IVICA MAŠTRUKO

ŠTO JE OTKRIO POPIS Ovo je najbrojnija vjerska skupina u Hrvatskoj nakon katolika, sada ih ima čak 186.000; Sociolog: ‘Evo tko su oni...‘ ‘Ostalih kršćana‘ prije deset godina bilo je samo 12.900 Piše:Mirela LilekObjavljeno: 22. rujan 2022. 18:3 Pad broja katolika u Hrvatskoj s 3,697 milijuna koliko ih je bilo prije deset godina na 3.057 milijuna (7,3 posto manje), te općenito pad broja pripadnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj, paralelno s povećanjem broja agnostika i ateista, za Jutarnji su komentirali sociolog religije i bivši diplomat pri Svetoj Stolici Ivica Maštruko te sociolog s Pravnog fakulteta u Zagrebu Siniša Zrinščak. Dok je za Zrinšćaka pad broja katolika i pravoslavaca, očekivan, Maštruko je očekivao veći postotak onih koji se ne opredjeljuju kao vjernici. – Realno, očekivao sam veći pad, no očito je da su Hrvati i dalje konformisti, pa se izjašnjavaju kao katolici, što je je neprovjerena stvar. Tu je na djelu konformizam jer je prema svim sociološkim istraživanjima stvarni broj vjernika manji od ovoga koliko ih je po podacima s popisa stanovništva, kaže Maštruko. Podsjeća da je tendencija u svijetu takva da se povećava broj onih koji se religijski uopće ne opredjeljuju. - Radi se o tome da mlađa populacija sebi ne postavlja sebi pitanje ‘Bog da ili ne?‘, pa zato i nema odgovora, što znači da oni nisu pripadnici nijednog religijskog sistema. To je prisutno u nizu razvijenih zemalja, kaže Maštruko. Trend pad broja katolika u Hrvatskoj po njemu ima dva uzroka: prvi je što vlada nezadovoljstvo katoličkom crkvom kao institucijom, i to ne samo zbog niza prisutnih afera, poput pedofilije, nego i zbog ponašanja crkvene hijerarhije, konkretno svećenika koji se ne ponašaju kako im papa Franjo propovijeda. A to je pastoralni rad i nedemonstriranje svojih materijalnih, financijskih i ostalih pozicija pred vjernicima, barem ne na tako vidljiv način. Drugi razlog Maštruko vidi u slijedu tendencije prisutne u Europi, odnosno smanjenju broja onih koji nominalno ne pripadaju bilo kojoj crkvenoj zajednici. To može biti, primjerice, želja da se ne vezuju ni uz koju vrst institucije u društvu, pa tako ni uz crkvu, kaže Maštruko. - Ovo nije ništa neočekivano i nenormalno. Mene začuđuje što pad broja katolika nije veći, a to, kao što sam rekao, tumačim hrvatskim političkim konformizmom. Još uvijek se smatra prihvatljivim deklarirati se katolikom, mada to i nisi, kaže. Kakve trendove možemo očekivati dalje? - U budućnosti možemo očekivati realan odnos po trećinama. Dakle, trećina onih koji se opredjeljuje prema nekoj vjerskoj zajednici, trećina agnostika i ateista, te trećina onih koji su indiferentni prema pitanjima vjerskog opredjeljenja. To nije kategorija ‘ne pripadam‘ ili svjesno odbacivanje, već je riječ o kategoriji onih koji su indiferentni, njih to ne zanima. Njihov porast možemo i dalje očekivati, smatra Ivica Maštruko.