NEVJEROVATNO, NA BALKANU TRANSCENDETIRA U ISTINITO

Jutarnji list login NIJEKANJE RATNOG ZLOČINA Dodik prekršio kazneni zakon BiH: ‘Radije bih u zatvor nego priznao genocid nad Bošnjacima u Srebrenici‘ Dodao je kako ujedinjenje Republike Srpske sa Srbijom treba ostati dugoročni cilj bosanskih Srba Piše: HinaObjavljeno: 12. kolovoz 2021 Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik u četvrtak je otvoreno prekršio Kazneni zakon BiH izjavom da u Srebrenici 1995. godine nije bilo genocida nad Bošnjacima, dodajući kako će na toj tvrdnji dosljedno inzistirati čak i ako to znači da će morati u zatvor. "Apsolutno bih prije birao da idem u zatvor nego što bih priznao nešto što se nije dogodilo, a to je navodni genocid u Srebrenici. Ta priča o navodnom genocidu je postala aktualna 2002. godine, sedam godina nakon događaja. Odjednom se sve oko toga aktualizira i 'sada se sve zna'. Istina je jedna, da genocida nije bilo", kazao je Dodik za beogradski list "Srpski telegraf". Uz to je dodao kako ujedinjenje Republike Srpske sa Srbijom, odnosno razbijanje BiH u sadašnjim granicama, treba ostati dugoročni cilj bosanskih Srba unatoč činjenici da u ovom trenutku to nije moguće realizirati. "Ono u što sam siguran jest da ta ideja treba živjeti sve do njenog ostvarenja", kazao je Dodik. Potkraj srpnja bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko nametnuo je izmjene kaznenog zakona te zemlje kojima je predviđeno sankcioniranje osoba koje javno niječu ratne zločine dokazane u sudskim procesima, uključujući tu genocid u Srebrenici. VEZANE VIJESTI KAZNENO DJELO Novi zakon ipak ima efekta: Broj nijekanja ratnih zločina u BiH pada, pokrenuta istraga o 22 slučaja NOVA PRIJETNJA Dodik najavio da će policija RS-a štititi one koji niječu ratne zločine ako ih netko pokuša uhititi "Tko javno odobri, zaniječe, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijed, podrijetlo ili nacionalnu ili etničku pripadnost i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina", stoji u izmjenama kazenog zakona koje su stupile na snagu početkom kolovoza. Dodatno je precizirano da će s najmanje tri godine zatvora biti kažnjeni prekršitelji ove zakonske odredbe koji su dužnosnici ili odgovorne osobe ili zaposlenici u tijelima vlasti ili bilo kojem tijelu koje se financira iz proračuna. Iz Tužiteljstva BiH su odmah nakon što je Inzko nametnuo izmjene kaznenog zakona potvrdili kako su počeli prikupljati potrebne informacije, a istrage su do sada pokrenute u najmanje dvadesetak slučajeva, no nema potvde na koje se osobe te istrage odnose. Novi visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, koji je ovu dužnost preuzeo 1. kolovoza, kazao je kako je spreman koristiti ovlasti koje su mu na raspolaganju i koje uključuju mogućnost smjene izabranih dužnosnika, a kao "crvenu crtu", koju oni nikako ne bi smjeli prijeći i zbog čega bi sigurno snosili posljedice, opisao je ugrožavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH.