IMA POSLA ZA RADNE MASE

IMA POSLA ZA PSIHIJATRE Putin je danas sablažnjivo sličio na Mussolinija: Anđeo sudbine kome se pokoravaju i bogovi Rat svim sredstvima, do postizanja svoga geopolitičkog cilja – to je Putin obećao i svome i evropskim narodima Piše:Inoslav BeškerObjavljeno: 30. rujan 2022. 20:24 "Istina je s nama, Rusija je s nama!", završio je tim riječima ruski predsjednik Vladimir V. Putin svoj govor pred članovima ruskog Parlamenta u petak u kremaljskoj Georgijevskoj dvorani. "Istina", u ovom slučaju, nije ni isključivo ni prvenstveno kartezijanska materijalna istina, aristotelovsko podudaranje iskaza i činjenica, nego kršćanski termin iz Evanđelja po Ivanu: sam Isus Krist kao Bog, koji kaže "Ja sam put i istina i život", a Ivan na drugome mjestu pak veli "Istina će vas osloboditi", naravno, ne u smislu da će ih osloboditi to što eventualno ne lažu, nego upravo Isus Bog koji je Istina. Tim finalem Putin je ojačao mjestimično već nazočnu mističnu notu svog obraćanja. Naime, aneksiju četvorih ukrajinskih oblasti Putin karakterizira kao sudbinu. Sudbina, kob, usud, u antičkim vjerovanjima bila je snaga jača od bogova, snaga kojoj su se i bozi morali pokoravati. Fatum, latinski naziv usuda, ishodište je fatalizma. Putin svojim slušateljima nameće fatalističku tezu da su i aneksija četvorih oblasti i ratovanje za obranu njihove ruskosti, sudbinski predodređeni Rusiji, pa nema alternative. Strateški gledano, to je najava daljnjeg, nemilosrdnog ratovanja, jer su samo dvije od tih oblasti uglavnom u ruskim rukama, Donjecka i Luhanska (ruski: Luganska), a dvije su, po ruskoj narativi, još "okupirane", tj. u ukrajinskim rukama: Hersonska i Zaporiška (ruski: Zaporoška). Rat, kao što je poznato, nije karitativna djelatnost, ali Putin obrće narativu naglavce: "Naše vrijednosti su milosrđe, humanizam i suosjećanje." Očito ne s Ukrajincima, koji su tako prikazani kao okupatori u svojoj državi, kao tlačitelji ruske manjine snažno zastupljene na jugoistoku Ukrajine, nego s Rusima koje treba osloboditi od okupatora. Tome je Putin dodao, nakon religijske i nakon takve kopernikanski obrnute političke mistike, još i prinos nacionalne mistike, prikazujući zapravo i naciju ne kao društveni konstrukt nastao kroz povijest, nego kao duhovnu silu, duhovno biće s vlastitom snagom koja se emanira pojedincima, pripadnicima nacije, slijedeći ne nečiju slobodnu volju, nego povijesnu sudbinu: "Ako smatram da je moja domovina Rusija", kazao je navodeći ruskoga filozofa Ivana Iljina, "to znači da volim na ruskome, razmišljam i mislim na ruskome, pjevam i govorim na ruskome; da vjerujem u duhovne snage ruskog naroda i da svojim instinktom i voljom prihvaćam njegovu povijesnu sudbinu. Njegov duh je moj duh; njegova sudbina je moja sudbina; njegova patnja je moja tuga; njegov je procvat moja radost." Svjesno ili ne, možda samo potaknut sličnim idejnim i nacionalnim vrijednostima, ruski predsjednik Putin u tom govoru opetuje neke od omiljenih shema svojedobnoga talijanskog premijera Benita Mussolinija, fašističkog ducea. Mussolini je tako 9. svibnja 1936, proglašavajući Talijansko Carstvo, rekao kako se "Carstvo ponovo pojavljuje na rimskim brežuljcima usuda". Obznanjujući 10 lipnja 1940 da je objavio rat Francuskoj i Velikoj Britaniji, po istom obrascu je rekao: "Sat naznačen sudbinom otkucava na nebu naše domovine. Sat neopozivih odluka." Dakle, i Putin i Mussolini sebe prikazuju kao glasnike, anđele sudbine, kao izaslanike više sile koji utjelovljuju duh nacije, a ne kao izraz narodne volje. A tu već ima posla i za psihijatre. Razlika je što je Mussolini to smio reći izravno masi, koja je urlala od veselja i odobravanja (trebat će još pet godina da njegovo mrtvo tijelo izgazi i onda objesi za noge), a Putin je odabrao kontrolirani ambijent Kreml‘a i kontrolirani auditorij članova Parlamenta. Putinu stoga nije bilo teško reći kako je "siguran" da će Vijeće Federacije (gornji dom ruskog Parlamenta) "podržati ustavne zakone o prihvaćanju i konstituiranju unutar Rusije četiriju novih oblasti", "jer je to volja milijuna ljudi." Ali ne onih u (dosadašnjoj) Rusiji, koji su izabrali oba doma, i Vijeće federacije i Dumu, nego navodnih milijuna koji su, u uvjetima strogo kontroliranog pritiska i bjelodanog prezira spram osnovnih zahtjeva dobrovoljnosti i tajnosti glasanja, bili statisti u referendumu koji je namjerno i drsko iskazan kao farsa. Ti ljudi, dodao je Putin, "zauvijek postaju naši građani". "Rusija nikada neće izdati stanovnike Donjecke Narodne Republike, Luganske Narodne Republike, Zaporožja i Hersonske oblasti", rekao je. "Branit ćemo svoju zemlju svim sredstvima i svim silama koje imamo na raspolaganju; učinit ćemo sve da našim ljudima osiguramo siguran život. To je velika oslobodilačka misija našeg naroda." Rat svim sredstvima, do postizanja svoga geopolitičkog cilja – to je Putin obećao i svome i evropskim narodima tim pasusom svoga govora.

NAPAD NA KONVOJ HUMANE POMOĆI, 23 UBIJENO !

RAT U UKRAJINI: UŽIVO Krvavi ruski napad uoči ceremonije u Kremlju: Ubijene 23 osobe, gađali su humanitarni konvoj Ključne događaje 219. dana ratnih događanja u Ukrajini pratimo iz minute u minutu Piše:HinaObjavljeno: 30. rujan 2022. 05:27 Ključni događaji dana - Putin bi danas trebao proglasiti pripajanje okupiranih dijelova četiri ukrajinske oblasti - Donjecka, Luhanska, Hersona i Zaporižje - Rusiji. - Međunarodna zajednica glasno je osudila taj potez Moskve koji neće priznati gotovo ni jedna država svijeta - Ukrajinci tvrde da su Rusi napali humanitarni konvoj u Zaporižju, najmanje su 23 osobe ubijene U napadu na humanitarni konvoj u Zaporižju ubijeno 23 ljudi, ranjeno 28 Ukrajinski dužnosnik rekao je da su u ruskom napadu na grad Zaporižje ubijene najmanje 23 osobe, a ranjeno 28. Regionalni guverner Oleksandr Staruh rekao je da su ruske snage gađale humanitarni konvoj koji je išao prema teritoriju pod ruskom okupacijom. Objavio je slike izgorjelih vozila i tijela koja leže na cesti. Rusija nije odmah priznala napad. Napad se dogodio u trenutku kada se Moskva priprema pripojiti četiri ukrajinske regije Rusiji nakon međunarodno kritiziranog referenduma. Staruh je rekao da su oni koji su bili u konvoju planirali otputovati na teritorij pod ruskom okupacijom kako bi pokupili svoje rođake i zatim ih odveli na sigurno. Dodao je da su spasioci na mjestu napada. Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu 24. veljače i naziva to posebnom vojnom operacijom, niječe da je namjerno gađala civile iako su njezini napadi razorili ukrajinska sela i gradove. Biden: SAD nikada neće priznati ruske pokušaje aneksije SAD "nikada, nikada, nikada" neće priznati pokušaj Rusije da pripoji teritorij u Ukrajini, rekao je američki predsjednik Joe Biden uoči govora Vladimira Putina u petak kada se očekuje da će proglasiti pridruenju četiri ukrajinske regije pridružuju Rusiji. Kremlj kaže da su Lugansk, Donjeck, Zaporižja i Herson glasovali za pridruživanje Rusiji na nedavnim referendumima, ali Ukrajina i Zapad proglasili su referendume lažnim. SAD će nametnuti nove sankcije Rusiji kao rezultat aneksije. "Sjedinjene Države, želim biti vrlo jasan u vezi ovoga, nikada, nikada, nikada neće priznati ruske zahtjeve za suverenim teritorijem Ukrajine", rekao je Biden. Putin priznao ukrajinski Herson i Zaporižje kao neovisne države Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je okupirane ukrajinske regije Herson i Zaporižje kao neovisne države prije njihova službenog pripojenja. Putinovi dekreti o tome objavljeni su u Moskvi u četvrtak navečer i preduvjet su da regije podnesu zahtjev za pridruživanje Ruskoj Federaciji. Moskva je posljednjih dana održala nezakonite referendume u tim regijama kako bi opravdala njihovu aneksiju i tvrdi da su obje većinom glasale za pripajanje Rusiji.

DRAMATIČNE PROCJENE

DRAMATIČNE PROCJENE Šanse za nuklearni rat u 2023. drastično su porasle: Ovakvo što nije viđeno od Kubanske krize Rizik od samo 1,17 posto znači da dijete koje će živjeti 75 godina ima šanse tijekom života doživjeti nuklearni rat oko 60 posto Piše:Gojko DrljačaObjavljeno: 30. rujan 2022. 08:05 S obzirom na to da Vladimir Putin ponavlja prijetnje nuklearnim oružjem, otvara se pitanje u kojoj je mjeri porasla opasnost nuklearnih udara, pa i globalne nuklearne katastrofe. To što se za mnoge radi o nezamislivom scenariju ne znači da ne treba procjenjivati statističke šanse upotrebe najgroznijeg oružja u ljudskoj povijesti, jer upravo statističke procjene mogu pomoći donosiocima odluka u prilagodbi javnih politika ili povlačenju strateških vojnih poteza. A činjenica je da je prognoza mogućnosti skore upotrebe nuklearnog oružja drastično porasla te se za 2023. godinu ovih dana kreće na razini 9-13 posto, što je razina rizika nezamisliva zadnjih 60 godina tj. od Kubanske krize. Ugledni ekonomist Alex Tabarrok još je krajem 2019. na blogu The Marginal Revolution upozorio kako cijeli niz ozbiljnih istraživanja pokazuje vrlo visoku te neprihvatljivu razinu rizika nuklearnog udara. Ako se, recimo, uzme istraživanje Luise Rodriguez rađeno za Effective Altruism Forum onda ispada da je šansa nuklearnog rata na godišnjoj razini oko 1,17 posto, dok je šansa nuklearnog sukoba između Sjedinjenih Država i Rusije 0,39 posto godišnje. To istraživanje Rodriguez ima visoku težinu jer je obradilo niz dostupnih analitičkih radova i istraživanja o izglednosti upotrebe nuklearnog oružja. Naravno, inherentno je procjenama nuklearnih rizika da su limitirane cijelim nizom faktora te je njihova preciznost stoga vrlo ograničena, ali ipak ukazuje da je rizik vrlo realan i previsok. Tabarrok je objasnio kako godišnja procjena rizika nuklearnog udara od 1,17 posto znači da dijete koje će živjeti 75 godina ima šanse tijekom života doživjeti nuklearni rat oko 60 posto. Tablica iz spomenutog istraživanja Rodriguez koje je temeljem većeg broja dostupnih analiza objedinilo procjene rizika nuklearnog udara prije invazije Rusije na Ukrajinu Ovih dana je pak Tabarrok upozorio, kako tvrdi, na dva ozbiljna istraživanja koja ukazuju na dramatično povećanje procjene nuklearnih rizika. Prvo je ono bazirano na istraživanjima koje po različitim pitanjima vodi Manifold Markets. Ispod je grafikon koji pokazuje da je u pojedinim danima procjena nuklearnog rizika u 2023. rasla do čak 13 posto te se u zadnje vrijeme kr;Pravoslavni svećenik blagoslivlja mobilizirane ruske muškarce prije nego odu na front RAT U UKRAJINI: UŽIVO U Rusiji raste tjeskoba zbog mobilizacije, i Putin priznao da ne ide prema planu: ‘Moramo ispraviti greške...‘ NAKON ‘REFERENDUMA‘ Kremlj sprema perverznu proslavu ‘ujedinjenja‘: Ali najgore je ono što planiraju učiniti na okupir Uz to, Tabarrok je upozorio i na istraživanje Metalicusa, ugledne kuće koja je postavila pitanja kolike su šanse nuklearne detonacije do 1. siječnja 2024. godine koja neće biti testnog karak Prije ovog povećanja procjene nuklearnih rizika poznatiji koautor na The Marginal Revolution blogu, Tyler Cowen, je napisao: "…rizik od nuklearnog rata ostaje svjetski problem broj 1, čak i ako se taj rizik ne čini tako hitnim na dnevnoj razini."

SVETLANA TIHANOSKAJA -JOŠ JEDNA ŽENSKA HEROINA

PRIJETNJA IZ EGZILA ‘Imamo plan za rušenje Lukašenka! Blokirat ćemo vojsku i policiju, 200.000 ljudi čeka mig da digne pobunu‘ ‘Previše je ljudi zatvoreno od prosvjeda 2020., pa kad idući put oporba pozove na prosvjede, moraju biti sigurni da će uspjeti‘ Lukašenku se već trese stolica, moramo iskoristiti ovu priliku za veći pritisak, poručuje liderica bjeloruske oporbe. Svetlana Tihanovskaja tvrdi da ima spremnih 200 tisuća aktivista koji bi podigli pobunu u Bjelorusiji, prenosi londonski Times. Pozvala je Zapad da pojača sankcije protiv Lukašenkova režima, glavnog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina. Liderica bjeloruske oporbe usporedila je Bjelorusiju s Ukrajinom, rekavši da su obje pod okupacijom Rusa. Svetlana Tihanovskaja obilazi zemlje Zapada tražeći podršku za bjelorusku oporbu. Prošlog je tjedna prisustvovala općoj skupštini UN-a u New Yorku, a nakon Velike Britanije posjetit će Poljsku i Francusku. Bjelorusija je prva bila okupirana, a jedina razlika u odnosu na Ukrajinu je u tome što je Lukašenko surađivao s Putinom, ustvrdila je Svetlana Tihanovskaja. Lukašenko se prema njezinim riječima održava na vlasti isključivo zahvaljujući Putinu, pa ne može donositi nikakve odluke bez odobrenja Kremlja. "Ukrajina se bori da zadrži svoju neovisnost, a borimo se i mi. Ali naša borba je ilegalna, partizanska", izjavila je liderica bjeloruske oporbe. Bivša učiteljica je 2020. bila glavna figura u višemjesečnim uličnim prosvjedima oporbe koja je prosvjedovala protiv namještanja izbora, na kojima je Lukašenko dobio šesti uzastopni mandat. Svetlana Tihanovskaja sada je na čelu oporbene vlade u egzilu u Litvi. Ona je sa suradnicima mjesecima razvijala mrežu aktivista unutar Bjelorusije kako bi se mobilizirali kada Lukašenko bude "na najslabijoj točki" i svrgnuli ga. To su nazvali Planom pobjede: cilj im je paralizirati sustav, kako bi spriječili režim da ponovo razbije otpor. "Naši cyber partizani znaju kako paralizirati željeznice i zalihe goriva za vojna vozila", rekla je Svetlana Tihanovskaja za The Times. Najavila je da će blokirati sigurnosne službe, policiju i vojsku tako da neće moći izaći na ulicu da bi djelovali. DOGOVORIO S PUTINOM Lukašenko opet prijeti: ‘I naši vojni zrakoplovi će uskoro moći nositi nuklearno oružje!‘ CINIČNA PORUKA Bjeloruski predsjednik Lukašenko, glavni Putinov saveznik, čestitao Ukrajini Dan neovisnosti: ‘Mirno vam nebo‘ Previše je ljudi završilo u zatvoru od prosvjeda 2020., rekla je, pa kad idući put oporba bude pozvala na prosvjede, moraju biti sigurni da će im uspjeti, da će to biti posljednji put. Lukašenkova vlast prema njezinim riječima stoji na tri noge: na Rusiji, sigurnosnim službama i ekonomiji. Od početka rata njegova je pozicija oslabljena zbog negativnog utjecaja ukrajinskog rata na gospodarstvo, zbog smanjene podrške Moskve. Lukašenko je već pod šestim paketom sankcija, ali Svetlana Tihanovskaja traži od Zapada da ide dalje. Predložila je nove sankcije na bjeloruski izvoz drva i čelika, kao i sekundarne sankcije Lukašenku i njegovim pristašama koje će ih spriječiti da zaobiđu restrikcije koje su već na snazi. Rusija je koristila Bjelorusiju kao uporište za slanje svojih trupa u Ukrajinu. Lukašenko je prošlog mjeseca objavio da su, u skladu sa sporazumom s Rusijom, bjeloruski ratni zrakoplovi modificirani za nošenje nuklearnog oružja.

LICE I NALIČJE DIRIGIRANOG RATNIKA (VIŠESTRUKO PREPORUĆENO)

premium vijesti sport j2 kultura video novac scena pretplata login NEVJEROJATNE SNIMKE Objavljeni razgovori ruskih vojnika: ‘Budala Putin nas je poslao u j**** klaonicu, nemamo šanse!‘ Ukrajinski obavještajci s New York Timesom su podijelili rusku komunikaciju; vojnici opisuju vojsku u rasulu Piše:Iva BadanjakObjavljeno: 29. rujan 2022. 15:30 <p>Ruski vojnici; ilustracija</p> Ruski vojnici; ilustracija Kirill Kudryavtsev/Afp Facebook Twitter Messenger E-mail "Putin je budala. On želi zauzeti Kijev. Ali, nema šanse da mi to postignemo." "Naši napadi su u zastoju. Gubimo rat." "Polovica naše pukovnije je ubijeno." "Poslali su nas u klaonicu." "Kad se vratim doma, dat ću otkaz. Jebeš vojsku." Ovo su samo neke od poruka koje su ruski vojnici s bojnog polja u Ukrajini slali svojim obiteljima, suprugama, prijateljima i rođacima, a koje otkrivaju pravo stanje na terenu na samom početku invazije. "Kijev će pasti za nekoliko dana", tu su im rečenicu njihovi zapovjednici ponavljali kao mantru dok su ih slali u "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajinu krajem veljače. Međutim, suočeni sa žestokim ukrajinskim otporom, inicijalni napredak ruskih trupa je brzo ušao u zastoj, a ruske snage suočile su se s brojnim logističkim izazovima, manjkom hrane i goriva. Dok je stanje na terenu bilo poražavajuće, moskovski propagandisti uvjeravali su narod da sve napreduje po planu. Razgovori otkrivaju očaj vojnika Razočarani i bijesni ruski vojnici oglušili su se na zapovijedi i s mobitela zvali svoje supruge, obitelj i prijatelje u Rusiju kako bi im se požalili na Putina, nedostatak opreme i na svoje zapovjednike koji su im lagali o misiji u koju su ih poslali. Njihove pozive prisluškivala je Ukrajina, a New York Times ih je preveo i objavio. Razgovori otkrivaju očaj u kojem su se ruski borci nalazili u prvih nekoliko tjedna invazije na Ukrajinu, dok su pokušavali zauzeti Kijev. "Nitko nam nije rekao da idemo u rat", rekao je vojnik Sergej svojoj majci, "upozorili su nas dan prije nego što smo krenuli." Drugi vojnici vodili su slične telefonske razgovore: "Rekli su nam da idemo na obuku koja će trajati dva-tri dana. Jebeno su nas prevarili kao djecu", požalio se Nikita prijatelju. Opseg poziva ilustrira koliko je Moskva bila loša u planiranju logistike i održavanju discipline među svojim vojnicima. "Naša pozicija je sranje, da se tako izrazim. Prešli smo u obranu. Naši napadi su u zastoju", rekao je Sergej svojoj majci. Svom ocu je pak otkrio da su Ukrajinci digli u zrak most i branu, da su ceste poplavljene, a njihovi tenkovi i oklopni transporteri zapaljeni. "Koholi (pogrdni naziv za Ukrajince op.a.) napreduju, a mi samo stojimo... Nikad nisam zamišljao da ću završiti u ovakvom sranju", kazao je Nikita. Vojnici opisuju kako im nedostaje oružja i osnovne opreme poput uređaja za noćno gledanje i odgovarajućih pancirki. Jedan vojnik otkriva kako su počeli skidati pancirke s mrtvih tijela Ukrajinaca, a drugi poručuje kako je njihova oprema "prastara". "Nije moderna kao što se prikazuje na Zvezdi (državna ruska televizija)", rekao je Roman. SVE ŠTO MORATE ZNATI Novi detalji udara na plinovode: Norvežani detektirali misteriozne dronove! Tajming sabotaže je perfektan, a mogući signal Kremlja zlokoban: Spremite se na nezamislivo Je li Putin prevario procjene? Gomila novu vojsku: ‘Ročnici su stigli, nije zaboravio Harkiv!‘ Rusija traži hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti; EU priprema novi snažan udar na Kremlj; SAD šalje nove HIMARS-e Kijevu VEZANE VIJESTI <p>Odbrojavanje na ruskoj TV</p>Video icon RAT U UKRAJINI: UŽIVO Na ruskoj TV krenulo odbrojavanje do najveće otimačine tuđeg teritorija nakon Drugog svjetskog rata ‘OBJE STRANE TO ŽELE‘ Trump svim silama želi biti spasitelj: ‘Sudbina cijelog svijeta je u pitanju. Ja ću pomiriti Ruse i Ukrajince!‘ SPONZORIRANO Produžite vijek trajanja fasade uz dubinsko čišćenje i zaštitu sa Frosting tehnologijom. Sredinom ožujka – tri tjedna od početka invazije – vojnici su informirali svoje najbliže o velikim gubicima. Na telefonu koji su dijelili pripadnici 331. zračno-desantne pukovnije, vojnik po imenu Semjon procjenjuje da je trećina njegove pukovnije ubijena. Vojnik po imenu Andrej kaže svom ocu da je više od pola njegove pukovnije "nestalo" i da je njihov zapovjednik pukovnije, Sergej Suharev, poginuo u borbi. S druge strane žice, rođaci i prijatelji im opisuju redove leševa i lijesova koji svakodnevno pristižu u Rusiju. U šoku, neke obitelji su počele odlaziti psihologu. Obitelji im otkrivaju kako osjećaju posljedice sankcija i kako cijene osnovnih namirnica rastu; a žale i zbog zatvaranja McDonald‘sa, H&M-a i Ikee, te gašenja Instagrama. ‘Nitko ne razumije zašto moramo voditi ovaj rat‘ Telefonski pozivi otkrivaju krizu morala tijekom ofenzive na Kijev. Nestrpljenje, strah i umor postaju sve učestaliji dok vojnici opisuju vojsku u rasulu. "Iskreno govoreći, nitko ne razumije zašto moramo voditi ovaj rat", kaže Sergej svojoj djevojci. Drugi se vojnici žale na niske temperature i ozebline, teške uvjete spavanja i logističke propuste. Vojnici govore da su upali u mesnicu i ubili kokoši, praščiće i jednog noja jer više nisu imali hrane. Kao glavni razlog ostanka u ratu vide zaradu – u jednom danu borbe vojnici zarade triput više nego u Rusiji, a neki od njih su pribjegli i pljački. "Oni su jebeni divljaci... Sve kradu, televizore, jebene strojeve za mljevenje mesa, odvijače i kofere", govori Jevgenij, dok drugi vojnik poručuje: "Donijet ću Kawasaki doma". Mnogi vojnici izražavaju prezir prema svojim zapovjednicima, koje smatraju odgovornima za smrtonosne taktičke odluke, dok drugi kritiziraju predsjednika Putina. "Mama, ovaj rat je najgluplja odluka naše vlade ikada", sumirao je Sergej stanje u jednom razgovoru svojoj majci. Nedavno je Moskva premjestila trupe iz Harkova blizu Hersona na jugu. Umorni i neiskusni vojnici suočili su se s razornim protunapadom u kojem je Kijev ponovno zauzeo više od 3000 četvornih kilometara teritorija. Ruski predsjednik Vladimir Putin tada je najavio mobilizaciju stotina tisuća ruskih mladića koji će biti unovačeni u oružane snage i poslani u borbu u Ukrajini. Međutim, mnoge od tih trupa su neiskusne ili nedovoljno obučene, a kako sve više neiskusnih vojnika ide u rat, vjerojatno će telefonskih poziva majkama i ljubavnicima u Rusiji uskoro biti više nego ikad.

AKCIJA POLICIJE I USKOKA Više od 200 osoba pod istragom zbog lažiranih covid potvrda: Jednu je izvadio i Cetinski? Nova istraga Uskoka bit će, po broju osumnjičenika, jedna od najvećih ikada otvorenih u hrvatskoj povijesti Piše:Marin DeškovićObjavljeno: 29. rujan 2022. 06:55 Tony Cetinski na Festivalu slobode Premda je u najnovijoj akciji Uskoka u srijedu ujutro uhićeno samo 12 osoba predvođenih bivšom medicinskom sestrom iz Doma zdravlja Zagreb - Zapad, Petrom Rumihom (32), kako neslužbeno doznajemo, broj osoba koje je policija prijavila kao one koji su si uz pomoć Rumihe i drugih posrednika pribavili potvrde puno je veći. Prema informacijama do kojih smo došli radi se o najmanje 200 osoba. Naime, zagrebačko općinsko državno odvjetništvo, koje je u studenome prošle godine pokrenulo prvu istragu protiv Rumihe zbog trgovanja lažnim covid potvrdama, tada ju je teretilo za samo 18 slučajeva trgovanja takvim potvrdama, dok je ukupno 11 osoba bilo osumnjičeno. Kazneno djelo za koje je Rumiha bila osumnjičena bilo je zloporaba položaja i ovlasti,...

ARHEOLOZI U EKSTAZI

SENZACIJA Arheolozi u ekstazi: ‘U srcu Europe pronašli smo misterioznu strukturu stariju od piramida i Stonehengea!‘ Piše:Romina PeritzObjavljeno: 29. rujan 2022. 11:58 Rondel u Pragu Vodeći arheolog govori za Jutarnji: ‘Terensko istraživanje još nije gotovo. No Rondeli su dokaz postojanja elita‘ Češki arheolozi došli su ovih dana do senzacionalnog otkrića - otkrili su, naime, u blizini Praga tajanstvenu strukturu stariju od Stonehengea i egipatskih piramida. Kamena kružna ograda, poznata i kao rondel, sagrađena je u kamenom dobu, prije nekih 7000 godina, a namjena joj zasad ostaje nepoznata. "Terensko istraživanje još nije dovršeno i bit će potrebni mjeseci, a možda i godine da se obrade svi podaci", rekao je za Jutarnji list jedan od najvećih čeških stručnjaka za rondele, arheolog Jaroslav Řídký s Instituta za arheologiju Češke akademi Profimedia image Rondel u Pragu Institute of Archaeology of the CAS Prague "Oko 270 generacija dijeli nas od graditelja rondela, što znači gotovo sedam tisuća godina. Rondeli su uglavnom putokaz u razmišljanjima o graditeljskim i organizacijskim sposobnostima naših predaka. Nema pisanih i, nažalost, ikonografskih izvora iz vremena, nedostaju nam podaci o predmetima od organskih materijala, uključujući i arhitektonske elemente. Rondeli su dokaz postojanja elita. Netko tko je znao važnost ovih građevina i bio u stanju planirati i organizirati njihovu izgradnju. Oni su artefakti moći, iako još uvijek ne znamo je li se ta moć prenosila s generacije na generaciju ili su to bili pojedinci s iznimnim organizacijskim talentom, ali čiji položaj nije bio nasljedan", objašnjava Řídký te dodaje kako je riječ o najstarijim primjerima monumentalne arhitekture u središnjoj Europi. Kružnu neolitsku strukturu, promjera od 55 metara i tri ulaza, otkrili su građevinski radnici prvi put još 1980-ih, kada su postavljali plinske i vodovodne cijevi na periferiji grada u četvrti Vinoř, no tek je sada u cijelosti otkopana, s obrambenim zidom koji ju je okruživao. Iskopi na novootkrivenom rondelu otkrili su i ulomke keramike, životinjske kosti ... No kakva je točno bila svrha tih struktura ostaje i dalje velikom nepoznanicom. Mnoge su se teorije razvile tijekom godina - od toga da su imale obrambene, preko ritualne, do astronomske funkcije. "Osim obredne funkcije", smatra češki stručnjak, "moramo dodati i nedvojbeno njihovu društvenu funkciju, dakle socio-ritualnu - za okupljanje nekog većeg broja ljudi, vjerojatno s većeg područja, jer pretpostavljamo da kapacitet jednog naselja nije bio dovoljan, ako je izgrađeno u kratkom vremenu, da bi se moglo nešto stvoriti, kao ovo". Miroslav Kraus, koji je nadgledao iskapanje vjeruje, pak, da su se mogli koristiti i kao ekonomski centar, centar trgovine. "Mogli su biti i središte nekog vjerskog kulta, gdje su se obavljali rituali vezani uz godišnja doba", rekao je za Radio Prague International. Kraus je istaknuo i kako bi bilo sjajno otkriti nešto što bi upućivalo na stvarnu funkciju strukture. No, to je vrlo malo vjerojatno, s obzirom na to da niti jedan od dosad istraženih rondela nije arheolozima otkrio takve podatke. Do danas je u cijeloj srednjoj Europi pronađeno oko 200 rondela, od kojih se 55 nalazi na području Češke. VEZANE VIJESTI <p>Izložba Arheološki muzej</p> RITUAL I SJEĆANJE Velika izložba u New Yorku istražuje koji su bili prvi kraljevi Europe. Iz Hrvatske su poslali predmete vučedolske kulture JEDINSTVEN NALAZ Arheološka senzacija u srcu Dalmacije: u pećini pronađeni ostaci konja ili divljeg magarca stari čak 17 tisuća godina! SPONZORIRANO Kako instalirati Google servise i ostale aplikacije na nove Huawei uređaje? A kako tumači Jaroslav Řídký, prva otkrića dogodila su se u drugoj polovici 19. stoljeća. "Ali naravno, tada nitko nije znao o čemu se radi. Prva tumačenja koja su razmatrana bila su da su rondeli građeni za obranu ili da su bili torovi za stoku. Zatim, najveći procvat istraživanja rondela u srednjoj Europi počinje u drugoj polovici 1980-ih razvojem aeroarheologije - arheologije koja se bavi dokumentiranjem objekata s visine, ne samo iz aviona, već danas i bespilotnim letjelicama. Dakle, u prvoj polovici 90-ih doživjeli su najveći procvat, iz tog vremena imamo najviše podataka." Dosad najstariji nalazi se u Njemačkoj, u općini Goseck, a otkriven je 1991. godine. Nazvan Krug Goseck, s promjerom od 75 metara, ima dvostruku drvenu palisadu i tri ulaza. Budući da dva ulaza odgovaraju izlasku i zalasku sunca tijekom zimskog i ljetnog solsticija, jedno tumačenje Goseckova kruga je da je funkcionirao kao zvjezdarnica ili svojevrsni kalendar. Arheolozi nisu uspjeli, međutim, utvrditi stvarnu starost tih struktura. Naime, dosadašnja analiza uzoraka prikupljenih iz rondela pokazala je da je njihova starost između 4900 godina i 4600 godina pr. n. e., što znači da su građeni u razdoblju od oko 200 - 300 godina, a onda su iznenada misteriozno nestali. asasdasdd "Najvjerojatnije je došlo do neke vrste društvene promjene, gdje rondeli više nisu mogli ispunjavati funkciju koju su imali prije, i jednostavno su se prestali koristiti. A znamo da je to bilo negdje oko 4600. godine prije Krista, o tome imamo dokaze sa svih područja gdje se pojavljuju rondeli. Oko 4600. godine prije Krista, ali vjerojatno i prije, dogodila se neka vrsta dramatične promjene, i vidimo u arheološkim izvorima, zapravo se arheološki zapis potpuno mijenja. Na nekim se područjima mijenja struktura naselja, mijenja se ornamentika", objašnjava Řídký, koji je među ostalim dao i intervju za LiveScience,. Veliki misterij ostaje i tko su bili ljudi koji su ih gradili. Poznato je jedino da su pripadali tzv. Kulturi ureznih predmeta, odnosno Kulturi linearnotrakaste keramike, prvoj neolitičkoj zajednici Srednje Europe, koja je ime dobila prema, najčešće, urezanim ukrasima na keramičkim posudama - jednostavnim šalicama, zdjelama, vazama i vrčevima.

NEZAMISLIVE POSLJEDICE PRIJETE ČOVJEĆANSTVU, AKO NJEGOVE STVARALAČKE SNAGE ZAKAŽU NA PREUZIMANJU VLASTITE SUDBINE U SVOJE RUKE

UDAR NA PLINOVODE Tajming sabotaže je perfektan, a mogući signal Kremlja zlokoban: Spremite se na nezamislivo Zašto je Moskva, ako se otkrije da tamošnja politička elita zaista stoji iza ove sabotaže, odlučila napasti baš u ovom trenutku? Piše:Đ.K.Objavljeno: 27. rujan 2022. 23:44 Sabotaža plinovoda Sjeverni tok izgleda kao plan istrgnut ravno iz knjige ‘Panika i eskalacije‘ Vladimira Putina. I možda se neće definitivno utvrditi da su podvodne eksplozije djelo ruske sabotaže, ali ima li ikoga tko bi se, gledajući u koeficijent, usudio kladiti drugačije? Za početak, incidenti su se dogodili u blizini - ali malo izvan - teritorijalnih danskih voda. Riječ je, dakle, o onoj vrsti promišljanja koja ne zanemaruje članstvo te zemlje u NATO-u. Ono što nije odmah jasno je kako bi napad mogao biti izveden. Podmornica koja cilja na cjevovod trebala je biti otkrivena relativno lako u plitkim vodama Baltika, gdje dubine rijetko prelaze 100 metara. Zemlje koje istražuju incidente ni jednim spomenom nisu se referirale na eventualni podmornički napad. Baltičko more definitivno nije teritorij gdje bi imalo smisla rasporediti dubokovodne podmornice Losharik. Jedan britanski vojni izvor nagađao je da su mine možda diskretno postavljene s kamufliranog trgovačkog broda, a onda detonirane nekoliko tjedana ili dana kasnije, piše Guardian. Nadalje, cjevovodi su dizajnirani da budu čvrsti: svaki fragment plinovoda Sjeverni tok 1, stoji u literaturi koju izdaje Gazprom, sastoji se od čeličnog kućišta debljine od 27 do 41 milimetar, a omotan je betonskom prevlakom od 60 do 110 milimetara. Jedna od eksplozija bila je jačine 2,3 stupnja po Richteru, što su danski eksperti usporedili s bombama koje su padale u Drugom svjetskom ratu. Rast cijena plina Visoke cijene plina, nakon ovog incidenta, dodatno su porasle, primjećuje britanski Telegraph. Primjerice, samo britanska cijena plina po megavatsatu skočila je za 33 posto - što prirodno izaziva ogromne sumnje u sigurnost i ostale europske energetske infrastrukture. Putin je već i prije pokazao da je spreman žrtvovati dragocjeni plin i koristiti ga kao oružje. Podsjećamo da je Rusija sagorijevala gotovo 9,5 milijuna eura plina dnevno u postrojenju u blizini granice s Finskom, umjesto da ga izvozi u Europu. Sjeverni tok 1, koji je dugo hranio europsku ovisnost o plinu, zatvoren je otkako je Rusija, navodno zbog održavanja, zavrnula ventile. Ali zašto je Kremlj, ako se otkrije da tamošnja politička elita zaista stoji iza ove sabotaže, odlučio napasti baš u ovom trenutku? SABOTAŽA U BALTIČKOM MORU Novi detalji udara na plinovode: Norvežani detektirali misteriozne dronove! HIBRIDNI RAT PROTIV EU Napadima na infrastrukturu želi se izazvati kaos na Zapadu; CIA je još ljetos upozorila: ‘Očekujte diverziju!‘ Bruxelles je počeo raditi na izradi novog paketa sankcija protiv Moskve. Viktor Orban u Mađarskoj ga već pokušava minirati, a tražio je i uklanjanje postojećih antiruskih sankcija. Slamanje morala Jasno je da Putin pokušava slomiti kolektivni europski moral, a konsekventno tome mnoge će europske vlade ove zime biti pod pritiskom ljutitih birača koji se boje niskih temperatura. Tajming je, za Putina, ustvari perfektan. Novi plinovod između Norveške i Poljske otvoren je u utorak, vrlo blizu plinovoda Sjeverni tok 2. Podsjećamo da se Varšava namjerava u potpunosti isključiti iz ruskog plina do kraja godine. Takozvani "Baltic Pipe" dio je šire lepeze strateških poteza kojima se Europa pokušava povezati s alternativnim dobavljačima energenata. Norveška je, u tom kontekstu, dobila sasvim novu ulogu i istisnula je Rusiju s mjesta glavnog dobavljača prirodnog plina za EU. Ove podvodne eksplozije mogle bi biti upozorenje što bi Rusija mogla učiniti cjevovodima iz Norveške ako osjete da su stjerani u kut. Norveški regulatori pozvali su na pojačani oprez nakon upozorenja naftnih i plinskih kompanija da se neidentificirane bespilotne letjelice kreću u blizini njihovih offshore postrojenja. I dok pojačava prijetnje nuklearnim ratom, Kremlj ovim incidentom signalizira da čitava situacija može eskalirati na načine koji su se nekoć smatrali nezamislivim. Rusi se, kao toliko puta tijekom povijesnih lekcija, iznova oslanjaju na svog pouzdanog saveznika - "generala Zimu" - odgovornog za poraz tolikih njenih neprijatelja u prošlosti. Poruka koju šalju može biti sljedeća: izgubite li i norveški plin, ova će vam zima biti duga, hladna, teška i skupa.

KLASNA CIVILIZACIJA U PUNOJ JE FAZI SVOGA POTPUNOG RASPADA !

SABOTAŽA U BALTIČKOM MORU Novi detalji udara na plinovode: Norvežani detektirali misteriozne dronove! Ako se pokaže da su podmorska energetska i komunikacijska infrastruktura postale ruska meta, zapadne mornarice će morati brzo djelovati Piše:T.Š.Objavljeno: 28. rujan 2022. 09: Curenje plina iz plinovoda Sjeverni tok 2, ilustracija dron Čini se da europska energetska kriza ulazi u opasnu novu fazu. Naime, potvrde li se sumnje, ili tek porastu, da Rusija stoji iza eksplozija koje su u ponedjeljak izazvale tri curenja plina na dva plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru, sigurnosne implikacije za Europu bile bi dalekosežne, piše portal Politico. Mogućnost da je podmorska energetska i komunikacijska infrastruktura Europske unije postala ruska meta, mogla bi natjerati vojske europskih zemalja da se pripreme za posve neočekivanu novu bojišnicu u ukrajinskom ratu, koja bi ih mogla dovesti u izravan obračun s ruskom mornaricom. Velika Britanija već dugo izražava bojazan da bi ruske podmornice u Atlantskom oceanu i drugim sjevernim vodama mogle pokušati gađati podmorske internetske kablove. Kao posljedica ovotjednih eksplozija ti strahovi izgledaju manje umišljeni i izazivaju sjećanja na vrhunac ‘Hladnog rata‘, kada su NATO i sovjetske flote, a posebno njihove podmornice, igrale igru ‘mačke i miša‘ na Baltiku, i to s velikim ulozima. Kao znak da zemlje hitno poduzimaju dodatne mjere opreza, norveški ministar nafte i energetike Terje Aasland rekao je u utorak navečer za nacionalnu televiziju NRK da će se "poduzeti koraci za povećanje pripravnosti" u vezi naftne i plinske infrastrukture nakon razgovora između vlade, vojske, policije i operatera. Do curenja plina iz plinovoda Sjeverni tok došlo je dan nakon što su norveške vlasti pozvale na oprez nakon detektiranja neidentificiranih bespilotnih letjelica u blizini naftnih i plinskih platformi. Još u srpnju je, pak, britanska Kraljevska mornarica dala neobično eksplicitnu izjavu da su pratili ruske podmornice duž norveške obale. Pitanje ruske poruke Istrage o curenju plinovoda u tijeku su u Danskoj i Švedskoj, zemljama čiji su teritoriji najbliži mjestima incidenta. Danska premijerka Mette Frederiksen nazvala je eksplozije namjernim napadom i "najozbiljnijim koliko može biti", ali nije identificirala krivca. Švedska premijerka Magdalena Andersson također je izjavila da se "vjerojatno radi o namjernom činu, odnosno da je vjerojatno čin sabotaže". Ostali europski čelnici kao da su već odlučili koga će okriviti. "Danas smo se suočili s činom sabotaže", rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki u utorak. Iako nije eksplicitno imenovao Rusiju, nagovijestio je to dodavši da "ne znamo sve detalje onoga što se dogodilo, ali jasno vidimo da se radi o činu sabotaže, povezanom s idućim korakom eskalacije situacije u Ukrajini". Ukrajina je, pak, bila daleko manje suzdržana u imenovanju navodnog krivca. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak okarakterizirao je incidente kao "teroristički napad koji je isplanirala Rusija i činom agresije prema (Europskoj uniji)". Robert Habeck, njemački vicekancelar i ministar gospodarstva, brzo je reagirao naglasivši ozbiljnost obrambenih mjera koje će možda biti potrebne. "Mi smo, naravno, u Europi i Njemačkoj u situaciji gdje je ključna infrastruktura - i opskrba energijom se može ubrojiti u to u cjelini - potencijalne mete. Njemačka je zemlja koja zna kako se braniti, a Europa je kontinent koji može zaštititi njezinu energetsku infrastrukturu", rekao je Habeck. /Jutarnji List Dok Europa čeka odgovore, neki već procjenjuju kakvu je poruku Rusija željela poslati, ukoliko se pokaže da se radilo o činu namjerne sabotaže. Morawiecki i Frederiksen bili su zajedno u Goleniówu u Poljskoj na svečanosti otvaranja plinovoda Baltic Pipe, koji ide od Norveške do Poljske, a kojim bi plin trebao poteći u subotu. Ako iza curenja u plinovodima stoji Rusija, tajming je možda namjeran, kaže Simone Tagliapietra, viša suradnica u think tanku Bruegel, inače specijaliziranom za energetsku i klimatsku politiku EU-a. ‘Eksplozije kod Sjevernog toka namjerno su izazvane. To je učinio netko tko zna što radi...‘ UDAR NA PLINOVODE Tajming sabotaže je perfektan, a mogući signal Kremlja zlokoban: Spremite se na nezamislivo SPONZORIRANO Igraj svoju igru. PSK ti poklanja 2x200 kuna. Saznaj više Prikriveni činovi agresije "Baltik Pipe je glavni put za Poljsku da se diverzificira od Rusije... ovo bi mogla biti simbolična stvar", rekla je Tagliapietra, uz sugestiju da bi Rusija također mogla udariti na poljsku alternativnu opskrbnu liniju. No, ključna implikacija za Europu ide mnogo dalje od samo simbolike, dodaje. "Europa bi sada trebala shvatiti da energetska infrastruktura predstavlja sigurnosne rizike", kaže Tagliapietra. "Ako se ove zime nešto slično dogodi našem plinovodu od Norveške ili Alžira, bit ćemo u velikoj nevolji. Moramo pojačati sigurnosne aktivnosti na našoj ključnoj energetskoj infrastrukturi jer bi neprijateljski faktori mogli ponoviti ovu vrstu akcije”. Dok se očekuje da će diplomati EU-a u srijedu u Bruxellesu raspravljati o ovim incidentima, vlasti u Danskoj i Švedskoj hitno pokušavaju utvrditi što se točno dogodilo. Ključno je pitanje zašto bi Rusi sabotirali vlastite plinovode, vitalne arterije kojima je sve donedavno tekao unosan izvoz plina u Europu. No, s druge strane, s obzirom na to da Sjeverni tok 2 još nije u funkciji te da je Moskva ranije u rujnu zatvorila Sjeverni tok 1, stvarni učinci ovih incidenata na opskrbu Europe plinom - i financijski trošak za Gazprom i Rusiju - zapravo su ravni nuli. Čin sabotaže također bi se mogao uklopiti u koloplet prikrivenih činova agresije Kremlja, osmišljenih da zastraše i uznemire, kao što je bilo trovanje špijuna Sergeja Skripalja u britanskom Salisburyju 2018. godine, eksplozija češkog skladišta oružja 2014. i niz eksplozija u skladištima oružja u Bugarskoj, od kojih je posljednja bila u srpnju ove godine. Sam je Kremlj curenje plina u Baltičkom moru nazvao "zabrinjavajućim". "Trenutačno ne možemo isključiti nijednu mogućnost. Očito je da postoji neka vrsta uništenja cijevi. Prije rezultata istrage, nemoguće je isključiti bilo koju opciju", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Različite vrste scenarija Do dva curenja plina došlo je u blizini dvostrukog plinovoda Sjeverni tok 1, sjeveroistočno od danskog otoka Bornholm, a jedno je curenje zabilježeno kod plinovoda Sjeverni tok 2 uz jugoistočnu obalu otoka, objavile su u utorak danske pomorske vlasti. Glasnogovornik Danskog obrambenog zapovjedništva rekao je da je do dva curenja došlo u području mora koje je dio danskog isključivog gospodarskog pojasa (EEZ), ali ne u obalnim teritorijalnim vodama, a jedno se dogodilo u švedskom EEZ-u. Švedska nacionalna seizmička mreža detektirala je u ponedjeljak dvije različite eksplozije u tom području, jednu u 2:03 ujutro i drugu u 19:04, izvijestila je nacionalna televizija SVT. Geološki institut Danske i Grenlanda izvijestio je da su zabilježili dva slučaja "podrhtavanja" koji odgovaraju vremenu prijave curenja plina. Seizmografski otisci oba događaja "ne odgovaraju signalima potresa. Oni vrlo nalikuju signalima koji se obično bilježe od eksplozija", rekla je organizacija. Zona zabrane kretanja od 5 nautičkih milja uspostavljena je oko svakog od mjesta curenja, koja su vjerojatno na dubini od 60 do 70 metara, objavile su baltičke pomorske agencije. Danska vojska objavila je fotografije oblaka mjehurića plina na površini mora. Švedski ministar obrane Peter Hultqvist rekao je u utorak nacionalnom radiju Sveriges Radio da se njegova vlada sada "intenzivno usredotočuje na prikupljanje informacija". "Sama činjenica da postoji takvo curenje je ozbiljna, po našem mišljenju", rekao je Hultqvist. "Budući da postoje različite vrste scenarija (koji bi mogli stajati iza curenja), moramo ovo pažljivo i ozbiljno razmotriti", dodao je.

GLOBALNI KAPITAL PUCA PO SVIM SVOJIM ŠAVOVIMA

Jutarnji list ‘NEĆE DOBRO ZAVRŠITI‘ Veliki britanski eksperiment već propada? Funta tone, poslovi nestaju, milijuni u problemu Zabrinutost za događanja u Velikoj Britaniji iskazala je čak i njemačka vlada Piše:Marina KlepoObjavljeno: 27. rujan 2022. 22: Kada je nova britanska premijerka Liz Truss najavljivala velike iskorake, pa i spremnost da bude nepopularna, vrlo vjerojatno nije imala na umu tržišne potrese koji uključuju pad funte i rast cijene zaduživanja. Umirujuće izjave iz Ministarstva financija i središnje banke, kojima se sada pokušava otkloniti stvorena nesigurnost nakon prošlotjedne objave "mini-proračuna", uspjele su dijelom stabilizirati vrijednost funte i prinose na državne obveznice, ali malo je optimizma na vidiku. Iako je Bank of England najavio da "neće oklijevati podići kamatne stope" u slučaju potrebe obuzdavanja inflacije, tržišta su očekivala više: izvanredni sastanak već ovaj tjedan na kojem će podići ključne kamatne stope za jedan postotni poen. Ministar financija Kwasi Kwarteng u utorak je održao krizni sastanak s vodećim britanskim bankarima i drugim dužnosnicima Cityja, pokušavajući reći "bez panike, znamo što radimo". Unatoč tome, kaže ekonomist J.P. Morgana Allan Monks, "još uvijek nema jasnog znaka da se mijenja ili preispituje izvor problema - vladina fiskalna strategija", prije svega veliko smanjenje poreza, rast potrebe zaduživanja i plan kako financirati manjak u proračunu. Dizanje kamatnih stopa Neovisno o tome kada će to učiniti, sasvim je izgledno da će Banka Engleske dizati referentne kamatne stope brže nego što je planirala, kao odgovor na slabljenje funte i povećani inflatorni pritisak. Iduće godine, očekuju tržišta, mogle bi se udvostručiti u odnosu na plan i doseći oko šest posto. Osobito veliki razlog za zabrinutost ima oko 2,2 milijuna ljudi koji imaju hipotekarne kredite s promjenjivom kamatnom stopom, ali i oni s fiksnom kamatnom stopom, jer za polovicu njih ugovori istječu u sljedeće dvije godine. Zbog volatilnosti na financijskim tržištima pojedini zajmodavci su odmah u ponedjeljak privremeno povukli hipotekarne ugovore za nove klijente. Kako navodi Guardian, u posljednja 24 sata banke i stambena društva povukli su gotovo 300 hipotekarnih ugovora. Halifax, najveći davatelj hipotekarnih kredita, rekao je da će povući većinu ugovora s fiksnom kamatnom stopom do kraja dana zbog "značajnih promjena u troškovima financiranja". Bank of Ireland, pak, izašao je s priopćenjem da će obavijestiti klijente o novom rasponu hipotekarnih stopa "što je prije moguće". Istodobno, u strahu da će cijena zaduživanja porasti, brojni vlasnici kuća nastoje osigurati upravo fiksne kamatne stope. OŠTAR PAD Reakcija tržišta na poreznu politiku nove britanske vlade: Funta 37 godina nije bila tako slaba u odnosu na dolar GUVERNER HNB-A Bloomberg predstavio Vujčića kao novog jastreba: ‘Inflacija? Ovo nije dobar put, mi u Hrvatskoj to dobro znamo‘ Poslovi nestaju Tržište je trenutačno iznimno nestabilno, rekla je Rachel Springall, financijska stručnjakinja u Moneyfactsu, pa zajmoprimci moraju potražiti neovisni savjet kako bi procijenili koje su im najbolje opcije. Poslovi nestaju preko noći, dodaje, pa preokret na hipotekarnom tržištu može izazvati frustraciju i među dužnicima i zajmodavcima. Pad funte potaknuo je zabrinutost zbog dodatnog rasta cijena brojnih uvoznih proizvoda i sirovina. Britanski supermarketi, primjerice, uvoze oko 40 posto hrane tako da, navodi British Retail Consortium, pad vrijednosti funte neizbježno donosi poskupljenje namirnica. Zabrinutost za događanja u Velikoj Britaniji iskazala je i njemačka vlada, ističući da je posrijedi "veliki eksperiment" rezanja poreza i povećanja zaduživanja baš u trenutku kad središnja banka podiže kamatne stope. Njemački ministar financija Christian Lindner sugerirao je da "to neće dobro završiti". Naglašavajući dramatičnu volatilnost koju je stvorio "mini-proračun", ekonomisti iznose procjene da bi deficit na računu platne bilance u ovoj i idućih godina mogao doseći sedam do osam posto BDP-a, što bi moglo dodatno oslabiti valutu, na paritet s dolarom i eurom. Prema procjeni Deutsche Banka, ovako brzi rast prinosa na britanske obveznice nije zabilježen od 1976. godine kada se Britanija obratila MMF-u za zajam u nastojanju da podupre funtu. Velika Britanija trenutačno se zadužuje po cijeni kakvu plaćaju Italija i Grčka te mnoge zemlje s tržišta u nastajanju. S manje od dva posto početkom kolovoza, prinosi na obveznice premašili su četiri posto, a ostaje tek vidjeti kojom će brzinom nastaviti rasti.

RUSI KREĆU U OFENZIVU? Je li Putin prevario procjene? Gomila novu vojsku: ‘Ročnici su stigli, nije zaboravio Harkiv!‘ ‘S one strane granice koncentriraju jako velik broj vojnika i opreme. Što će učiniti sljedeće, još ne znamo‘ Piše:Jutarnji.hrObjavljeno: 27. rujan 2022. 20:00 Rusija izgleda ponovno koncentrira ljude i opremu u blizini svoje granice nasuprot Harkiva za mogući novi napad na drugi po veličini grad u Ukrajini, upozorava general odgovoran za obranu tog grada. Brigadni general Sergej Melnik, zapovjednik vojnog garnizona u Harkivu, za britanski Telegraph komentira da Rusi redovito ispaljuju tenkovske granate i šalju iranske dronove kamikaze preko granice otkako su se prošlog mjeseca povukli s položaja sjeverno od grada. "Situacija je daleko od mirne", kaže Melnik. "S one strane granice gomilaju jako velik broj vojnika i opreme. Što će učiniti sljedeće, još ne znamo. Možemo samo nagađati - ili će krenuti u smjeru Harkiva u drugom ešalonu ili prema Donjecku. Kada se počnu kretati i kada se formiraju u borbene položaje, shvatit ćemo kamo idu. Ovo bi moglo značiti da ruska djelomična mobilizacija daje bolje rezultate nego što su mnogi zapadni analitičari sugerirali. Podsjećamo, mnogi promatrači rata u Ukrajini tvrdili su da će ročnicima i rezervistima trebati dva do tri mjeseca da stignu na bojište jer ih treba obučiti, opremiti i konačno - integrirati u jedinice. Sada izvješća iz Rusije pokazuju da su mnogi ročnici poslani u postrojbe na prvoj liniji uz samo jedan dan obuke. Brigadni general Melnik rekao je i da su ruske brigade pretrpjele velike gubitke ali da se i očekivalo da bi Rusi mogli raspršiti rezerviste među tim jedinicama kako bi se smanjio rizik od eventualne "Ako mislite da se mobilizirani rezervisti okupljaju u jednu brigadu, u velikoj ste zabludi", komentirao je. "Ruska 200. brigada koja je stajala pored Harkiva ima 40 ili 50 posto gubitaka. Oni će, dakle, nadopuniti tih 50 posto. A onda će ostale mobilizirane rasporediti među drugim borbenim postrojbama. Ako pokušaju pobjeći, garantiram vam da će pucati u glavu i prvom i drugom i trećem. Bit će to masakr za sve one mobilizirane muškarce koji žele pobjeći od ovog rata." Ista tako dodaje: "Prijetnja ostaje. Znate koliko je Putin ambiciozan. Mislite li da će zaboraviti na gorčinu koju mu je stvorio poraz u ovoj regiji? Mislim da ne." RAT U UKRAJINI: UŽIVO Separatisti objavili rezultate ‘referenduma‘: ‘Velika većina stanovništva želi pripajanje Rusiji!‘ ŽELE SPAŠAVATI ŽIVOTE Ukrajinski Mozart prkosi ruskoj paravojnoj skupini Wagner: ‘Neprijatelj je ondje! Bang, bang, bang!‘ SPONZORIRANO Imate problema sa proširenim venama na nogama? Ovaj gel pomogao je mnogima u Hrvatskoj Brigadni general Melnik vodio je obranu Harkiva otkako su ruske snage prešle granicu i opkolile grad još u veljači. Rusi su konačno istjerani iz harkivske regije prije dva tjedna u ofenzivi tempiranoj da koincidira s velikim probojem prema Kupjansku i Izjumu. General Melnik koji je zapovijedao sjevernom ofenzivom, opisao ju je kao potporni napad koji je doveo do brzog ruskog kolapsa. "Prije početka ofenzive sustavno smo razbili njihovu logistiku. Radili su topništvo i HIMARS-i. Dali smo im upute za gađanje, razbili njihova skladišta, cisterne goriva, streljivo. Nisu mogli operirati. Možda su dobili zapovijed za povlačenje. Ne znam što se dogodilo. No, kako su nam rekli mještani, navečer su još bili tu, a onda su ujutro nestali. Ostavili su svoju opremu, sve!" im Anatolii Stepanov/Afp Granica je sada sigurna, a ruske i ukrajinske snage sučeljene su jedna drugoj s obje strane. Tenkovska vatra događa se svakodnevno, a stvari ponekad eskaliraju i u prekogranične obračune, priznaje Melnik. "Mi odgovaramo. Ranije nismo, ali nam je dosta", kaže. "Ne pucamo na Belgorod ili naselja. Samo na vojne položaje. Moglo bi se reći da osiguravamo slučajne požare." Jedna je granata ranije ovog tjedna ubila dva civilna liječnika u blizini Strilčija, pograničnog sela u kojem su ruski tenkovi posebno aktivni. Zelenski je u nedjelju rekao da je Ukrajina primila napredni norveško-američki raketni sustav zemlja-zrak (NASAMS) koji je Kijev tražio mjesecima. Brigadni general Melnik zanijekao je da su takvi sustavi već stigli do Harkiva. "Potrebni su nam takvi moderni sustavi američkog tipa koji rade na malim udaljenostima. Predsjednik Zelenski je rekao da su ti sustavi stigli, ali ja ne znam ništa više o njima."

OVAJ BLOG, 27. 9. 2022.

Današnje lijeve i desne proračnske špekulacije uvijek se svode u istu vreču maloumne flistarske buržuoazije. Potezanje je to za nos stvaralačkih masa u korist ujedinjenih interesa krupnog kapitala. Dali oni proistiću iz neke profašistike manije Italije , ili njenog podrepnjaka klero nacionlističke Hrvatske. Radnom se čovjeku uvijek isto piše. Veliki je to drušveni nadsklop kojim upravlja klasni sustav, -načina ekonomske proizvodnje u odnosu sa njenom društvenom razmjenom. Kao i njenim pod zakonima ponude i potražnje proizvodnih dobara, -što proistiću iz Marksovog zakona znanstvenog Viška vrijednosti. -Na kojem se temelji cjelokupna eksploatacija Rada, od strane parazitske posjedičke klase. Sve dotle dok god se to krucijalno pitanje ne nađe na dnenom redu, naše milenijske patrijarhalne civilizacije, ustoličene na kompetitivnom zakonu jačeg nad nemočnijim bićem. Sadašnje čovječanstvo nastaviti će da tone u svoj kontradiktorni ambis. Povlačeći sobom sveukupnog biološko carsto, ove divne planete zemlje....!

PIŠE INOSLAV BEŠKER

PIŠE INOSLAV BEŠKER Italija nakon izbora: Meloni nestala iz javnosti, Salvini sanja ministarsku fotelju, a Berulsconi ide pred sud Svejedno se čuje da Meloni već dogovara sastav buduće vlade, i s prvacima svoje Braće Italije, a vjerojatno već i s partnerima Piše:Inoslav BeškerObjavljeno: 27. rujan 2022. 17:52 Matteo Salvini, Silvio Berlusconi, Giorgia Melon Giorgia Meloni je u utorak nestala iz javnog opticaja. Još nije viđen pobjednik na izborima koji nije slavio koji dan. Meloni pak nije sazvala ni uobičajenu konferenciju za novinare da se malo hvali uspjehom, što je bilo opće mjesto. Čini se da je uistinu ozbiljno shvatila svoju pobjedu na nedjeljnim izborima i da se već sada bacila na premijerski posao, iako dužnost neće preuzeti prije kraja listopada. Svejedno se čuje da Meloni već dogovara sastav buduće vlade, i s prvacima svoje Braće Italije, a vjerojatno već i s koalicijskim partnerima iz Lige i Forze Italije. Uostalom, dala je razumjeti da ideje o tome ima jasne već i ranije. Vođa Lige Matteo Salvini, unatoč relativnom porazu svoje stranke u nedjelju, i dalje računa i zahtijeva da bude ministar unutrašnjih poslova. Pitanje je hoće li smjeti, pa i zato što je još pod istragom zbog nekih akata počinjenih dok je vladao tim resorom u prvoj Conteovoj vladi 2018-2019. Berlusconi u nezavidnoj poziciji Vođa Forze Italije Silvio Berlusconi u još je goroj situaciji. U srijedu opet izlazi pred sud u procesu "Ruby ter", gdje je optužen da je potkupljivao svjedokinje kako ne bi svjedočile o prostituciji u njegovoj vili u Arcoreu. Rekao je da za se ne zahtijeva ništa. Ali pretendira da njegov zamjenik u stranci Antonio Tajani, bivši predsjednik Evropskog parlamenta, bude ministar vanjskih poslova, te da neki važan resor dobije njemu vjerna Licia Ronzulli. To su zasad računi bez krčmara, koji mirno sjedi u Kvirinalskoj palači. Običaj je, još od osnutka Republike, da mandatar vlade četiri ključna ministra dogovara s predsjednikom Republike. Posrijedi su resori unutrašnjih odnosno vanjskih poslova, ekonomije, te obrane. Predsjednici su poneki put mijenjali i predložene ministre u drugim resorima. Naime, po Ustavu predsjednik Republike imenuje ministre na prijedlog predsjednika Ministarskog vijeća, ne može ih sam premijer iznijeti pred Parlament. Formulacija je takva da Predsjednik može imenovati i drugoga, a ne onoga koga predlaže premijer. Naravno, to se događa iza zatvorenih staklenih vrata u Kvirinalskoj palači, pred kojima novinari čekaju, katkad i više od sat vremena, dok telefoni rade. Osim svega, i financijska tržišta i Atlantski savez bit će mirniji znajući da iza tih četiriju imenovanja stoji i Mattarella. Čuje se, doduše, da bi predsjednik Senata bio istaknuti postfašistički senior Ignazio Benito La Russa, a da bi predsjednik Zastupničkog doma bio netko iz Lige, navodno umjereni i razboriti Giancarlo Giorgetti, Salvinijev stranački zamjenik i Draghijev ministar ekonomskog razvitka. O budućim ministrima se i Meloni i njezini doglavnici izbjegavaju izjašnjavati jer bi to, kažu, bilo nepristojno spram predsjednika Republike. Stigli konačni rezultati talijanskih izbora: Meloni ima uvjerljivu većinu u parlamentu BEŠKEROVA ANALIZA Antipatija Meloni spram Hrvatske je poznata, ali trijumf Desnog centra nije kataklizma. Evo zašto PROMO Produžite vijek trajanja fasade uz dubinsko čišćenje i zaštitu sa Frosting tehnologijom. Kadrovska problematika Sva ta kadrovska problematika još je na čekanju. Prvo se moraju izborom predsjednikâ konstituirati parlamentarni domovi, pa onda predsjednik Sergio Mattarella, nakon formalnih konsultacija, mora dati mandat Giorgi Meloni, pa ona tu vladu mora Predsjedniku privesti na prisegu. Tek tada slijedi primopredaja zvonca, koji talijanski premijeri predaju jedan drugome kao štafetu. Zvonce može i mora pričekati – ali ne mogu čekati financijske obaveze Italije, ni nacionalne, ni evropske. Čuje se da Meloni priprema prve mjere za smanjivanje računa za režije Talijana, koji su počeli skakati i prije rata u Ukrajini, a zatim su uzletjeli. "Ako Evropa ništa ne poduzme morat ćemo sami", rekla je i dodala: "Treba zasukati rukave!" Taj poljodjelski poklič u doba kompjutera zvučao je anakrono i kad ga je 2013 koristio tadašnji demokratski kandidat za premijera Pier Luigi Bersani. Još je anakroniji sada kada ga rabi ipak omanja dama. Ako ćemo pravo, treba pustiti u pogon moždane, rukavi tu ne znače baš nešto. Dok je Giuseppe Conte dobio glasove na jugu braneći zubima i noktima "prihod od državljanstva" za nezaposlene (što je u praksi uključilo i mafijaše, a nije baš pripomoglo novom zapošljavanju – ali je svakako dio građana privremeno iščupalo iz bijede), nova vlast planira svoje strategije protiv siromaštva. "Slabe ne smijemo ostaviti bez podrške", kaže Francesco Lollobrigida, šef postfašističkih zastupnika i svȃk Giorgie Meloni (oženio je njezinu sestru). Guido Crosetto, koji je Braću Italije osnovao zajedno sa Giorgiom Meloni, podsjetio je svoje stranačke drugove da novi zakon o bilanci, koji sadrži i državni proračun za kriznu 2023, mora biti dostavljen u Bruxelles 16 listopada, dakle prije formiranja nove vlade. To je, objektivno, najteže breme pred pobjednicima. "Vjerujem da ćemo se stoga morati dogovarati sa starom vladom, raditi četveroručno", rekao je Crosetto. Poznato je odranije da je Draghijeva vlada u ostavci najavila da će pripremiti sve parametre i tehničke podatke za novi zakon o bilanci, ali da će mu završni oblik morati dati nova vlada i usvojiti ga novi Parlament. Imajući to na umu, nije čudo što Meloni nema vremena za slavlja i zdravice. Vremena za dodatno zadovoljstvo, barem još jedan dan prije ročišta, ima Silvio Berlusconi: na oblasnim izborima na Siciliji pobijedio je njegov kandidat Renato Schifani, bivši predsjednik talijanskog Senata, čiji je član bio 26 godina.

RUSKI TIRANIN SPUŠTA REP

KAKO DALJE? Turska bijesna zbog Tatara, saveznici Putinu jasno rekli ‘ne‘, a najteži udarac zadao mu je - Xi! Rusija se, dakle, sve više suočava s izolacijom na međunarodnom planu, čak i među državama s kojima želi ‘voditi bitku protiv dominacije Zapada‘ Piše:Vlado VurušićObjavljeno: 27. rujan 2022. 15:30 Proglašavanje "djelomične" mobilizacije te najave pripajanja dijelova ukrajinskog teritorija, zamaskiranog u nelegalni ratni referendum (Rusi su čak morali dio stanovništva silom tjerati na birališta), i u zemljama koja bi Moskva rado nazvala "saveznicima" ili partnerima i koje joj nisu uvele sankcije, poput Kine, Turske, Indije i bivših sovjetskih republika Srednje Azije, proglašeni su "slabošću". Neke od njih su otvoreno rekle da neće priznati rezultate referenduma, a pogotovo nelegalno pripajanje Donbasa, Hersona i Zaporižje Rusiji. Tako Rusija ostaje sve usamljenija i izoliranija. Čak je i Rusiji posve podložna zemlja poput Srbije, jedine države u Europi koja je praktički podržala rusku agresiju na Ukrajinu, odbila priznati najavljeno pripajanje (objašnjenje je "Srbija to ne može učiniti"), a i iz Minska su uvijeno i nedorečeno rekli da će po tom pitanju "postupiti u skladu s interesima Bjelorusije". Kazahstan, država koja je dio ruskog vojnog pakta ODKB i gospodarske integracije Euroazijska unija, već je najavio da neće prihvatiti aneksiju tih područja. Sjetimo se da je proljetos predsjednik Kasim-Žomart Tokajev Putinu "u lice" rekao da neće priznati neovisnost paradržavnih tvorevina Doneck i Luhansk, što je tada protumačeno kao "izravna pljuska Putinu" iz države koja se smatra "ruskim dvorištem". U Astani su objavili da je, otkad je Putin proglasio mobilizaciju, u tu zemlju došlo oko 100 tisuća Rusa te da žele o tome razgovarati s Moskvom. Doduše, moskovski Komersant javlja da je ministra unutranjih poslova Kazahstana Marat Ahmetžanov rekao kako će se " isporučivati" svi oni ruski građani za koje Rusija izda nalog za izručenjem zbog izbjegavanja mobilizacije. U ostalim srednjoazijskim državama, u prvom redu Uzbekistanu i Kirgistanu odakle u Rusiji radi velik broj gastarbajtera, izražavaju bojazan da bi se njihove građane koji imaju dvojno državljanstvo, ali i ne samo njih, moglo mobilizirati i poslati u rat. Na tamošnjim portalima pojavile su se vijesti da je određeni broj Uzbeka i drugih državljana srednjoazijskih zemalja već mobiliziran. Neugodno iznenađenje iz Ankare Iz Kirgistana su čak pozvali svoje građane da se vrate u zemlju dok rat ne prođe, a upozorili su i mnoge da bi mogli izgubiti kirgistansko državljanstvo ako odu u rat kao pripadnici ruske vojske. Uzbekistanski politolog Kamolidin Rabimov izjavio je za rusku redakciju BBC-ja "da život gastarbajtera za Rusiju ništa ne znači" te da su oni za njih samo "topovsko meso". Tadžikistan je dopustio da Kina na njegovu teritoriju sagradi prvu inozemnu pravu vojnu bazu, iako pod eufemističkim nazivom "humanitarna", na Vahanskom usjeku nedaleko od afganistanske granice. No, najodlučnije je istupila Turska čiji je ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu rezolutno poručio da neće priznati pripajanje ukrajinskog teritorija Rusiji, naglasivši da to nisu učinili ni kada je u pitanju bio Krim. Osim toga, u Ankari su vrlo nezadovoljni što su na Krimu mobilizirani mnogi pripadnici zajednice krimskih Tatara, nad kojima Turska ima "pokroviteljstvo", a tamo živi i njihova brojna i politički utjecajna dijaspora (ima ih više nego na Krimu). VIDEO Oslobađanje ključnog grada u devet minuta: Minobacači, tenkovi, dronovi i zarobljeni Rusi NEOČEKIVANI POTEZ Dogodilo se čudo, Kremlj priznao grešku! Nakon što je naoružani muškarac otvorio paljbu u regrutacijskom centru, potvrdili da imaju velikih problema U Turskoj se pribojavaju "novog ruskog emigrantskog vala" te podsjećaju na bijeg nakon Oktobarske revolucije i građanskog rata kada je baš preko Turske bježalo najviše Rusa. Prema nekim podacima, u tu je zemlju u posljednjih desetak dana stiglo više desetaka tisuća Rusa. "Turska ne može biti utočište emigranata. Gdje god je rat, svi bježe u Tursku, i iz Afganistana, i iz Sirije, a sada iz Rusije. Dosta bi bilo", pišu diskutanti na turskoj društvenoj mreži Ekşi Sözlük. Nož u leđa iz Kine I Kina, na koju se u Moskvi pozivaju kao na najpouzdanijeg partnera u "stvaranju novog svjetskog poretka", bila je suzdržana oko proglašenja mobilizacije, ali i pripajanja ukrajinskih područja. Nedavno je komentator CCTV-ja izjavio kako se može protumačiti da je mobilizacija priznanje "velikih gubitaka Rusa na bojnom polju" te se citiraju ukrajinski izvori. Istodobno su mnogi kineski mediji, iako nisu jasno izrazili stav Pekinga o pripajanju Donbasa, ipak rekli "da praktički nitko neće priznati rezultate referenduma". Komentator državnog izdanja The Paper, piše pak ruska redakcija BBC-ja, mobilizaciju naziva "velikim rizikom za Rusiju" jer je "rusko društvo reagiralo odbacivanjem", pa čak navode da "ovaj rat za Ruse postaje sve skuplji". Ovdje treba napomenuti da Vladimir Putin na nedavnom summitu Šangajske skupine u uzbekistanskom Samarkandu nije uspio nagovoriti kineskog lidera Xi Jinpinga da potpiše ugovor o gradnji plinovoda Snaga Sibira 2 (Snaga Sibira 1 funkcionira), čime su u Kremlju mislili kompenzirati gubitke prodaje plina Europi. Kina jest, ove godine, kupila dvostruko više nafte i plina od Rusije, ali po nižoj cijeni nego za dosadašnju "polovičnu" količinu! Totalna izolacija Ni Indija nije reagirala onako kako je očekivao Kremlj. Iako je Indija najveći kupac ruskog oružja, premijer Narendra Modi nedavno je ukorio Putina rekavši da "sada nije vrijeme za rat" te da sve treba rješavati "demokratski, dijalogom i pregovorima". Na jednoj od vodećih indijskih postaja Republic TV Putin je optužen za "eskalaciju sukoba u Ukrajini" te da su prijetnje nuklearnim oružjem "zabrinjavajuće i nepotrebne". Kako prenose čak i neki ruski mediji, ali i ruski BBC, indijski komentatori smatraju da pozicija Rusije postaje sve teža jer sankcije počinju djelovati. I na kraju Iran, koji se suočava s najvećim prosvjedima u posljednjih desetak godina, objavio je da je "protiv rata" te da treba obustaviti "opskrbu oružja i Rusiji i Ukrajini". Iranski ministar vanjskih poslova Husein Amir Abdollahian izjavio je da "Teheran ne podržava niti jednu zaraćenu stranu u Ukrajini". Rusija se, dakle, sve više suočava s izolacijom na međunarodnom planu, čak i među državama s kojima želi "voditi bitku protiv dominacije Zapada", ali one očito smatraju da Rusija više nema ni snage, ni mogućnosti biti predvodnik, pa ni partner u tome.

OVAJ BLOG

Taj isti povijesni čovjek, koji je svojim umijećem,napokon savladao teoretsko-materijalnu oskudicu, svojim je tehnološkim dostignućem degradirao sebe samog u samoobranbeno stanje svog digniteta, ugroženog od strane vlastito pozvjerenog bića, probavnog sustava bez dna !

KRUPNI KAPITAL HRLI PREMA VLASTITOM BAMKROTU ?

premium vijesti sport j2 kultura video novac scena pretplata login REPORT GOJKA DRLJAČE Funta otišla na put bez povratka, a dolar nikad jači: Tri velike nacije pred bankrotom! Nova britanska vlada kombinirala je populističke poticaje i liberalno rezanje poreza te je produbila strah za održivost javnih financija kod ionako nervoznih tržišta Piše:Gojko DrljačaObjavljeno: 27. rujan 2022. 09:15 <p>Prosvjed u Buenos Airesu u ožujku ove godine</p> Prosvjed u Buenos Airesu u ožujku ove godine Matias Baglietto/Anadolu Agency Via Afp Facebook Twitter Messenger E-mail Tek je ranojutarnja trgovina na azijskim valutnim tržištima zaustavila pad britanske funte koji je od objave glavnih fiskalnih poteza nove premijerke Liz Truss bio toliko snažan da je ukazivao na stvaranje novih dubokih makroekonomskih disbalansa koji mogu ugroziti britanske građane i kompanije. Iako je trgovina u Aziji ublažila bojazan da će se potop funte nekontrolirano nastaviti, ostala je činjenica da je funta najviše pala prema američkom dolaru među valutama G10 članica u odnosu na američki dolar osim japanskog jena, s tim da treba voditi računa kako je japanska centralna banka nastavila voditi stimulativnu monetarnu politiku koja djelomično uzrokuje slabljenje nacionalne valute, dok je Bank of England među onima koji su ranije počeli dizati kamate. Glavni uzrok slabljenja funte od 20,4 posto u 2022. prema dolaru zapravo je globalno jačanje dolara prema većini svjetskih valuta. Dolar u pravilu dobiva na snazi svaki put kad raste globalna geopolitička napetost, a pri tome su američke Federalne rezerve agresivno dizale kamate kako bi suzbile inflaciju. U zadnja tri navrata kamatu je Fed digao za po 0,75 postotnih poena, a donosioci odluka u tom planetarnom hramu novca procjenjuju kako kamate na federalna sredstva sljedeće godine mogu ići čak do 4,75 posto, što će, ako dođe do toga, drastično podići troškove zaduživanja na globalnoj razini. U tom kontekstu treba promatrati nervoznu reakciju valutnih tržišta nakon objave novih britanskih fiskalnih mjera koje u neizvjesnim vremenima donose rezanje poreznih prihoda za ogromnih 45 milijardi funti, što znači da će neto razina zaduživanja Britanije jako narasti. No, bez obzira na neobičnu kombinaciju lijevog populizma s liberalnim rezanjem poreza novih britanski vlasti, ne treba imati dilema da je izvor nevolja funte nova snaga američkog dolara. Zbog neodlučnosti u zaoštravanju monetarne politike Europske središnje banke prema dolaru je drastično pao i euro, a s održavanjem željenog tečaja ima problema čak i Kina, zemlja koja strogo kontrolira tečaj prema košarici najvažnijih svjetskih valuta. Ipak, čak i Kini dogodilo se da je juan (renminbi) otklizao na najnižu razinu prema dolaru u zadnje dvije godine. Nikome u aktualnoj situaciji više ne odgovara pad vrijednosti domaće valute jer on znači uvoz inflacije iz dolarskih uvoznih područja, što je najvidljivije kod uvoza energenata, ali i drugih sirovina. S obzirom na to da razvijene zemlje imaju problema s održavanjem tečajne ravnoteže prema dolaru, nije iznenađenje da nerazvijeni već prolaze kroz prave drame. U Nigeriji i Somaliji snažni dolar toliko je podigao inflaciju uvozne hrane, goriva i lijekova da je rizik gladi opet pred vratima velikog broja kućanstava. Sve zemlje koje imaju pretjerane dugove denominirane u dolarima sada su, sasvim očekivano, pred financijskim kolapsom. U tom je društvu, naravno, Argentina, a default (bankrot) očekuje se u i u Egiptu, kao i Keniji. Strukturnih problema - kao što je privlačenje investitora – zbog jakog dolara počinju imati čak i robusne ekonomije velikih tržišta u razvoju poput Indije i Južne Koreje. Od brazilskog reala do tuniskog dinara valute zemalja u razvoju tonu u odnosu na dolar, te se stvara prepoznatljiva psihologija krda na tržištu u kojoj se sve više država, financijskih institucija, kompanija i građana klade na dolar kao na sigurnu luku. Eswar Prasad, autor više knjiga o valutama te jedan od vodećih globalnih eksperata za valutna tržišta, za NYT jednostavno tvrdi kako se ‘ostatak svijeta‘ našao u ‘no-win‘ situaciji jer američki Fed nema izbora te mora agresivno dizati kamate kako bi zaustavio inflaciju te spriječio dugoročno pogoršavanje ekonomskih perspektiva. Tako imamo situaciju da Sjedinjene Države – zemlja sa značajnim zalihama nafte i plina – uspješno stabilizira cijenu energije na domaćem tržištu, ali preko dolara, koji služi kao globalna rezervna valuta, uzrokuje probleme svima ostalima; multinacionalne kompanije i financijske institucije namiru poslova s robama ili uslugama pretežito rada u dolarima, što je posebno izraženo kod energije i hrane, čije cijene stoga globalno rastu čistim automatizmom zbog jačanja dolara. U dolarima se obavlja ‘samo‘ 40 posto globalnih transakcija, ali je dug nacija u razvoju dominantno u dolarima, bez obzira na to jesu li investitori/kreditori iz Sjedinjenih Država ili nisu, što pojačava probleme uzrokovane slabljenjem domicilne valute.

AUTOPORTRET KLASNOG DRUŠTVA

MOSKVA Medvedev: Moskva ima pravo koristiti nuklearno naoružanje, "to nije blef" 27.09.2022 10:37 | Autor: Hina (Hina/EPA) (Hina/EPA) Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u utorak je rekao da Moskva ima pravo braniti se nuklearnim oružjem te da to „svakako nije blef”. Medvedev, potpredsjednik Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, upozorio je da Moskva ima pravo odgovoriti na prijetnje zapada „bez previše savjetovanja”. Saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina to je rekao u vrijeme rasta tenzija između dviju strana zbog takozvanih referenduma o pridruživanju Rusiji u velikim dijelovima ukrajinskog teritorija pod ruskom okupacijom. Putin je prošlu srijedu naredio prvu rusku mobilizaciju od Drugog svjetskog rata te objavio da planira anektirati velike dijelove Ukrajine, pritom upozorivši da ne blefira kad kaže da će Moskva iskoristiti nuklearno naoružanje da brani svoj teritorij. Prema ruskoj vojnoj doktrini Kremlj može narediti korištenje nuklearnih bombi ako netko ugrozi ruski teritorij. „Vjerujem da se NATO ni u tom scenariju ne bi izravno uključio u sukobe”, napisao je Medvedev na aplikaciji Telegram. „Demagozi s druge strane oceana i Europi ne žele umrijeti u nuklearnoj apokalipsi”, dodao je. Rusija i SAD posjeduju oko 90 posto ukupnog svjetskog nuklearnog arsenala.

VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA

Iran sve masovnije ulazi na bojište Ukrajine, no Rusiji se ondje sprema novi slom Moskva navodno razmatra zatvaranje državnih granica za sve muškarce u dobi između 18 i 65 Piše:Igor TabakObjavljeno: 26. rujan 2022. 22:24 <p>Igor Tabak; ukrajinski tenkovi u oblasti Harkiv; granatiranje Bahmuta od strane ruskih snaga</p> Igor Tabak; ukrajinski tenkovi u oblasti Harkiv; granatiranje Bahmuta od strane ruskih snaga Ponedjeljak, 26. rujna, ujedno je i 215. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Osim što se proteklih dana navršilo punih sedam mjeseci ove agresivne avanture u koju se Ruska Federacija upustila 24. veljače ove godine, posljednji dani prolaze i u sjeni nastavka kako ukrajinske inicijative na bojištima, tako i posljedica prošlotjednih odluka objavljenih iz službene Moskve. Referendumi koje su na okupiranim prostorima istoka, jugoistoka i juga Ukrajine raspisali Rusi danas su u svom četvrtom te pretposljednjem danu. Zasad navodno napreduju sjajno, ali ih nije priznao gotovo nitko. Ne samo da su tu okrenule glavu zemlje EU i NATO kruga, već su jasne te nedvojbene odbijenice stigle i iz kruga zemalja koje su Ruskoj Federaciji bliske. Ne samo da ih nije priznala Turska i susjedni Kazahstan, već je čak i Vučićeva Srbija smogla snage reći "ne", i to samo dva dana nakon što su u New Yorku s tom istom Ruskom Federacijom potpisali "Plan konzultacija", kojima su najavili suradnju direktno kontra politici Europske unije - nastavljajući tako svoje vanjskopolitičko balansiranje na oštrici noža. Jednako se tako problematičnom pokazala i provedba ruske "ograničene mobilizacije", koju posljednjih dana prate sitni javni prosvjedi, ali i krupni problemi u stvarnoj provedbi okupljanja ljudstva te njegove pripreme i slanja na ukrajinska ratišta. Za to vrijeme nastavlja se pomorski izvoz ukrajinskih prehrambenih proizvoda Crnim morem - kroz Bospor i Dardanele prosječno prolazi desetak brodova dnevno, a njih ukupno više od 220 dosad je izvezlo gotovo 5 milijuna tona takve robe na svjetska tržišta. Jednako se tako nastavljaju i diskusije o novom, osmom po redu paketu EU sankcija prema Ruskoj Federaciji, što je tema koja će idućih dana biti sve vidno Dok zemlje kao Mađarska inzistiraju na ograničenjima u sankcioniranju, ponavljajući ruske teze kako to nije ni isplativo ni provedivo - ostatak EU zasad je izgleda sa stola privremeno maknuo ograničavanje maksimalnih cijena ruske nafte (čekajući da tu mjeru prvo detaljnije razrade države G7, koje su tu inicijativu i pokrenule), ostavivši u raspravi ograničavanje prometa kemikalija, strojeva, čeličnih proizvoda te ruskih dijamanata, naravno uz dodavanje većeg broja ljudi na odgovarajuće liste sankcioniranih. Uz to se na oštrije sankcije odlučio i Japan, potaknut ruskim prijetnjama oružjima masovnog uništenja - koji uz zabrinutost spominjanjem nuklearnog naoružanja kreće braniti i izvoz u Rusiju raznih kemikalija već i načelno povezanih s kemijskim naoružanjem. Što se tiče "pseudo-referenduma" koje je Ruska Federacija u petak, 23. rujna, počela provoditi širom okupiranih područja Luhanske, Donjecke, Zaporiške i Hersonske oblasti u Ukrajini - nije sporno da oni već i na prvi pogled nisu normalni. Uvelike se glasa javno, pod prisilom naoružanih ljudi, i u situacijama da se za izjašnjavanje hvata ljude po ulicama, dok uopće nije čudno ni da pojedinac bude primoran sam glasati i za čitavu obitelj. Svemu tome su organizirani i međunarodni promatrači, izabrani iz kruga osoba koje su u svojim državama (pa i širom Zapada) posljednjih godina bile javno sklone režimu iz Moskve. A rezultati? Pa krajem prvoga dana "izjašnjavanja" bilježila se izlaznost od 23,64 % u tzv. DNR, 21,97% u tzv. LNR, 15,31% u Hersonskoj i 20,52% u Zaporiškoj oblasti. Iako svih ovih dana nije bilo objavljena niti jedna konkretna brojka, za drugi dan spominjala se izlaznost od 41 do 46 posto, da bi krajem nedjelje osvanuli podaci od 77,12% za tzv. DNR, 76,09% za tzv. LNR, 51,55% za Zaporišku i 48,91% za Hersonsku oblast. Naravno, budući da je još i prije raspisivanja ove travestije bilo jasno da će sve uspjeti vrhunski - već se čulo i kako će najvjerojatnije u srijedu, 28. rujna, svi dokumenti biti predanu u Državnu Dumu, kako bi onda u četvrtak, 29. rujna, Vijeće Federacije razmotrilo sve akte potrebne za ulazak ovih marionetskih tvorevina u Rusku Federaciju. Po tom scenariju bi onda u petak, 30. rujna, o tome javnosti govorio i sam Vladimir Putin, prije nego što se čitava ta komedija brzo i okonča "prisajedinjenjem". Mobilizacija nije dobro sjela čak ni Kadirovu Ponešto manje komično, ali definitivno s bitno većom dozom kaosa, protječu i prvi dani "djelomične mobilizacije" koju je Putin svojim ukazom objavio u srijedu 21. rujna. Dok se na društvenim mrežama smjenjuju snimke lokalnih prosvjeda zbog prikupljanja ljudstva, a baš danas se čulo i o oružanom sukobu u kojem je stanovnik ruske regije Irkutsk ustrijelio predsjednika mobilizacijske komisije koja ga je trebala pozvati u službu - ipak je tu još mnogo nedoumica. Službeni izvori iz Moskve požurili su demantirati medijske navode kako se sprema prikupljanje ukupno 1,2 milijuna muškaraca za rat u Ukrajini. Pa ipak, ustrajno se čuje o bitno brojnijem pozivanju pripadnika ruskih manjina te stanovnika ruralnih krajeva države, dok se na međunarodnim granicama Ruske Federacije bilježe kolone ljudi koji naglo žele napustiti državu. Navodno je od prošle srijede do danas Rusiju već tim povodom napustilo oko 260 tisuća muškaraca - što je navodno za posljedicu imalo i interventno razmatranje mjera za zatvaranje državnih granica za sve muškarce u dobi između 18 i 65 godina. Dok službeni izvori odbijaju takve teze - iz oporbenih medija čuju se najave o objavi takve zabrane u srijedu, 28. rujna, nakon što završe referendumi u okupiranim dijelovima Ukrajine. Naravno, ima li istine u tome - tek treba vidjeti. No ponešto govori i činjenica da dosadašnja provedba mjera mobilizacije nije dobro sjela čak ni Ramzanu Kadirovu, režimskom vojskovođi iz Čečenije - koji se javno krenuo zalagati da se umjesto dizanja neuvježbane pričuve ipak pribjegne masovnom pozivanju djelatnika Ministarstva za izvanredne situacije, Službe sudskih izvršitelja, FSB-a, Sigurnosne službe, Vanjske obavještajne službe, Carinske službe, Ureda tužitelja i drugih takvih institucija čiji kadar ionako redoviti prolazi provjere "sportske norme". Time bi se, po Kadirovu, moglo u borbu poslati svih njih oko 50 posto, odnosno otprilike 2,5 milijuna ljudi - što bi riješilo kadrovske manjkove na bojištu, a ostavilo na miru pričuvu koja vidljivo obuhvaća brojne ljude bez iskustva, forme ili spretnosti. Yelena Afonina/Tass/Profimedia/Yelena Afonina/Tass/Profimedia Počele dostave zimske odjeće i opreme Dok ostaje otvoreno pitanje hoće li biti išta od te i takve vojne kadrovske politike - postalo je jasno da je Vladimir Putin interventno smijenio generala Dmitrija Bulgakova, koji je dosad u Ministarstvu obrane bio zadužen za opremanje i logistiku, ne bi li na to mjesto postavio dosad već profiliran i pouzdani ratni kadar - generala Mihaila Mizinceva. Jednako tako je olakšan i ulazak stranaca u Oružane snage Ruske Federacije, kojima se sad već nakon 1 godine vojne službe otvara i put prema ruskom državljanstvu - za što je prije trebalo 5 godina takve službe.

ČOVJEKU KLASNOG KOVA NEK NE BUDE NA ODMET SKRENUTA PAŽNJA NA UZROK I POSLJEDICU NJEGONA MENTALNOG PETNOG SVRABA.

RUSKI NAPAD Kako bi izgledao nuklearni udar i kakva je točno procedura: Sve kreće šifriranim signalom... Stručnjak za rusku nuklearnu politiku tvrdi: ‘Postoje razlozi za zabrinutost‘ Piše:Robert BajrušiObjavljeno: 26. rujan 2022. 19:44 Lansiranje ruskog interkontinentalnog balističkog projektila Topol-M, koji može nositi nuklearnu bojnu glavu Što se može desiti ako Rusija stvarno upotrijebi nuklearno oružje protiv Ukrajine? Uostalom još od početka rata u Ukrajini, Vladimir Putin, kao i mnogi ruski dužnosnici, političari i propagandisti, redovito prijete Zapadu nuklearnim oružjem. O tome hoće li se on doista odlučiti na nuklearni udar i kakve će biti posljedice toga, nezavisni portal Meduza je razgovarala s Maksimom Starčakom, stručnjakom za rusku nuklearnu politiku i znanstvenim novakom Centra za međunarodnu i obrambenu politiku pri Sveučilištu Queens u Kanadi. Starčak misli da postoje razlozi za brigu jer, za početak, ako nuklearna sila želi pokrenuti nuklearni napad na nenuklearnu državu, ona to može učiniti. Suočit će se s međunarodnom osudom, ali stvarnih prepreka nema. Istovremeno, nenuklearne zemlje NATO-a, kao Hrvatska, Češka ili Grčka, zaštićene su petim člankom povelje saveza, a i neke druge zemlje mogu računati samo na pomoć bilateralnim kanalima. Konkretno, postoje bilateralni sporazumi o međusobnoj obrani između Sjedinjenih Država i Japana i Južne Koreje. U Sjedinjenim Državama samo predsjednik može narediti lansiranje nuklearnih projektila. Njegovu naredbu mora potvrditi ministar obrane, zatim se kontaktira načelnik Združenog stožera, koji onda izdaje naredbu Nacionalnom vojnom zapovjednom središtu i sjedištu američkog strateškog zapovjedništva da lansiraju nuklearne projektile. Procedura I u Rusiji predsjednik mora odaslati šifrirani signal za otključavanje nuklearnog oružja i time odobriti njegovu upotrebu. Ovaj signal se prenosi preko prijenosnog upravljačkog sustava "nuklearnog kofera", a iste uređaje imaju ministar obrane i načelnik Glavnog stožera. Stvarna mogućnost nuklearnog udara je izvediva ako dopuštenje dolazi od sva tri uređaja. Zatim signal ide posebnoj službi Glavnog stožera, koja zauzvrat prenosi naredbu određenom zapovjedništvu na čijem se mjestu nalaze nuklearne snage. Nakon toga zapovijed putuje od zapovjedništva do određenog časnika odgovornog za samo lansiranje. Osim toga, predsjednika Putina uvijek prati skupina časnika Glavnog stožera odgovornih za "nuklearni kofer". Što se tiče nestrateškog (taktičkog) nuklearnog oružja, tu je lanac još duži, a takvo bi bilo upotrijebljeno u Ukrajini. U trupama koje čuvaju nuklearne arsenale nema taktičkih bojevih glava, već bi se one morale uzeti iz centraliziranog skladišta, transportirati i pripremiti, utovariti i uputiti u smjeru ratišta. To je dugačak lanac provedbe i u svakoj fazi može doći do otkazivanja zapovijedi, a osim toga, sve se prati. Američki i NATO obavještajci će to brzo otkriti. SAD već nekoliko godina šalje signale da bi želio nastaviti pregovore o strateškom naoružanju, međutim, niti Washington niti Moskva ne žele popustiti. SAD bi u pregovore želio uključiti cijeli arsenal nuklearnog oružja, ali Rusija nije spremna razgovarati o svom taktičkom arsenalu, sve dok Sjedinjene Države ne uklone svoje nuklearno oružje iz Europe. No, američko nuklearno oružje u Europi daje NATO-u nuklearni status, a napustiti ga, posebno u kontekstu agresivne vanjske politike Moskve, nije izgledno. Taktičko nuklearno oružje Dakle, kako bi izgledao nuklearni napad Rusije? REPORT GOJKA DRLJAČE Putinova prijetnja nije blef? Zapad ima nekoliko opcija u slučaju nuklearnog napada CIJENA PORAZA Zlokobni prognostičari: Putin je očajan, nakon mobilizacije postoji samo jedan mogući korak PROMO REVOLUCIONARNO OTKRIĆE: Hrvatska studentica medicine vam pomaže da izgubite 52 kg za 28 dana! U ruskoj vojnoj teoriji, prvi korak u nuklearnoj eskalaciji je demonstracija pojedinačnog udara negdje u pustinjskom području ili, teoretski, iznad Arktika jer su to nenastanjena područja pa ne bi bilo velikih rizika za građane bilo koje države. Nuklearna eksplozija imala bi psihološki učinak bez obzira na mjesto uporabe i bez izlaganja stanovništva zračenju, i predstavljala bi upozorenje. Ali što je sljedeće, ako se Ukrajina i NATO ne bi uplašili? Sljedeći korak bi bila demonstracija-zastrašivanje, kada bi se izvršio nuklearni udar na neki vojni objekt u Ukrajini. Još uvijek se ne zna kakav bi to objekt trebao biti, no u teoriji nuklearno oružje se koristi protiv utvrđenih područja i infrastrukturnih objekata ili značajnih neprijateljskih snaga. U Ukrajini je još potrebno tražiti takva postrojenja kako bi učinkovitost korištenja taktičke nuklearne bojeve glave bila visoka. Tu je problem. Iako takav udarac može potpuno uništiti grad, to neće dovesti do kolapsa ukrajinske vojske jer uporaba taktičkog nuklearnog oružja ne znači apsolutnu pobjedu. Također, to će stvoriti radijacijski kontaminirana područja, koja ni Rusija neće moći koristiti za svoje potrebe. Stoga uporaba nuklearnog oružja na teritoriju Ukrajine vjerojatno neće imati vojnu vrijednost. Taktičko nuklearno oružje neće pomoći Moskvi u obrani okupiranih područja. To nema odvraćajući učinak za Ukrajinu. Neučinkovito ga je koristiti u osiromašenom okruženju sadašnjeg rata. Vjerojatnije je da će psihološki učinak imati na zemlje NATO-a nego na Ukrajinu. Stoga je mogućnost njegove uporabe, iako postoji, još uvijek mala. Putinova nuklearna retorika dugo je šokirala i zapadne i istočne države, ali tu se ništa ne može učiniti jer on tako vjerojatno nastupa iz očaja što se odnosi Rusije sa Zapadom ne razvijaju onako kako ona želi. Međutim, SAD i NATO ne žele izravan vojni sukob s Rusijom i nadaju se da nuklearno oružje neće biti korišteno, ali u slučaju napada, doći će do vojne reakcije, upozorio je Maksim Starčak. Naime, javnost zapadnih zemalja očekuje da uporaba nuklearnog oružja ne može proći nekažnjeno i biti će zahtjeva da se Rusija kazni. I u SAD-u je tijekom Trumpove ere, američka nuklearna strategija dopuštala ograničeni nuklearni napad kako bi se okončao sukob ili obnovila strateška stabilnost, no teško da bi do toga došlo prema drugoj nuklearnoj sili. Jednostavno, nitko ne želi nuklearni rat, i zato će pravi vojni odgovor bit će oprezan i ograničen, samo što je i u ovom scenariju nemoguće predvidjeti kako će se događaji razvijat

"AKO SOCIJALNA REVOLUCIJA ZAKAŽE ZBOG BILO KOJEG RAZLOGA, DUBOKI FEUD JE NJENA ALTERNATIVA " De Leon

BOGATI ZAŠTITNIK Milijarder prijeti: ‘Oformit ću vojsku i kupiti milijun dronova kao Ukrajinci. Kinezi će na Tajvan samo preko mene mrtvog‘ Prije nego što se predomislio Tsao je svoje milijune dugo trošio na pokušaj da Tajvan s vladom u Pekingu pronađe zajednički jezik Piše:Antonija HandabakaObjavljeno: 26. rujan 2022. 15:09 Sa zaštitnom kacigom na glavi i pancirkom zaštićen od metaka tajvanski milijarder Robert Tsao objavio je ovih dana da je spreman platiti obuku vojske koja će braniti Tajvan od Kine. Tsao, poduzetnik najpoznatiji po kompaniji za proizvodnju poluvodiča, iznenadio je mnoge svojim ratničkim stavom, posebice jer je u mlađim godinama pokušavao djelovati kao most između odmetnutog otoka i kopnene Kine. No, taj 75-godišnji milijarder sada je odlučan u želji da oformi vojsku zbog koje će Pekingu biti jasno da Tajvan ima bogate zaštitnike koji neće dopustiti da otok postane još jedan Hong Kong. Prije nego što se predomislio Tsao je svoje milijune dugo trošio na pokušaj da Tajvan s vladom u Pekingu pronađe zajednički jezik. Gradio je dijalog, ali i tvornice u Kini. Družio se s komunističkim vodstvom u dalekoj prijestolnici i držao predavanja kineskoj publici. Kada je potres strahovito razorio pokrajinu Sechuan 2008. godine, Tsao je velikodušno prodao dio svoje umjetničke kolekcije kako bi pomogao žrtvama devastacije. S tajvanskim je vlastima svojedobno bio u svađi i posljednje je godine živio u samonametnutom egzilu u Singapuru. Zato je njegov iskorak još jače odjeknuo. Tsao je u svojem velikom govoru o osnivanju tajvanske dobrovoljačke vojske s ciljem obrane od pretenzija Kine osudio komunističke batinaše i objavio da se vratio na rodni otok. No, otišao je korak dalje i rekao da daje ekvivalent 96 milijuna eura za obuku tajvanskih "građana-ratnika", branitelja u slučaju kineske invazije. Petina obećanih sredstva trebala bi ići Akademiji Kuma, školi koja organizira tečajeve prve pomoći i civilne obrane. Tsaov je plan potrošiti 15 milijuna eura za treniranje civilnih snajperista, a namjerava kupiti i milijun dronova jer je vidio koliko su učinkoviti u sukobu u Ukrajini. "Morao sam se vratiti kako bih ljudima otkrio prirodu trenutačnog kineskog režima", rekao je još Tsao. "Oni su poput mafije, organiziranih kriminalaca pod krinkom vlade. Na Tajvan će doći samo preko mene mrtvog", poručio je iz svojeg doma u Taipeiju. Tsao je u svojoj karijeri dobro iskoristio nagli rast Kine kao svjetske tvornice, a njegova kompanija United Microelectronics Corporation bila je važan dio u ekonomskoj transformaciji Tajvana. Tajvanski tajkun financirat će obuku 3 milijuna civila: ‘Vrijeme nam istječe, trebamo zaštiti domovinu od Kine‘ Oštro upozorenje Kine Sjedinjenim Državama: ‘Šaljete vrlo pogrešne i opasne signale Tajvanu‘ . Tsao se odavno uključio i u politiku te je kod kuće naljutio mnoge jer je razgovarao s kineskim vođama. "Vjerovao sam da bi ujedinjenje s Tajvanom trebalo provesti isključivo, ako bi to bilo moguće, mirnim putem. Zato sam zagovarao referendum. To nije značilo da sam bio za ujedinjenje, nego isključivo da se građani izjasne", objasnio je u razgovoru za Times. "Bio sam naivan. A sve se promijenilo kada je na vlast došao Xi. S njim se vratio i duh Mao Ce-tunga", govori Tsao. Na njega je, kaže, velik dojam ostavilo kinesko gušenje prosvjeda u Hong Kongu gdje je tada živio. Gledao je, kaže, gangstere kako tuku civile palicama i metalnim šipkama. "Tada sam odlučio napustiti Hong Kong. Rekao sam da više nikada neću kročiti u Macao ili Kinu sve dok je ovaj režim na vlasti", izjavio je Tsao. Njegova misija da spriječi Kinu da se približi otoku i nametne svoju vlast kao što je to učinila u Hong Kongu daje mu novu energiju i cilj. Međutim, pitanje je kako na to gleda vlada u Taipeiju. Njegov zahtjev da se vlada uključi kupujući mete na kojima će se vježbati njegova armija snajperista je odbijen. To ga zasad ne dira previše, barem tako kaže. Kada je uz mnogo publiciteta objavio svoje planove, na sebi je nosio pancirku i kacigu kako bi poslao važnu poruku. "Vašim neprijateljima teže vas je napasti ako ste se zaštitili. Rat se, nadam se, može izbjeći ako SAD i Tajvan pokažu svoju odlučnost Kini. Ja sam se izjasnio. Neću dopustiti da Tajvan postane novi Hong Kong", zaključio je Tsao.

PUTINOVO NEODRŽIVO STANJE

Putinu ni mobilizacija neće pomoći: Ovo je popis ruskih gubitaka, i elitne jedinice su rasturene Valja naglasiti da je riječ o podacima koji se temelje samo na opremi i vozilima za čiji gobitak imaju vizualnu potvrdu Piše:Luka BenčićObjavljeno: 26. rujan 2022. 14:45 Uništeni ruski tenk u oblasti Harkiva Prema otvorenim bazama podataka koje obrađuje portal Oryx, ruska vojska u ratu u Ukrajini od 24. veljače do sada je izgubila čak 1192 tenka i 1315 pješadijska oklopna vozila, a još je fascinantniji podatak da je, od tih brojeva, ukrajinska vojska zarobila više od trećine, 392 tenkova i 421 jurišnih vozila te da je većinu tih vozila ponovno stavila u upotrebu, na svojoj strani. Valja naglasiti da Oryx svoje podatke temelji samo na opremi i vozilima za čiji gobitak imaju vizualnu potvrdu, kroz videosnimke ili fotografije, što znači da su pravi brojevi daleko veći. Vlastitu evidenciju vodi i svakodnevno objavljuje i ukrajinsko Ministarstvo obrane prema čijoj je procjeni, zaključno s ponedjeljkom, 26. rujna, ruska vojska izgubila 2290 tenkova i čak 4857 oklopna vozila, a frapantan je podatak da je od 24. veljače do ponedjeljka ujutro poginulo čak 57,200 ruskih vojnika s time da ih je, u posljednja 24 sata, stradalo čak 500. Ukrajinsko Ministarstvo obrane proteklog se vikenda pohvalilo i obaranjem četiri ruska aviona, i to Su-25, dva Su-30 te jednog Su-34. Ukrajinske procjene do sada su uglavnom potvrđivane i konzervativnijim procjenama njihovih zapadnih saveznika, a zanimljivo je da je broj ruskih žrtava, nakon uspješne kontraofenzive u Harkivskoj oblasti, nedavno potvrdila analiza temeljena na otvorenim podacima ruskog Ministarstva financija o isplatama ratnih odšteta obiteljima žrtava. Treba naglasiti da u podatke o žrtvama nisu uključeni stradali vojnici separatističkih vojski Donjecka i Luhanska, kao ni privatnih, plaćeničkih odreda iz Rusije, koji se također broje u desecima tisuća, te da na jednog poginulog vojnika, u prosjeku, idu tri do četiri ranjena, koji su izvan vojnog stroja. To je glavni razlog zašto je Putin bio prisiljen proglasiti djelomičnu mobilizaciju u Rusiji, budući da ukrajinski front više ne mogu održavati samo profesionalni vojnici. Za usporedbu, u deset godina rata u Afganistanu, od 1979. do 1989., koji je rezultirao povlačenjem i posredno raspadom SSSR-a, sovjetska vojska imala je 15 tisuća poginulih vojnika. Ruski gubici opreme su neodrživi Prema podacima Oryxa, i Ukrajina ima znatne gubitke oružja, opreme i vozila, no daleko manje od Rusije, što se pripisuje racionalnom korištenju i čuvanju kojim se nadoknađuje manjak u odnosu na neprijatelja. Kako navode u Oryxu, Ukrajina je, prema vizualno potvrđenim podacima, od 24. veljače do sada izgubila 1629 komada opreme, među ostalim 267 tenkova i 244 pješadijska oklopna vozila, što, pak, znači da broj vozila koje su zarobili Rusima prelazi gubitke. Budući da je i ukrajinska vojska, kao i ruska, nastala iz bivše sovjetske, te da u jednom dijelu koriste i znaju rukovati istom opremom, prenamjena i ponovno stavljanje u funkciju za Ukrajince uglavnom ne predstavlja problem. Također, Ukrajinci koriste dijelove i oružje s djelomično uništenih ili onesposobljenih ruskih tenkova i ostalih vozila i opreme. UŽIVO: RAT U UKRAJINI Kaos u Rusiji zbog mobilizacije, ljudi se mlate s policijom; Zelenski: Dobili smo američki sustav protuzračne obrane! TOTALNA KONTROLA Bliži se kraj egzodusu, tko je pobjegao, pobjegao je? ‘Nakon referenduma Kremlj ide korak dalje‘ SPONZORIRANO Fasada je ogledalo doma. Frosting tehnologija čišćenja fasade sa zaštitom od gljivica. Podaci s terena upućuju na to da su ruski gubici opreme neodrživi, unatoč robusnosti ruskog vojnog stroja. Posebno je zanimljivo što su ruski gubici u najvećem dijelu zabilježeni kod njihovih "elitnih" jedinica, s najmodernijom opremom. U harkivskoj kontraofanzivi Ukrajina je oslobodila oko 9 tisuće četvornih kilometara teritorija, što je površina gotovo tri istarska poluotoka, zajedno sa slovenskim dijelom. U toj kontraofanzivi, elitna ruska 4. tenkovska divizija izgubila je gotovo tisuću tenkova T-80U. Podaci Oryxas pokazuju da Rusija proporcijalno gubi više modernih tenkova od starijih modela, budući da su najčešći gubici T-72B3, model iz 2010., kao i T-72B3, model iz 2016. Također, jasno je da Rusija već debelo grabi po rezervama oružja, budući da se na frontu sve više pojavljuje vrlo stari model T-62M. Uporaba takvih tenkova zahtijeva povećanja u ljudstvu, budući da, za razliku od novih modela, nemaju sistem za automatsko punjenje streljiva pa, umjesto tri, trebaju imati četiri čovjeka po tenku. Rusiji će, prema procjenama, biti vrlo teško nadomjestiti gubitke vozila i opreme, zbog zapadnjačkih sankcija na uvoz tehnologije nužne za njihovo funkcioniranje. Hoće li Rusi proglasiti zabranu napuštanja zemlje? Oryx je analizirao i ruske gubitke u zraku, koji su također značajni. Prema njima, Rusija je izgubila najmanje 12 Sukhoi Su-34 aviona, a većina ih je oborena prijenosnim protuzračnim sustavima. Za Ukrajince, oni su postali relativno laka meta, budući da, zbog nedostatka precizno navođenih projektila, ruski avioni moraju letjeti nisko kako bi bacali "glupe" nenavođene bombe, pa ulaze u domet raketnih bacača s ramena. Također, Rusija je izgubila najmanje helikoptera 16 Ka-52 "Alligator", najsofisticiranijih u ruskoj eskadrili. Prema podacima ukrajinskog Ministarstva obrane, Rusija je od 24. veljače do danas izgubila ukupno 260 aviona, 224 helikoptera i 970 dronova. Treba naglasiti i da je, od kada je Putin proglasio mobilizaciju, s ciljem da Rusija stavi u pogon novih 300 tisuća vojnika, iz zemlje, prema procjenama, pobjeglo čak 261 tisuća muškaraca u dobi za vojsku. Analitičari procjenjuju da bi Rusija do kraja ovog mjeseca mogla proglasiti zabranu napuštanja zemlje za muškarce u vojnoj dobi, kako bi spriječila daljnji egzodus.

ŠTO ČE REČI ERDOGAN KRIMSKIM MUSLIMANIMA, KOJI SU MASOVNO MOBILIZIRANI

Krimski Tatari na udaru Kremlja: ‘Mobiliziraju ih sve! Ako se predaju, Rusi će im pucati u leđa‘ Pripadnici etničke skupine koja se uglavnom protivi ruskoj vlasti od aneksije 2014. godine, kažu da su nesrazmjerno mobilizirani Piše:Tomislav ŠoštarićObjavljeno: 26. rujan 2022. 12:41 Aktivisti za ljudska prava na Krimu kažu da je ruska mobilizacija na tom od Kremlja okupiranom poluotoku nesrazmjerno usmjerena na krimske Tatare, etničku skupinu koja se uvelike protivi ruskoj vlasti otkako je to područje pripojeno Rusiji 2014. godine. "Svugdje, u svakom gradu, čujem da su većina mobiliziranih krimski Tatari, a znamo da posebno ciljaju naselja s pretežno krimsko-tatarskim stanovništvom", rekao je u telefonskom intervjuu aktivist iz te etničke zajednice, čiji mnogi pripadnici još uvijek žive na tom poluotoku, kako prenosi The Guardian. "Ovo će za nas biti katastrofa za koju će trebati godine da se oporavimo". Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je u srijedu "djelomičnu mobilizaciju" u pokušaju da ojača vojne snage za nastavak ruske invazije na Ukrajinu novim vojnicima. Diljem zemlje obitelji se opraštaju od muškaraca koji su pozvani u borbu. Pritom ima izvješća o nesrazmjerno velikom broju mobiliziranih u siromašnim regijama naseljenim etničkim manjinskim skupinama, poput Burjatije i republika na Sjevernom Kavkazu. Krimski Tatari, koji su velikom većinom muslimanske vjeroispovijesti, čine otprilike 13 posto stanovništva Krima. Ne postoji službena dokumentacija tko je sve mobiliziran, odnosno po kojim kriterijima, no rašireni ‘dokazi‘ koji proizlaze iz razmjene informacija među pripadnicima etničke skupine, sugeriraju da su krimski Tatari nesrazmjerno obuhvaćeni tim procesom. U Krim SOS, ukrajinskoj organizaciji za ljudska prava, procjenjuju da je 90 posto obavijesti o mobilizaciji uručeno krimskim Tatarima. "Ovo je svjestan napor da se uništi tatarski narod na Krimu", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tijekom svojeg noćnog video obraćanja u subotu. ‘Nažalost, Rusi nisu dovoljno glupi‘ Tamila Taševa, predstavnica ukrajinskog predsjednika za Krim, također je izjavila kako vjeruje da Moskva namjerno cilja na tu skupinu. "Krimski Tatari su Rusiji najmanje lojalan segment stanovništva i bilo je jasno da su ih vrlo oraspoložili nedavni ukrajinski vojni uspjesi. Sada ih se kažnjava", rekla je Taševa. Taševa, i sama krimska Tatarka, kaže da je dobila desetke izvještaja od pripadnika svoje etničke skupine o policiji koja je dolazila u njihove gradove ili sela i dijelila pozive. "Ljudi su u panici, ne znaju što učiniti", rekla je. Ona savjetuje mobiliziranim Tatarina da izbjegavaju kontakt s ruskim ili proruskim vlastima što je više moguće te da se pokušaju predati ukrajinskim snagama prvom mogućom prilikom. "Ali, naravno, zabrinuti smo da će im Rusi jednostavno pucati u leđa", dodaje. Upitana je li naoružavanje tisuća protivnika strategija koja bi se Moskvi mogla obiti o glavu, kaže da "nažalost, Rusi nisu dovoljno glupi da stave sve krimske Tatare zajedno u istu postrojbu". Mnogi su prijavili da se osjećaju bespomoćno i da se javlja panika u zajednici, dok neki pripadnici skupine pokušavaju pobjeći s Krima. No, s najbližom operativnom međunarodnom zračnom lukom stotinama milja od Krima, stalnim glasinama da bi Rusija mogla zatvoriti most preko Kerčkog tjesnaca koji povezuje poluotok s Rusijom i golemim redovima na preostalim otvorenim kopnenim granicama Rusije s drugim zemljama, pobjeći nije lako. "Trenutačno je to jedina tema razgovora. Kako pobjeći, kako se sakriti, kako se izvući iz Rusije. Jučer sam bio na rođendanu i nitko nije pričao ni o čemu drugom. Nema smijeha, nema sreće. Svi su depresivni, žene su u suzama", rekao je aktivist. "Na području okupiranog Krima, Rusija se tijekom mobilizacije fokusira na krimske Tatare. Na taj način Rusija pokušava uništiti genetski fond krimskih Tatara, koji se nakon 1944. godine još nisu u potpunosti oporavili. Muškarci se odvode od 18 godina. Ljudi su prisiljeni bježati s Krima, što nisu činili od 2014. godine", kaže Taševa. Iskustvo progonstva dovelo do opiranja ruskoj aneksiji "Trenutačno tisuće krimskih Tatara, uključujući njihove obitelji, napuštaju Krim preko teritorija Rusije uglavnom prema Uzbekistanu, Kazahstanu. Budući da krimski Tatari nemaju strane putovnice, samo ruske putovnice. Dakle, krimski Tatari mogu ići samo u one zemlje u koje građanima Rusije nije potrebna viza", prenosi CNN njezine riječi iz intervjua koji je dala za ukrajinsku parlamentarnu televiziju. TOTALNA KONTROLA Bliži se kraj egzodusu, tko je pobjegao, pobjegao je? ‘Nakon referenduma Kremlj ide korak dalje‘ SVE IDE PREMA PLANU? Pogledajte koga Putin šalje u Ukrajinu kako bi popunio redove ‘topovskim mesom‘ Tatari su Krim stoljećima nazivali domom, no postali su manjina nakon što je Rusija osvojila tu regiju u 18. stoljeću pod Katarinom Velikom. Staljin je 1944. godine masovno deportirao 200.000 krimskih Tatara u središnju Aziju, lažno optužujući tu etničku skupinu za kolaboracionizam s nacistima. Ukrajinski parlament to je priznao kao čin genocida. Većini njih je dopušten povratak na Krim tek 80-ih godina prošlog stoljeća. Dugo iskustvo progonstva dovelo je do toga da su mnogi krimski Tatari izrazito neprijateljski raspoloženi prema ruskoj aneksiji 2014. godine. Ruske su vlasti kasnije pokušale uklopiti vođe krimskih Tatara u sustav, no većina njih je odbila suradnju. Potom je započela kampanja uznemiravanja i progona aktivnih čelnika zajednice, a Rusija je zabranila medžlis, predstavničko tijelo krimskih Tatara. Mnogim članovima zabranjen je ulazak na poluotok i sada se nalaze u Kijevu ili negdje drugdje. Deseci krimskih Tatara postali politički zatvorenici, a došlo je i do porasta uhićenja i pritiska od početka invazije u veljači, dok su ruske vlasti bile u potrazi za prijetnjama sabotaža i zavjera među dijelom stanovništva koje smatra nelojalnim. Krimska policija privela je šestero gostiju na jednoj svadbi i vlasnika mjesta na kojem se održavala ranije ovog mjeseca nakon što je DJ pustio proukrajinsku pjesmu na vjenčanju, a ruske su vlasti poručile da svatko tko pokazuje proukrajinske osjećaje može biti uhićen. Hoće li se oglasiti Erdogan? "Prvo su nas pokušali kupiti, zatim podvrgnuti represiji, a sada smatraju mobilizaciju načinom da nas se jednostavno otarase", zaključuje Taševa. Ukoliko je aktualna situacija s krimskim Tatarima tijekom "djelomične mobilizacije" doista takva kako je gore opisana, pitanje je kako će i hoće li na to na neki način, s obzirom na svoje kompleksne odnose s Kremljom, Kijevom i Zapadom, reagirati turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan On je nedavno izjavio da ruski predsjednik mora vratiti "svu zemlju" koju je Rusija okupirala, "uključujući i Krim", "zakonitim vlasnicima", ali i dao do znanja da Turska itekako misli na sudbinu krimskih Tatara. Erdogan je, naime, nedavno, kako je prenio Politico, na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku za PBS NewsHour na pitanje treba li Rusiji dopustiti da zadrži Krim u slučaju okončanja rata dogovorom, odgovorio: "To su ujedno i naši potomci, ljudi koji tamo žive. Kad biste poduzeli takav korak, kad biste nas napustiti, tada biste naštetili i krimskim Tatarima i Ukrajini. To je ono što smo mi uvijek govorili". Također je, naglasivši i tada kako je jasno da Krim pripada Ukrajini, krajem kolovoza rekao, kako je prenijela agencija Anadolija, da "osiguravanje sigurnosti i dobrobiti naših sunarodnjaka krimskih Tatara također je među prioritetima Turske". "Krimski Tatari, koji su pretrpjeli velike patnje kroz povijest, bore se za miran život u svojoj domovini. Turska će i dalje biti uz ukrajinsku vladu i krimske Tatare u ovom procesu", poručio je, kako je prenijela Anadolija. Krimski Tatari, inače, imaju etničke, jezične i povijesne veze s Turskom, a područje je bilo protektorat Osmanskog carstva sve dok ga nije anektiralo Rusko carstvo 1783. godine, podsjetio je Politico.