KONTRAPUNKT JEDNE OTIMAČINE

Jutarnji list POVRAT VRIJEDNE IMOVINE Nasljednica moćne židovske obitelji za NY Times: ‘Želim natrag slike koje su nam oteli ustaše, nalaze se u ZG muzejima‘ Piše:Lana RibarićObjavljeno: 05. studeni 2022. 17: Istraživanje povjesničarke umjetnosti Darije Alujević pokazalo je da se umjetnine ove obitelji nalaze u tri muzeja, MUO, Strossmayerova galerija starih majstora i NNMU. New York Times piše o sudbini zbirke umjetnina obitelji Deutch-Maceljski, Židova iz Hrvatske Hrvatska je napravila važan korak prema povratu umjetnina zaplijenjenih tijekom Holokausta, piše The New York Times. Riječ je o umjetninama Židova čije su kolekcije otuđene tijekom ustaškog režima, a za koje hrvatske vlasti sada žele da se vrate njihovim nasljednicima. Istraživanje, koje su zajednički objavili Vlada i Svjetska organizacija za povrat židovske imovine, donosi zapise o krađi te navodi ukradene kolekcije, od kojih se mnoge i dalje nalaze u hrvatskim muzejima. Novo izvješće pod nazivom "Restitucija pokretne imovine u Hrvatskoj" pokazuje da Vlada "žrtvama Holokausta i njihovim nasljednicima želi omogućiti pristup pravdi", rekla je još prošloga mjeseca ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Njeno je ministarstvo oformilo stručnu skupinu za istraživanje vlasništva kako bi se "zaplijenjena imovina nepobitno pripisala pravim vlasnicima", rekla je Obuljen Koržinek, koja također namjerava "ići u smjeru poboljšanja pravnog okvira" za potražitelje. Konfiskacija židovskih posjeda započela je 1941. Židovi su, piše The New York Times, izbačeni iz svojih domova te prisiljeni za sobom ostaviti svoju imovinu, koju su novi stanari potom prisvojili ili prodali. Po završetku Drugog svjetskog rata, kulturna dobra koja su oduzeta Židovima, komunistički je režim nacionalizirao te raspodijelio muzejima i drugim institucijama. Otkad je Hrvatska proglasila neovisnost poduzeti su napori u smjeru restitucije imovine koju je zaplijenio komunistički režim, no fokus nije bio na plijenu iz razdoblja Holokausta. Hrvatska je bila među 44 države koje su stale iza Washingtonskih načela (Washington Principles), prema kojima su vlade pristale tražiti „pravedno i ispravno rješenje“ za javne kolekcije umjetnina koje su nekoć nacisti zaplijenili. Neke od zemalja potpisnika, poput Njemačke, Austrije i Nizozemske, u međuvremenu su pokrenule procese, a restitucija je za njihove muzeje postala stvar rutine. Zasad povrat javnih kolekcija umjetnina bivšim židovskim vlasnicima u Hrvatskoj nije najavljen, kaže Wesley Fisher, voditelj istraživanja pri organizaciji za povrat. "Razgovori s Hrvatskom su teški, dugi i frustrirajući, no ako želiš krenuti dalje, moraš se osvrnuti na prošlost. Ne možeš zaplijenjene umjetnine držati u muzejima. I druge su zemlje prošle kroz to. Nije lako, ali je neophodno", kaže Gideon Taylor iz organizacije za povrat. Za pisanje novog izvješća odabrana je stručnjakinja za židovsku povijest, predstojnica Katedre za judaistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i autorica knjige "Oduzimanje židovske imovine u Hrvatskoj: Zagreb kao studija slučaja" u izdanju Leykam International Naida-Michal Brandl, koja je dobila pristup zapisima Ministarstva kulture koje je držala Komisija za sakupljanje i očuvanje kulturnih spomenika i starina (KOMZA). Riječ je, tvrdi The New York Times, o popisu privatne imovine zaplijenjene za vrijeme komunističkog režima, koji sadrži deset kolekcija koje su ranije zaplijenjene Židovima koji su ih bili prisiljeni napustiti. Ti su arhivi sada dostupni javnosti i bit će digitalizirani, rekla je Obuljen Koržinek.