"SPREMNI ZA BORBU "

Pelosi na putu, Kinezi oba nosača aviona odmah poslali na more: ‘Amerika se opasno kocka!‘ Peking je poručio da bi bilo "grubo miješanje u unutarnje poslove Kine" ako Pelosi posjeti Tajvan Piše:Snježana Pavić, HinaObjavljeno: 02. kolovoz 2022. 08:19 Kineski nosač zrakoplova Liaoning (lijevo)/Arhivska fotografija Ključni događaji dana - Predsjednica Zastupničkog doma Kongresa SAD-a Nancy Pelosi je na azijskoj turneji tijekom koje se očekuje da bi mogla doći i na Tajvan - Kina, koja Tajvan smatra svojim teritorijem, taj potez shvaća kao američku provokaciju - Tijekom današnjeg dana kineska avijacija letjela je blizu linije razgraničenja s Tajvanom, a u provinciji Fujian, nasuprot Tajvanu, kineska vojska gomila amfibijska vozila NOVO 13:25 - Oba kineska nosača aviona, Liaoning i Shandong, isplovila su iz svojih luka, piše kineski Global Times. 12:30 Opasno kockanje Nancy Pelosi: provokacija s Tajvanom vodi SAD i svijet u doba nereda i nestabilnosti, upozorava kineski državni list Global Times. U odnosima Kine i SAD još od izbora Donalda Trumpa za predsjednika u studenom 2016. predvidljivost je zamijenjena neizvjesnošću, povjerenje je isparilo. Situacija je vrlo opasna, zaštitne ograde koje bi spriječile da odnosi iznenada skrenu s pravca više nisu na mjestu, kao što se dramatično vidi posljednjih tjedan dana, piše Martin Jacques, profesor na kineskim sveučilištima Tsinghua i Fudan, donedavno viši suradnik na Odsjeku za politiku i međunarodne studije na Sveučilištu Cambridge. Trumpov izbor prekinuo je četiri desetljeća stabilnosti, a nemoguće je predvidjeti tko bi mogao biti predsjednik SAD-a 2024. Ušli smo u doba nereda i nestabilnosti, kako u samom SAD-u, tako i u svijetu, što je smrtna prijetnja globalnom miru. "U samo nekoliko godina jezik rata, osvajanja i sukoba zamijenio je jezik suradnje i mira. Ideja rata postupno se normalizira. To znači da postoji sve veća vjerojatnost da se to stvarno dogodi", piše profesor za glavni kineski list na engleskom jeziku. Kako odnosi između Kine i SAD-a postaju sve nepredvidljiviji, Tajvan je postao daleko najopasniji izvor napetosti i sukoba. Opasnost od vojnog sukoba oko Tajvana sada je daleko veća nego u bilo kojem trenutku od 1970-ih, upozorava on. Svaki takav sukob bio bi danas daleko ozbiljniji, jer je Kina sada ravnopravna SAD-u i daleko jači vojni protivnik. To je sukob koji obje strane moraju nastojati izbjeći pod svaku cijenu. Nije slučajno da je žarište Tajvan. Jedan od prvih Trumpovih poteza bio je telefonski razgovor s tajvanskom lidericom Tsai Ing-wen. To je bilo prvi put od 1979. da je američki predsjednik razgovarao s tajvanskim čelnikom. Jedno od velikih postignuća približavanja Nixona i Maoa sedamdesetih bio je niz dogovora na kojima će se sljedećih 40 godina temeljiti američko-kineski odnosi po pitanju Tajvana. Nakon što je Trumpov dolazak poremetio stare odnose, bilo je neizbježno da problem Tajvana ponovno postane vruće pitanje, piše Global Times. Za Kinu ništa nije važnije od povratka izgubljenih teritorija i ponovnog ujedinjenja Kine. To je za Kinu egzistencijalno pitanje. Kina je pokazala veliko strpljenje od Čang Kaj Šekove okupacije otoka 1949. Mao je Kissingeru jasno dao do znanja da će Kina biti strpljiva, pod uvjetom da se politika jedne Kine strogo poštuje, odnosno da tajvanska vlada ne proglašava neovisnost. Prema Kissingeru, Mao je rekao da zasad mogu bez Tajvana, i nakon sto godina. No posljednjih pet godina SAD je zadirao u te dogovore povećavajući prodaju oružja Tajvanu, jačajući vojno prisustvo u regiji i dajući diplomatsku potporu otoku kroz posjete američkih političara, piše kineski list. Posjet Nancy Pelosi, predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa, označio bi jaču provokaciju. Od 1997. Amerikanac njezinog ranga nije posjetio otok, upozorava Martin Jacques. 11:28 - S kineskim ratnim zrakoplovima koji gotovo svakodnevno preletavaju Tajvan, ni prijetnje napadom više nisu velika vijest, komentira tajvanska stručnjakinja za Kinu Poyu Tseng. Istaknula je da se očekuje da će posjet Nancy Pelosi Tajvanu pokazati solidarnost Washingtona s tom zemljom u obrani demokracije, prenosi WSJ. Iskreno govoreći, zastrašivali su me 30 godina, kaže 30-godišnja Tseng. Wen Lii, šef vladajuće Demokratske progresivne stranke na otocima Matsu, samo desetak milja od obale kineske provincije Fujian, kaže da su svjesni dugoročne prijetnje kineske vojske, no da većina misli da nema neposredne opasnosti. "Narod Tajvana uvijek je spreman na kineske akcije, ali ljudi ne paničare zbog medijskih napisa ili verbalnih prijetnji, koje su tu desetljećima", rekao je Wen Lii. Mnogi misle da Tajvan ne bi trebao izazivati Kinu. Wen-ti Sung, stručnjak za Tajvan s Australskog nacionalnog sveučilišta, kaže da bi službeni poziv Nancy Pelosi da posjeti Tajvan imao posljedicu da ta zemlja bude još većoj mjeri meta za Kinu. Službeni Taipei pokušao je biti što je moguće suzdržaniji i izbjeći javno komentiranje, tumači Sung. Alexander Huang, voditelj odjela za međunarodne poslove oporbenog Kuomintanga, kritizirao je vladajuću stranku zbog nepostojanja formalne linije komunikacije s Pekingom za deeskalaciju napetosti. “Prevencija krize, kontrola eskalacije vrlo je važna. A za to moramo imati komunikacijske linije,” rekao je Huang. Njegova stranka bi htjela razgovarati s Pekingom o dolasku Nancy Pelosi kako bi uvjerila kineske čelnike da Tajvan neće tu posjetu koristiti za “nepotrebnu propagandu”. 10:33 - Kineska vojna reakcija ne mora se nužno odnositi na rat, nego bi mogla imati oblik izuzetno snažnog vojnog pritiska, izjavio je Hu Xijin, bivši glavni urednik kineskog lista Global Times. "Moramo odustati od svih iluzija i pripremiti se za korištenje jedinog jezika koji SAD i Tajvan razumiju", napisao je Hu na društvenim mrežama.