FILISTARSKE BLAMAŽE OKO BOŽIĆA I CRNOG PETKA (cirkus za gladne i štucave žderonje)

Jutarnji list login BLAMAŽA Ursulina Komisija umalo zabranila ‘Božić‘! Izdali ‘woke‘ pravilnik koji je ocijenjen ‘ludilom političke korektnosti‘ Glasnogovornik Europske komisije izjavio je da Komisija ne zabranjuje korištenje izraza "Božić". Dokument je na koncu povuče Piše: Augustin PalokajObjavljeno: 30. studeni 2021. Namjera Europske komisije "na tehničkoj razini" da osoblje koje radi za tu instituciju pripremi za inkluzivnost, protiv predrasuda i stereotipa, otišla je u krivom smjeru i napravila veću štetu nego korist. Interne smjernice koje su poslane osoblju o korištenju raznih izraza u komunikaciji, a koje su procurile u javnosti, doista su sugerirale da se ne koristi općeniti pojam "božićni praznici" već više "praznici". Također se sugeriralo da se ne pretpostavi da su svi kršćani, pa i izbjegavanje korištenja pojmova koje se jasno vežu uz određenu religiju, spol ili bračni status. Postojanje takvog dokumenta odmah su iskoristili euroskeptici i političari iz krajnje desnice, najviše iz Italije, gdje je i prvi put objavljena vijest o postojanju takvih smjernica Europske komisije. Predstavljali su to kao da Europska komisija "želi zabraniti spominjanje Božića". Na Malti, državi gdje katolička vjera ima značajnu ulogu u svakodnevnom životu građana, napali su upravo povjerenicu Helenu Dalli, koja dolazi iz te države, ali iz Laburističke stranke. Upravo je ona povjerenica zadužena za ravnopravnost. Nepotrebna blamaža I u nekim britanskim medijima su se pojavili naslovi kako EU "zabranjuje Božić i ime Marija". Europska komisija je priznala da su takve smjernice poslane, ali da je to bio tek "interni dokument pripremljen na tehničkoj razini s ciljem povećanja spoznaje o inkluzivnosti u komunikaciji". Kristijan Wigand, glasnogovornik Europske komisije, rekao je kako Komisija ne zabranjuje ili obeshrabruje korištenje izraza "Božić" već je cilj bio samo dizanje svijesti da su svi ravnopravni. Međutim, rekao je da je Komisija uvidjela da je taj dokument bio "loše promišljen", da nije u skladu sa standardima za koje se zalaže Europska unija, pa je zbog toga i povučen. Unutar institucija ovo se doživjelo kao "nepotrebna blamaža", kažu izvori u Bruxellesu, te se sada sve želi prebaciti na "tehničku razinu". Iako su smjernice poslane, u Komisiji tvrde da "politički vrh nije bio uključen u izradi takvih smjernica". VEZANE VIJESTI NOVI SOJ KORONAVIRUSA Šefica Europske komisije: ‘U utrci smo s vremenom. Načelo je nadaj se najboljem, spremi se za najgore‘ ‘SUPROTNI UČINAK‘ Von der Leyen: ‘Kriza na granici je dio orkestriranog pokušaja ugrožavanja stabilnosti EU‘ Priznaju da se možda "otišlo predaleko" jer se u pokušaju da budu "uključivi" prema svima, bili "isključivi" prema većini jer se oko dvije trećine građana Europske unije izjašnjava kao kršćani, najviše katolici, a potom i protestanti i pravoslavci. Oko 30 posto ih se izjasnilo da ne pripadaju niti jednoj religiji. Pitanje korištenja izraza i vjerskih tradicija iz prošlosti sve češće izazivaju kontroverze. U Belgiji, državi koja ima snažnu katoličku tradiciju, ali prilično sekularno društvo, kićenje gradova za božićne blagdane najčešće se naziva Zimske radosti ili, rjeđe, Božićni sajam. O tome ne postoji nikakva politička odluka, a gradovi kažu da je riječ o dvjema različitim stvarima: na Božićnom sajmu prodaju se stvari, a Zimske radosti su zabavni parkovi za djecu, poput klizališta. Svejedno, svake godine desni političari i ove primjere spominju kao "ludilo političke korektnosti". U Nizozemskoj i Belgiji za djecu je posebno važan blagdan Sveti Nikola, ali je omiljen lik i Crni Petar. No već godinama se vodi žestoka rasprava zašto je Crni Petar negativac i to se smatra rasizmom. Smjernice Institucije Europske unije imaju razne smjernice za korištenje i drugih pojmova. Ponekad se radi i o spominjanju imena država. Velike su komplikacije bile oko Makedonije koja se sada zove Sjeverna Makedonija, a prije se u EU nazivala Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija. Postoje i smjernice kako poredati države članice, prema prvom slovu, ali u kojem jeziku? Ponekada se koristi engleski, ali kako su svi službeni jezici zemalja članica i službeni jezici EU, onda se koristi prvo slovo naziva države na materinjem jeziku. Zato je Hrvatska s "H" ispred Španjolske koja na tom jeziku počinje sa slovom "E". Ipak, u Europskoj komisiji priznaju da su ovim smjernicama nespretno i nepotrebno sada dali materijal euroskepticima.