HULJE

Jutarnji list GLOBUS Jedan član, jedan glas, jedan kandidat: Plenković već odredio pobjednike unutarstranačkih izbora? Damir Dekanić pod pritiskom je odustao od kandidature za šefa vukovarsko-srijemskog HDZ-a kako bi se oslobodio prostor Banožiću Piše: Rozita VukovićObjavljeno: 19. studeni 2020. 23:15 Andrej Plenković Bruno Konjević/Cropix Jedan član – jedan glas – jedan kandidat! Glavna je to formula na koju je šef HDZ-a Andrej Plenković odlučio svesti unutarstranačke izbore u HDZ-u. Nova vodstva lokalnih i županijskih organizacija, naime, biraju se 22. studenoga, drugi krug predviđen je 6. prosinca, a riječ je o nastavku procesa koji je počeo 15. ožujka, kada je izabrano vodstvo stranke – predsjednik, njegov zamjenik i četiri potpredsjednika. Izbori su nakon toga prekinuti zbog pandemije, pa iako je bilo nagađanja da bi se mogli nastaviti tek iza lokalnih izbora sljedeće godine, uže vodstvo odlučilo ih je nastaviti ovih dana, dok bilježimo najveći broj zaraženih koronavirusom. Samo do prije nekoliko mjeseci činilo se kako bi bitka za pojedine HDZ-ove organizacije mogla biti vrlo zanimljiva, pogotovo kad je riječ o nekima od najvećih organizacija poput zagrebačke ili one splitske, ali sve je to palo u vodu u trenutku kad je vrh HDZ-a na dio kandidata počeo vršiti pritisak da odustanu od svojih kandidatura. I ne radi se tu samo o informacijama iz stranačkih kuloara s obzirom na to da su neki HDZ-ovci otvoreno rekli da su “zamoljeni” da odustanu od izbora. Primjerice, Damir Dekanić koji se imao namjeru kandidirati za funkciju šefa Vukovarsko-srijemskog HDZ-a. Dekanić je nakon razgovora na koji ga je pozvao novi glavni tajnik HDZ-a i Plenkovićev prijatelj Krunoslav Katičić poslao poruku članovima svoje organizacije Rokovci – Andrijaševci u kojoj stoji da ih mora izvijestiti o nekim promjenama vezanim za njegovu kandidaturu za predsjednika županijske organizacije. Piše im da je na tom razgovoru, kako je naveo “na neki način zamoljen da povuče svoju kandidaturu u ime Marija Banožića, koji je izbor Andreja Plenkovića, radi jedinstva stranke na županijskoj razini i da se kandidira za mjesto dopredsjednika”. Dekanić obavještava kolege i kako je prihvatio tu sugestiju “uz određene uvjete” o čemu će ih pobliže informirati na prvom odboru. Dekanić, međutim, nije bio jedini koji je bio pozvan na takav razgovor. Katičić je od kandidature odgovarao i Josipa Dabru, tražeći, kaže naš izvor, od njega da potporu da Banožiću. U zamjenu mu je, navodno, ponuđena kandidatura za župana, no za razliku od Dekanića, Dabro je to odbio te se ipak kandidirao za šefa Vukovarsko-srijemskog HDZ-a. Time bi utrka za ovu HDZ-ovu organizaciju mogla biti ujedno i najzanimljivija, jer, osim što je riječ o rijetkoj HDZ-ovoj utrci s više kandidata, Dabro ima i veliku potporu među članstvom, pa bi moglo biti prilično poražavajuće za šefa stranke Plenkovića ako Dabro pobijedi njegova kandidata, ministra Marija Banožića. Većina HDZ-ovaca u ostalim organizacijama nije, za razliku od Dabre, pružila otpor kad je riječ o nagovaranjima iz stranačkog vrha, pa su zadnjih dana redom odustajali od svojih stranačkih ambicija. Tako je odustao Petar Škorić od još jednog mandata na čelu splitskog HDZ-a, te je u igri ostao samo Vice Mihanović, kojeg podupire vrh stranke. Odustao je i Siniša Jenkač od kandidature za šefa HDZ-a Varaždinske županije iako je, tvrde HDZ-ovci, imao namjeru u toj utrci biti protukandidat Anđelku Stričaku. Slično se dogodilo u još nekim organizacijama, a najzanimljivija je, svakako, ona najveća, zagrebačka. I za šefa zagrebačkog HDZ-a trebala su biti dva kandidata, liječnici Mislav Herman i Pavo Kostopeč, koji je potpise za kandidaturu skupio još u prvom valu, na proljeće, kad se nije znalo da će proces izbora biti prekinut zbog pandemije koronavirusa. No, Kostopeč na kraju nije predao kandidaturu, iako je imao veliku ambiciju da se kandidira. HDZ-ovci kažu kako je i on odustao nakon sugestija iz vrha stranke s obzirom na to da je njihov izbor bio Herman, a u stranci se spekulira kako mu je zauzvrat ponuđeno mjesto tajnika zagrebačke organizacije. No, ima za tu funkciju, doznajemo, još kandidata, poput Josipa Jelića, Plenkovićeva savjetnika za Zagreb, ili Gordana Hanžeka, tajnika HDZ-ovih utemeljitelja, koji se na proljeće također bio kandidirao za funkciju šefa zagrebačkog HDZ-a, ali je u međuvremenu odustao, pa tek treba vidjeti kome će ono na kraju pripasti. Zanimljive su i kandidature za četiri potpredsjednička mjesta zagrebačkog HDZ-a. Prijavljeno je 12 kandidata, ali su, navodno, s vrhom HDZ-a već usuglašena četiri kandidata kako bi se zadovoljile sve frakcije u stranci. Navodno je riječ o Anti Plazoniću, koji je prije dvije godine postao suradnik gradske uprave, odnosno Milana Bandića, samo za jedan posao - da bi koordinirao nastavak gradnje Branimirove ulice. Plazonić nije uspio ući u Sabor, pa je ovo, očito, način da ostane u igri. Tu je i Frano Barbarić, šef HEP-a, kojeg ubrajaju u struju Krunoslava Katičića, potom, kažu HDZ-ovci, Zvonimir Milas, kojeg gura Plenkovićev stranački savjetnik Mario Kapulica, te Mario Župan, koji je bio blizak bivšem šefu Tomislavu Karamarku i Milijanu Brkiću. Župan je odabran, govore neki u stranci, kako bi ostao i netko od starog vodstva, a on je od te stare ekipe karika s kojom će Plenković, ističu, imati najmanje problema. Ako se imena ovih četvero kandidata objave ovih dana kao ekipa Mislava Hermana, za što, kažu HDZ-ovci, postoji neki plan, očekivati je da neki od preostalih kandidata za potpredsjednike također odustanu… Ovo nipošto nije prvi put da se izbori u HDZ-u, kao uostalom i u drugim strankama, “sređuju”. Samo što se to, čak i u HDZ-u, prije radilo puno suptilnije. Otvoreno pozivanje kandidata na razgovore, lijepi ili manje lijepi pritisci da odustanu od svojih stranačkih ambicija, kao i nuđenje utješnih nagrada onima poslušnima u vidu raznih apanaža i pozicija, malo je previše čak i za Plenkovića, unatoč njegovoj izjavi koja je najviše ostala upamćena - ja mogu što hoću! Logično je, naravno, da Plenković želi postaviti svuda što više svojih ljudi i, po mogućnosti, snositi što manje odgovornosti kad su u pitanju rezultati izbora, pogotovo u Zagrebu i Splitu. Oni u stranci koji pokušavaju opravdati ovakve poteze svog vodstva kažu kako im prije lokalnih izbora ne trebaju unutarstranački ratovi jer je riječ o mandatu koji će trajati tek oko godinu dana s obzirom na to da, po novom Statutu, unutarstranačke izbore moraju održati u roku od šest mjeseci od lokalnih izbora. No, poanta je u tome što oni koji su sada izabrani ili, bolje reći, postavljeni – slažu i liste… A ako je većina kandidata već usuglašena i dogovorena s vrhom, onda je vodstvo HDZ-a moglo i ponešto drugačije organizirati svoje unutarstranačke izbore, a ne da članovi izlaze na besmisleno glasanje u trenucima kad Hrvatska bilježi najveći broj zaraženih koronavirusom.