ponedjeljak, 31. srpnja 2017.

HLADNO I ILI VRUĆE

UBRZAVANJE PROCESA

FOTO: AMERIČKE TRUPE STIGLE NA BALKAN! Demonstracija sile i veliki politički zaokret u strateški ključnoj državi koju je Putin poželio držati na uzici

    AUTOR: 
    • Jutarnji.hr
  •  OBJAVLJENO: 
  • 31.07.2017. u 17:32
Maja Zlatevska / CROPIX

U bazi Krivolak u Makedoniji započela je zajednička vojna vježba makedonske i američke vojske. Još prošlog petka na jugoistok Makedonije stiglo je oko 300 vojnika koji će se tamo zadržati oko dva tjedna. Vojna vježba zove se 'Dragoon Guardian 17', a danas su Amerikanci svojim kolegama demonstrirali izgradnju piste za bespilotne letjelice, detekciju mina i razminiravanje.
Iz makedonskog ministarstva obrane kažu da je glavni cilj ove vježbe jačanje veza s američkom vojskom i dokazivanje da makedonska vojska zadovoljava NATO standarde.
Makedonija se već godinama pokušava ubaciti u NATO, ali još od 2008. njihovo pristupanje blokira Grčka zbog već poznatog spora oko imena držace. Skoplje nikako nije željelo prihvatiti kompromis i pregovore oko ulaska u NATO i EU krenuti pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (engleska kratica FYROM), ali dolaskom Zorana Zaeva na premijerski položaj ta situacija se radikalno promijenila. Pogotovo nakon dugog niza mjeseci političke nestabilnosti i uličnih nemira koji su kulminirali nasilnim upadom u zgradu Sobranja.
Poslije su otkriveni dokumenti makedonskih, ali i nekih drugih tajnih službi, koji su potvrdili da su iza cijelog nereda sudjelovali pripadnici srpske tajne službe te da je ruska tajna služba radila na destabilizaciji Makedonije.
Krivolak, Makedonija, 310717.
Na vojnoj vjezbi Dragoon Guardian 17, na poligonu Krivolak, Oruzane snage SAD-a demonstirale su izgradnju piste za bespilotne letjelice, detekciju mina i deminiranje od eksplozivnih naprava.
Foto: Maja Zlatevska / CROPIX
Naravno, pojačani interes Rusije za Makedonijom preplašio je društvo iz NATO-a koje je odlučilo ubrzati proces ulaska Makedonije u alijansu, a saveznika u toj operaciji dobili su u premijeru Zaevu koji je navodno spreman prihvatiti ulazak u NATO pod imenom FYROM.
Vojna vježba s Amerikancima došla je Zaevu u idealno vrijeme kako bi dokazao Putinu da je nakon Crne Gore izgubio još jednu republiku bivše Jugoslavije, ali i kako bi pokazao svojim sugrađanima kako se bliži dan ulaska Makedonije u NATO.
***********************************************
Američke trupe ušle su ("poznane") u Makedoniju.
Hrvatska ("samovoljno") nabavlja bojne avione.
Dalmacija plamti ("jer joj se prohtjelo")

NOVI HLADNI RAT


PUTIN SE KLADIO NA TRUMPA I - IZGUBIO! Ruski predsjednik u očaju odlučio promijeniti taktiku i vratiti se starim navikama iz SSSR-a

    AUTOR: 
    • Jutarnji.hr
  •  OBJAVLJENO: 
  • 31.07.2017. u 21:20
REUTERS

Senzacionalna pobjeda Donalda Trumpa na američkim izborima u studenom prošle godine izazvala je pravu euforiju u Kremlju, rusofili su otvarali šampanjac, aVladimir Putin zadovoljno je trljao ruke. Ruski predsjednik bio je uvjeren da su Amerikanci konačno dobili predsjednika koji će Rusima priznati da su supersila kakva je nekad bio SSSR i koji će poštivati moćnu vojsku koja je skoro 20 godina bila u zapuštenom stanju...
I Putin je imao pokrića u tim nadama: Trump ga je mjesecima prije izbora hvalio na sve strane i stvarno je izgledalo da će to biti početak jednog divnog prijateljstva. Međutim, devet mjeseci poslije, odnos SAD-a i Rusija je na najnižim granama u zadnjih nekoliko desetljeća, piše NY Times. Putin se kladio na Trumpa, kojemu je prema američkim obavještajcima i pomogao u izbornoj pobjedi, da bi na kraju spektakularno izgubio, analizira ugledni list.
Novi paket sankcija Rusiji, koji je uvjerljivo izglasan u Kongresu, poslao je jasnu poruku u Kremlj da Trump nije svemoguć i da su mu ruke vezane. Istina, Trump još nije potpisao sankcije, ali s obzirom na to da su Senat i Kongres gotovo jednoglasno izglasali odluku, američki predsjednik neće imati previše izbora nego staviti svoj potpis na nacrt zakona, na koji inače ima pravo veta. A kad to napravi, postat će sasvim jasno da će njegova suradnja s Putinom biti - nemoguća.
Prije nekoliko tjedana Putin i Trump odradili su prvi razgovor 'oči u oči'. Naizgled je izgledalo prijateljski, oba predsjednika bila su jako zadovoljna, sastali su se čak i tijekom večere za predsjednike država članica skupine G20, o čemu formalne obavijesti nije ni bilo. Međutim, sada to ispada potpuno nevažno. Kongres nije spreman oprostiti Putinu aneksiju Krima, demokrati optužuju ruskog predsjednika za uplitanje u izbore i za poraz Hillary Clinton, a republikanci su u strahu da njihov predsjednik baš i ne razumije s kime ima posla u Moskvi. Dakle, Trump sve i da nešto hoće s Putinom, ostao je sasvim sam...
Kao odmazdu za sankcije Putin je odlučio protjerati 755 američkih diplomata i taj potez američki obavještajci i službenici vide kao veliku promjenu u taktici ruskog predsjednika. Putin je, po njihovom viđenju, odustao od cyber napada i obavještajnih ratova i okrenuo se metodama iz Hladnoga rata. Informacija o protjerivanju stotina diplomata zbunila je službe u Washingtonu, jer po njihovim izračunima u američkoj ambasadi u Moskvi uopće ne radi toliki broj američkih državljana. Ipak, vjeruje se da su u konačnu brojku uključeni i ruski državljani koji su zaposleni u ambasadi, a s obzirom da njih nije moguće protjerati, kazna će im biti - otkaz.
- Jedan od najvećih ciljeva Vladimira Putina je da Rusija bude tretirana kao nuklearna sila koju će respektirati cijeli svijet. I ne samo respektirati, već i plašiti. U Trumpu je vidio čovjeka koji će mu pomoći u ostvarenju tog cilja - rekla je Angela Stent, ugledna analitičarka sa sveučilišta Georgetown i bivša visokopozicionirana obavještajka u vrijeme administracije Georgea W. Busha.
- Sada se situacija stubokom promijenila. Rusi u nevjerici gledaju kaos u Bijeloj kući, ni sami ne znaju koji će biti sljedeći potez Donalda Trumpa. Zbog toga su strašno nervozni i u nemoći se vraćaju starim navikama. Protjerivanje diplomata je njihova najstarija metoda.
S druge strane, visoki dužnosnik iz Bijele kuće za New York Times tvrdi da Trumpova administracija nije odustala od poboljšanja odnosa s Rusijom, dapače, smatraju da Putinov govor u kojem je najavio protjerivanje diplomata nije bio previše 'bombastičan' i da u cijeloj priči vide priliku za novi preokret.
S tim se ne slaže Rolf Mowatt-Larssen, bivši obavještajac koji je jedno vrijeme proveo i u Rusiji.
- Kratkoročno, nema nikakvih izgleda da se odnosi SAD-a i Rusije promijene. Ovo je novi Hladni rat, ovo traje već neko vrijeme...
Što god se dogodilo u odnosima Trumpa i Putina, glavni problem neće biti riješen godinama. Putinu je veliki cilj bio olabaviti sankcije Amerike i Europe zbog aneksije Krima 2014. godine, a sada ispada da su mu nametnute još teže sankcije.
Upravo zbog toga, američki obavještajci su u strahu da je protjerivanje diplomata tek početak ruske odmazde. Uostalom, bivši direktor FBI-a James Comey prije nego što je smijenjen javno je rekao:
- Uplitanje u američke izbore je tek početak. Vjerujte mi, oni će se vratiti..

NIAGARINI SLAPOVI POSTALI KANALIZACIJA



  Neizdrživ smrad otpadnih voda šokirao turiste: 'Suze su nam na oči išle od vonja'


    AUTOR: 
    • Jutarnji.hr
  •  OBJAVLJENO: 
  • 31.07.2017. u 19:38



Reuters / Twitter




Dok su se u subotu turisti ukrcavali u brod koji plovi rijekom Niagarom, turističkom atrakcijom poznatom po slavnim slapovima, zapahnuo ih je grozomoran smrad kanalizacije. Niagarom se oko njihova broda proširila ogromna crna mrlja koja je iscurila iz kanalizacijskog ispusta, šireći neizdrživ smrad koji je svima u blizini tjerao suze na oči

nedjelja, 30. srpnja 2017.

VENEZUELA U NAKOVNJU MEĐU DVA ZLA

VOJSKA NA BIRALIŠTIMAKRVAVI IZBORI

FOTO: PROLIVENA KRV NA IZBORIMA KOJIMA SE ŽELI USPOSTAVITI DIKTATURA Ubijena dva kandidata, vojska na biralištima rasporedila 232.000 vojnika

    AUTOR: 
    • Hina
  •  OBJAVLJENO: 
  • 30.07.2017. u 20:05
An opposition supporter walks near burning motorcycles as clashes break out while the Constituent Assembly election is being carried out in Caracas, Venezuela, July 30, 2017. REUTERS/Carlos Garcia Rawlins
REUTERS
Iz straha od prosvjeda i napada na birališta vojska je danas rasporedila 232.000 vojnika
CARACAS - Vodeći kandidat na nedjeljnim izborima za Ustavotvornu skupštinu u Venezueli i oporbeni aktivist ubijeni su uoči početka glasovanja, objavio je BBC.
Jose Felix Pineda, 39-ogodišnji odvjetnik koji se natječe na izborima, ubijen je u svom domu u subotu navečer po lokalnom vremenu.
Ricardo Campos, mladi tajnik oporbene Stranke demokratske akcije ubijen je tijekom prosvjeda.
Flames erupt as clashes break out near security forces members (R) while the Constituent Assembly election is being carried out in Caracas, Venezuela, July 30, 2017. REUTERS/Carlos Garcia Rawlins
REUTERS
 
Do ubojstava je došlo uoči glasovanja za Ustavotvornu skupštinu, tijelo koje želi oformiti predsjednik Nicolas Maduro a kritičari tvrde da predstavlja jedan od glavnih koraka prema uspostavi diktature.
Oporba bojkotira glasovanje jer smatra da se radi o prevari kojom bi se omogućilo Maduru, čiji bi mandat trebao završiti 2019., da se održi na vlasti i zaobiđe parlament i predsjedničke izbore krajem 2018. godine.
Vlada tvrdi da je izbor Ustavotvorne skupštine jedini način da se ponovno uspostavi mir u toj naftom bogatoj zemlji, uzdrmanoj političkom i gospodarskom krizom.
Iz straha od prosvjeda i napada na birališta vojska je danas rasporedila 232.000 vojnika.
Security forces members ride near burning motorcycles as clashes break out while the Constituent Assembly election is being carried out in Caracas, Venezuela, July 30, 2017. REUTERS/Carlos Garcia Rawlins
REUTERS
 
Na neobvezujućem referendumu kojeg je početkom mjeseca organizirala oporba, 98,4 posto glasača odbilo je Madurov plan za formiranje Ustavotvorne skupštine. Na referendum se odazvalo 7,1 milijun glasača, oko jedne trećine sveukupnog biračkog tijela.
Security forces members stand near burning motorcycles as clashes break out while the Constituent Assembly election is being carried out in Caracas, Venezuela, July 30, 2017. REUTERS/Carlos Garcia Rawlins
REUTERS
 
Zemlja je utonula u prosvjede i nerede u travnju i od tada je u nasilju policije i prosvjednika živote izgubilo 113 ljudi. Venezuela trpi jednu od najvećih stopa inflacije u svijetu. Stanovnici su pogođeni kroničnim nedostatkom osnovnih životnih potrepština i lijekova nakon izbijanja gospodarske krize 2014. zbog pada cijena nafte.