OVRŠNA PLJAČKA GLADNIH

Za koji dan ponovo kreću ovrhe, blokirani poručuju: Svi nas samo pljačkaju, financijske institucije su zauzdale društvo, a Vlada ništa ne radi! PIŠE MIRELA GORETA 15. listopada 2020. - 14:31 Danijel Galović Danijel Galović Bruno Konjević/Arhiv/Cropix Facebook Twitter Ispis "Imam sedam tisuća kuna duga na jednoj i još nešto malo više od sedam tisuća na drugoj kartici. Banka mi je smanjila minus koji sam imala i traži da tih, skoro petnaestak tisuća kuna, kroz mjesečne rate vratim u godinu dana. Kad sam bankarici rekla da mi je previše vraćati 1200 kuna mjesečno za obje kartice, jer mi plaća, s putnim troškovima, iznosi 4000 kuna, rekla mi je: "Žao mi je... A što da vam kažem?! Gospođo, stisnite se malo." Prestrašno... Kako ću se stisnuti?! Pa, samo režije su mi 1500 kuna. Radim i dodatne poslove, ali i čišćenja je sve manje. Imam i sina, koji ne radi. Uostalom, prilikom tog izračuna, za prosjek primanja uzeli su mi tri plaće iz korone, koje su bile smanjene. Pa nisam ja kriva što sam u koroni primala smanjenu plaću. Užas, ne znam, ne znam... A svaki mjesec su mi kroz kamatu za taj dug uzimali skoro 400 kuna... Na rubu očaja govori nam V. C. (podaci poznati redakciji), Splićanka na pragu pedesetih i samohrana majka, koju život nije mazio. I njoj ne nudi tračak svjetla, premda uz redoviti posao povremeno zarađuje i dodatnima, doduše minimalno plaćenim, kako bi prehranila sebe i sina. Nedostatni prihodi za normalan život proteklih su je godina doveli u situaciju da dublje posegne za minusom. Kao, uostalom, i velik broj Hrvata koji se dugo u njemu guše dok u bankama trljaju ruke zbog odlične zarade. Korona kriza je V. C., poput mnogih, dodatno izmrcvarila, a sad joj je još stigla i bankovna čestitka sa "sušenjem minusa". - Žele sebe osigurati da ga, dok još imamo posao i plaće, koliko-toliko pokrijemo, a oni izvuku novac. Ne bježim od duga, ali ne znam kako ćemo sin i ja preživjeti iduće mjesece - lomi prste V. C. u strahu od blokade računa i ovrhe, svjesna kako je izgledan kandidat za pridruživanje vojsci onih koji se se već našli u tom škripcu. Da stvar bude gora, u ožujku 2021. istječe joj moratorij na kredit, a kad i njegova rata od 800 kuna dođe na naplatu ostajat će joj 2000 za život. - Banka će mi tada uzimati pola plaće - strahuje Splićanka, svjesna da joj jedino preostaje reprogram kredita, ali tek kad istekne moratorij. Ne može ni u drugu banku jer joj poslodavac produžava ugovor mjesec za mjesec. I da se, veli, želi negdje prebaciti, uzeti novi kredit s manjom kamatnom stopom i posušiti dugove, nitko joj ga neće dati. Pogotovo ne s tako niskim primanjima, a i ne radi dovoljno dugo kod sadašnjeg poslodavca kako bi dobila kredit. Drugo moguće rješenje, a sada se čini najizvjesnijim, jest odlazak iz Hrvatske, "tamo negdje", gorko dodaje "gdje se rad puno više cijeni". Ono čega se pribojava V. C. snašlo je već stotine tisuća građana kojima za koji dan, 18. listopada, kreću ovrhe. S moratorijem je gotovo, posljednjih dana u poslovnicama FINA-e vlada gužva... - Onog trenutka kada moratorij prestane, blokirat ćemo sve one koji su i prije ovog moratorija bili blokirani. Riječ je o 234.000 građana. Prioritetne tražbine idu prve, poput alimentacije. Onim redoslijedom ide što je bilo i prije. Zatim ide ono što redom dolazi u FINA-u. Građani su u blokadi za 16 milijuna kuna i to su podaci za ovih 234.000 građana, prije moratorija - izjavio je Dražen Čović, predsjednik Uprave FINA-e, napominjući kako mali broj ljudi duguje velike iznose, njih 1500 pola spomenutog iznosa od 16 milijuna kuna, dok najveći dio građana duguje male iznose, ali tu je i struktura vjerovnika drugačija, "jer se dug odnosi na teleoperatere i kartičarske kuće". - Brojka koja se spominje od oko 230.000 blokiranih građana je čista laž. Slobodno napišite da ih je sigurno 350.000. Prije mjesec dana smo ministra Ivana Malenicu upozorili da su to lažne informacije. Finini podaci nisu relevantni jer se tamo s popisa blokiranih brišu oni koji nemaju ništa na tekućem računu. Ali taj dug nije nestao, on je i dalje aktivan, samo je povučen s Fine. I ne samo to, Fina nema podatke "Mirovinskog" koji ovršuje i blokira umirovljenike. To su dvije potpuno paralelne strukture. A da ne kažem da agencije za naplatu potraživanja imaju na svojim listama možda i stotinjak tisuća blokiranih na računima svojih poduzeća, u kojima im se novac direktno skida s plaća i uplaćuju tim agencijama. Opet mimo FINA-e - podastire ispravljenu, drastično lošiju brojku Danijel Galović, predsjednik Udruge Ovršnih i Mreže potrošača Hrvatske. Situacija je, kaže, kaotična i puno gora od one koja se prikazuje u medijima, jer "nema tu više ovršenih i blokiranih, postoje samo prevareni potrošači". Problem je kompleksan, a Vlada ne čuje... - U pitanju je nekontrolirani kaos i, nažalost, izgleda da Vlada i Ministarstvo pravosuđa ne razumiju problem. Žive u paralelnom svemiru jer naše institucije ne žive u uvjetima svakodnevnih zapomaganja, molbi, vriskova ovršenih i blokiranih građana, naših potrošača, koji su dovedeni na rub. Netko svojom greškom, ali netko i ne. Institucije su potpuno digle ruke od njih i rekle: "Dobro, vi izginite, jer je bitnije spasiti financijski sektor i radna mjesta." Ali radna mjesta smo upravo mi, potrošači - ovršeni i blokirani građani koji pune proračun, njihove ionako prepune kazane. Punimo ih preko Ovršnog zakona, preko javnih bilježnika, Fine, odvjetničkih društava, kamata... Oni misle da će tako biti zauvijek, da ćemo se do nemilice iseljavati, da će svi mladi otići, da će oni i dalje vladati i dizati kredite za svoju elitu. Ne znam kada će shvatiti da moraju ukinuti Finu, izbaciti iz igre javne bilježnike, da se u ovršnom procesu stvari moraju vratiti na sudove i da ljudi, koji su ovršeni i blokirani, mogu otići u drugu banku i uzeti novi novac po povoljnijoj kamati kako bi vratili dug. Upravo ono isto što radi država, koja se zadužuje nevjerojatnom brzinom, ali to svojim građanima ne dopušta - ljutito će Galović. image Željko Puhovski/Ilustracija/Cropix Sve nas je, kaže, zaprepastilo ono što se prije nekoliko dana dogodilo na Markovu trgu, nikom to nije drago i nije rješenje, ali se, priznaje, pribojava kako će se Hrvatska tek početi kretati u smjeru nekontroliranog kaosa. U udruzi pokušavaju nešto napraviti unutar zakonskih okvira, međutim, čak i ljudi koji su bili njezini članovi počinju govoriti: "Pa što će nam udruga, ništa se ne mijenja". - Situacija je moralno upitna. Korona je čak bila i nekakav predah, tih tri plus tri mjeseca, makar smo mi odmah, kao u Sloveniji, tražili da se sve zaustavi do Nove godine. Hrpa europskih zemalja odobrila je te nazovi blokade, ali to kod njih i nisu blokade. Dužan si, reprogramiraš dug, platiš što treba i živiš dalje. Ali naša Vlada ne radi ništa po tom pitanju. I nije to nova Vlada, to je stara i prastara Vlada, potpuno je svejedno je li HDZ s Mostom, ova prošla HDZ-ova s HNS-om, ili sadašnja HDZ-ova, nemam pojma više s kim koaliraju. Očito su financijske institucije toliko jake, uzele su sve pod svoje, kompletno preuzele vodeću društvenu ulogu. A sve je više agresije u društvu, ljudi su sve uplašeniji... Što od straha od bolesti, što od financijske nesigurnosti, nemogućnosti plaćanja kredita, potencijalne deložacije iz stana ili gubitka posla, gladi... Pogotovo strahuju od agencija za naplatu potraživanja. One su tek posebna priča - izričit je Galović, pa opisuje koliko im je jednostavno i lako poslovati u Hrvatskoj i iznositi van novac njezinih građana. - Vi ili ja možemo u ovoj državi otvoriti firmu s 40.000 kuna početnog kapitala, nazvati je agencijom za naplatu potraživanja i početi raditi. Sve pod krinkom slobodnog tržišta, bez ikakvog nadzora. Jedino što nam treba je odobrenje Ministarstva financija. Pazite, mi smo obični "d.o.o.", ali nam je Hrvatska narodna banka dala neograničeno pravo da otkupljujemo portfelje po stotine milijuna kuna. Dakle, mi smo nekakva mala, jadna firmica s četrdesetak tisuća kuna temeljnog kapitala, ali možemo doći u banku i reći: "Dobar dan, mi bismo otkupili vaše loše kredite u vrijednosti od 150 milijuna kuna". I oni kažu: "Nema problema". I to se onda otkupljuje za 15, 20 ili 25 posto vrijednosti. Mi te ugovore nemamo, ali u pitanju su deseci, možda i stotine tisuća ljudi u Hrvatskoj - ističe naš sugovornik, zorno ilustrirajući kako se legalno mešetari po Hrvatskoj... - O tome vam nitko neće govoriti, ali ja ću vam reći da takve poslove rade visokopozicionirani bankari, koji su nekad bili osobni bankari tih istih ljudi. Dali su otkaze u bankama, otišli u agencije za naplatu potraživanja i sa sobom "ponijeli" stotine svojih ljudi. Cijele baze podataka... To je kriminal, koji je potrebno istražiti. Tu treba upasti USKOK. Mi, naravno, znamo za neka imena, ali džaba nam. Svi govore da nisu nadležni. Nitko nije za ništa nadležan. Još nam kažu: "To su posebni ljudi, koji samo rade svoj posao". I Ministarstvo financija im je za 40.000 kuna dalo dozvolu za rad! Pazite, sve te firme su izvana, ali redom sve. Ne postoji nijedna hrvatska. Kad dođe do otkupa portfelja za deset ili petnaeest posto vrijednosti njihove matične tvrtke izvana stave pare na račun i garantiraju za to što ovdje kupe. Utjeruju koliko mogu, lažu, zovu, prijete, ucjenjuju i zbog nečeg što je odavno u zastari, ali naši ljudi to ne znaju. Ma svega što postoji... I nitko ih ne nadzire... Pa pogledajte im dobiti, pogledajte koliko su ostvarili prihoda proteklih godina - uspoređuje Galović agencije za naplatu potraživanja s jakim državnim tvrtkama čije je prihode drugima inače nemoguće ostvariti. Pa ukazuje na eksponencijalni rast, u posljednjih par godina, ovdašnjih ispostava jedne norveške ili njemačke tvrtke za naplatu potraživanja. - U pitanju je profit koji se mjeri stotinama milijuna kuna, naravno, oporezovanih. I na kraju lova ode van. Vrati se otkud je došla, a naši ljudi ostanu na ulici. Prodaju se njihove kuće, stanovi, to su ogromni novci... Ne treba sve te agencije stavljati u isti koš, čak sam upoznao i neke ljude, koji nešto sitno rade i nisu tako beskrupulozni, ne možemo generalizirati. Ali vrijeme je da Državni inspektorat uzme deset ili petnaest dana posla i to krene zatvarati. Baciti ih u zatvor... Očito je da krše Zakon o zaštiti osobnih podataka, nazivaju, prijete... U Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci čak stoji da potrošač ne smije biti u lošijem stanju od onoga kakav je bio u trenutku otkupa duga. Inspektorat se može pozvati na neke odredbe zakona, ući među njih i napraviti red. No, očito nije sazrela politička klima za to. Ali imamo nekakav plan... Zatražit ćemo od Europske komisije moratorij za Hrvatsku, da se zaustavi ikakvo davanje novca ovoj državi. Ne možemo više ovako... Neodrživi smo, ovoj državi se više ništa ne smije davati. To je uludo bačen novac. Sve što nam se da, opljačkat će se. Ili mi - ili oni. Nema dalje - kaže Danijel Galović. Marić se klanja euru - Danas je klima puno gora nego u vrijeme recesije i "švicaraca". I tada se dio političkih elita, a SDP je bio na vlasti, pokušavao suprotstaviti. Znamo svi koliko je to uspjelo, a koliko nije. I tadašnja politika je bila podijeljena, znamo koliko je bivši ministar Boris Lalovac napravio, a koliko nije. Nešto je pokušao i ljudima olakšao. Bilo je to pred izbore, koje su izgubili. No, vi danas takvog čovjeka nemate. Imamo ministra Zdravka Marića potpuno posvećenog bankarskom lobiju. On se klanja euru, pada na koljena... Tražili 10 posto, da ljudi prodišu - Tražili smo tih deset posto, samo da ljudi prodišu. Pustimo sada što smo sve zeznuli, što je država kriva, a što smo mi. Ako netko ima plaću 5000 kuna, uzmi mu 500. Pa nekako će preživjeti i on i vjerovnik. Ali nemoj mu uzimati 1300, koliko li je već tih 25 posto?! Hajde da taj čovjek ostane živjeti u Hrvatskoj i da se ne odseli u inozemstvo. Hajde da prehrani svoje dvoje djece, da ne krene pljačkati banku ili krasti od susjeda - kaže Galović, koji je s predstavnicima Ovršenih, među ostalim, iznio i taj prijedlog tijekom razgovora u Ministarstvu financija. Galović: Utjeruju koliko mogu, lažu, zovu, prijete, ucjenjuju... I nitko ih ne nadzire. Pogledajte im dobiti, pogledajte koliko su ostvarili prihoda proteklih godina