašnjava Stojić. "Štednja u nekretninama tradicionalno je snažan afinitet hrvatskih građana zbog dugoročnih negativnih iskustava s visokom inflacijom te averzijom prema riziku investiranja na tržištima kapitala. Ne postoji univerzalni najsigurniji način čuvanja vrijednosti novca. Prije odluke o investiranju svatko bi prvenstveno trebao definirati svoje apetite prema riziku, voditi se činjenicom da je investiranje u jednu od najpropulzivnijih svjetskih imovinskih klasa – dionice - prije svega ‘maraton’ a ne ‘sprint’. Kratkoročne nedovoljno informirane špekulacije na rizičnijim klasama imovine u periodima snažnog rasta cijena, što može uključivati investicije u dionice ili u nekretnine, može rezultirati i značajnim gubicima. Cijene nekretnina u Hrvatskoj u srednjem roku podržane su visokom inozemnom potražnjom, koja je posljedica daljnjeg integriranja Hrvatske unutar EU, razvoja turizma te potencijalnom konvergencijom cijena. Pritom mali investitori u nekretnine trebaju biti svjesni da je dinamika rasta cijena zadnjih godina neodrživa. Naime, kamatne stope nakon dugo vremena rastu, a nekim imovinskim klasama poput obveznica, značajno je povećana atraktivnost (uključujući omjer rizika te potencijalne zarade) u odnosu na nekretnine. Nekretninska tržišta u nekim članicama EU već se ispuhuju pa se ponegdje vide i dvoznamenkasti padovi cijena. Tržišna cijena goriva mogla bi kratkoročno pasti zbog snažnog usporavanja glavnih svjetskih ekonomija, odnosno ulaska u kratkotrajnu recesiju, kao i zbog mogućeg slabljenja dolara", ističe. Na pitanje što će biti s cijenama goriva i o čemu to ovisi, Stojić otkriva: "Cijene fosilnih goriva mogle bi srednjoročno pak ostati povišene u odnosu na razdoblje prije pandemije zbog pod-investiranosti kapaciteta u preradi naftnih derivate, nepovoljnog regulatorno/trošarinskog tretmana te relativno spore supstitucije obnovljivim izvorima energije. Nastavak geopolitičkih nestabilnosti također može ponovo negativno djelovati na cijene tradicionalnih fosilnih goriva. Neovisno o ishodu ekonomskog ciklusa, građani bi trebali jačati svoje štedno-investicijske navike", rekao nam je Stojić zaključno. "Oni najsiromašniji će proći najlošije" Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta kaže kako su se ljudi u 2022. godini osvještavali što se događa i kako se tome prilagoditi, a da će nam to sve u idućoj godini postati normalan način ponašanja. "Priroda inflacije je da ona umanjuje kupovnu moć pojedinca. U kontekstu trendova, pod uvjetom da količina novca koja stoji na raspolaganju ostaje ista, što vrlo vjerojatno hoće, dovest će do toga da će se kućni budžeti smaniti. Kupovat će manje. Morat ćemo izdvajati više za osnovne životne namirnice, to smo već imali i u ovoj godini. Dakle, što smo imali u ovoj, samo će se nastaviti u idućoj godini. U ovoj godini ljudi su se osvještavali što se događa i kako tome doskočiti i kako se tome prilagoditi, a sad dolazimo do toga da to postaju standardni obrasci ponašanja. Sada će nam to postati normalan način funkcioniranja", napominje. Kao i ovijek, krizu će najviše osjetiti oni koji imaju najmanje. "Hrana, prijevoz, stanovanje, sve će to biti još skuplje, a najvišu cijenu će platiti najsiromašniji. Hrvati iz kućnog budžeta iznimno puno izdvajaju za hranu. U udjelu troška hrane, mi tu zaista predvodimo". Na pitanje zašto nam je hrana toliko skupa, Lučić odgovara: "Više je faktora. Trgovci bilježe nešto više marže, možda je razlog i veliki uvoz hrane, visoka cijena rada, uglavnom više je faktora". "Kao u bilo kojoj krizi, doživjeli smo šok, a sada će nam postati način na koji funkcioniramo", dodje. Održan godišnji brifing HNB-a - 1 HNB objavio najnovije procjene: Koliko će rasti kamatne stope, hoće li pasti inflacija? Lučić apelira na trgovce da ne koriste situaciju s inflacijom i ne podižu cijene bez razloga. Boris Vujčić, Marko Primorac Inflacija sve jače steže građane i gospodarstvo: Ministar financija nešto zamjera guverneru HNB-a? "Da, trgovci iskorištavaju situaciju s inflacijom i dižu cijene i kada je utemeljeno i kada nije utemeljeno, i to se zna događati. Kao što znaju događati lažni popusti. Želim vjerovati da trgovci neće iskoristiti situaciju prelaska na euro i da neće zaokruživati cijene", kazala nam je Lučić.

JEL' TO ZASTARJELI KLASNI HOROR, POROBJAVANJA OĆEVA I SINOVA, OD STRANE DRUMSKG RAZBOJNIŠTVA SVEMOĆNOG PATRIJARHALNOG KANIBALA, SA HRVATSKIM PASOŠIMA ?! ?

PIŠE ŽELJKO TRKANJEC

PUSTA ŽELJA KREMLJA Putin najavio posjet Xija, Peking o tome ni riječi: Kina je jasno naznačila kako vidi Rusiju Sad je jasno i zašto Kremlj u svojem priopćenju o razgovoru sa Xijem nema ni slova o Ukrajini Piše:Željko TrkanjecObjavljeno: 31. prosinac 2022. 15 Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je s kineskim Xi Jinpingom što je uobičajena praksa na kraju godine. Ali, kao i svaki put kad je riječ o razgovoru autokratskih lidera u Moskvi i Beijingu/Pekingu, usporedba objavljenih priopćenja pokazuje politička stajališta i razlike. Putin je, kako prenosi Kremlj na službenoj stranici, rekao da očekuje Xija “sljedećeg proljeća u državnom posjetu Moskvi. To će cijelom svijetu pokazati koliko je snažno rusko-kinesko prijateljstvo, naše slaganje oko ključnih pitanja. Vaš će posjet postati glavni politički događaj godine u bilateralnim odnosima”. Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, zasut pitanjima o očekivanom terminu Xijevog dolaska u Rusiju, odgovorio je (prenosi Interfax): “Ovi detalji još nisu utvrđeni. Bit će utvrđeni diplomatskim kanalima.” Pusta želja Da je to samo pusta želja Moskve potvrđuje priopćenje koje je nakon razgovora objavila Narodna Republika Kina u kojem se mogući posjet uopće ne spominje. Xiju je jasno da bi najavom dolaska u jeku rata dao pretjeranu podršku Putinu. Ako pak dođe do primirja, tada bi Xi razmislio jer bi posjet mogao donijeti političke koristi. Kremlj će zatim objaviti sljedeće Putinove riječi: “Naravno, obrambena i vojno-tehnološka suradnja, koja pridonosi osiguranju sigurnosti naših zemalja i održavanju stabilnosti u ključnim regijama, zauzima posebno mjesto u cjelokupnom opsegu rusko-kineske suradnje i naših odnosa. Cilj nam je ojačati suradnju oružanih snaga Rusije i Kine.” i Mikhail Klimentyev/Afp Beijing se na to nije ni riječju ni slovom osvrnuo iako je Putin bio toliko pažljiv da niti jednom nije spomenuo Ukrajinu u tekstu koji je objavio Kremlj. Xi tu temu izbjegava jer je svjestan da bi već i naznaka “vojno-tehnološke” suradnje kod SAD-a izazvala pravu uzbunu. Nedavno je održana zajednička vojna vježba s Rusijom i to je više nego dovoljno, zaključili su partijski stratezi. Kinesko priopćenje govori o strateškoj suradnji precizno navodeći da se ona odnosi na ekonomiju, trgovinu, financije, poljoprivredu, infrastrukturu i povezivost. Posebno se naglašava da “energetska suradnja i dalje služi kao sidro [ukupne suradnje]”. Beijing tako još jednom potvrđuje da je suradnja i partnerstvo primarno ekonomsko i da želi kupiti što više što jeftinijih energenata od Rusije. Dvije zemlje veže nesklonost prema međunarodnom poretku u kojem SAD ima vodeću ulogu, ali NR Kina vidi Rusiju primarno izvorom sirovina koje su joj toliko potrebne. Jeftinih, prije svega. O Ukrajini Xi je s javnosti odlučio podijeliti i dio razgovora o Ukrajini. “Dvojica predsjednika razmijenila su mišljenja o ukrajinskoj krizi. Predsjednik Xi je naglasio da je Kina primila na znanje izjavu Rusije da nikada nije odbila riješiti sukob diplomatskim pregovorima i Kina to pohvaljuje. Put mirovnih pregovora neće biti gladak, ali sve dok strane ne odustanu, uvijek će postojati izgledi za mir. Kina će nastaviti zauzimati objektivan i nepristran stav, raditi na izgradnji sinergije u međunarodnoj zajednici i igrati konstruktivnu ulogu kad je riječ o mirnom rješenju krize u Ukrajin PUTIN U PROBLEMIMA Spomenuo je rat i promijenio sve, cijeli Kremlj šuška o pismu iz Pekinga: ‘Želimo točan datum!‘ NA DVIJE STOLICE Kina konačno zacementirala svoj stav prema Rusiji, ali tu se krije jedna intrigantna poruka Yue Yuewei/Xinhua Via Afp Sad je jasno i zašto Kremlj nema ni slova o Ukrajini: Xi je odlučno rekao da Putin treba pregovarati i da samo za to ima njegovu podršku. Da bi Beijing mirno objavio da Moskva dijeli stavove NR Kine o Tajvanu o čemu Kremlj šuti. Kad je riječ o suradnji na financijskom planu, rusko Ministarstvo financija u petak objavljuje da nastavlja smanjivati udio valuta “neprijateljskih zemalja” u nacionalnom fondu. Dosad je moglo biti 30% kineske valute, renminbija, a sada se taj prag udvostručuje na 60%. Tako Moskva jednu ovisnost, o dolaru i stabilnim svjetskim valutama, zamjenjuje drugom, o nestabilnom renminbiju. Što je još jedna potvrda odnosa snaga u odnosima Rusije i Kine pri čemu ova prva postupno gubi stratešku autonomiju. Nije baš savezništvo Beijing ne želi odnos s Moskvom definirati savezništvom (o tome je prije tjedan dana govorio tada još ministar vanjskih poslova Wang Yi koji je rekao da je “nesavezništvo temelj suradnje”) jer mu odgovara ovakav odnos u kojem ostvaruje maksimalnu korist i minimalnu štetu. NR Kina, i zbog povijesne doktrine, ne sklapa savezništva jer bi to impliciralo da je neka država jednakovrijedna. Kao drugo najveće gospodarstvo na svijetu i država s nuklearnim oružjem, Kina je postala, kako je želio još Deng Xiaoping, sama po sebi pol. Bivši njemački kancelar Helmut Schmidt rekao je: "Vi (Kina) ste dovoljno veliki i moći ćete stajati sami." Otvarajući se prema svijetu koristili su prije svega geoekonomske mehanizme, među kojima je i projekt Pojas i put, kako bi ostvarili partnerstva i suradnju. I tako sada Putin i Moskva znaju na čemu su. Xi će doći ako bude primirje, neće im slati vojnu pomoć, kupovat će jeftinu naftu i plin i sve to plaćati renminbijima. Toliko o “partnerstvu bez granica” u kojem granice definira Beijing. Nije stoga čudno što je Aleksandar Novak, zamjenik ruskog premijera, poručio prije koji dan Europi da su spremni opet nam isporučivati plin.

ČIMAVICA

Zadnju noc ove godine provodim placuci za likom koji to nije zaslužio, koji mi se usrao u život, divno pričao a djelima ništa dokazao, nije zaslužio ni sekundu moga vremena, a ja i dalje ne mogu prestati misliti na tu šupendaru i osjećam se kao jebena pubrtetlija

ROBERT BAJRUŠI

PUTIN ODOLIJEVA Zapadni stručnjaci Rusiji su prognozirali tešku ekonomsku propast. Zašto se nije dogodila? Krajem ožujka postalo je jasno da je priljev prihoda od izvoza toliki da je dovoljan za pokrivanje svih tekućih potreba u devizama <p>Prizor iz Moskve</p> Premium icon Prizor iz Moskve Već u prvim tjednima nakon što je napala Ukrajinu, Rusija je postala svjetski lider po broju sankcija koje su joj uvedene. Uskoro je Ruska Federacija izgubila polovicu svojih međunarodnih deviznih rezervi, tečaj dolara je u jednom trenutku premašio 130 rubalja, a u trgovinama su bili redovi i prazne police. Stručnjaci koje je početkom ožujka anketirala Ruska središnja banka očekivali su pad BDP-a od 8%, godišnju inflaciju veću od 20% i prosječni tečaj od 110 rubalja za dolar. Jednostavno, vjerovalo se da će se za samo nekoliko mjeseci nakon uvođenja sankcija Rusija naći u najvećoj krizi i nestašicama. Početkom ljeta brojni ekonomski stručnjaci i analitičari, nerijetko predavači na najpoznatijim svjetskim sveučilištima, najavljivali su pad tamošnjeg BDP-a od čak 7,5 posto. Riječ je o velikom padu: 1998., kada je u Rusiji došlo do bankrota, BDP je pao za 5,3%, a 2009., kada je Ruska Federacija osjetila posljedice svjetske financijske krize, za 7,8%. No, u posljednje vrijeme postalo je jasno da su se ekonomisti ponovno prevarili: pad će biti upola ili čak trostruko manji. Zašto se gotovo ništa od katastrofalnih prognoza nije ostvarilo? Za početak, Rusija nije ekonomska velesila. Udio ruske privrede u svjetskom gospodarstvu je negdje ispod dva posto, dok za usporedbu, kineski iznosi gotovo 17 posto, a Zapada, u koji spadaju EU, SAD, Japan, Australija i druge zapadne demokracije, čak 60 posto. Kada se izuzmu tamošnji plin i nafta, rusko gospodarstvo je puno slabije nego ono na Zapadu, i vidjelo se kako su ekonomske sankcije za Zapad proizvele ne pretjerano teške posljedice, osim poskupljenja energenata, dok su posljedice za Rusiju ipak bitno teže. S druge strane, iako je Vladimir Putin napravio ludost napadom na Ukrajinu, život u Rusiji nije se bitnije pogoršao. U ovotjednom razgovoru za Meduzu, ekonomisti su objasnili da je Rusima najviše pomogla zarada od izvoza. Već krajem ožujka postalo je jasno da je priljev prihoda od izvoza toliki da je dovoljan za pokrivanje svih tekućih potreba u devizama. Europska unija je nastavila kupovati rusku naftu i plin, i kao rezultat toga, u ožujku 2022. barel ruske nafte Urals u prosjeku je koštao više od 90 dolara. Uslijed toga, uzimajući u obzir deprecijaciju rublje, Ministarstvo financija Ruske Federacije izvijestilo je o rekordnim prihodima od nafte i plina od 1,2 trilijuna rubalja mjesečno, a u travnju je dosegnut novi rekord - 1,8 trilijuna prihoda od nafte i pli ZAMRZNUTI SUKOB Potpuni raspad vlasti u Moskvi vodi nas prema armagedonu. Samo zamislite ovaj scenarij... SUSRET DIKTATORA Dva sata nisu spomenuli Ukrajinu, a onda je Lukašenko postavio pitanje koje je otkrilo - sve! Rusko gospodarstvo je doslovno bilo preplavljeno novcem od izvoza nafte i plina, dok je istovremeno uvoz počeo opadati, kako zbog sankcija koje su zabranile isporuku određene robe Rusiji, tako i zbog povlačenja stranih tvrtki s ruskog tržišta. Rusija je aktivno zarađivala na izvozu, ali jedva da je mogla potrošiti zarađeno. Obično je za vrijeme krize situacija obrnuta: robe ima, ali nema dovoljno prihoda da se ona kupi. Kao rezultat toga, izvozni "viškovi" poduprli su rubalj i nije se dogodio kolaps gospodarstva. "Ekonomisti, uključujući i mene, napravili su analitičke pogreške", rekao je za Meduzu Aleksandr Isakov, glavni ekonomist za Rusiju. u Bloomberg Economicsu i podsjetio da nije uzeo u obzir da su velike ruske tvrtke i banke izgubile pristup stranim financijskim tržištima prije mnogo godina, pa su ih nove sankcije slabo pogodile." Još jedna pogreška su netočne povijesne analogije, dodao je Isakov: "Većina izračuna uspoređivala je očekivani učinak s utjecajem ranih sankcija na Iran, no iskustvo posljednja tri kvartala pokazuje da je ruska putanja bliža iskustvu Južnoafričke Republike iz 1980-ih s blagim padom poslovne aktivnosti, smanjenjem konkurencije zbog odlaska stranih igrača i rastom profita bez povećanja produktivnosti". To ne znači da je situacija u Rusiji dobra. Očigledan je pad potrošnje pa je u listopadu, prodaja hrane bila 4,3 posto niža nego godinu dana prije, a neprehrambenih proizvoda visokih 14,3 posto. Osim toga, Rusi koji su napustili svoju državu, sa sobom su nosili ušteđevinu, o čemu svjedoči porast sredstava na računima u inozemnim bankama. Do rujna se njihov obujam više nego udvostručio u odnosu na početak godine i premašio 66 milijardi dolara. Takvi podaci sugeriraju da se potrošačko tržište u Rusiji smanjuje. Što se očekuje u 2023.? Jedna od najpesimističnijih prognoza među ruskim ekonomistima došla je od Natalije Orlove iz Alfa banke. Prema njezinim riječima, ruski BDP iduće će godine pasti znatno više nego ove godine - za 6,5 ​% umjesto 2-3%. Razlozi su isti - smanjenje potražnje potrošača, pad investicija i smanjenje izvoznog potencijala, a Heli Simola, istraživač na finskom institutu BOFIT, najavljuje da "umjesto oštrog pada, rusko gospodarstvo čeka dug, bolan pad." Tko zna, možda ovoga puta pogode?

POKRADENA OPČINA KAPTOL !

Ostaje hrvatski kamen na kamenu iz stoljeća sedmog....................

PREMINUO BIVŠI PAPA BENEDIKT XVI.

Neka mu njegov bog sudi po zasluzi !

(I)

· Severino-SUMANUTA VREMENA -------------------"Vada la strada tua e lasci la gente che parli.": ISPOVJEST OVOG BLOGA https://severino-majkus.blogspot.com/2022/12/ispovjest-ovog-bloga.html?spref=tw Hamed Bangoura and Nova TV follow Ja Zmaj · (I)Andrew Tate se bavi kriminalom, trgovanjem ljudi, prostitucijom, optužen je za silovanje, misli da su žene muško vlasništvo i da su same krive ako ih se siluje… da živi u Hrvatskoj bio bi ili predsjednik HDZ-a ili kardinal…

ISPOVJEST OVOG BLOGA

Nakon što sam i osobno preletao nekih 100 000 milja, aktivnim sudjelovanjem na spuštanjem stotina tona odpadnih voda po glavama svjoje subraće, trebao sam sletjeti ravno u ljudski grob. Kako me ta nagrada nije pripala,ostaje mi ono nedogledno isčekivanje da ostanem, ovdje među ljuskim drekom, vjećno ne pokopan.........!

PRAVCEM KOJIM PRELJEĆE HILJADE KINEZA, NA ČELU SVOG ROBOVLASNIKA, NA SVOJE LJETNO IZLAGANJE AZURNE OBALE, ODPUŠTA TONE ODPADNIH VODA POD PUZAVIM GLAVAMA KOJE SE ZATIĆU POD NJIHOVIM KORIDOROM

CRNE PROCJENE Kinezima su se drakonske mjere obile o glavu: ‘Dnevno od covida umire 9000 ljudi, uskoro će brojka biti višestruko veća‘ Prema procjenama, 13. siječnja će broj dnevno zaraženih u Kini iznositi čak 3,7 milijuna ljudi Piše:L.G.Objavljeno: 30. prosinac 2022. 08:49 Trenutno u Kini od posljedica bolesti covid-19 umire oko 9000 ljudi dnevno, procjenjuju britanski zdravstveni stručnjaci iz tvrtke Airfinity. Ta je brojka dvostruko veća od one koju je ista tvrtka iznijela prošlog tjedna, piše Guardian. Kina je 7. prosinca ukinula gotovo sve ultrastroge mjere kojima se proteklih godina suzbijalo širenje covida, nakon čega se koronavirus počeo rapidno širiti cijelom populacijom (prema nekim podacima širenje zaraze je zapravo počelo već u studenom, što dovodi u pitanje učinkovitost dugotrajnih drakonskih mjera na kojima je inzistirao službeni Peking). Kako dobar dio kineskog stanovništva do sada nije došao u kontakt s virusom te nije stekao imunitet, bilo ranijim preboljenjem ili cijepljenjem (kineska cjepiva pokazala su se kao manje učinkovita, a dobar dio starije populacije nije ni primio booster doze), broj zaraženih je znatno skočio. Prema procjenama, 13. siječnja će broj dnevno zaraženih u Kini iznositi čak 3,7 milijuna ljudi. Stručnjaci iz tvrtke Airfinity pak smatraju da dnevni broj umrlih od posljedica covida još nije dosegnuo vrhunac - prema njima, on će biti 23. siječnja kada očekuju čak 25.000 smrtnih slučajeva. Ukupno će do tada, kažu iz Airfinityja, u Kini od posljedica covida preminuti 584.000 ljudi od trenutka kada su ukinute mjer STRUČNJACI: Eksplozija covida u Kini povećava rizik od novih varijanti DRAMATIČNO U KINI Eksplozija covida prijeti novim varijantama, Zapad na oprezu: ‘To je potencijalno leglo virusa‘ PROMO Zujanje u ušima može utjecati na pamćenje i koncentraciju. Bolje ga ukloniti [VIDITE KAKO] I dok inozemni stručnjaci iznose crne procjene, kineske vlasti potpuno su odustale od objavljivanja covid brojki (pa čak i obavljanja PCR testova), zbog čega ih je na Twitteru prozvao i šef Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus. - U nedostatku informacija iz Kine, razumljivo je da se zemlje diljem svijeta ponašaju tako da pokušavaju zaštititi svoje stanovništvo, poručio je šef WHO-a referirajući se na činjenicu da sve više država uvodi, ili želi uvesti ograničenja na ulazak putnika iz Kine. Zasad su mnoge države za te ljude koji putuju iz Kine uvele obavezne covid testove. U SAD-u se pak razmatra drugi korak - konkretno, želi se testirati otpadne vode iz aviona koji lete na međunarodnim linijama kako bi se otkrilo potencijalne nove varijante koronavirusa. Mnogi stručnjaci smatraju da bi se tako bolje moglo pratiti širenje virusa, nego li uvođenjem novih ograničenja na putovanja.

RUSKI SAMOJED

Jutarnji list BRATOUBOJSTVO U REDOVIMA Potpuni debakl! Kremaljski blogeri objavili najbizarniji ratni podatak: ‘Ovo je suludo!‘ Za opetovane ruske neuspjehe na bojnom polju u think tanku okrivili su krutost zapovjedne strukture Kremlja od vrha nadolje Piše:T.Š.Objavljeno: 30. prosinac 2022. 21:00 Gotovo sve ruske zrakoplove srušene s neba iznad Ukrajine ‘prizemljili‘ su vlastiti ruski sustavi protuzračne obrane, tvrde prokremaljski vojni blogeri. Debakl snaga Kremlja u interakciji s drugim granama vojske u Ukrajini doveo je do brojnih incidenata "prijateljske vatre" koja je srušila borbene zrakoplove Su-30M, Su-34 i Su-35S, kao i helikoptere Ka-52. Tvrdi se da su glavni neprijatelj ruskih zračnih snaga postali vlastiti sustavi protuzračne obrane, a te su tvrdnje iznijeli autoritativni proruski vojni blogeri putem svojih kanala u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, kako prenosi britanski The Telegraph. "Nedovoljna razina interakcije s drugim rodovima i granama vojnih snaga, zajedno s neoperativnim sustavom identifikacije, više je puta dovela do ‘prijateljske vatre‘ do te mjere da su gotovo svi zrakoplovi Su-34, Su-35S i Su-30M izgubljeni od proljeća, kao i dio helikoptera Ka-52, što je djelo ruske protuzračne obrane", navedeno je na Ribaru, vrlo čitanom neslužbenom ruskom propagandnom profilu. ‘Dečki, zovemo vas na večeru vama u čast‘ "Također, nisam sretan s činjenicom da je naša hrabra protuzračna obrana najgori i najopasniji neprijatelj za cijelo naše zrakoplovstvo", dodao je FighterBomber, još jedan utjecajan ruski kanal. "Činjenica da je on oborio gotovo sve naše zrakoplove potpuno je suludo". Ove tvrdnje, ističe Telegraph, nije bilo moguće odmah provjeriti.

KUD ĆE KLASNI SUSTAV, AKO NE U SVOJE PIJANO BARBARSTVO

ČISTKA OD VRHA NADOLJE Glava visi svima osim njemu: Putin ‘nogirao‘ već 4. generala! Mijenja ga notorni Nikoforov: ‘Poznat je po fijasku!‘ London smatra da zapovjedništvo Jevgenija Nikiforova Zapadnim vojnim okrugom neće poboljšati rusku situaciju u Lugansku Piše:T.Š.Objavljeno: 30. prosinac 2022. Kako navodi britanski The Telegraph, očekuje se da će Kremlj imenovati svog četvrtog zapovjednika Zapadnog vojnog okruga u Ukrajini od početka rata, objavila je britanska vojna obavještajna služba. General-pukovnik Jevgenij Nikiforov vjerojatno je, kako se navodi, usred procesa preuzimanja dužnosti nakon što je njegov prethodnik, general-pukovnik Sergej Kuzovljev, obnašao tu dužnost tek tri mjeseca. Kuzovljev je smijenjen nakon što nije uspio ruske postrojbe adekvatno pripremiti za obranu tijekom ukrajinske protuofenzive prema gradu Limanu u regiji Donjeck, kako procjenjuje ukrajinska obrambena obavještajna služba. No, britansko Ministarstvo obrane ocjenjuje da se ruska situacija na terenu vjerojatno neće poboljšati pod zapovjedništvom Nikiforova, koji je bio zadužen da nadgleda - pokazalo se neuspjeli - pokušaj Rusije da zauzme Kijev ranije ove godine, odnosno na samom početku invazije na Ukrajinu, koja je započela 24. veljače. "General-pukovnik Jevgenij Nikiforov vjerojatno je u procesu preuzimanja zapovjedništva ruskih snaga Zapadnog vojnog okruga u Ukrajini. On bi time postao najmanje četvrti zapovjednik ove formacije od početka invazije i zamijenio bi general-pukovnika Sergeja Kuzovljeva, koji je imenovan prije samo tri mjeseca", navelo je britansko ministarstvo u svojem dnevnom informativnom briefingu u petak. "Kao načelnik stožera ruskog Istočnog vojnog okruga tijekom prvih tjedana invazije, Nikiforov je bio snažno uključen u planiranje katastrofalnog pokušaja Istočnog vojnog okruga i zračno-desantnih snaga da napreduju prema Kijevu sa sjeverozapada, preko područja Černobila", dodali su. Zapadni vojni okrug, jedan od pet ruskih vojnih okruga, uključuje regije koje graniče s Ukrajinom, uključujući Belgorod i Briansk. Također pokriva i rusku Kalinjingradsku eksklavu. Šefa ruske vojske nazvali pe***om, u bunkeru kod Bahmuta odmah im osvanuo - Prigožin! KOLAPS DISCIPLINE I MORALA Ruski pijanci i kriminalci međusobno se ubijaju po fronti: ‘Ovo je Divlji zapad!‘ General-pukovnik Nikiforov također će imati zadatak obrane ruskih linija u i oko gradova Kremina i Svatove u Lugansku, koji oba imaju važnu stratešku vrijednost za Kijev i Moskvu. The Guardian je ranije prenio da je Nikiforov povezan sa zloglasnom plaćeničkom skupinom Wagner, pozivajući se na informacije ukrajinske obavještajne službe. ‘Važna operativna uloga‘ Vjeruje se da su ukrajinske snage svojim djelovanjima prisilile Rusiju da ojača položaje kod Kremine. Stavljanje Kremine natrag pod svoju kontrolu, kao i obližnjih Svatova, moglo bi pomoći ukrajinskoj vojsci u kreiranju ‘odskočne daske‘ za buduće napade na Donbas. Oslobađanje tih gradova omogućilo bi Ukrajini kontrolu nad glavnim prometnicama koje vode do industrijskih središta Sjeverodonjecka i Lisičanska. "Zapadni vojni okrug je trenutačno gotovo sigurno zadužen za držanje desnog boka Rusije, područje Luganske oblasti oko Kremine i Svatova", navelo je britansko Ministarstvo obrane. "Budući da bi obje strane vjerojatno mogle pokušati provesti ofenzivu u ovom sektoru, Nikiforov preuzima važnu operativnu ulogu u sukobu", zaključuje se.

PUTINOVA LISTA GESTAPOVSKOG HORORA

Procurile šokantne prakse ruskog Gestapa: ‘Pržili su ih strujom, čak i brusili zube! Životinje!‘ "Vi ste ukrajinski ološ i ne zaslužujete zahod! Obavi to kao pseto, što i jesi”, kazao je ruski vojnik zatočenoj ukrajinskoj učiteljici Piše:F.L.Objavljeno: 30. prosinac 2022. 18:07 <p>Ruski vojnik, ćelije za mučenje u Hersonu</p> Ruski vojnik, ćelije za mučenje u Herson Grad Herson pao je pod rusku okupaciju gotovo odmah nakon što je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu. Krajem rujna Rusija je formalno anektirala cijelu regiju Herson. No mjesec i pol kasnije, ruska vojska se povukla preko rijeke Dnjepar, a ukrajinske trupe oslobodile su glavni grad regije. Nezavisni ruski medij The Insider proveo je istraživanje među stanovnicima Hersona o tome što su doživjeli tijekom ruske okupacije. Krađe, mučenja, proizvoljna uhićenja, lista potpunog horora ide u nedogled. Olha Kuts je profesorica glazbe koja cijeli život živi u Hersonu. Kaže da su nakon dolaska Putinovih snaga "građani počeli izlaziti na masovne prosvjede, a ruski vojnici nisu razumjeli zašto nisu radosno dočekani". - Prosvjedi su trajali cijeli ožujak i travanj. Pokušavali smo im pokazati dokazati kako nitko od nas nije tražio da dođu ovamo - prisjeća se Olha. Ubrzo je od svojih susjeda počela slušati priče o lokalnim muškarcima koji su zatočeni, pretučeni i zatim odvedeni na nepoznata mjesta. Sada je sigurna da su Rusi “tražili ljude s crne liste” na kojima su bila imena lokalnih zastupnika, volontera i bivših djelatnika policije. U ljeto su ruski vojnici počeli postavljati punktove po gradu i zaustavljati ljude na ulicama kako bi provjerili sadržaj njihovih telefona. - Ako bi otkrili nešto sumnjivo, odveli bi osobu na ispitivanje, što je obično podrazumijevalo premlaćivanje i mučenje u podrumima - tvrdi Olha. Uoči Dana neovisnosti Ukrajine (24. kolovoza), Olha je primila poziv s bivšeg radnog mjesta. Pozivatelj ju je zamolio da se vrati na svoj posao u školi, što je ona odbila. Nekoliko dana kasnije, 15 muškaraca sa strojnicama upalo je u njenu kuću i otelo nju i njenog muža. Sljedećih 10 dana Olha je provela u zatočeništvu. Njen suprug pušten je nakon dva mjeseca. Prema riječima Olhe, nakon pritvaranja odmah je poslana na ispitivanje. Dok su je ispitivali, mogla je čuti muškarce u susjednim ćelijama, uključujući i njezina supruga, kako jauču od boli. “Mogla sam čuti neljudske vriskove svog muža pomiješane s vriscima drugih muškaraca - cviljeli od bola. - Držali su mi prodike, pa me poslali na ‘razmišljanje’ u ćeliju. Tamo me dočekao goli beton, prljavi zidovi, vlaga, hladnoća i dvije stolice - prisjetila se Olha. Mučenje elektroškovima Olha tvrdi da ruski otmičari zatvorenicima nisu dali da spavaju. Hranili su je hranom kojoj je istekao rok trajanja jednom dnevno i imala je samo 30-40 sekundi da je pojede. U početku je tri dana dobivala pola litre vode, a nakon toga su joj iz kupaonice počeli donositi vodu boje hrđe. Olha se također prisjetila kako je, kada je zamolila čuvara da je pusti na zahod, on odgovorio: “Vi ste ukrajinski ološ i ne zaslužujete to! Obavi to kao životinja, što i jesi” Na kraju je nekoliko dana morala obavljati nuždu u kutu ćelije, sve dok joj drugi čuvar nije dao kantu.

CRNA LISTA CRNIH NAMJERA

Putin neće čestitati Novu godinu Bidenu, Scholzu i Macronu: ‘Nemamo nikakvih kontakata s njima‘ S druge Putin neće strane, ruski predsjednik poslao je čestitke Xiju Jinpingu, Recepu Tayyipu Erdoganu, Silviju Berlusconiju... Piše:HinaObjavljeno: 30. prosinac 2022. 14:40 Ruski predsjednik Vladimir Putin neće čestitati Novu godinu američkom predsjedniku Joeu Bidenu, francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, objavio je u petak Kremlj. "Ti kolege ništa nam ne čestitaju. Zapravo, nemamo nikakvih kontakata s njima. I uzevši u obzir neprijateljske poteze koje stalno poduzimaju, predsjednik im neće čestitati", rekao je novinarima Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika. Putin je s druge strane poslao čestitke za Novu godinu na adrese više svjetskih čelnika bliskih Kremlju. Po popisu koji je u petak objavio njegov ured, to su kineski predsjednik Xi Jinping, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, sirijski predsjednik Bašar al-Asad, venezuelski predsjednik Nicolas Maduro i indijski premijer Narendra Modi. Čestitao je i Silviju Berlusconiju te bivšem njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu.

"PREMIJERU, HRVATSKE SU JASLICE NA BANIJI !"

LINIJA ŽIVOTA: Premijeru, hrvatske su jaslice na Baniji! 30. 12. 2022. 12:17Autor: Jelena Lovrić Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL, Nacional Andrej Plenković generalno ne razumije dubinu socijalne drame kroz koju ljudi u Hrvatskoj prolaze. Nedavno se potpuno odvojen od stvarnosti pohvalio da zahvaljujući mjerama njegove Vlade ‘većina naših građana nije ni svjesna krize u kojoj živi’. Čini se da sam nije svjestan krize u kojoj mu narod živi Svaki četvrti Hrvat dobio je ovoga Božića sasvim konkretan dar iz ruku skrbnog Andreja Plenkovića. Oko milijun ljudi primit će pomoć države. Potpuno nenajavljeno, premijer je uoči blagdana predstavio novi, više od 700 milijuna kuna težak paket pomoći najpotrebitijim skupinama – umirovljenicima, primateljima socijalne pomoći i dječjeg doplatka, a po dvije tisuće kuna prvi put ide i onima koji od potresa u Zagrebu i na Baniji žive po kontejnerima. Kuća i dalje nema, obnova je neshvatljivo spora pa imidž socijalno osjećajne vlasti premijer pokušava pokrpati financijskim darovnicama. Izjave da nije zadovoljan brzinom obnove, koje već neko vrijeme ponavlja, više nisu dovoljne. Zapravo djeluju iritantno. Jer nije posao premijera da javno kukumavči. Da priča o nezadovoljstvu, a ništa ne poduzima. U njegovim su rukama i škare i svila. Postpotresna obnova njegova je odgovornost. Andrej Plenković generalno ne razumije dubinu socijalne drame kroz koju ljudi u Hrvatskoj prolaze. Nedavno se potpuno odvojen od stvarnosti pohvalio da zahvaljujući mjerama njegove Vlade „većina naših građana nije ni svjesna krize u kojoj živi“. Čini se da sam nije svjestan krize u kojoj mu narod živi. Svoju navodno iznimnu senzibiliziranost za najugroženije premijer pokušava dokazivati i odnosom prema Ukrajini. Nepristajanje opozicije na njegovu, mimo Ustava skrojenu odluku o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, tumači kao izraz njihove bezosjećajnosti. Dok bi on trebao predstavljati živi primjer velike empatije. Premda njegova izjava o „win-win situaciji“ otkriva da mu je zapravo svejedno. Božićna podjela pomoći hrvatskoj sirotinji nije rezultat Plenkovićeva topla, prema financijski iscrpljenim ljudima meka srca, nego je prije svega određena činjenicom da su državne blagajne krcate. Za razliku od sve siromašnijih građana. Zahvaljujući inflaciji prihodi države preskočili su zacrtane visine pa premijer sada, sav sućutan, može dijeliti ono što je prethodno nekome uzeto. Sebe i korifeje svoje vlasti već je počastio novim, superluksuznim limuzinama. Od namjeravanog povećanja dužnosničkih plaća u posljednji trenutak je odustao. Državna kasa ugodno se popunjava i velikim priljevom sredstava iz europskih fondova. Dubravka šalje da nam se nađe za Božić, tako je objasnio recentno prispijeće oko 700 milijuna eura. Kao da je u Bruxellesu raskošno zbrinuta Šuica poslala Hrvatskoj svoj osobni poklon. Predsjednik Milanović posve je u pravu kad upozorava da Europa u velikoj mjeri troši fantomska sredstva. Da štampajući novac zapravo zadužuje buduće generacije. Teret svoje potrošnje pod firmom međugeneracijske solidarnosti potpuno neodgovorno prebacuje na djecu i unuke. Da ima barem zericu srca, premijer bi okrenuo nebo i zemlju da tisuće ljudi već treću zimu ne moraju provesti u ledenim kontejnerima. Da ima mrvicu odgovornosti prema vlastitoj funkciji, ne bi se mirio s kriminalnim nemarom svoje ekipe. Ne bi pristajao na to da sam funkcionira poput starog vergla koji ponavlja uvijek iste fraze o nestvarno sporoj obnovi. Ne bi dopustio da se u dvije godine na Baniji podigne samo šest zamjenskih kuća. Ne bi se, valjda, složio da se manjak u obnovi pokušava kompenzirati medijskom kampanjom. Umjesto kuća vlast proizvodi filmiće o obnovi. Broj iz državne blagajne financiranih video-uradaka o navodno fantastičnim postignućima u obnovi Banije već je mnogostruko veći od broja obnovljenih kuća. Plenkovića posebno neugodno muči činjenica da se Zoran Milanović, premda prilično indolentan premijer, u saniranju prirodnih katastrofa pokazao mnogo uspješnijim. Nakon velike poplave u Gunji 2014. u godinu dana obnovio je više od tisuću kuća, od čega ih je skoro tri stotine novoizgrađeno dok je ostatak ozbiljno rekonstruiran. Vrijeđanje stradalnika Da je premijer zaista posvećen brizi za ljude koji su u potresu sve izgubili, onda svojim šefovima za obnovu, ministru Paladini i državnom tajniku Središnjeg državnog ureda za obnovu Hanžeku, nikako ne bi dopuštao da svojim ispadima iritiraju i vrijeđaju stradalnike. Ne bi ministar koji ne uspijeva ubrzati obnovu šenlučio po nogometnim stadionima u Kataru. Ne bi se ovaj drugi beskrupulozno vozikao u dilerski bijesnom Audiju, sva novinarska propitivanja o raspolaganju državnim autom proglašavajući nedopustivim narušavanjem svog mira. Ne bi obojica Badnjak provela na šminkerskoj zagrebačkoj špici, a ne među onima kojima su dužni pomoći. Kao što ni premijer s cijelom svojom svitom ne bi na Božić otišao na Kaptol, nego bi bio na Baniji. Tamo su danas glavne hrvatske jaslice. Među kontejnerima, s onima koji se nemaju kamo skloniti. Da vlast Andreja Plenkovića zaista razumije bit Božića, da je čovječna kako se voli predstavljati, ne bi joj se nedavno dogodili ogorčeni prosvjedi roditelja djece s teškoćama u razvoju i invalidnih osoba, koji su revoltirani prijedlogom novog zakona poručili Vladi da je bešćutni gad. Ne bi se u dvadeset godina osobna invalidnina povećala tek za mizernih 750 kuna, i to samo onima s najvećim stupnjem invaliditeta. Ne bi novi zakon morali čekati petnaest godina. Ne bi se nekim kategorijama, primjerice, roditeljima njegovateljima, sada ukidalo pravo na osobnog asistenta. Dosta je diskriminacije, grmjeli su. Dosta im je toga da se civilne invalide, za razliku od onih vojnih koji uživaju veliku pomoć, ostavlja nezbrinute. Od Vlade traže mogućnost dostojanstvena života. Razumijevanje kakvo pokazuje stalnim povećavanjem veteranskih prava, proširenjem povlastica pripadnicima HVO-a i značajnim rastom proračuna za branitelje. Da vlast Andreja Plenkovića zaista razumije bit Božića, da je čovječna kako se voli predstavljati, ne bi joj se nedavno dogodili ogorčeni prosvjedi roditelja djece s teškoćama u razvoju i invalidnih osoba. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL Da se zaista brine o socijalnoj koheziji, kako sam sebi komplimentira, onda premijer Plenković ne bi pokazivao tako hladan i grub odnos prema ljudima koji bez tuđe pomoći ne mogu živjeti ni funkcionirati. Onda ne bi preko svog ministra zatvorio Vladina vrata za prosvjednike. Umjesto da primi majke i djecu koji se na Markovom trgu sudaraju s policijskim ogradama, nadležni ministar je u vrijeme prosvjeda sastančio s nekim svojim udrugama. Čak je pred kamere doveo izvjesnu članicu HDZ-a koja će žestoko napasti roditelje prosvjednike jer su s djecom na hladnom, što je za nju izraz nebrige, dok su ona i njeno dijete u toplom, u ugodnom ćaskanju s ministrom. Da ima ljudskosti, premijer ne bi odbio zahtjev da se roditeljima odgajateljima nakon smrti djeteta osigura nekakav period prilagođavanja, da ne moraju istoga trena na burzu rada. Ali vlast koja čak i za svoje u lopovluku uhvaćene pripadnike osigurava režim 6+6, pola godine s punom i još toliko s pola plaće, ostaje srca kamenoga. Bešćutni premijer Tvrd gard prema nevoljnicima nije joj se slučajno dogodio. U godini koja istječe vlast je svoj ciničan i surov odnos prema ljudima demonstrirala u više navrata. Predsjednik Milanović izgovorio je strašne, nepodnošljivo gnjusne rečenice o stradanju obitelji Zec. O likvidaciji male Aleksandre i umorstvu njenih roditelja. „Dobili su odštetu, što još treba“, odvratno se šef države izbečio pred novinarima, kao da se isplaćenim parama, pravom crkavicom za Hrvatsku, strašan zločin – do dana današnjeg nekažnjen – može poništiti i otplatiti. Premjer Plenković sličnu je bešćutnost pokazao prema sudbini afganistanske djevojčice Madine Hussiny, koju je hrvatska policija brutalnim postupanjem gurnula u smrt pod tračnicama teretnog vlaka kod Šida. Umjesto pokretanja istrage njegova Vlada pokrenula je masivan postupak zataškavanja, u kojem je sudjelovao niz institucija hrvatske države, od Državnog odvjetništva do Ustavnog suda. Sve dok Europski sud za ljudska prava nije presudio da je Hrvatska u tom slučaju prekršila niz odredbi međunarodne konvencije o pravu na život. Potpunu neosjetljivost hrvatska država pokazala je i u slučaju Čavajda. Jednu ženu s teškom, galopirajućom malformacijom ploda izložila je nizu zastrašujućih maltretiranja. Zakonom garantiranu medicinsku pomoć u Hrvatskoj nije mogla dobiti. Ministar je njenim osobnim podacima javno manipulirao, insinuirajući moralnu, možda i krivičnu problematičnost njenog zahtjeva da joj se omogući abortus. Bestidno je lagao pokušavajući je difamirati, za što se nikada nije smatrao potrebnim ispričati. Uzalud su pravni stručnjaci upozoravali da praktično gazi Ustav i zakone. Ni masovni prosvjedi u više hrvatskih gradova protiv klerikalizacije zdravstva nisu pomogli. Nitko iz vrha vlasti ni da bi trznuo. Ni predsjednik ni premijer. Valjda uvjereni da zbog zlostavljanja jedne žene od strane države nema r Sličan se frapantan manjak empatije ponovio i u slučaju Matijanić. Hrvatska se pokazala prilično ravnodušnom prema činjenici da se broj žrtava u epidemiji covida popeo među najviše u svijetu. Preko velikog je pomora državna vrhuška prešla šutke, bez nekog posebnog spomena, bez komemoracije, bez dana žalosti. Beskrupuloznost je pokazala i kada je sama sebi i svojima osigurala privilegirano cijepljenje. Kao i onda kada je zaključila da za dvadesetak smrti u staračkom domu u Splitu nema krivaca. Ali iza novinara Vladimira Matijanića ostale su snimke, potresan dokument o njegovom umiranju, što se teško može ignorirati. Snimke doktora koji se s teško bolesnim nemarno loptaju. Zdravstvenog sustava koji je zakazao. Države koja mu odbija pomoći. Ministar Beroš svejedno tvrdi da u njegovom slučaju stručnih propusta nije bilo. Sve se, kaže, odvijalo po pravilima službe. Čak pokušava insinuirati da je pokojnik svoju smrt sam skrivio. Premijer se ne oglašava. Matijanićeva ga sudbina ne dira. Kao što ga ne diraju ni smrti svih onih koje je zbog insuficijencije države i hrvatskog zdravstva covid pokosio. Vlast u Hrvatskoj ne dijeli život s narodom, tek povremeno, prigodno, pokušava glumiti zainteresiranost i ljudsku povezanost. Manekeni humanosti i altruizma. Ne vjeruj im ni kad darove nose! Sve što poklone, ljudima su iz usta oteli! Vlast gladna vlasti Trebamo ići u smjeru većih ustavnih ovlasti Vlade u području vanjske politike – otkrio je mokre snove svoga šefa, premijera Plenkovića, ino-ministar Gordan Grlić Radman, odgovarajući u jednom intervjuu na pitanje o nikad gorim, na Ukrajini do potpunog pucanja dovedenim odnosima između predsjednika Republike i Vlade. Što Andrej Plenković pomisli i poželi, ali oklijeva ili se ne usudi javno artikulirati, njegov će karikaturalni ministar javno lanuti. Vlada je šefa države izostavila iz procesa donošenja odluke o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Premijer i njegova svita sada tvrde da je Zoran Milanović preskočen jer su njegove izjave o ruskoj invaziji na Ukrajinu implicirale negativan stav. Zašto bismo tražili njegovu suglasnost kada smo znali da će biti protiv – ukratko objašnjavaju. Možda zato što Ustav tako određuje. Svoje preskakanje ustavne norme o suradnji predsjednika države i Vlade u vođenju vanjske politike rado bi – otkrivaju – pretvorili u konstantu. Umjesto da se sami usklade s Ustavom, oni bi Ustav prilagodili svojoj volji za još većom, apsolutnom vlasti. Njihove izjave samo potvrđuju da je pokušaj prikupljanja dvotrećinske većine u Saboru na pitanju Ukrajine bio tek trening za promjenu Ustava kojom bi se utjecaj šefa države potpuno skresao, a ingerencije Vlade dodatno nabildale. Ni uvježbavanje scenarija Milanovićeva opoziva ne treba isključiti

"NAŠI SU UDARCI IZLOŽENI NA SAJMU TAŠTINE¨"

pr PIŠE INOSLAV BEŠKER Tko je najveći narcis u 2022.: Meghan je u velikom stilu pretekla Muska... A tko bi ‘slavio‘ u ogledu Milanović - Plenković? Iza svakog narcisa stoje oni koji ga razglašuju: mi novinari. Čim se netko razglasi, snimamo kao mahniti i mlatimo po tipko Objavljeno: 30. prosinac 2022. 10:31 F Vojvotkinja Meghan Markle je u velikom stilu u finišu pretekla Donalda Trumpa, Kanyea Westa, te veličanstvenog Elona Muska u bitci za titulu najvećeg narcista u 2022, ako je vjerovati Joani Weiss. Analizu te svoje stalne vanjske suradnice objavio je Politico, Springerovo glasilo sa četiri utjecajna izdanja: američkim i evropskim, u tisku i u Mreži. Izbor Joane Weiss je, očito, sužen na anglofonu Sjevernu Ameriku, ali ona je - dok zapadnim dijelom Interneta imperijalno dominira anglosaksonski svijet, posredno diktirajući likove i teme i glasilima na nacionalnim jezicima - vodeća estradna pozornica. Šteta je što u Evropskoj uniji ne postoje nacionalna, pa makroregionalna izlučna natjecanja među narcistima, barem u politici. Bilo bi možda zanimljivo i poučno vidjeti tko bi prevladao u nacionalnoj osmini finala između Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića ili bi ih pregazio Modni Mačak, tko u južnoevropskom četvrtfinalu kad bi se uključili borci kalibra Viktora Orbána ili Mattea Salvinija ili Christiana Ronalda, tko u evropskom polufinalu, a tko u svjetskom finalu: bi li gospođa Markle-MountbattenWindsor opstala na tronu narcizma, s kojega bombardira prijestolje svekra Charlesa III? Moglo bi se reći da je narcizam, u podnošljivoj količini, neodvojiv od nagona za samoodržanjem, jer može ojačati samopoštovanje. Ta tko bi mnoge javne funkcije, počev od estradnih, pa uključujući i novinarske, obavljao bez naglašenijeg narcizma? Ako ne baš narcizam, a ono je makar narcisoidnost nužna gotovo svakome tko se danomice izlaže javnosti: kako bez toga pomisliti da je drugima zanimljivo ono što imaš reći ili primijetiti, propovijedati ili kritizirati? Naši su uradci izloženi na sajmu taštine. Kad se pretjera, učinak postaje obrnut, poput stražnjice Kim Kardashian - u jednom trenutku dojadi i Bogu i Vragu. Upravo to je bila tema analize Joane Weiss: tko je od navedenih likova u većoj mjeri dozvijezdio publici i ponukao je na ravnodušnost, najgoru kaznu koju je moguće izreći narcistima. I sama Weiss priznaje da je Meghaninu sagu (muž je tu samo zavisna varijabla, očito) pratila sa simpatijama negdje do petog nastavka na Netflixu, dok joj nije ne samo dodijala, nego i izazvala antipatiju Oko 10.000 korisnika zbog tehničkih problema nije moglo pristupiti Twitteru ‘HARRY & MEGHAN‘ Meghan ponovno na meti kritika zbog kontroverznog dokumentarca: ‘Ona je narcis, ego treba imati svoje granice‘ PROMO Ne treba se onda vjerojatno čuditi onima koji su uzeli u obranu odmetnutu vojvotkinju. Čudim se rezonu zbog koje je brane: većina ražešćenih se zgraža što napadaju crnkinju. Dakle, kome se ne sviđa Meghanina manira - automatski je rasist, nekmoli osoba kojoj je i prezime Weiss. Zadnji atribut koji mi padne na pamet kad vidim tu britansku kraljevsku snahu bio bi: "crnkinja". Nije mi to prva asocijacija ni kad vidim Whoopi Goldberg. Prva asocijacija mi je, u oba slučaja: glumica. Samo što mi je Goldberg obično uvjerljivija. Dok ne počne valjati o holokaustu. Da sam se ja sjetio pisati o američkim narcistima koji proizvode globalno stanje (možda je tipfeler), ove bi godine Musk za dlaku nadbio Trumpa. Piše Telegramov dopisnik iz Amerike Đivo Đurović: "Kaos koji je nepotrebno stvorio na toj društvenoj mreži [Twitteru] otkrio je svijetu kakav je Musk menadžer: nezreo, lakovjeran, naprasan, osvetoljubiv, naivan. Sve to, još i gore, očito vrijedi za njega kao čovjeka. Najporazniji je zapravo uvid da Musk nije nikakav menadžer: on ne upravlja firmom, nego svojim egom; ne rješava poslovne nego privatne probleme; ne promovira proizvod nego ljude koji mu podilaze." Krizu - i Twittera, i Tesle, i Muskova imidža - stvorila je njegova odluka da golemi kredit za kupnju Twittera otplaćuje iz predviđenih Twitterovih prihoda. Genijalac otkrio menadžerski kredit, trideset godina nakon nama poznatih "investitora". Pa je survao vrijednost Tesline dionice sa 400 na 109 dolara i prepolovio svoje bogatstvo, još u prvoj polovici godine najveće na svijetu. Tko je stvorio Muska? Najprije on sam, to mu treba priznati. Ali iza svakog narcista stoje oni koji ga razglašuju: mi novinari. Čim se netko razglasi, trčimo za njim kao čopor pasa za kujom koja se tjera, plazimo jezičine, snimamo kao mahniti i mlatimo po tipkovnicima. Samoubojstvenim samoprijegorom lovimo klikove opetujući bez prestanka peane o ljudima koji - baš poput Muska - promiču tvrdnju da je novinarstvo crklo sa XX stoljećem, da ga je tehnologija učinila nepotrebnim u digitalno doba, kada svatko može objavljivati na Internetu. Musku je sloboda govora isto što i sloboda laži. Otjerao je s Twittera moderatore, vratio notornog lašca Trumpa, zatvorio profile novinarima koji ga kritiziraju, jer može - za razliku od plačiprinceze Markle. Ispostavlja se da tek sadašnja informatizacija - koja je vijestima, umjesto dotadašnjih puteljaka sa zavijucima, otvorila superbrze autoceste - dokazuje koliko je nužan profesionalan, istinoljubiv novinarski zanat. Nevolja je što i mi novinari zaboravljamo na to, trčeći za modama i za narcistima poput stoke u stampedu. Kad bismo barem ponekad odlučili decentno prešućivati poneku sebeljubivu razgalamljenu budaletinu…

KRUPNI KAPITAL SVE SE VIŠE PROFILIRA U KLASIČNI FAŠIZAM DILJEM GLOBUSA

ZAZOR SA SVIH STRANA Netanyahu se vraća s ekstremno desnom vladom: ‘Zabrinuti su i SAD i policija i sigurnosne službe‘ Benjamin Netanyahu danas se vraća na vlast predstavljajući svoju ekstremno desnu vladu parlamentu, na koju s oprezom gleda i SAD Piše:HinaObjavljeno: 29. prosinac 2022. 09:34 Nakon što je kratko bio u oporbi, Benjamin Netanyahu u četvrtak se vraća na vlast u Izraelu i predvodit će prema analitičarima najdesniju vladu u povijesti zemlje. Visoki sigurnosni dužnosnici i policajci već su izrazili zabrinutost zbog njezina smjera, kao i Palestinci. "Za Netanyahuove partnere to postaje vlada iz snova", rekao je za AFP Yohanan Plesner, predsjednik think-tank Instituta za demokraciju Izraela. "A san jedne strane je noćna mora druge", rekao je Plesner i dodao da se očekuje da će "ova vlada povesti zemlju potpuno novom putanjom". Netanyahu (73), koji se na sudu bori protiv optužbi za korupciju, već je bio premijer najdulje u izraelskoj povijesti, uključujući rekordnih 12 godina mandata od 2009. do 2021. i trogodišnji period u kasnim 90-ima. U proljeće 2021. s vlasti ga je zbacila šarolika koalicija ljevičara, centrista i arapskih stranaka na čelu s Naftalijem Bennettom i bivšim voditeljem televizijskih vijesti Yairom Lapidom. No, nije mu trebalo dugo da se vrati. Netanyahu predstavlja svoju novu vladu izraelskom parlamentu na glasanju o povjerenju u 10 sati. SAD upozorava: ‘Ni ne pokušavajte...‘ Nakon izbora 1. studenoga, Netanyahu je ušao u pregovore s ultraortodoksnim i ekstremno desničarskim strankama, među kojima su koalicija Religioznog cionizma Bezalela Smotricha i stranka Židovska snaga Itamara Ben Gvira. Obojica imaju povijest zapaljivih izjava o Palestincima. Oni će sada preuzeti odgovornost za izraelsku politiku naseljavanja na Zapadnoj obali i za izraelsku policiju koja djeluje na području koje je Izrael okupirao od 1967. I prije nego što je nova vlada prisegnula, većinske stranke već su usvojile zakone koji bi omogućili Aryehu Deriju, ključnom savezniku iz ultraortodoksne stranke Shas, da bude ministar unatoč prethodnom priznanju krivnje za porezne prekršaje. Izglasali su i proširenje ovlasti ministra nacionalne sigurnosti, portfelj koji će biti predan Ben Gviru, koji će imati ovlasti nad policijom. To se dogodilo unatoč upozorenju glavne državne odvjetnice Gali Baharav-Miare protiv "politizacije policije".

UKRAJINA DANAS

UŽIVO: RAT U UKRAJINI Eksplozije diljem Ukrajine, ima žrtava: ‘Ovo je veliki napad s avionima i brodovima, lansirali su više od 120 projektila‘ Ključne događaje 309. dana rata u Ukrajini pratimo uživo Piše:L.G.Objavljeno: 29. prosinac 2022. 07: Ključni događaji dana - Eksplozije u Kijevu, Mikolajivu, Odesi... - Troje ozlijeđenih u Kijevu, među njima djevojčica (14) - Lavrov: Prekinut ćemo opskrbne pravce ukrajinske vojske, ciljamo na mostove, pruge i tunele - Sirene za zračnu uzbunu oglasile se diljem Ukrajine, Rusi opet napali projektilima - Lavrov odbacio ‘formulu mira‘ Zelenskog Ruski mediji: Ukrajinska raketa pala na teritorij Bjelorusije Ruska agencija Tass tvrdi da je ukrajinski projektil S-300 iz sustava protuzračne obrane navodno pao na teritorij Bjelorusije. Bjeloruska telegrafska agencija također je spomenula navodni pad projektila, ali se u izvješću dodaje da nije bilo žrtava. Ukrajinci: Uništili smo 54 ruske krstareće rakete od njih 69 lansiranih Ukrajinske zračne snage priopćile su da su u četvrtak ujutro oborile 54 ruske krstareće rakete od njih 69 lansiranih u Ukrajinu. "Ruski okupatori nastavljaju teror nad civilima Ukrajine napadajući objekte ključne infrastrukture naše zemlje. Dana 29. prosinca neprijatelj je izveo još jedno masovno granatiranje Ukrajine raketama i kamikaza dronovima", navelo je zapovjedništvo zračnih snaga u objavi na Facebooku, kako prenosi The Guardian. Ukrajinske snage tvrde da je tijekom noći uništeno 11 dronova Shahed, koji su lansirani iz istočnog smjera. Navodi se da je u 5 sati ujutro "neprijatelj napao Ukrajinu zračnim projektilima s krilcima iz strateških bombardera s područja Volgodonska, Rostovske oblasti i sjevernog područja Kaspijskog jezera, kao i raketama s krilcima s brodova u Crnom moru". Ukupno su, prema preliminarnim podacima, okupacijske snage upotrijebile 69 projektila. Snagama i sredstvima zračnih snaga, u suradnji s ostalim sastavnicama obrambenih snaga Ukrajine, uništene su 54 neprijateljske krilate rakete. Na društvenim mrežama objavljene su snimke srušenih kuća u Kijevu kao posljedica raketnih napada koje je Rusija pokrenula u četvrtak ujutro

TUTTO È SOGGETTO A CAMBIAMENTO. ECCEZIONE PER LO SFRUTTAMENTO UMANO. GLI DEI LO TENGONO SPOSATI

ERDOGAN UČVRŠČUJE ZIDINE SVOJE TIRANIJE

PREDIZBORNI POTEZ Erdogan ukinuo dobnu granicu za odlazak u mirovinu, više od dva milijuna ljudi dobilo pravo da odmah prestane s radom Dob za umirovljenje ranije je iznosila 58 godina za žene i 60 za muškarce Piše:HinaObjavljeno: 28. prosinac 2022. 22:13 Turski predsjednik Tayyip Erdogan je u srijedu, manje od šest mjeseci prije izbora, ukinuo dobnu granicu za odlazak u mirovinu, što je omogućilo da se više od 2 milijuna radnika odmah umirovi. Predsjednik je to objavio tijekom konferencije za medije na temu tog popularnog poteza. Erdoganova vladajuća stranka AK prošli je tjedan značajno povisila minimalnu plaću u sklopu pokušaja vraćanja potpore izgubljene inflacijom, padom lire i naglim padom životnog standarda. Švedski vrhovni sud zaustavio izručenje turskog novinara Erdoganovoj vlasti MASOVNI SKUP Tisuće Turaka prosvjedovalo protiv presude istanbulskom gradonačelniku Ekremu. Dob za umirovljenje ranije je iznosila 58 godina za žene i 60 za muškarce. Još se ne zna koliko će novi sustav koštati, a Erdogan je objavio da 2,25 milijuna ljudi ima pravo na trenutnu mirovinu. U Turskoj trenutno ima 13,9 milijuna umirovljenika. Radničke grupacije prosvjeduju protiv uvjeta minimalne dobi već nekoliko godina, tražeći da se umjesto toga od radnika traži da odradi obvezni broj radnih dana. Smatra se da će ovaj potez pomoći Erdoganu prije ključnih izbora u lipnju.

NOĆ NAD KOSOVOM

NOĆNI SASTANAK Vučić satima ‘pregovarao‘ s kosovskim Srbima pa objavio: ‘Sutra kreće uklanjanje barikada‘ Imamo pismena jamstva da se neće kazneno goniti ljudi koji su bili na barikadama, rekao je ranije večeras Vučić Piše:A.Vl., HinaObjavljeno: 28. prosinac 2022. 22:22 NOVO 23:50 Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je u kasnim večernjim satima, nakon razgovora s predstavnicima Srba s Kosova, izjavio da sutra kreće uklanjanje barikada. "Od sutra prije podne kreće uklanjanje barikada, ali to ne može biti gotovo za dva sata. Teško je reći hoće li biti uklonjene za 24 ili 48 sati, ali barikade će biti uklonjene, no nepovjerenje ostaje", poručio je Vučić. "Moramo razgovarati i pokušati vratiti povjerenje. Ovo je bio dosad najorganiziraniji otpor srpskog naroda", rekao je Vučić. Rekao je da su razgovori bili teški, ali da su bili vrlo iskreni. Poručio je Srbima da će i on i država uvijek biti uz njih. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pozvao je etničke Srbe na Kosovu da prekinu prosvjede protiv vlade u Prištini, uvjeravajući ih da će biti izuzeti od kaznenog progona, objavio je u srijedu srbijanski dužnosnik. Vučić se večeras zaputio prema granici Srbije i Kosova, gdje se sastao s predstavnicima kosovskih Srba. Helikopterom je sletio u Rašku te po dolasku izjavio da je dao sve od sebe da pomogne Srbiji i da će prihvatiti svaku njihovu odluku. - Pred nama je duga i teška noć, rekao je uoči sastanka u Raškoj. Oglasio se i preko Instagrama. - Čiste savjesti i obraza, idem razgovarati sa Srbima na Kosovu, uvjeren da je danas dobar dan za Srbiju, da smo sačuvali mir i dobili jamstva za sigurnost i opstanak Srba. Kakva god odluka našeg naroda bude bila, prihvatit ću je. Čuvat ćemo srpsko jedinstvo, poručio je uoči sastanka Aleksandar Vučić. Tijekom sastanka Vučić je izvijestio da je dobio poruku da je bivši srpski policajac Dejan Pantić, čije je uhićenje pojačalo napetosti između Prištine i Beograda, pušten iz zatvora i da je stigao kući u Kosovsku Mitrovicu. Prema ranijim najavama, trebao bi biti u kućnom pritvoru. - To je značajna simbolična pobjeda, ali imamo pismena jamstva da se neće kazneno goniti ljudi koji su bili na barikadama, rekao je Vučić. Istaknuo je da prvi put u službenoj izjavi KFOR-a ima poseban dokument koji daje pravo i Srbiji i kosovskim Srbima ali i nameće obavezu KFOR-u da ne dopusti ulazak kosovskim snagama na sjever

CRNI FEUDALNI MRAK PONOVNO SE SPUŠTA NAD PLANETOM

NAKON TALIBANSKE ZABRANE Humanitarne udruge napuštaju Afganistan: ‘Ne možemo raditi bez ženskog osoblja‘ Bez ženskog osoblja ne možemo učinkovito doprijeti do djece, žena i muškaraca, poručile su u zajedničkoj izjavi Piše:Snježana PavićObjavljeno: 28. prosinac 2022. 23:06 &l Više velikih međunarodnih humanitarnih udruga objavilo je da privremeno obustavlja rad u Afganistanu, nakon što su talibani zabranili ženama da rade za njih, javlja CNN. Talibanske vlasti u subotu su naredile svim lokalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama da svojim zaposlenicama zabrane dolazak na posao. Tko to ne bude poštivao, izgubit će licencu, upozorilo je Ministarstvo gospodarstva u pismu nevladinim organizacijama. Razlog za takvu odluku je to što je u posljednje vrijeme bilo "ozbiljnih pritužbi u vezi s nepoštivanjem islamskog hidžaba iopisa Islamskog Emirata", navele su talibanske vlasti u pismu. Zbog striktnih talibanskih propisa, muškarci ionako ne mogu obavljati humanitarni posao pomaganja ženama i djeci. "Bez ženskog osoblja ne možemo učinkovito doprijeti do djece, žena i muškaraca koji očajnički trebaju našu pomoć", poručile su u zajedničkoj izjavi udruge ‘Spasimo djecu‘ (‘Save the Children‘), ‘Norveško vijeće za izbjeglice‘ i ‘CARE International‘. Udruge su objavile da obustavljaju rad dok se "ne razjasni ta najava". David Wright, operativni direktor organizacije Save the Children International, rekao je za CNN da sada ne mogu doprijeti do desetaka tisuća ranjivih majki i djece diljem zemlje. S njima mogu raditi samo žene. Udruga International Rescue Committee objavila je da je među više od 8000 ljudi koje zapošljavaju u Afganistanu, više od 3000 žena. "Ako nam nije dopušteno zapošljavati žene, ne možemo pomagati onima kojima je pomoć potrebna", požalili su se. Udruga ‘Islamic Relief‘ objavila je da su prisiljeni "privremeno obustaviti aktivnosti koje se ne odnose na spašavanje života u Afganis Malo prije toga, 21. prosinca, talibanska vlast zabranila je sveučilišno obrazovanje za žene u cijeloj zemlji, u nizu mjera kojima brutalno guše slobode afganistanskih žena otkako su preuzeli vlast u kolovozu 2021. Na konferenciji za novinare koju je prenosila televizija, talibanski ministar visokog obrazovanja rekao je da su ženama zabranili pristup sveučilištima jer nisu poštovale islamska pravila odijevanja i druge "islamske vrijednosti"; među ostalim, problem je što studentice putuju bez muškog skrbnika. U ožujku je djevojkama zabranjen povratak u srednje škole.

" ĐAVAO NA PUTINOVOM RAMENU" STIŽE KANIBAL

NAJVEĆI JASTREB Svi pričaju o Prigožinu i Kadirovu, ali ovo je najopasniji čovjek u Rusiji: Zovu ga ‘đavlom na Putinovu ramenu‘ Pobijedi li Patrušev u unutarnjoj borbi za prevlast u Rusiji, rat bi se samo pogoršao, procjenjuju britanski analitičari Piše:Antonija HandabakaObjavljeno: 28. prosinac 2022. 23:22 Nikolaj Patrušev mogao bi za Ruse voditi pregovore o kraju rata u Ukrajini, kada i ako ih bude, spekuliraju engleski izvori. Britanski Telegraph pitao je stručnjake koga treba držati na oku iduće godine, a izbor je pao na predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti kojeg neki nazivaju "đavlom na ramenu Vladimira Putina". Upravo je Patrušev 21. veljače prošle godine, samo par dana prije početka invazije, na sastanku s ruskim predsjednikom koji je prenosila ruska televizija, Putinu savjetovao izravne pregovore s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, podsjeća Telegraph. A dok se glasine množe da bi Putin zbog propale invazije na Ukrajinu mogao izgubiti vlast, nagađa se i da bi njegovo mjesto mogao popuniti 71-godišnji general. Čak je i sir Richard Dearlove, bivši šef britanske kontraobavještajne službe, izjavio da će Putin do kraja godine biti interniran u sanatorij. Za razliku od drugih članova Putinova najužeg kruga, Patrušev nije blizak prijatelj, niti s ruskim predsjednikom igra hokej. Dvojica muškaraca znaju se iz vremena obavještajne službe FSB-a, na čijem je čelu Patrušev bio od 1999. do 2008. godine. Patrušev je držao pet pozicija na kojima je prije njega bio aktualni ruski predsjednik. Britanci podsjećaju da je britanska vlada 2016. godine zaključila da su operaciju ruskih agenata u kojoj je 2006. godine otrovan prebjeg Aleksandar Litvinenko odobrili Putin i Patrušev. Patrušev je bio u blizini i kod udara koji su uslijedili, primjerice na Krimu 2014. i onog (neuspješnog) u Crnoj Gori 2016. godine. Međutim, zapadne analitičare brine Patrušev fanatizam. Stručnjak za rusku politiku Mark Galeotti opisao ga je kao najopasnijeg čovjeka u Rusiji, "đavla na Putinovu ramenu". Patrušev godinama gura narativ da je Rusija u egzistencijalnom sukobu s Amerikom, a među teorijama urota koje promiče su i one da Sjedinjene Države vode politiku kontrole stanovništva poznatu pod nazivom "zlatna milijarda", da kradu organe ukrajinske siročadi, te da pokušavaju uzeti Sibir. RAT U RUSIJI VEĆ TINJA Svi Putinovi neprijatelji koji će mu, možda, doći glave: ‘Ovaj potez bio je prva naznaka urušavanja sustava‘ BORBA ZA MOĆ Tko će biti Putin poslije Putina? Radikali ga ismijavaju, oporba tvrdi: ‘Stiže kanibal!‘ Kada se govorilo o pregovorima s Amerikom prije početka invazije, Patrušev je zaključio da će "pregovori propasti". Od početka rata Patrušev se uz Ramzana Kadirova, čečenskog vođe odanog Putinu, i Jevgenija Prigožina, šefa plaćenika, tzv. ‘wagnerovaca‘, pokazao kao najveći "jastreb" u ratu protiv Ukrajine. Šansa da naslijedi Putina temelji se na dva elementa. Naime, trenutno se čini da bi Putina najprije mogli srušiti tvrdi nacionalisti zbog loših rezultata u ratu. Drugo, s obzirom da je dio KBG-ova klana na čelu Rusije, Patrušev zna kako okrenuti kremaljske političke vode na svoj mlin, za razliku od druge dvojice koji su glasni autsajderi uličnog tipa. Pobijedi li on u takvoj unutarnjoj borbi za prevlast, rat bi se samo pogoršao, procjenjuju britanski analitičari. On je, upozorava Telegraph, pozivao na upotrebu nuklearnog oružja. Traži širenje opsega mobilizacije i kaže kako rat ne smije završiti dok ukrajinski nacizam ne bude "sto posto iskorijenjen".

NAKON MOLOŠEVIĆA, KILOŠEVIĆ

PUHANJE U RATNE TRUBE Vučićeva repriza kninskih balvana dio je Putinova morbidnog plana: Rusi hoće balkanski front, a Srbi im daju na volej Moskva svakako želi, uz sve probleme koje ima u Ukrajini, ispustiti još jedan adut kojim može izazvati destabilizaciju ne samo Balkana nego i Europe Piše:Vlado VurušićObjavljeno: 28. prosinac 2022. 19:03 Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, u ova prednovogodišnja praznična vremena, nastavlja s prenemaganjem i stvaranjem "predratne " atmosfere straha i panike. Usred noći, kako bi efekt bio dojmljiviji i dramatičniji, posjetio je kasarne na jugu Srbije, prema Kosovu. Podsjetimo, podigao je bojevu gotovost vojske i policije do nivoa " uporabe oružja", (ruski i srpski mediji javili su da je bojevu gotovost podiglo i Kosovo, ali tamošnji ministra unutranjih poslova Xhelal Svecla je to opovrgnuo, jer iskreno to ne bi mogli ni napraviti bez odobrenja KFOR-a i ambasada, kao ni provesti "prijetnju" Albina Kurtija da će kosovske snage same " deblokirati barikade"). Srbi sa sjevera Kosova po već oprobanom receptu, iz 90-ih, i po direktivi Beograda, podižu barikade, a njegovi mediji u Srbiji pušu u ratne trube. Srbijanski povjesničar i analitičar Milivoj Bešlin, za beogradski Danas kaže kako su vatre koje se pale na sjeveru Kosova "dinamit pod balkansko bure baruta". - Svi oni koji prave reprizu kninskih balvana, a znamo da su 1991. bili navođeni iz Beograda, ponovo stvaraju atmosferu sukoba i guraju čitavu regiju u rizik i neizvjesnost – kaže Bešlin. On nadalje navodi kakva je u svemu pozicija Rusije i koliko je Vučić uvučen u rusko poderivanje Balkana. Bešlin smatra kako je ključni cilj "održavanje stanja zamrznutog konflikta na Kosovu " za koji tvrdi da je u "prvorazrednom ruskom interesu", kako bi se taj sukob, "po želji režima u Kremlju, odmrznuo i otvorio balkanski front kao Putinova rezervna opcija u trenutku kada ima velikih problema u Ukrajini". Ruski proxy rat - Balkanski front Putinu je neophodan kako bi zamaskirao ruski poraz u Ukrajina, kaže Bešlin. On smatra kako bi Putin Srbiju mogao iskoristiti da zakuha situaciju na Balkanu tuđim, odnosno srpskim rukama, kako kaže "ruski proxy rat na Balkanu". Za njega to bi Srbiju odvelo u katastrofu "koja još nije oružana, ali ni ona nije isključena" – zaključuje Bešlin. Iz Moskve stalno poručuju da "neće ostaviti Srbiju na cjedilu kada je u pitanju Kosovo". Glasnogovornica ruskog ministara vanjskih poslova Marija Zaharova porućila je da "potezi Prištine mogu izazvati veliki ratni sukob " te da EU i NATO i tamo raspoređene međunarodne snage, "ništa ne čine da spriječe sukob i progone Srba". Rusija svakako želi, uz sve probleme koje ima u Ukrajini, ispustiti još jedan adut kojim može izazvati destabilizaciju ne samo Balkana nego i Europe. Vučić joj tu stalno "daje na volej". Zastupnik oporbenog pokreta Ne davimo Beograd Radomir Lazović smatra da se manipulira životima Srba na Kosovu

KOLEKTIVNA PHIHOZA

Rusima sve teže pada rat, tržište antidepresiva divlja, ljudi počeli posezati za očajnim mjerama! Rat u Ukrajini i "djelomična mobilizacija" pogoršali su nadolazeću krizu mentalnog zdravlja Piše:Tomislav ŠoštarićObjavljeno: 28. prosinac 2022. 15:01 Od početka ruske invazije punog opsega na Ukrajinu, iz Rusije su preko neovisnih medija i drugih internetskih kanala dolazile različite informacije o tome kako Rusi doživljavaju i proživljavaju novu stvarnost života zemlje koja je u ratu i koja se našla pod zapadnim sankcijama bez presedana. Nakon što je Kremlj vlastitim akcijama, a potom i novim okolnostima na globalnom energetskom tržištu uspio dobrim dijelom, barem za sada, ublažiti udar na rusku ekonomiju i nakon proturatnih prosvjeda koji su ugušeni represijom, a potom i zakonom koji kriminalizira ‘diskreditiranje‘ ruske vojske te tzv. širenje lažnih informacija o ‘specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini, društvena situacija se u Rusiji više-manje stabilizirala. Tijekom ljeta, rat je bio daleko od ruskih gradova i građana, koji su uživali u prešutnom sporazumu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, na temelju kojeg on već dva desetljeća vlada zemljom, a koji bi otprilike glasio: Vi se ne petljajte u politiku pa vas vlast vas neće dirati, a zauzvrat će osigurati i kakvu-takvu gospodarsku stabiln No, mnogi su zapadni i ruski neovisni analitičari upozoravali da će s približavanjem jeseni kopniti ljetni optimizam te će se Rusi s približavanjem zime ipak morati suočiti s novom realnošću - općedruštvenom, političkom i ekonomskom - koju je oblikovao Putinov rat protiv Ukrajine. Do toga je, zapravo, došlo i prije početka zime, točnije s proglašavanjem "djelomične mobilizacije" ove jeseni, nakon čega su, prema nekim procjenama, stotine tisuća Rusa sposobnih za služenje vojske pobjegle preko granice u zemlje u koje mogu ući bez vize - što kada su u pitanju zapadne zemlje, nije slučaj. A sa zapinjanjem ruske vojne kampanje te potom ponižavajućim povlačenjima, sumnje i podijeljenost u ruskom društvu počele su rasti. Rat, izolacija i kriza mentalnog zdravlja Kakvo je raspoloženje među građanima u posve promijenjenim okolnostima, prije nekoliko je dana pokazala i - doduše službeno neprovjerena - snimka koja se pojavila na društvenim medijima, a na kojoj se vidi kako jedan građanin negdje u Rusiji iz autobusa izvlači i izbacuje van stariju ženu, navodno zato što je kritizirala rat u Ukrajini. Neovisni ruski The Moscow Times sada donosi izvještaj o tome kako izgleda život Rusa u ovom trenutku s obzirom na događanja u Ukrajini, međunarodnu izolaciju i slično, što sve, kako navodi medij, uzrokuje ‘krizu‘ mentalnog zdravlja ruskih građana, koja je zapravo krenula ubrzo nakon početka invazije. Jedan od ruskih građana koji pati od takvih tegoba je Boris, koji je prvi put u životu, navodi The Moscow Times, antidepresive počeo uzimati krajem veljače, nedugo nakon što su ruski tenkovi prešli granicu s Ukrajinom. Ovaj 33-godišnji glavni inženjer u jednoj moskovskoj građevinskoj tvrtki prevladao je veliku krizu mentalnog zdravlja tijekom pandemije covida-19 bez odlaska liječniku ili uzimanja tableta. No, ovaj put je otkrio da se ne može s novonastalom situacijom sam nositi. "Čim je počeo rat, shvatio sam da će moja obitelj morati emigrirati i da ćemo se suočiti s mnogim teškoćama", rekao je Boris, koji je želio ostati anoniman kako bi mogao slobodno govoriti. "Da sam sve pokušao sve riješiti ne pazeći na sebe, loše bi završilo", dodaje. Rat u Ukrajini i "djelomična mobilizacija" pogoršali su nadolazeću krizu mentalnog zdravlja, prema riječima stručnjaka za mentalno zdravlje, pacijenata i drugim stručnjacima koji su govorili za The Moscow Times. Istovremeno, Rusija se suočila s raširenom nestašicom lijekova uzrokovanom ratom, zbog čega su ljudi bili prisiljeni posegnuti za krajnjim mjerama kako bi nabavili lijekove koji su im potrebni. Iako službenih podataka o trenutačnim stopama depresije nema, istraživanje koje je provelo moskovsko Sveučilište Sečenov ranije ove godine, pokazalo je da se svaki treći Rus osjećao depresivno ili tjeskobno, otprilike na istoj razini kao 2020. godine, na vrhuncu pandemije. Enorman rast potrošnje antidepresiva Osim toga, ruski su građani kupili 50 posto više antidepresiva u prvih devet mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljem 2021., prema podacima agencije za digitalno praćenje podataka, koje je ranije ove godine objavila državna novinska agencija TASS. "Za neke osobe mobilizacija je bila takav šok da je značajno promijenila njihovo stanje svijesti. Mnogi su iskusili jake osjećaje straha uz osjećaje nestvarnosti onoga što se događa", kaže klinička psihologinja Galina Lajševa. Iako takve akutne reakcije ne traju dugo, Lajševa ističe da ih često zamjenjuju dugotrajna stanja, uključujući kroničnu anksioznost i depresiju. SVE ŠTO MORATE ZNATI 5 scenarija rata u 2023.: ‘Ukrajina će vratiti teritorij i pobijediti! Zašto? Zbog ove 2 stvari‘ Šefa ruske vojske nazvali pe***om, u bunkeru kod Bahmuta odmah im osvanuo - Prigožin! Sve Putinove pogreške: Samim pokretanjem rata je izgubio i sad toga postaje svjestan Bakica u autobusu kritizirala rat u Ukrajini. Rulja ju je doslovce izbacila kroz vrata vozila Marketinška stručnjakinja Polina (35), koja je također tražila da ostane anonimna kako bi mogla govoriti o temi svojeg mentalnog zdravlja, rekla je kako je potražila liječničku pomoć u listopadu te joj je prepisan lijek Cipralex u kombinaciji sa Xanaxom, kako bi joj pomogli u upravljanju tjeskobom i napadima panike. "Moj ‘društveni balon‘ prilično je homogen - svi su protiv rata i svi su prestravljeni", kaže Polina, dodajući kako poznaje mnoge druge koji su tijekom ove godine počeli uzimati antidepresive. Osjećaj života u stanju neizvjesnosti jedan je od najčešćih problema zbog kojih Rusi traže pomoć terapeuta, prema riječima psihologa i organizacija koje se bave skrbi za mentalno zdravlje, a koje je prošlog mjeseca citirao ruski medij RBC. Često se čini da skokovi u stopama depresije koreliraju s dramatičnim događajima tijekom sukoba. Primjerice, Rusi su potrošili četiri puta više sredstava nego inače na antidepresive neposredno nakon invazije u veljači, a potražnja za uslugama psihološke pomoći naglo je, navodi The Moscow Times, porasla nakon objave "djelomične mobilizacije" Lajševa kaže da su tipični problemi visoka razina tjeskobe, loše raspoloženje, poremećaj sna, apatija i poteškoće s koncentracijom, kao i smanjena fizička i društvena aktivnost. Prije pokretanja rata, dugogodišnji nedostatak javnog financiranja usluga mentalnog zdravlja i šira društvena stigma značili su da mnogi Rusi, osobito izvan Moskve i St. Petersburga, nisu tražili pomoć za rješavanje problema poput ovih. Međutim, istovremeno dok su stope depresije porasle, mnogim građanima je sve teže nabaviti lijekove koji su im potrebni. Nestašice su uzrokovane ratom poremećenim opskrbnim lancem i logističkim problemima, međunarodnim sankcijama i odlaskom velikih zapadnih farmaceutskih tvrtki s ruskog tržišta. Nestašica lijekova - odlazak zapadnih tvrtki i poremećaj lanaca opskrbe Isporuke antidepresiva Zoloft (Sertraline) Rusiji obustavljene su u listopadu, a lokalni ogranak multinacionalne kompanije Pfizer tvrdi da je do obustave došlo zbog "tehničkih problema". Ruske vlasti, pak, navode da je razlog tome prevelika potražnja. Druge popularne antidepresive - uključujući Anafranil (klomipramin), Velaxin (Venlafaxine) i Ixel (Milnacipran), također je bilo teško pronaći. "Tri moja lijeka su nestala (iz ljekarni) u svim regijama Rusije - Anafranil, Ixel i neuroleptik Quentiax", kaže 42-godišnja Jevgenija, poduzetnica iz Moskve, koja je također zatražila anonimnost. Ona je te lijekove uzimala zadnjih 11 godina. Očajnički pokušavajući osigurati pristup lijekovima koji su joj bili potrebni, ona je putem kanala za razmjenu poruka na Telegramu pronašla muškarca koji je imao zajamčenu zalihu Anafranila i koji je bio spreman preprodati lijek. Međutim, jednom prilikom Jevgenija nije bila na mreži dva dana i muškarac je prodao novu seriju Anafranila drugoj osobi. "Bacila sam mu se pred noge (naravno, u virtualnom smislu). Napokon mi je dao dva blister pakiranja. Nije bilo dovoljno. Morala sam smanjiti svoju dnevnu dozu i zbog toga se nisam osjećala dobro", rekla je. Druga je mogućnost nabavljanje antidepresiva iz inozemstva, posebice iz Turske, Gruzije, Kazahstana i Armenije, gdje se mogu kupiti bez recepta i često su mnogo jeftiniji. "Troje različitih ljudi donijelo mi je Anafranil SR (iz inozemstva) u proteklih nekoliko mjeseci", kaže novinarka Darija Šipačeva, koja živi u Moskvi i pati od kliničke depresije. Nedavno je, navodi, uspjela pronaći šest pakiranja Anafranila SR u jednoj moskovskoj ljekarni, iako će joj to potrajati samo mjesec dana. "Ne znam što ću tada. Cijelo vrijeme živim u limbu", rekla je Šipačeva za The Moscow Times. Malo tko očekuje da će stope depresije pasti sve dok borbe u Ukrajini traju, dok bi još jedan krug mobilizacije mogao još više pogoršati mentalno zdravlje nacije. Boris, inženjer s početka teksta, napustio je Rusiju u rujnu, nedugo nakon početka mobilizacije. Između ostalog, uspio je sa sobom ponijeti i šestomjesečnu zalihu antidepresiva Fevarin (Fluvoxamine) u svoj novi dom u Dušanbeu, glavnom gradu Tadžikistana. "I ja bih volio započeti s terapijom", zaključio je.

NAFTA, KOVID I FAKTOR KLASNOG SUSTAVA, TVORE IDEALNU SPREGU ZEMALJSKOG PAKLA

PIJANE PROGNOZE Cijene nafte pale ispod 83 dolara, trgovce brine val zaraze covidom u Kini Trgovce brine veliki broj zaraženih u bolnicama nakon što je Peking virusu odlučio dodijeliti endemski status Piše:HinaObjavljeno: 28. prosinac 2022. 17:42 Cijene nafte pale su u srijedu ispod 83 dolara budući da je trgovce zabrinuo novi val zaraze covidom u Kini, najvećem svjetskom uvozniku, zasjenivši očekivanja oporavka potražnje nakon ublažavanja strogih mjera suzbijanja koronavirusa. Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 1,69 dolara nego u vrijeme jučerašnjeg zatvaranja trgovine i iznosila je 82,64 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,55 dolara nižoj cijeni, od 77,98 dolara. Trgovci pozorno pratte vijesti iz Kine o novom valu zaraze covidom 19. Kina je priopćila da će 8. siječnja ukinuti obaveznu karantenu za strance, signaliziravši pomak prema ublažavanju strogih ograničenja na granicama. Uprava za civilno zrakoplovstvo rekla je da će do ljeta iduće godine u potpunosti obnoviti pretpandemijske procedure letenja. Trgovce pak brine veliki broj zaraženih u bolnicama nakon što je Peking virusu odlučio dodijeliti endemski stat Na svjetskim su tržištima cijene nafte oštro pale i prošloga tjedna: Optimizam ipak ubija broj zaraženih covidom u Kini... NEGATIVNA SPIRALA Cijene nafte prošloga tjedna pale, nakon tri tjedna rasta. Ovo nisu dobre vijesti, no iz Kine stiže tračak nade “Potražnja u Kini teško će se oporaviti u dogledno vrijeme, unatoč ublažavanju covid ograničenja, budući da su aktivnosti građana na otvorenom naglo smanjene s obzirom na ogroman (broj) zaraženih", rekao je Leon Li iz CMC Marketsa. Uteg cijenama bile su i pripreme rafinerija u SAD-u za normalizaciju prerade u desetak postrojenja koja su bila zatvorena zbog zimskih oluja. Polarni val prekinuo je proizvodnju nafte i plina u Sjevernoj Dakoti i Teksasu, podsjeća Reuters. Značajniji pad cijena zakočila je vijest da će Rusija od 1. veljače zabraniti prodaju nafte zemljama koje su se pridružile inicijativi G7 i ograničile cijenu njezinih barela na 60 dolara kako bi joj ograničile prihod za financiranje rata u Ukrajini. Zbog praznika Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) ni danas nije objavila cijenu barela košarice nafte svojih članica. Prošli četvrtak stajao je 81,14 dolara.

SVI U PARTIZANE

Ribari, penzioneri, jahtaši... Do danas nitko nije znao kako su ti junaci zagorčali život Rusima Umirovljenici, studenti, mehaničari, bake i postali su partizani hersonskog podzemlja izvodeći smrtno opasne aktivnosti Piše:Robert BajrušiObjavljeno: 27. prosinac Jednog maglovitog jutra prije nekoliko mjeseci, Valentin Dmitrovič Jermolenko, ostarjeli ukrajinski ribar s bolesnim leđima i užasnim koljenima, spustio se niz uski kanal rijeke Dnipro, dok se njegov gumenjak probijao kroz maglu. Njegov grad, Herson, zauzela je ruska vojska, a na podu svog čamca, ispod ribarske mreže u crnoj plastičnoj kadi, Jermolenko je sakrio tri rastavljene automatske puške. Dok je plovio po rijeci, naišao je ruski patrolni čamac. Zapovjednik koji je stajao na palubi oštrim je glasom zavikao: "Djede! Gdje ideš?" Nakon što je gospodin Jermolenko promrmljao nešto o nabavi ribe za svoju ženu, zapovjednik je naredio pretragu čamca. Mladi vojnik ušao je u brod i otišao ravno do crne plastične kade. "Što je to?" upitao je. Šezdeset i četverogodišnji Jermolenko, bio je toliko uplašen da je smočio hlače kada je ruski vojnik otvorio plastičnu kadu i došao na deset centimetara od skrivenog oružja. Ali očito nije želio zaprljati ruke i nikada nije podignuo ribarsku mrežu. Da je vojnik pronašao oružje, Jermolenko bi bio ubijen na licu mjesta. Ovako je ostao živ poput brojnih stanovnika Hersona koji su organizirali pokret otpora u okupiranom gradu, a sve u suradnji s ukrajinskim sigurnosnim službama. U desecima intervjua, stanovnici i ukrajinski dužnosnici, u razgovorima za The New York Times, opisali su kako su umirovljenici poput gospodina Jermolenka, zajedno sa studentima, mehaničarima, bakama, pa čak i bogatim parom koji je popravljao svoju jahtu i ostao zatočen u gradu veći dio godine - postali partizani hersonskog podzemlja. Bilo je to kao u špijunskom filmu. Snimali su tajne videozapise ruskih trupa i poslali ih ukrajinskim snagama zajedno s koordinatama na karti. Koristili su kodna imena i lozinke kako bi puštali oružje i eksploziv pravo pred nos Rusa, a neki su čak formirali male napadačke timove koji su noću napadali ruske vojnike, čineći strah i paranoju koji su zavladali gradom dvostranim. ‘Nisam se pitao što radimo‘ Kad se ruska vojska žurno povukla sredinom studenog, što je možda najveća sramota dosad za Putinove ratne napore, Herson je postao moćan simbol. Saveznicima koji su doveli u pitanje odlučnost Ukrajine, i samim Ukrajincima koji su pretrpjeli toliko jada i smrti i trebali su tračak nade, a Herson je pokazao što je sve moguće. Sada kada su ruske snage nestale, ljudi slobodno govore o tome što su učinili, pa čak se malo i hvale. "Nikada se nisam pitao što radimo", rekao je Dmitro Jevminov, vlasnik jahte kojeg je Jermolenko regrutirao da skriva oružje i vreće s granatama u raznim brodogradilištima. "Nikad nisam znao da toliko volim svoju zemlju." Jermolenko i njegova žena, Olena, ne izgledaju kao pobunjenici. Upoznali su se u Hersonu 1978., ona je bila službenica u brodogradnji, a on je rođen u Bjelorusiji i upravo je izašao iz sovjetske vojske. Ugledao ju je kako se sunča na plaži uz rijeku Dnipro i ubrzo su se vjenčali, preselivši se u gradski kvart na obali rijeke koji se zove Otok, gdje ljudi na ovaj ili onaj način zarađuju za život od vode: pecaju, rade u brodogradilištima ili na servisiranju brodskih motora. Jermolenkovi su vodili posao s dimljenom ribom, i prije nekoliko godina otišli su u mirovinu. Nije prošlo dugo prije nego što su njihovi životi izokrenuti. Dana 24. veljače, prvog dana invazije, tisuće ruskih vojnika slile su se u Herson, koji je prije rata imao oko 300.000 stanovnika. Kao i u mnogim drugim ukrajinskim gradovima, lokalni stanovnici, neki s vojnim iskustvom, udružili su se u skupinu poznatu kao snage teritorijalne obrane kako bi pokušali odbiti moskovsku vojsku. Jermolenko i njegov unuk teenager, koji se također zove Valentin, također su se prijavili. Dobrovoljci su imali su malo oružja, uglavnom stare lovačke puške, i što je još gore, ukrajinska vojska je donijela stratešku odluku da se povuče iz Hersona, ostavljajući lokalne borce same. Oni su ipak pokušali postaviti zasjedu ruskoj koloni nekoliko dana nakon invazije, ali su loše prošli, ostavivši najmanje 18 pripadnika milicije mrtvih na smrznutom tlu. Nakon toga hersonski otpor promijenio je taktiku. Otišlo se u podzemlje. Pripadnici lokalnih obrambenih snaga i drugi civili počeli su špijunirati ruske trupe u gradu. Ukrajinske sigurnosne službe su to poticale - nekoliko dana nakon izbijanja rata, postavile su posebne kanale na Telegramu i drugim servisima za razmjenu poruka kako bi ljudi mogli slati strateške savjete. Jermolenkovi su se dobrovoljno javili da prikupljaju informacije iz svog susjedstva. Budući da su tako dugo živjeli na Otoku, poznavali su sve, a Jermolenko je održavao kontakte unutar ukrajinske vojske sa svojim vezama unutar snaga teritorijalne obrane. On i supruga su svakodnevno primali desetke video zapisa, audio datoteka i izvještaja o ruskim trupama koje se kreću kroz njihov grad - koliko ih je bilo, kakva su vozila koristila i njihov smjer kretanja.

MARINA VUČIĆ

· 2h Mama mora na operaciju. Tata dočekao razlog da pije. Nemam energije ni psa prošetati na suncu. Posao čeka, a ne može čekati. Ja se samo pitam kako odrasli ljudi ovakve stvari podnose da se ne raspadnu. Sramim se sebe i svojih suza.

,MJESTO POD SUNCEM GDJE POSVE NESTAJE ČOVJEK

UZNEMIRUJUĆE Šokantne prakse tajnog šerijatskog odreda za bičevanje: ‘Ima ih samo 8! Sve su žene, a pogreške se ne toleriraju...‘ "Što se ruka više povuče unatrag, to je bič jači. Trenirala sam neke žene koje znaju udariti, ali su bile previše empatične", ističe njihova trenerica Piše:L.G.Objavljeno: 28. prosinac 2022. 15:10 <p>Pripadnica odreda ženskih bičevateljica u Banda Acehu, Indonezija</p> Pripadnica odreda ženskih bičevateljica u Banda Acehu, Indonezija Ovako izgleda jedan sasvim uobičajeni dan u Banda Acehu, indonezijskoj pokrajini koju uređuje šerijatski zakon. Službenici — uglavnom muškarci — iz šerijatske policije okupljeni su u Taman Sariju, popularnom javnom parku u srcu grada. Među oskudnom gomilom je skupina studentica i fotoreportera. Usred parka kleči žena. Optužena je za "zločin" - susret s muškarcem koji joj nije muž. Dok policajac čita "optužbe", druga žena, od pete do glave odjevena u smeđi džilbab, pokrivenog lica, sprema se sa dugačkim š Chaideer Mahyuddin/Afp Na dogovoreni znak zadaje udarce po leđima optužene - točno 22 puta, piše Vice. Javna bičevanja su nešto najobičnije u Acehu, konzervativnoj pokraji u zemlji koja ima najveću muslimansku populaciju na svijetu. Bičevanje je jako popularno i obično dobro posjećeno. Međutim, ono što je neuobičajeno je da bičevanje provodi žena, službenica šerijatske policije. Žena, po običaju pokrajine, mlati ženu. Prema riječima Muhammada Rizala, šefa šerijatske policije u Acehu, ideja da se uvede odred ženskih bičevateljica rezultat je želje sustava da se uhvati u koštac s problemom rasta kriminala među ženama. Šerijatska policija poduzima, kaže, velike napore kako bi od javnosti sakrila identitete bičevateljica. Brine se o mogućoj odmazdi ili drugim oblicima osvete. Banda Aceh, glavni i najveći grad pokrajine, koji ima 252.899 stanovnika, ima četiri žene bičevateljice. U cijeloj provinciji ima 8 žena bičevatel VICE World News razgovarao je s dvije žene bičevateljice koje su tražile anonimnost. Identificiraju se pseudonimima. Mariam, prva žena bičevateljica u Acehu, željela je postati odvjetnica, ali se umjesto toga pridružila šerijatskoj policiji 2006. “Nikada nisam razmišljala o tome da postanem bičevalka, ali kada je donesen ovaj propis, bila sam spremna na to”, rekla je ova majka četvero djece za VICE World News.

VIŠAK PAMETOVANJA NASRED KONKRETNIH NEČINJENJA TJERA DRUŠTVO U AMBIS

premium vijesti sport j2 kultura video novac scena pretplata login EKSTREM ZA EKSTREMOM Amerika je paralizirana: ‘Ciklonska bomba‘ je protutnjala, a sada stiže - ‘nebeska rijeka!‘ Oluja, izazvana sustavom niskog tlaka na sjeverozapadu Tihog oceana, u ponedjeljak navečer izazvala je poplave diljem zaljevskog područja San Francisca Piše:Iva BadanjakObjavljeno: 28. prosinac 2022. 11:32 <p>Prizori iz Buffala</p> Prizori iz Buffala Joed Viera/Afp Facebook Twitter Messenger E-mail Dok veći dio istočne obale SAD procjenjuje štetu koju je prouzročila zimska oluja, zapad zemlje priprema se za "atmosfersku rijeku" - ekstremni vremenski događaj koji će donijeti jake kiše i snijeg. Atmosferske rijeke su dugačka, uska područja u atmosferi ispunjena velikom količinom pare koja se, kada dođe do kopna, oslobađa kao kiša na nižim nadmorskim visinama ili kao snijeg na višim nadmorskim visinama. Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) naziva ovaj fenomen "nebeskom rijekom". Oluja, izazvana sustavom niskog tlaka na sjeverozapadu Tihog oceana, u ponedjeljak navečer izazvala je poplave diljem zaljevskog područja San Francisca. Nacionalna meteorološka služba (NWS) izdala je upozorenja o poplavama u dijelovima središnjeg i sjevernog dijela Kalifornije. "Jaka pacifička oluja nastavit će s udarima jakih vjetrova iznad većeg dijela zapadnog SAD-a. Očekuju se jake kiše duž obale i planinskih područja u Sierri i Stjenjacima do srijede navečer", izvijestila je NWS. Oluja donosi prekomjerne padaline koje bi mogle izazvati bujične poplave i odronjavanje blata i kamenja. Najveći rizik od poplava i klizišta je na opožarenim područjima. Do utorka navečer, obilne padaline poplavile su ceste diljem Kalifornije, a jaki vjetrovi rušili stabla i grane, stvarajući nove opasnosti za putnike.

ZAŠTO JE ZATAJILA DRUŠVENA REVOLUCIJA NASRED TEORETSKOG IZOBILJA ?!

‘KANARINAC U RUDNIKU‘ Mračno upozorenje sa sjevera Europe, inflacija probila nestvarnih 20%: ‘Ne kupuje se ništa! Samo najjeftinija hrana..‘ Ovo je zabrinjavajuća poruka za ostatak kontinenta na kojem bi inflatorni pritisak mogao ostati visok tijekom zime i proljeća Piše:L.G.Objavljeno: 28. prosinac 2022. 12:23 Kada je inflacija ove godine u Litvi dosegnula gotovo nezamislivih 20 posto, stanovnici juga te baltičke zemlje počeli su ne stezati nego sjeći remen. "Ljudi sve manje kupuju. Teško je. Nosi se ono što se ima, ne kupuje se ništa", kaže Laima, 58-godišnja Litvanka koja prodaje čarape i drugu odjeću iz prtljažnika svog automobila. S druge strane glavne ceste u Sangrūdi, uspavanom selu od 200 ljudi blizu granice s Poljskom, ista priča, piše Financial Times. "Kad je izbio rat, ljudima je pala kupovna moć i počeli su štedjeti", priča Gintarė, 32-godišnja blagajnica. "Poskupjelo je sve, gorivo i grijanje, struja porezi... A hrana je ostavljena kao zadnja stvar na koju treba misliti. Ljudi kupuju samo najjeftiniju robu, sniženu." Inflacija raste na čitavom Zapadu, ali malo je zemalja doživjelo takvu galopirajuću inflaciju poput Estonije, Latvije i Litve, gdje je inflacija porasla iznad 20 posto ovog ljeta i još uvijek je iznad 21 posto u sve tri zemlje. Iako postoje neki lokalni čimbenici koji bi objasnili dio inflacije, kreatori politike na Baltiku upozoravaju kako bi se drastičan cjenovni pritisak mogao razviti diljem Europe tijekom sljedeće godine, čak i ako glavna stopa inflacije dostigne vrhunac. Mārtiņš Kazāks, guverner središnje banke Latvije, kaže da je Baltik "kanarinac u rudniku ugljena" u kontekstu vala inflacije koji je pogodio Europu. To je zabrinjavajuća poruka za ostatak kontinenta na kojem bi inflatorni pritisak mogao ostati visok tijekom zime i proljeća jer se cijene energenata povećavaju. Ekonomisti na Baltiku komentiraju kako su analitičari iz drugih europskih zemalja zapanjeni prividnim prihvaćanjem s kojim je javnost dočekala tako ekstremnu inflaciju. "Pitaju me kolege iz inozemstva: Zašto nema protesta?", kaže Greta Ilekytė, ekonomistica u švedskoj banci Swedbank, najvećoj banci na Baltiku.

UKRAJINA DANAS

VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA Kliješta za Bahmut, tajanstveni napadi duboko u Rusiji i potez koji se Putin suzdržavao napraviti Nema mira uzduž čitave linije bojišta, operacije su ipak koncentrirane na par jasno definiranih poteza Piše:Igor TabakObjavljeno: 27. prosinac 2022. 23 Utorak, 27. prosinca, ujedno je i 307. dan ovogodišnjeg intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Usprkos plašenjima iz Rusije, početak jedanaestog mjeseca agresije na Ukrajinu ipak karakterizira za ovaj dio godine iznimno toplo vrijeme s manje padalina – pa se i borbena sezona nastavlja u uvjetima obilnog blata te ograničenog kretanja izvan prometnica. Upravo zato, iako nema mira uzduž čitave duge linije bojišta, kopnene operacije su ipak koncentrirane na nekoliko jasno definiranih poteza – od kojih na nekima inicijativu i dalje ima Ukrajina (sjeverni Donbas, iznad rijeke Siverski Donjec), dok su Rusi svoja nastojanja koncentrirali nešto južnije, oko gradova Bahmut i Donjeck. Usprkos borbama, iz javno dostupnih izvora ne može se sa sigurnošću govoriti o bilo kakvim značajnijim pomacima bojišnice. Pa ipak, jasno je da se nešto bitno događa oko ruskih uporišta Svatove i Kremina, a ponešto manje stvari i južnije, oko Bilogorivke na Siverskom Donjecu, oko Jakovlivke i Soledara, te južno od Bahmuta – neposredno južno od grada (Opitne), te još malo južnije, u predjelu zapadno od okupiranih ukrajinskih sela Kurdjumivka i Ozarjanivka. No, pogledajmo to sve po redu. Izmještanje agresorskog zapovjedništva Prošlotjedni ukrajinski upad u zaselak Pidkuičansk, na samo desetak kilometara sjeverozapadno od Svatove, imao je navodno neproporcionalnog učinka na ruske snage koje brane tu zonu, a pričalo se i o povlačenju ruskih stožera iz Svatove dalje na istok. Jednako tako su i borbe koje zadnjih dana teku na prilazima ruskom uporištu Kremina navodno jučer utjecale na izmještanje tamošnjeg agresorskog zapovjedništva istočnije, u obližnji okupirani grad Rubižne. Dok je prilično jasno kako se stanje oko mjesta Svatove ipak stabiliziralo, s današnjeg gledišta nisu jasni efekti jakog ukrajinskog pritiska na Kreminu. Sameer Al-DOUMY/AFP Konkretno, ondje se govori o pristupanju do ceste P-66 koja iz Kremine ide na sjever do Svatove i dalje prema ruskoj granici – gdje se nagađa o ukrajinskom oslobađanju sela Plošćanka i Červonopopivka, oko kojih se već duže vode borbe – ali i s jugozapada, gdje se spominje ukrajinsko prilaženje (možda i oslobađanje) naselju Dibrova, te prilaženje rubu grada Kremina. Ono što je sigurnije - ne bi li smanjili pritisak na Kreminu, Rusi posljednjih dana intenzivno napadaju ukrajinski prostor odmah južnije, oko mjesta Bilogorivka kod Siverskog Donjeca, pa je to bila posebna meta i topničkih udara, iako bez vidljivog efekta na šire stanje stvari. Jednako tako, borbe se vode i uzduž fronte na jug, na prilazima Bahmutu, gdje za sada agresor nije uspio kapitalizirati svoje nedavno osvajanje sela Jakovlivka na cesti T1302, na oko 4 km sjeveroistočno od Soledara – gdje se već duže pokušava izvesti nekakav ozbiljniji prodor u dubinu ukrajinske fronte, u okviru stvaranja „sjevernih kliješta“ za obuhvat Bahmuta. Drugi krak tih „kliješta“, koji bi trebao ići južno od Bahmuta, također se ostvaruje iznimno polagano, bez obzira na velike žrtve agresora. Iako se krajem prošloga tjedna čulo o stabiliziranju stanja na samim sjeveroistočnim te istočnim prilazima Bahmutu, izgleda da je zadnjih dana posebno ojačao ruski pritisak neposredno južno od grada, gdje branitelji teškom mukom održavaju svoje položaje u prigradskom naselju Opitne. Jednako je neizvjesna situacija oko desetak kilometara južnije, oko nedavno okupiranih sela Kurdjumivka i Ozarjanivka – zapadno od kojih su smješteni kopneni prijelazi preko kanala za navodnjavanje „Siverski Donjec-Donbas“. Ogorčene borbe za zaustavljanje ruskog prodora Kako izgleda, ondje su u tijeku ogorčene borbe za zaustavljanje ruskog prodora preko kanala i dalje na zapad, gdje se bilježe ne samo kopneni sukobi već i ruska bombardiranja niza mjesta u pozadini (Oleksandro-Šultine, Kleban-Bik i obližnja Katerinivka) – koja su bitna za održavanje logističkog pravca prema zoni ukrajinskog uporišta Toreck, smještenog još desetak kilometara jugozapadnije. Iako se brojne razmjene topničke vatre bilježilo i dalje južno, oko Donjecka, pa kod Velike Novosilke i uz frontu u Zaporižju do rijeke Dnjepar, zadnjih se dana posebno vidjelo i teško te po stanovnike tragično bombardiranje nedavno oslobođenog grada Hersona. Za sada na tim potezima nije bilo bitnijih pomaka, usprkos navodnim ruskim napadima na ukrajinska uporišta kod Avdiivke, Marinke i Vugledara. Jednako tako na dugoj fronti kroz Zaporižje nije za vidjeti ni mnogo od ukrajinskih napadnih djelovanja, o kojima su se čule brojne najave – iako je taj splet vijesti izgleda dovoljno ozbiljan da se s ruske strane bilježe brojni fortifikacijski radovi u Zaporižju (posebno na prilazima Melitopolu, te oko Tokamaka koji sve više počinjen ličiti na zasebnu tvrđavu). Nema mira ni u ukrajinskom zaleđu I dok se ovakvo stanje na bojištima nastavlja, nema mira ni u ukrajinskom zaleđu. Iako ondje zadnjih dana nije bilo dodatnih većih valova ruskih napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine, ipak se svakodnevno bilježe uzbune te sporadični napadi iz zraka. I ovoga se tjedna itekako nastavljaju ukrajinski problemi s makar elementarnom obnovom oštećenih sustava opskrbe građanstva strujom. I dok ukrajinski izvori izostanak novog vala zračnih napada intenzivno nastoje pripisati ruskom manjku preciznih zrakoplovnih oružja – lako bi moglo biti da se u Moskvi samo naslađuju promatrajući ukrajinske energetske probleme, čekajući s idućim napadima onaj trenutak kada se opet bude nazirao oporavak strujne mreže u Ukrajini. Za to vrijeme u oči upadaju slike iz Ukrajine u kojoj sve živo počinje funkcionirati na manje ili veće strujne agregate, što je onda izazvalo i oko 30 posto veći uvoz goriva iz inozemstva u prosincu, u usporedbi s prethodnim mjesecima. Ozbiljnost situacije jasno oslikava i činjenica da je Kijev radi štednje struje na duže ugasio dio svojih sustava javnog transporta na struju (tramvaje i trolejbuse), dok se aktivno radi i na osposobljavanju gradske vodovodne mreže za rad bez javne opskrbe strujom, te putem neovisnih agregata na oko 160 pojedinačnih crpnih stanica. No, od zadnjih velikih napada 16. i 19. prosinca pa do danas u većini Ukrajine su na snazi hitne redukcije, s tek povremenim prelaskom na unaprijed najavljena planska isključenja struje – a u Kijevu je kao veliki doseg objavljena činjenica da se gradsku struju mrežu stabiliziralo dovoljno da čitav grad bude u ujednačeno lošem stanju. Širom Ukrajine se postupno smanjuje razlika između potražnje za strujom te raspoložive proizvodnje (i mogućnosti transporta struje do potrošača), u čemu bi trebalo pomoći i oko 1,5 milijardi USD ciljane pomoći zapadnih saveznika. Kao otežavajući faktor pojavljuju se tu i ruski kibernetički napadi na energetska postrojenja, koji navodno prate zračna djelovanja agresora, a broje se u stotinama. Kako se jučer čulo iz službenih izvora, tom je prilikom spriječeno i gotovo 30 „superkritičnih“ situacija, kojima se među ostalim pokušavalo i gasiti pojedine sustave rasvjete te uništavati digitalnu infrastrukturu pojedinih regionalnih elektrana i termoelektrana. Imajući sve to u vidu, ne čudi onda ni činjenica da je u Ukrajini tijekom ove godine raseljeno ukupno oko 10 milijuna ljudi, od toga oko 7 milijuna interno, dok je oko 3,5 milijuna svoje pribježište potražilo u inozemstvu. Podjela oko proslave Božića Oni koji su ostali u Ukrajini, a osjećaju se kao vjernici, proteklih su se dana podijelili po pitanju slavljenja Božića. Naime, iako su još 2017. službeno Ukrajinska pravoslavna i Ukrajinska grkokatolička crkva usuglasile primjenu „revidiranog julijanskog kalendara“ te proslavu Božića 25. prosinca umjesto 7. siječnja – ta praksa je do danas ostala podijeljena, a oba se datuma obilježavaju kao praznici. Ipak, u ratnim se uvjetima proslava Božića prema gregorijanskom kalendaru (kojeg se pridržava i 9 od 15 pravoslavnih crkava) pokazala još jednim sredstvom postavljanja razlike između žrtve i agresora – tako da i ne čudi da su sve službene instance u državi vjernicima čestitale blagdan tijekom proteklih dana. No, kako smo već opisali, ni za Božić ondje nije bilo mira. Dapače, postalo je jako jasno da čak i sporadične priče makar o privremenom primirju idu na ruku agresoru – budući bi ruska strana takvu situaciju prvo i osnovno iskoristila za preslagivanje vlastitih snaga – baš kako se to sjećamo i iz doba Domovinskog rata u Hrvatskoj, i kako je to sada za Ukrajinu detektirao i glavni tajnik NATO saveza Stoltenberg. No to nije do kraja pokolebalo ukrajinsku stranu, od koje se prošloga tjedna čulo kako u veljači planira iznijeti svoj koncept za mir. U međuvremenu je ova ideja dobila i dodatne obrise ukrajinskim najavama kako se do kraja veljače planira održati „mirovni summit“ u organizaciji UN-a u New Yorku, s glavnim tajnikom UN-a Antóniom Guterresom kao predsjedavateljem. Njega s ukrajinske strane za to kvalificira i činjenica da se „dokazao kao učinkovit posrednik i pregovarač, i što je najvažnije, kao principijelna i pristojna osoba“, a još nije jasno hoće li na taj međunarodni skup širokog opsega izričito biti pozvana i Rusija, kao zemlja agresor. Pomoć Ukrajini iz Finske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kazahstana... U blagdansko vrijeme se - osim rezimiranja raznih aspekata međunarodne pomoći ratom pogođenoj Ukrajini - ipak čulo i o ponešto dodatnih aktivnosti po tom pitanju. Finska je tako na sam Badnjak objavila kako planira slati svoj 11. paket vojne pomoći u Ukrajinu, vrijedan oko 28.8 milijuna eura, uz što se planira i slanje 20 vojnih instruktora u Veliku Britaniju (obučna misija „Interflex“). Ti će instruktori ondje biti itekako dobro došli, budući da ta država koja je ove godine obavila obuku oko 10.000 ukrajinskih vojnika – taj broj u 2023. misli udvostručiti.