PORFIRIJE SE DOBRO ODLUČIO...JER ŠTO ČE MU ZEMALJSKI BOG CRNE GORE, AKO NJEGA NEMA

PORUKA PATRIJARHA Porfirije otišao iz Crne Gore: ‘Tužan sam i užasnut, htjeli su nas spriječiti snajperom!‘ ‘Užasnut sam činjenicom da su u vidokrugu bili neki ljudi koji su taj čin ljubavi prema svima namjeravali Jutarnji list PORUKA PATRIJARHA Porfirije otišao iz Crne Gore: ‘Tužan sam i užasnut, htjeli su nas spriječiti snajperom!‘ ‘Užasnut sam činjenicom da su u vidokrugu bili neki ljudi koji su taj čin ljubavi prema svima namjeravali spriječiti snajperskom puškom‘ Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 05. rujan 2021. 19:3 Patrijarh Porfirije po odlasku iz Crne Gore na svom Instagramu objavio je da je netko na Cetinju htio spriječiti ustoličenje mitropolita Joanikija ni više ni manje nego - snajperom! Podsjetimo, ustoličenje novog mitropolita SPC-a jutros se održalo nu povijesnom crnogorskom gradu usprkos neredima koji su trajali cijeli vikend. Porfirije i Joanikije u manastir su stigli helikopterom i održali spornu cerem SPC kao instrument velikosrpske težnje za dominacijom: ‘Zapad ne razumije ovu priču...‘ KAOS U CRNOJ GORI Ustoličen mitropolit Joanikije: Na Cetinju sukobi policije i prosvjednika, šok bombe i suzavac - Rastajem se, nadam se ne za dugo, s ovom blagoslovljenom zemljom i narodom, s dvostrukim osjećajima. Jako sam sretan jer smo izvršili djelo Crkve, ustoličili mitropolita po volji Crkve i naroda ove episkopije, naroda koji dubinski voli Svetosavsku Crkvu. Ali sam i više nego tužan, čak užasnut činjenicom da su u vidokrugu bili neki ljudi koji su taj čin ljubavi prema svima namjeravali spriječiti snajperskom puškom. Zahvaljujem svima, žalim sve koji su na bilo koji način povrijeđeni i molim ih za oproštaj. Molim se Gospodu za ovu zemlju, za ovaj narod i za sve ljude, i molim njih da se mole za mene, jer su oni bliži Bogu - napisao je patrijarh.

JUTRANJI LIST . SVE TAJNE NABAVE CJEPIVA

Jutarnji list SVE TAJNE NABAVE CJEPIVA Neće se skladištiti u Konzumu, višak ćemo prodati, a stručnjake muče 2 ključna problema U timu koji odlučuje o nabavi su Vili Beroš, Krunoslav Capak, Bernard Kaić, ali i predstavnici MVEP-a Piše: Tomislav MamićObjavljeno: 29. studeni 2020. 08:33 Vili Beroš, Krunoslav Capak, Bernard Kaić Vili Beroš, Krunoslav Capak, Bernard Kaić Dobro, kada bi ti hladnjaci koji imaju mogućnost čuvanja na minus 75 Celzijevih stupnjeva trebali stići, bilo je pitanje. - A čujte, mi ćemo se maksimalno požuriti. Za 6 tjedana to bi vam mogli isporučiti - čulo se s druge strane slušalice. - Hvala na ponudi i doviđenja. Nemamo mi toliko vremena. Nama to treba odmah - glasio je završetak razgovora. Upravo ovako, protekli tjedan vodio se razgovor odgovornih ljudi iz posebnog odjela Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji su uključeni u proces nabavke cjepiva. Ovo odmah, objasnit će nam naši sugovornici kasnije, imao doslovno značenje i plastično opisuje trenutnu situacija. Cjepivo je, naime, pred vratima. Dašak nade u borbi protiv covida-19. Tijekom prosinca, vrlo izgledno, neposredno nakon Božića, prva cjepiva trebala bi stići u Hrvatsku iz različitih farmaceutskih kompanija i to prvenstveno američkog farmaceutskog diva Pfizera i njemačke kompanije BioNTech kao i ono koje su zajednički razvili Sveučilište Oxford i farmaceutska kompanija AstraZeneca. Te kompanije prema procjenama hrvatskih stručnjaka trebale bi dobiti zeleno svjetlo Američke agencije za hranu i lijekove, odnosno Europske agencije za lijekove sredinom prosinca nakon čega bi trebala krenuti cijepljenja. Prvo u SAD-u, zatim u Europskoj uniji, što znači i u Hrvatskoj. No kako će to zapravo izgledati, kako je tekao plan nabave, koji su bili problemi u razgovoru s farmaceutskim industrijama, kakvih je dilema bilo, hoće li se uistinu koristiti velike hladnjače Konzuma i Leda kao skladišta za cjepiva i je li na stolu prijedlog da to cjepivo postane obavezno za građane odnosno neke beneficije za one koji će se cijepiti kao i kazne za one koji još sumnjaju? Razgovarali smo s više stručnjaka iz Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva vanjskih poslova koji su nam pokušali dočarati kako zapravo izgleda posao godine i koji su hodogrami za stanovništvo. Cijelu operaciju vodi tim na čijem čelu su Krunoslav Capak, Bernard Kaić i ministar zdravstva Vili Beroš, a naši sugovornici priznaju kako u mnogočemu ima brojnih otvorenih pitanja, a mnogi odgovori ovise o drugima. image Vili Beroš i Krunoslav CApak Marko Todorov/Cropix Nemaju posebnu ratnu sobu za borbu protiv Covida 19 u kojoj se raspravlja o novim cjepivima, ti sastanci najčešće se odvijaju u zgradi Ministarstva zdravstva na Ksaveru ili preko Zoom aplikacija. Mnogo je tu nepoznanica, od samih indikacija do plana distribucija, a to bi trebalo biti jasnije nakon što FDA i EMA daju blagoslov. A to bi se prema njihovim prognozama trebalo dogoditi sredinom prosinca. Najranije tjedan dana pred Božić mogla bi se pojaviti registracija, nakon čega bi trebala krenuti distribucija cjepiva jer farmaceutske tvrtke već imaju proizvedene određene količine. - Koji će točno datum biti, teško je spekulirati - kaže nam kratko Capak. Cijeli plan nabave počeo je još sredinom kolovoza, a cijela stvar se ubrzala ovog listopada kada su zapravo počeli pregovori s farmaceutskim tvrtkama oko sklapanja ugovora. Hrvatska nije sama naručivala cjepivo već smo se odlučili na svojevrsnu objedinjenu javnu nabavu na razini cijele Europske unije. No prvi kontakti bili su uspostavljeni s tvrtkom AstraZeneca koja je cjepivo razvila u suradnji s oxfordskim sveučilištem. Prvotni cilj bila je nabava 3,6 milijuna doza cjepiva za 1,8 milijuna stanovnika budući da se cjepivo mora primiti dva puta. No Europska unija nam je zagarantirala samo 2,7 milijuna doza što je dovoljno za cijepljenje 1,35 milijuna ljudi. Odmah nakon toga stigla je i ponuda tvrtke Johnson & Johnson koja je razvila cjepivo po sličnom principu kao i AstraZeneca. Tada smo se odlučili nabaviti odnosno rezervirati sljedećih 900 tisuća doza cjepiva kako bi nadoknadili ono što smo planirali. - To su odluke koje morate donijeti u iznimno kratkom roku. U prvih mah nije se čak znalo hoće li biti jedna ili dvije doze po osobi. A vi morate odlučiti - kažu nam sugovornici iz drugih resora. Hrvatska bi s tim dozama zapravo bila pokrivena. Sva ta rezervacija praktički se odigravala od sredine listopada do početka studenog. No onda se dogodio preokret. Kako nam prepričavaju naši sugovornici, tada se pojavio Pfizer. Taj američki div i njihov partner BioNTech objavili su kako je njihovo cjepivo više od 95 posto učinkovito u borbi protiv Covida-19 nakon analize treće faze ispitivanja. Na sastanku, prepričavaju nam naši sugovornici, nastala je dileme. Jer rezervirali su dovoljan broj cjepiva i Pfizer im praktički nije potreban. No što ako oni prvi dobiju zeleno svjetlo i zemlje u okolici počnu cijepiti, a Hrvatska još čeka AstraZenecu i Johnson&Johnson? Odluka je morala biti donesena istog dana te je Hrvatska naručila i od Pfizera još milijun doza. Ti ugovori koji stižu zapravo su, kažu dobro upućeni, poprilično jednostavni. image Cjepivo tvrtke Pfizer Joel Saget/AFP - To su šturi ugovori u kojima nema puno govora o cjepivu. No morate odlučiti. Ne možete propustiti da nabavite nešto što vašoj populaciji treba - kažu naši sugovornici. A ponuda je bilo svakakvih. Neke kompanije ponudile su ugovor koji bi bio obavezan bez obzira na to hoće li im cjepivo uspjeti. Što se pak tiče Pfizera i AstraZenece, ugovori po Hrvatsku su različiti. Primjerice, u slučaju da nam ostane viška cjepiva koji je proizvela AstraZeneca, mi ih možemo dalje prodavati zemljama koja su ih potrošile. Takav slučaj nije s Pfizerom. Njihova cjepiva ne možemo prodati drugima već ćemo ih ako ih ne iskoristimo morati baciti. - Bilo je uzmi ili ostavi - otkrivaju nam naši sugovornici. Četvrta tvrtka s kojom smo sklopili ugovor je Moderna čije bi cjepivo trebalo doći nešto kasnije. VEZANE VIJESTI REZULTATI STUDIJA Svjetska zdravstvena organizacija: Potrebno je barem 60 posto imunizacije za blokadu covida-19 ASTRAZENECA Kakva se to greška dogodila u proizvodnji cjepiva i što to znači za rezultate ispitivanja? Nagađa se o prvom kvartalu sljedeće godine i od te kompanije naručili smo još milijun doza. Naručeno je još i 300 tisuća cjepiva koja bi trebala stići u trećem kvartalu sljedeće godine, a Hrvatska bi ukupno prema nekim prijašnjim procjenama za cjepiva trebala izdvojiti 400 milijuna eura. Iako naši sugovornici navode kako se o odluci da cjepivo bude obavezno još nije raspravljalo, ne odbacuju mogućnost da i to uskoro ne bude jedna od tema. Navode kako australski avioprijevoznik uvodi tu obavezu za sve one koji će letjeti prema tom kontinentu, navode i kako već imaju informacije kolega iz Europske unije da će to uvesti još neki avioprijevoznici i distributeri. - Hoće li postati obavezno, odnosno hoće li se postavljati uvjeti, u ovom trenutku još je teško reći. Možda će se u Hrvatskoj primati samo oni koji turisti koji su se cijepili. Možda će moći letjeti avionom samo oni koji su se cijepili. Sve je to veliko možda. No o tome se trenutno ne razgovara. Nema takvih planova. Ali kada se vidi kako će sve funkcionirati, možda će neke zemlje uvesti beneficije i kazne - kažu naši sugovornici, a jedan od njih dodaje: - Vi danas ne možete ući u nekoliko afričkih zemalja ako nisi cijepljen protiv žute groznice. Ako se ne cijepi, ne može prijeći granicu. To će biti predmet razmišljanja. Svakako. Ako se procijeni da je ugroza velika, neke države će svakako ići u tom smjeru - kažu. No kako će zapravo cjepivo doći u Hrvatsku i koliko će ga biti u prvoj tranši? I to ovisi o proizvođaču, a sam hodogram znat će se tek nakon potvrde cjepiva. Cjepivo će prema odredištima ići iz tvornica proizvođača zračnim putem, no moguće je i da se cjepiva budu prevozila i cestovnim prometom. Cjepivo AstraZenece može se čuvati na temperaturi do 4 Celzijevih stupnja i trenutno s njima neće biti problema kada je u pitanju skladištenje. No onda se pojavilo pitanje skladištenja Pfizerovih cjepiva koja se moraju čuvati na temperaturi od minus 70 Celzijevih stupnjeva. Iako se spekuliralo da bi se Pfizerova cjepiva mogla čuvati u hladnjačama Konzuma i Leda, od toga se odustalo. image Cjepivo tvrtke AstraZeneca Justin Tallis/AFP - To nije bilo na stolu. Odlučili smo da se dio tog cjepiva skladišti u samom HZJZ-u, dio će uzeti Imunološki zavod, a dio distributer Medoka - kažu nam. U toj tvrtki, kako je rekao Ozren Žuković, trenutno su Pfizerovi ljudi koji pregledavaju ima li ta tvrtka sve uvjete jer će prvi put distribuirati njihovo cjepivo. No to se problemi ne očekuju. Još jedna lokacija za skladištenje cjepiva bit će u bolnici Rebro koja ima posebne komore. Zavodi za javno zdravstvo pak postoje i u Splitu, Zadru i Puli koji imaju veliku mikrobiologiju pa su i ta mjesta na nedavnom sastanku predložena za smještaj. No da bi se odlučilo kako će cjepivo ići do krajnjih korisnika, odnosno do liječnika obiteljske medicine i djelatnika Zavoda koji bi trebali cijepiti radnike u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, trebaju se napraviti detaljni planove o dostavi samog cjepiva. Ti planovi ovise u mnogome o tome koji će od proizvođača cjepiva prvi isporučiti cjepivo. Upravo to planiranje iziskivat će popriličan oprez. Naime, ako primjerice Pfizer u prvoj tranši dostavi 125 tisuća doza cjepiva i navede kako će sljedeća dostava 125 tisuća doza biti tek za tri mjeseca, onda se ne može u prvom mahu potrošiti sva cjepiva. - Planiranja će morati biti filigranski točna - kažu. Osim toga, na jednom od radnih sastanaka se raspravljalo i što učiniti ako u prvom valu dođe manji broj cjepiva. - Hoćemo li prvo cijepiti zdravstvene radnike ili ugrožene stanovnike - bilo je postavljeno pitanje. Upravo iz tog razloga teško je odgovoriti na pitanje tko će prvi na cijepljenje. Pričekat ćemo isporuku prvih količina cjepiva kako bismo tek potom odlučili kako i koga uključiti u prva cijepljenja. Naime, samo djelatnika u zdravstvu imamo oko 80 tisuća dok ih je u sustavu socijalne skrbi kao i štićenika oko 25 tisuća. Prioriteti su svakako zdravstveni djelatnici, osobe starije od 65 godina, osobe koje su posebno ugrožene zbog svojeg zdravstvenog stanja, neophodni radnici izvan zdravstvenog sektora kao i oni radnici koji ne mogu ograničiti socijalne kontakte. image Jonathan Nackstrand/Afp/Profimedia Sama cjepiva, daljnji je plan rada, dostavljat će se obiteljskim liječnicima i to tek po principu narudžbe. Sami liječnici, njih oko 2200, morat će naručivati ugrožene skupine, u prvi mah to su teži bolesnici i stariji od 65 godina. Zapisivat će ih u raspored i cijepiti po ambulantama. Taj popis će morati biti vrlo precizan, bez ikakvih odgoda, jer će se na temelju broja prijavljenih za određeni dan, dostavljati i broj cjepiva. Distributer će ih dostavljati u HZJZ, a nakon toga oni će ići dalje prema domovima zdravlja i ordinacijama. Sama cjepiva prevozit će se u specijalnim vozilima koji će morati biti rashlađeni na 4 Celzijevih stupnjeva i koja će cijelo vrijeme imati omogućen hladni lanac. Iako je i to bilo jedno od sugestija, sama distribucija cjepiva od distributera od HZJZ-a pa dalje do ambulanti i domova zdravlja neće se posebno osiguravati. No i kada to krene, pitanje je hoće li se oko 70 posto Hrvata iznad 18 godina, koliko je potrebno za procijepljenost nacije, uopće cijepiti. Naime, zasad su cjepiva namijenjena samo odraslima, a za uspješnu bitku protiv zaraze potrebno je, tvrde epidemiolozi, da dvije trećine građana primi cjepivo. Za Hrvatsku to znači nešto manje od 2 milijuna ljudi. Trenutno traju posljednje pripreme za početak opsežne kampanje koja bi trebala građanima pružiti sve važne informacije o cjepivu i njegovim učincima te ih potaknuti i pozivati na dobrovoljno cijepljenje. Uskoro bi se trebala krenuti i istraživanja javnosti i ankete, No pravi problem mogli bi pronaći u vlastitim redovima. Svjesni su kako se i dio zdravstvenih radnika neće cijepiti, no ipak vjeruju kako će taj broj biti zanemariv. Drugi problem na koji bi mogli naići jest mogućnost da će u vrijeme kad dođe cjepivo, na neki način, građani pomisliti kako je cjepivom sve riješeno te kako maske i socijalna distanca više nisu potrebni. - Da, to je opravdani strah. I to može stvoriti problem. Neki građani mogu biti imuni na koronavirus, no ipak, mogu biti prijenosnici virusa. Takvih i danas imamo. Asimptomatski bolesnici. Međutim, moramo shvatiti da će maske i fizička distanca uz cjepivo i još neko vrijeme dalje biti djelotvoran lijek za sprječavanje širenja samog virusa - kažu naši sugovornici.

IVAN ĐIKIĆ

IVAN ĐIKIĆ ‘Trebamo biti vrlo pažljivi, mislim da još nismo dosegnuli vrhunac epidemije u drugom valu‘ ‘Medijske izjave i podaci se prilagođavaju politici što je upravo suprotno onome sto smo radili u proljeće‘, smatra Đikić Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 15. studeni 2020. 19:17 Profesor Ivan Đikić iz Frankfurta drugačije gleda na povećanje broja oboljelih i umrlih od Covid-a19 u Hrvatskoj. Suprotno onome što se može pročitati u medijima ovih dana, ne misli da smo dosegli vrhunac epidemije, rekao je za portal HRT-a. - Svi podaci ukazuju da smo vjerojatnije još uvijek na uzlaznom dijelu većeg jesensko-zimskog vala pandemije. Upravo radi toga trebamo biti vrlo pažljivi i dobro se pripremiti tehnologijama, mjerama, zdravstvenim sustavom i pravilnim komuniciranjem na dugotrajniju borbu s ovim virusom. O tome je vrlo argumentirano govorila Angela Merkel u svom obraćanju", kaže prof. Đikić i dodaje da nemamo kontrolu nad ovom panedmijom jer se virus "širi puno brže nego što nam govore podaci/ brojevi testiranja". - Čak i stručni epidemiolozi u Hrvatskoj ukazuju da s postotkom pozitivnih slučajeva iznad 30% u odnosu na testiranje, naši podaci ne mogu biti vjerodostojni i stoga je veliki oprez opravdan", kaže Ivan Đikić. Izjave pojedinih znanstvenika o tome da smrtnost nije uvećana ove godine ili da smo već prošli vrhunac pandemije u Hrvatskoj ili smo barem upravo usred njega, smatra opasnima. - Izjave pojedinih znanstvenika te vrste, posebno kada dolaze od osoba i Znanstvenog savjeta Vlade RH, su vrlo opasne jer nisu bazirani na točnim podacima i zbunjuju građane, a posljedično doprinose i širenju zaraze, kaže Ivan Đikić. Hrvatska među zemljama s najliberalnijim pristupom Ovoga trenutka mnogo zemalja kreće u djelomični ili potpuni lockdown, ali ne i Hrvatska. Takav pristup prof. Đikić već je nekoliko puta komentirao, s njime se ne slaže, a ne slaže se ni dalje. - Hrvatska je danas među zemljama Europe s najliberalnijim pristupom. Posljedice toga su nekontrolirano i veliko širenje virusa, pretrpanost zdravstvenog sustava i veliki broj umrlih (10 puta viša smrtnost nego u proljeće). Umjesto da Vlada RH objavi jasno da je to naša službena strategija i da preuzimamo te rizike, mi pokušavamo uvjeriti građane da to nije istina i da mi koristimo pravilne mjere koje smanjuju širenje zaraze, no, brojevi nas demantiraju iz dana u dan. Medijske izjave i podaci se prilagođavaju politici što je upravo suprotno onome sto smo radili u proljeće. Tada smo bili uspješni jer smo pratili znanost i točne podatke, kaže profesor i dodaje: - Neophodno je uvođenje novih restriktivnih mjera koje su već pokazale uspjeh u Hrvatskoj, a ne bi trebalo plašiti ljude policijskim satom. Situacija je teška jer javni podaci govore o brojnim nedostacima u organoizaciji zdravstvenog sustava, prenatrpanosti bolnica i teškim odlukama koje liječnici moraju donositi. Zdravstvenom sustavu u ovoj situaciji može se pomoći, govori Đikić i nastavlja: - Boljom organizacijom i jasnom odgovornošću, boljim financiranjem i opremom. Najveći problem je premorenost i nedostatak liječnika specijalista i zdravstvenih radnika. Oni trebaju biti plaćeni za prekovremeni rad, požrtvovanost i gubitak svojeg normalnog življenja s njihovim obiteljima. Prof. Đikić upozorava da mnogi od zdravstvenih radnika žive izolirani i izvan svojih smjena u bolnicama jednostavno zato što žele zaštititi svoje obitelji od virusa kojemu su izloženi u smjenama u bolnicama i dodaje da usprkos svim nedostacima sustava u Hrvatskoj, glavnu snagu imaju i teret snose upravo požrtvovni liječnici, medicinske sestre i ostali zdravstveni radnici tijekom ove Covid-19 krize. Nitko naglas nikada nije rekao da je Hrvatska preuzela švedski model borbe s pandemijom, ali mjere koje imamo jesu među najliberalnijima. - Švedski model može umanjiti širenje pandemije ako je konzistentan i iskreno komuniciran prema građanima koji ga se onda pridržavaju. Međutim, na taj način nećemo dostići kolektivni imunitet kako se predviđalo. Švedska ima opet ozbiljan drugi val, a broj umrlih je nekoliko puta veći nego u susjednim zemljama. To je preuzeti rizik takvih mjera, kaže profesor Ivan Đikić. Pravilnim se mjerama može ograničiti ekonomska šteta - Naše mjere nisu djelotvorne u ovoj fazi pandemije. Osim toga, mjere nisu dobro komunicirane i građani su zbunjeni. Zbog svega toga podaci o broju zaraženih, oboljelih i umrlih nam kontinuirano rastu. Danas je u Hrvatskoj 1049 umrlih. U zadnjih 15 dana imamo značajno povećanje broja umrlih (preko 500) što sve zajedno predstavlja skoro 50% svih umrlih od Covid-a19 u Hrvatskoj. Samo u posljednjih 15 dana 50% umrlih. Govore li ti podaci nešto Vladi RH? Zar to nije alarmantno, pita Đikić. VEZANE VIJESTI Ivan Đikić PORUKA IZ FRANKFURTA Đikić u najnovijem istupu spominjao ljude koji umiru na cesti, kaže da to nije plašenje građana JOŠ JEDAN ISTUP Đikić kaže da zaustavljanje rasta broja zaraženih nije dovoljno, traži zabrane da brojke padnu - Ako se ne uvedu nove mjere, ti brojevi će i dalje rasti. Pitanje je koji broj umrlih će Vlada tolerirati uz ovakav liberalni pristup? Mnogi epidemiolozi i stručnjaci u Hrvatskoj opravdano traže ozbiljnije mjere no nažalost njih se ne sluša. Ponovit ću, kad god politički interes nadvlada struku, gubici od ovog virusa su ogromni. Broj od oko 250.000 umrlih u Americi je vrlo tragičan primjer takvog djelovanja, nastavlja i dodaje da je često slušana fraza da Hrvatska ne može ekonomski izdržati lockdown, po njemu, čista demagogija bez ikakvih prezentiranih podataka, a koristi za plašenje javnosti iz političkih, a ne ekonomskih razloga. No, prije potpunog lockdowna tu je dijapazon mjera koje se mogu uvesti, smatra. - Prije nego dođemo do faze potpunog lockdowna imamo preko 20-tak pravilnih mjera koje smo već trebali postepeno uvoditi. Primjerice, prva mjera je zatvoriti noćne klubove i noćne barove. Kako možemo opravdati da noćni klubovi još nisu zatvoreni? Znamo da su tijekom ljeta noćni klubovi bili izvor 25% širenja sve zaraze i nismo ih zatvorili. Zašto? Ako su noćni klubovi baza ekonomije neke zemlje onda je stvarno nešto krivo u toj zemlji. Pravilnim mjerama možemo ograničiti štete u gospodarstvu. Najveća opasnost za gospodarstvo je nekontrolirano širenje virusa i ulazak u tvornice, radna mjesta i zatvaranje gospodarstva zbog prodora virusa u firmama. Takav gubitak kontrole nad ovim virusom će posljedično dovesti do većih ekonomskih gubitaka nego dobro planirani restriktivni plan s poštednim djelovanjem na ekonomiju. O tome govore i stručni podaci ekonomista. Ovo nije gripa i dio ljudi ima ozbiljne posljedice Od početka pandemije slušamo kako je ovo virus koji je sličan gripi i iz toga je poteklo vjerovanje da je ovdje riječ o bolesti sličnoj gripi ili prehladi. Međutim, prof. Đikić upozorava da se virusi gripe ili prehlade mogu uspoređivati sa SarsCov-2 virusom, ali „ne u medijskim prepucavanjima“. - Ljudi koji izvrću brojeve polarizirali su prostor rasprave do toga da postoje samo objede i napadi, a ne argumenti. To je znanstveno pitanje i medu stručnjacima odgovor je vrlo egzaktan: to su slične podvrste virusa, koje dovode do klinički različitih bolesti, no najveća razlika je u tome da protiv gripe imamo cjepivo, a protiv Covid-a 19 smo još uvijek nemoćni dok ne razvijemo cjepivo ili specifične lijekove, kaže Ivan Đikić i dodaje da se mnogo podataka još prikuplja. Na pitanje znamo li zašto dio ljudi im kronične posljedice od Covid-a19 kaže da i o tome još prikupljamo podatke. - Očigledno je da Covid-19 nije samo respiratorna bolest nego i sistemska , zahvaća gotovo sve organe, endotelne stanice, dovodi do stvaranja ugrušaka u krvnim žilama. Velika je nepoznanica zašto manji broj osoba koje su preboljele bolest imaju produženo trajanje simptoma tzv. kronične recidive. Potrebno je puno više studija o tim pitanjima, a stoga i oprez pri medijskoj prezentaciji ovih ozbiljnih tema, govori Đikić. Kao i mnogo tema koje su u Hrvatskoj polarizirale mišljenja, tu se našlo i cjepivo protiv gripe na udaru. Cijepiti se treba jer, kaže Đikić, podaci govore da su osobe koje su preboljele prehladu, gripu ili se cijepile na neki način imale iznenađujući imunološki odgovor zbog pomiješane reaktivnosti imunološkog odgovora na pojedine antigene koji su slični među svim respiratornim virusima. Iz toga proizlazi da bi cjepivo protiv gripe, kaže nam, moglo dijelom biti zaštitno i protiv Covid-a 19. Svijet čeka cjepivo Dosadašnje mjere poput nošenja maski i pranja ruku, distance, pokazale su studije, mogu nas zaštititi. - Mogu nas zaštiti i preko 80-90 % prema studijama. Stoga nosite maske, držite higijenu i izbjegavajte okupljanja- to su vrlo važne preporuke u borbi protiv covid-19, govori Đikić i dodaje da će nekoliko cjepiva biti dostupno već početkom 2021. godine i da, za sada, rezultati ukazuju da ćemo cijepljenjem uspjeti kontrolirati ovu pandemiju tijekom 2021. Ovu vijest smatra ohrabrujućom za cijeli svijet. Na pitanje kako to da nismo našli baš nijednu posve učinkovitu kombinaciju lijekova kao odgovor na liječenje Covid-a19 odgovara: - Stvaranje lijekova traje puno dulje nego priprema cjepiva. Mi smo testirali sve dostupne lijekove koje smo imali i niti jedna kombinacija nije pokazala izrazito snažan učinak jer nisu bili specifični za Covid. Stoga je potrebno stvaranje potpuno novih lijekova i na tom putu je naše otkriće enzima koje su slabe točke virusa ili Ahilove tetive. Na tome aktivno radimo no trebat će nam značajno vise vremena i to je veliko ulaganje za budućnost i za nove korona viruse. Kod cjepiva, znanstvenici su prije 2-3 mjeseca već imali preko 10 pripremljenih cjepiva koja su krenula u klinička istraživanja. Protiv HIV i hepatitisa cjepivo nije djelovalo, ali su stvoreni lijekovi za što je bilo potrebno više od 15 godina aktivnog istraživanja, dodaje. Kaže i kako sve dok nemamo cjepivo jedino što možemo je mjerama izolirati i spriječiti širenje virusa i gubitke života. Mjere su poznate - maske, higijena, držanje distance, bez okupljanja. Osim toga, kaže Đikić, trebamo se i dobro organizirati kao društvo, zaštititi socijalno ugrožene i rizične grupe te izdržati dok cjepiva ne poluče rezultate. Nakon toga, govori, život će biti optimističniji. Za kraj nam kaže: "Najsvjetlija točka je znanost koja je do sada odradila ogroman posao u borbi protiv ovog virusa i koja nam nudi rješenja kako svladati ovu globalnu pandemiju". Sudeći po riječima prof. Đikića, najvažnije je pridržavanje mjera, pravodobno uvođenje strožih mjera, zaštita vulnerabilnih skupina građana i strpljenje dok svijet ne nađe pravo rješenje odnosno cjepivo, piše HRT. F #Koronavirus #Koronavirus U Hrvatskoj

WITHOUT JUDGEMENT

WITHOUT JUDGMENT Is religious education a place in public schools? We confronted the two sides and got a great debate Žarko Puhovski and Blaženka Sr. Valentina Mandarić discussed the issue of religious education in schools in the Hanza media study Writes: Marko SpoljarPosted: October 1, 2020 11:06 pm Blaženka Sr. Valentina Mandarić and Žarko Puhovski with host and editor Marko Špoljar Blaženka Sr. Valentina Mandarić and Žarko Puhovski with host and editor Marko Špoljar Hanza Media Facebook Twitter Messenger E-mail Whether religious education is a place in public schools or not, why the Church invests so much effort and energy to make religious education present in schools from the first grade of primary school, whether religious teachers indoctrinate children with Catholic Church ideology or, as religious education advocates say, give children more than Catholic doctrine and teach them religious culture, what is the role of the Church in our society and how intertwined it is with the state, are the topics covered in the Hansa media studio in the show "Without Prejudice" - a new video format of Jutarnji list views and arguments of our guests on important social, political, worldview and ideological issues - discussed philosopher, political scientist and retired professor at the Faculty of Philosophy in Zagreb Žarko Puhovski andBlaženka Sr. Valentina Mandarić , head of the Office of the Zagreb Archdiocese for religious education at school and professor at the Catholic Theological Faculty. "It is wrong to keep children in religious education by force. I support it politically from the bottom of my heart, because any compulsion to religious education weakens the influence of religion and increases the number of atheists. Well, politically, it is good for atheists and bad for religion." said Žarko Puhovski with obvious irony. Therefore, we also asked him, also with a lot of irony: If so, should religious education be allowed in Croatian schools until there are no more believers? RELATED NEWS Arsen Bauk and Tomislav Tomašević DISCUSSION IN PARLIAMENT 'Solve this problem': Bauk offered to practice mathematics with children who do not go to religious education IN THE SIGN OF REBELLION Parents from the Zagreb school pulled children out of the class who, they claim, are forced to sit in religious education - It was ironically formulated, but that irony has a basis. There are very few atheists, but he is slowly growing, that is a fact. Secondly, I have experience from the period about forty years ago when Marxism became a compulsory subject. It was called TIPS, Theory and Practice of Self-governing Socialism, but the subject was called "Tipso" by people, as one detergent was called. It is my belief that the point of a school is to make all knowledge hated - and that the school, unfortunately, achieves that. People also hate wonderful things like math, although there is nothing more beautiful and intellectually exciting than it is. Millions of people will tell you that they hate math because they were harassed and bullied at school. That is the problem that is happening here. Next, you have the simple fact of an oil slick, the wider the shallower it is. When religious education was introduced as an elective, but due to the vast majority of enrolled students, a de facto compulsory school subject proved that the Church had no intellectual potential for it. And that religious teachers, like the former teachers of Marxism, were gathered upside down. These religious teachers could not maintain the level of teaching and, above all, attract the attention of children. Speaking in principle, as a teacher, I think it is wrong that religious education in schools should be held in churches. And as a political atheist, I can say: "Okay, that strengthens us, and weakens them", if it is already a matter of opposition between two very unequal parts of society - says Puhovski. I think it is wrong that religious education in schools should be held in churches. And as a political atheist, I can say: "Okay, that strengthens us, and weakens them", if it is already a matter of opposition between two very unequal parts of society - says Puhovski. I think it is wrong that religious education in schools should be held in churches. And as a political atheist, I can say: "Okay, that strengthens us, and weakens them", if it is already a matter of opposition between two very unequal parts of society - says Puhovski. We asked Valentina Mandarić why the Church insists so much that religious education be present in schools from the first grade of primary school and whether children at that age are even able to valorize such content in the right way. - I would go back to the beginning of the show when you said that at the beginning of each school year, religious education divides the Croatian public. I would not say that, but first of all I am sorry that the issue of religious education in schools is often discussed without arguments. It would be correct for someone who is against religious education in schools to present arguments for their claims and not to make lump sum grades. You also ask why the Church insists so much on religious education in schools. I would say that religious education, regardless of the Church, is religious education. Which in our country is called "religious education in schools". Religious education should primarily be in the interest of the state. That students possess a certain religious knowledge just as they acquire competencies in various other subjects in schools. If it was ever necessary, it is necessary nowadays, because we live in a multicultural society. In the attached recording of the entire show, see how the head of the Zagreb Archdiocese's Office for Religious Education at School answered the question of whether Croatian schools are really about religious education or indoctrinating students with the ideology of the Catholic Church; why the philosopher and political scientist Puhovski considers it important in the educational system to start from “a god with a small initial letter b”, and why he thinks that Jesus Christ is not a historical figure. FaceboMess#Religious Education #School # Žarko Puhovski #Valentina Mandarić Do you want to supplement the topic or report an error in the text? Show comments Large statistics on the number of students in Croatian schools have been published. There are fewer and fewer of them front page 'Sheldon' spoke of his corona-experience: 'I had no idea it could happen!'

CRNE KUTIJE ZA NOVA AUTA

Uskoro nosit čemo crne kutije u tašni, uz legitimaciju,zaštitni sprej i udisnu masku !