ponedjeljak, 31. siječnja 2022.
OČI I RAZUM NADE, ČITAVOG STVARALČKOG SVIJETA USMJERENI SU PREMA SOCIJALISTIĆKOM PORTUGALU
Jutarnji list
PORTUGAL: RADNIČKI RAJ?
Socijalistički eksperiment na europskoj obali Atlantika: ‘Ne želim biti diktator, ali moramo to učiniti‘
Costa je provođenje ovakvog pilot programa kojim bi se ograničio broj radnih dana obećavao još tijekom predizborne kampanje
Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 01. veljača 2022. 00:23
Portugalski premijer Antonio Costa
Patricia De Melo Moreira/AFP
Nakon po nekima iznenađujuće snažne pobjede Socijalističke stranke na parlamentarnim izborima u nedjelju, Portugal bi mogao početi eksperimentalno uvoditi četverodnevni radni tjedan u nekim sektorima kako bi procijenili učinak te mjere na ekonomiju.
Premijer António Costa, koji je šest godina proveo na čelu manjinske vlade a sada osvojio stabilnih 117 mjesta u parlamentu od 230 zastupnika, obvezao se provesti ovaj eksperiment. Portugal bi se time pridružio zemljama koje istražuju mogućnost četverodnevnog radnog tjedna, poput Novog Zelanda i Islanda, a sličnu ideju razmatra i susjedna Španjolska, piše Daily Telegraph.
Costa je provođenje ovakvog pilot programa kojim bi se ograničio broj radnih dana obećavao još tijekom predizborne kampanje. Socijalistički Portugal već je uveo propise po kojima tvrtke s više od deset zaposlenih mogu biti kažnjene ako svoje zaposlenike nazovu, pošalju im SMS poruku ili čak e-mail nakon radnog vremena.
To se, naravno, ne sviđa poslodavcima koji se već dvije godine bore s posljedicama pandemije koronavirusa.
Razbjesnio poslodavce
- Nema smisla raspravljati o ovim temama u vrijeme kada su tisuće kompanija u teškoj situaciji, trude se preživjeti udar koronavirusa i rastuće cijene sirovina i energije - rekao je António Saraiva, predstavnik portugalskih poslodavaca.
Costa je poslodavce razbjesnio još jednim svojim obećanjem, rekavši da će minimalnu plaću tijekom četiri godine mandata povećati za više od četvrtine, a u svemu ga podupiru sindikati koji se također zalažu za uvođenje 35-satnog radnog tjedna. Saraiva je, kako javlja list, novinarima rekao da je svjestan da je ravnoteža između poslovnog i privatnog života izuzetno bitna, no da je ideja četverodnevnog radnog tjedna neprovediva i nerealna.
U isto vrijeme objavljeno je kako Portugal bilježi najnižu stopu nezaposlenosti u posljednjih 19 godina, na svega šest posto, pa se neki poslodavci pribojavaju da bi moglo doći do rasta cijene rada i nedostatka radnika u nekim sektorima.
VEZANE VIJESTI
IZBORI U PORTUGALU
Premijeru Costi treći uzastopni mandat, socijalisti u Portugalu osvojili apsolutnu većinu u parlamentu
PREMIJER OD 2015.
Socijalistička država na Atlantiku živi i dalje: Costa na putu da zadrži vlast u Portugalu
João Vieira, predsjednik Udruženja za trgovinu i uslužne djelatnosti (CCP) kazao je medijima uoči izbora kako bi četverodnevni radni tjedan mogao imati katastrofalne posljedice na ekonomiju koja ovisi o manjim i srednjim poduzećima, a uglavnom se bave turizmom i poljoprivredom.
Telegraph ističe kako portugalski socijalisti imaju povijest progresivnih reformi, još od 2001. kada je dekriminalizirano posjedovanje droga te se fokus prebacio na liječenje ovisnika, što je dovelo do značajnog pada kriminala i smrti uzrokovanih narkoticima. U to vrijeme premijer je bio trenutni glavni tajnik Ujedinjenih Naroda António Guterres.
Ne želi biti diktator
Bivši gradonačelnik Lisabona, a sada premijer, Costa, u javnost šalje poruke kako bi umirio poduzetnike i političke protivnike, da neće vladati poput kakvog diktatora iako ima jednu od najsnažnijih pobjeda svoje stranke ikada.
- Moja vladajuća većina ne znači apsolutnu moć, to je prvenstveno odgovornost prema svima u Portugalu - kazao je 60-godišnji političar. No, Telegraph podsjeća kako, prema anketama, Costa uživa povjerenje čak 42 posto građana, dok su socijaldemokrati na 28 posto, pa će moći bez problema upravljati zemljom u koju stiže i 45 milijardi europskog novca iz fondova za oporavak.
Još dobrih vijesti za Costu, najnoviji rezultati pokazuju da je gospodarski rast lani bio čak 4.9 posto, što je više čak i nego u predizbornim procjenama njegove vlade, te samo malo ispod prosjeka eurozone.
Izvanredne izbore sazvao je portugalski predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa kada je portugalski parlament odbio Costin prijedlog nacionalnog proračuna za 2022. godinu, nakon što su ga izdali partneri iz Lijevog Bloka i Komunističke partije. No, to im se obilo o glavu, Lijevi Blok sa 19 zastupnika spao je na svega šest, a profitirala je stranka ekstremne desnice Chega koja je dobila sedam posto glasova, što je za jedan posto više nego na izborima 2019., te Liberalna Inicijativa, koja je dobila osam zastupnika dok su zadnji put imali tek jednog
STAT COUNTER
Francuska 572
Sjedinjene Američke Države
495
Rusija
304
Njemačka
222
Hrvatska
120
Portugal
40
Luksemburg
29
Irska
25
Belgija
21
Mađarska
16
Švedska
15
Italija
11
Bugarska
10
Kanada
8
Nizozemska
8
Alžir
7
Litva
4
Švicarska
1
Španjolska
1
Ostalo
23
USKORO ĆE SVE NAS, NAŠA MEĐUNARODNO PRIZNATA NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA, OPOREZOVATI SVE DO PODERANIH GAČICA. SVE KAKO BI SEBI PRUŠTILA LETEĆE BORBENE IGRAČKE, I UTOMILA NJIMA SVOJU LETEČU NARAV ODVAŽIH POSPANACA
Jutarnji list
ISELJENICI NA MUKAMA
‘Legalno živim i radim u Austriji, a Hrvatska mi želi naplatiti 167.000 kn poreza koji sam već platio! Nezamislivo...‘
Ja sam 2014. u Austriji zaradio oko 28.000 eura godišnje neto. I na tu su mi godinu obračunali 6.000 eura koje trebam platiti Republici Hrvatskoj. To je nezamislivo
Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 30. siječanj 2022. 07:39
<p>Porezna uprava, arhivska fotografija</p>
Dušan Brodar je još 1993. iz Hrvatske otišao raditi u Austriju kako bi obitelji osigurao dostojan život u RH. Svaki mjesec, kako govori za televiziju N1, dolazi im u posjet u Ladanju Gornjem.
- Na Poreznoj u Hrvatskoj rekli su mi ako imam rezidentnost Austrije da nisam podložan prijavljivanjima. U austrijskoj Poreznoj sam se raspitivao isto, oni su mi rekli da imam njihovu rezidentnost, kaže Brodar.
No, dva desetljeća kasnije hrvatska Porezna uprava mijenja stav i zaključuje da ima ozbiljan porezni dug prema Hrvatskoj, jer je dijelom vezan i za nju zbog obitelji koja je ovdje.
- Za 5 godina unatrag obračunali su mi 167.000 kuna. Ja sam 2014. u Austriji zaradio oko 28.000 eura godišnje neto. I na tu su mi godinu obračunali 6.000 eura koje trebam platiti Republici Hrvatskoj. To je nezamislivo. A sve sam podmirio Republici Austriji, kaže za N1.
Dušan je samo jedan od mnogih koji se nada da će Sindikat radnika migranata postići dogovor s Ministarstvom financija. I u Sindikatu su nakon razgovora s predstavnicima Ministarstva bili uvjereni u uspješno rješavanje problema retrogradnog oporezivanja hrvatskih državljana koji rade u inozemstvu, no umjesto toga javlja im se sve više građana u problemima.
- Članovi su nam se krenuli javljati: ‘Kako smo mi to ispregovarali?’ Oni moraju unazad 5 godina prijaviti porezni dohodak, i imaju samo jednu godinu priznanja za olakšicu. Tu je došlo do velike razlike. Mi smo poslali dopis da građani stanu s prijavljivanjem dok se to ne razriješi. Zvao sam Poreznu i rekli su mi da su imali interni sastanak na kojem su to odlučili…, rekao je Franjo Lazar, predsjednik Hrvatskoj sindikata radnika migranata.
VEZANE VIJESTI
PRIJETE KAMATE I KAZNE
Porezna vreba Hrvate u dijaspori koji nisu odjavili prebivalište: ‘Bolje vam je da sami prijavite plaću iz inozemstva...‘
POREZNA UPRAVA
U Hrvatskoj prošli tjedan fiskaliziran osam posto veći iznos računa nego u istom razdoblju 2019.
Sindikati se bore da se radnicima, koji žele regulirati status, barem obračuna olakšica za svaku godinu. Poseban problem radnika migranata predstavlja pitanje središta životnih interesa.
- Institut središta životnih interesa pomoćni je pravni institut kod razrezivanja poreza - on se u RH pogrešno pravno prijavljivao. Ono što smo vidjeli do sada u praksi, radnici su imali jasno prebivalište u stranoj zemlji i rezidentnost u stranoj zemlji. Tako da su oni porezni obveznici strane zemlje, a ne Republike Hrvatske, kaže za N1 odvjetnik Željko Kaselj.
Ni za koga ovo nije lako, ali posebno pogađa njegovateljice koje su trenutno najugroženije.
- Sa svojim osobnim dohotkom ne prelaze granicu koja se oporezuje u Austriji. Kada to pretvorite u hrvatska primanja - dolazi do nekih 80-ak ili malo više kuna te ih onda uz jedan osobni odbitak za jednu godinu… Možete izračunati koliko bi to bilo za 5 godina platiti Poreznoj taj dodatak. Odlučile su da ne primaju socijalnu pomoć da ne terete Hrvatsku, da odu van i izbore se same za egzistenciju. A kad se vrate, naši poreznici jedva čekaju da ih dodatno oporezuju, kaže Lazar.
Hrvatski su sindikati prošlog tjedna svoje zahtjeve predali Ministarstvu financija. Sada očekuju što brži odgovor i nadaju se suradnji.
RAZULARENO DRUŠTVO VRAĆA LJUSKO BIĆE U SVIJET DIVLJINE, I PRETVARA GA U NAJ LUČIJU ZVJER PLANETE
Jutarnji list
AI WEIWEI
‘Korona je pobjegla iz laboratorija, reći ću vam i kako to znam! Nestala tenisačica? Otkrit ću vam što joj se dogodilo‘
Za kinesku covid politiku umjetnik kaže kako je ona psihološki rat kojim se želi pokazati za što je Kina zapravo sposobna
Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 30. siječanj 2022. 13
Tolga Akmen/various sources/AFP
Kad zapadni svijet pokušava razumjeti Kinu, to je poput škole nogometa koja pokušava shvatiti kako odigrati šahovsku partiju. Ovdje se radi o dvije potpuno drugačije vrste sustava - imate previše povjerenja u vlastitu ideologiju ili jezik koji koristite, ali ne razumijete situaciju, kaže najpoznatiji kineski umjetnik i aktivist Ai Weiwei (64), koji je u intervjuu za The Telegraph govorio o kineskom "hladnom i okrutnom" odgovoru na covid pandemiju te Zimskim olimpijskim igrama koje će se od 4. do 20. veljače održati u Kini.
Weiwei se prvo osvrnuo na slučaj tenisačice Peng Shuai (36), koja je lani u studenome na kineskoj društvenoj mreži Weibo otkrila svoju aferu s bivšim zamjenikom premijera Zhangom Gaolijem (75). Sportašica je tad tvrdila kako je bila prisiljena na seks s njim. Nakon te objave naprasno je nestala, ali dva tjedna kasnije vratila se u javni život i dala intervju u kojemu je povukla svoje tvrdnje.
- Ma, ona nije 'MeToo' pokret. Zapad se i u ovom slučaju opet zabunio. Svi u Kini to znaju, ali ako ste sportaš ili estradna zvijezda, uvijek ćete pokušati pronaći nekoga na što višoj političkoj poziciji da vas zaštiti, poput kišobrana. Peng je bila u vezi s izuzetno moćnim čovjekom, jasno je kao dan da su bili ljubavnici - njihova afera bila je sporazumna, a privatne osjećaje koje je ona izrazila u objavi na Weibou, Partija je kasnije jednostavno 'počistila'.
Zapad to ne razumije, ali u Kini nema privatnosti i individualne volje. Ondje sve pripada Partiji, vi ste vlasništvo Partije. Probajte se staviti u kožu te tenisačice. Što biste vi napravili na njezinu mjestu - želite li izgubiti sve, obitelj, prijatelje i karijeru - kako biste se svađali oko nečega što nije seksualno uvredljiv čin - govori Weiwei
MICHAEL KAPPELER/DPA/dpa Picture-Alliance via AFP
Komentirao je i slobodu govora u zapadnom svijetu te slučaj zviždača Juliana Assangea. Smatra kako je Zapad na mnogo načina pod vlašću prikrivenog autoritarizma, a kulturom, pa čak i takozvanim slobodnim medijima, dominiraju korporacije.
- Što se tiče Assangea, njegovo izručenje SAD-u samo dokazuje da je sloboda govora laž. Objavio je materijale koje američka vlada nije željela objaviti, napravio je to što bi svaki novinar trebao učiniti. Ja osobno vjerujem u čisti oblik slobode govora, čak i na društvenim mrežama. Mislim da nitko niti na jednoj javnoj platformi ne bi trebao odlučivati ili cenzurirati bilo koji jezik, bilo koju ideju ili bilo koji sadržaj - kaže kineski umjetnik.
Kinesku covid politiku opisuje kao pravi odraz autoritarne i dominantne države.
VEZANE VIJESTI
‘Promjene u svijetu umjetnosti često su tek kozmetičke, zadovoljavanje političke korektnosti‘
NESTALI U KINI
Slavni, moćni, poznati... preko noći nestaju s lica zemlje: Od dolaska Xija lista nepodobnih sve je duža
- To je svojevrstan psihološki rat kojim se želi pokazati za što je Kina zapravo sposobna. Država ima 1,4 milijarde ljudi, od kojih su 90 milijuna članovi Komunističke partije - oni moraju činiti sve što Partija želi i čuvati partijske tajne. Covid politika je idealan način da se svaki dan ušutkavaju ljudi. U Xi'anu, gradu koji je zatvoren od 23. prosinca, a ima možda svega nekoliko tisuća zaraženih na otprilike 70 milijuna ljudi, vlasti kontroliraju apsolutno sve - jer svi moraju živjeti u vrlo okrutnoj i hladnoj izolaciji - izjavio je Ai Weiwei.
Upitan o podrijetlu koronavirusa, odgovara kako je očito da bolest nije došla od životinje.
- To nije prirodna bolest, to je nešto što je procurilo, nakon godina istraživanja - uvjeren je.
- Gledajte, ja sam još 2003. godine snimio dokumentarac o SARS-u, bio je to moj prvi film, i tada sam shvatio kako kineske institucije funkcioniraju. Očito je da to nije došlo s neke životinje, to nije iz prirode, nešto je tu iscurilo nakon višegodišnjeg istraživanja, ispričao je.
Za kraj razgovora za The Telegraph osvrnuo se i na Zimske olimpijske igre u Pekingu.
- Olimpijada je samo izlog, predstava, posao. Ne radi se tu o ljudskom dostojanstvu ili bilo čemu zdravom. To je isključivo poslovni događaj - zaključio je.
LJUDI & PODLJUDI
LOGORI SMRTI
‘Prvi su ‘podljudi‘ vlakom dopremljeni u veljači 1942. godine. Išle su cijele obitelji....‘
Nedavno je objavljena knjiga vojnog povjesničara Iana Baxtera koja sadrži rijetke fotografije iz ratnih arhiva
Piše: Višnja GotalObjavljeno: 31. siječanj 2022. 14:05
Akcija likvidacije jednog grada
Datum je 21. svibnja 1944. godine. U koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u dva je konvoja stiglo 6000 mađarskih Židova. Nakon izlaska iz vlaka pruža se dobar pogled na dimnjake krematorija uz plinske komore. Pred selekcijskom rampom dvojica liječnika SS-a kratko ih pregledavaju. Sposobne za rad šalju u jednu, a one nesposobne u drugu kolonu. U prvoj je bilo 2000, a u drugoj koloni 4000 muškaraca, žena i djece koji su poslani u smrt.
Dan prije i dan poslije bilo je isto, samo je brojka Židova dovezena u stočnim vagonima varirala. Većina Židova koja je ispod natpisa "Arbeit macht frei" prošla kroz vrata Auschwitza, otišla je ravno u smrt. U najubojitijem nacističkom logoru smrti u četiri i pol godine, odnosno 1642 dana, pobijeno je 1,100.000 ljudi. Devedeset...
HOĆE LI PORTUGAL URODITI NOVO SJEME BUDUĆEG HUMANOG DRUŠTVA !?
IZBORI U PORTUGALU
Premijeru Costi treći uzastopni mandat, socijalisti u Portugalu osvojili apsolutnu većinu u parlamentu
Apsolutna većina ne znači apsolutnu moć. To ne znači vladati sam. Portugalci žele stabilnost i sigurnost, rekao je
Piše: HinaObjavljeno: 31. siječanj 2022. 06:
Antonio Costa
Patricia De Melo Moreira/AFP
Portugalski premijer Antonio Costa rekao je da je njegova Socijalistička stranka (PS) osigurala potpunu parlamentarnu većinu od 117-118 mjesta na nedjeljnim parlamentarnim izborima.
"Apsolutna većina ne znači apsolutnu moć. To ne znači vladati sam. To je povećana odgovornost i znači vladati sa i za sve Portugalce", rekao je Costa u svom pobjedničkom govoru prije objave konačnih rezultata.
VEZANE VIJESTI
PREMIJER OD 2015.
Socijalistička država na Atlantiku živi i dalje: Costa na putu da zadrži vlast u Portugalu
- Ovo je posebna noć. Portugalci su potvrdili da žele vladu Socijalističke stranke iduće četiri godine. Žele stabilnost i sigurnost, rekao je Costa.
Nakon što su prebrojani gotovo svi glasovi, Socijalisti (PS) su osvojili 41,7 posto glasova, a Socijalno-demokratska stranka (PSD) je dobila 28 posto glasova. Zajedno imaju 117 mandata u parlamentu koji broji 230 mjesta. Na trećem mjestu je krajnje desna Chega sa nešto više od 7 posto osvojenih glasova.
DRŽAVA JE TU DA SISTEMATSKI ŠIŠA SVOJE OVCE, DO NJIHOVIH SKELETRA . NA BALKANU DA OGLOĐE I NJIHOVE KOSTI !
Jutarnji list
KONTROLNA TOČKA
‘Oni nama hoće uzeti novac!‘: Kako je došlo do toga da je u Hrvatskoj umrlo povjerenje
Milanovića bi trebalo opet podsjetiti na Ustav RH, u čijem je modificiranju, kako se voli pohvaliti, su
Nikada nismo imali korumpiraniju Vladu. Oni preziru zakon, kaže predsjednik Zoran Milanović, svojedobno premijer jedne od najizgubljenijih hrvatskih Vlada s kojom smo proživjeli najdulje razdoblje recesije.
Dan prije Milanovićeva po mnogočemu najdestruktivnijeg televizijskog istupa, u petak navečer na RTL-u, s kućnom prijateljicom, koja iz obiteljskih razloga posljednjih četvrt stoljeća živi u Amsterdamu, razgovaram o ključnim razlikama života u Hrvatskoj i Nizozemskoj. Objašnjava mi da je život tamo jednostavniji jer postoji povjerenje u institucije države. Ljudi vjeruju da će država ispuniti svoj dio ugovora, neovisno o tome tko je trenutno na vlasti. Rasprave o ideološkoj i svjetonazorskoj pozadini vlasti i tamo znaju biti žestoke, ali ne...
ŠIRENJE PANIKE I STVANOSTI, ISTINA I LAŽI, SVE DOK MILIJUN LJUDSKIH DUŠA NAGAĐAJU SVOJU SUDBINU BITI ILI NE BITI U OVOM KOBNOM SVIJETU
Jutarnji list
‘ŠIRENJE PANIKE‘
Amerikanci gube strpljenje s Ukrajinom: ‘Stalno nas žicaju oružje, a pogledajte što pričaju!‘
Ukrajina i Rusija su od 2014. u sukobu za rusofono područje Donbasa koji svake godine uzima danak u krvi
Piše: Iva BadanjakObjavljeno: 31. siječanj 2022. 09:52
Rusija, navodno, premješta zalihe krvi blizu ukrajinskih granica u sklopu gomilanja medicinskih zaliha, vojne opreme i vojnika.
Reuters je prvi izvijestio o ruskom kretanju zaliha krvi do granice s Ukrajinom, a zatim i CNN, pozvavši se na dva anonimna američka viša dužnosnika obrane koja su izjavila da bi gomilanje zaliha krvi moglo upućivati na konkretne planove za napad.
Zalihe krvi potrebne su za liječenje žrtava tijekom sukoba, a obično imaju ograničen rok trajanja, do 42 dana, odnosno do godinu dana ako je krvna plazma zamrznuta.
Sadašnji i bivši američki dužnosnici objašnjavaju da su pokazatelji poput zaliha krvi ključni da bi se odredilo je li Moskva spremna izvršiti invaziju. Međutim, jedan od američkih dužnosnika upozorio je u razgovoru za CNN da prisutnost ruskih zaliha krvi u blizini ukrajinske granice nije apsolutni pokazatelj vojne ofenzive. To je samo jedan od mnogih elemenata koje SAD nadzire na granicama.
image
Genya Savilov
S druge strane, Ukrajina je potpuno zanijekala da je Rusija premjestila bilo kakve zalihe krvi na prve crte bojišta, čime se napeti odnosi između Washingtona i Kijeva dodatno pojačavaju.
- Takve su 'vijesti' element informacijskog i psihološkog ratovanja. Svrha takvih informacija jest širenje panike i straha u našem društvu - komentirala je zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maliar.
Bijela kuća upozorava administraciju predsjednika Zelenskoga da umanjuje važnost razvoja događaja te da bi ih ignoriranje prijetnje moglo dovesti u situaciju da budu nespremni za potencijalni ruski napad.
Predsjednik pod pritiskom
- Razumijemo tešku poziciju ukrajinskog predsjednika Zelenskog i pritisak pod kojim se nalazi. Ali on u isto vrijeme umanjuje rizik od invazije i traži oružje za obranu u vrijednosti od nekoliko stotina milijuna dolara. Mislimo da je važno biti otvoren i iskren u vezi s prijetnjom - poručili su iz Bijele kuće.
Više od 100.000 ruskih vojnika i tenkova nalazi se na ukrajinskoj granici, a taj bi se broj mogao udvostručiti u sljedeća dva do tri tjedna. Zapadni obavještajni dužnosnici vjeruju da bi Rusi mogli biti spremni za "punu" invaziju do sredine veljače, ali manji napad mogao bi se pokrenuti u bilo kojem trenutku.
Američki ministar obrane Lloyd Austin objasnio je da postoji više opcija koje su dostupne ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, uključujući zauzimanje gradova i značajnih teritorija, ali i provokativne političke radnje poput priznavanja odcijepljenih teritorija.
image
Genya Savilov
Američki general Mark Milley, načelnik Združenog stožera američke vojske, opisao je rusko raspoređivanje snaga kao veće od bilo čega po razmjerima i opsegu još od hladnog rata. Vjeruje da ishod u slučaju da Putin uistinu odluči izvršiti invaziju bio "strašan" i da bi rezultirao značajnim žrtvama.
VEZANE VIJESTI
POZIVAJU NA DIJALOG
Ukrajina pozvala Rusiju da povuče snage s granice: ‘Diplomacija je jedini mogući put‘
KRENULI NA OBUKU
Za obranu od Rusije Ukrajina može mobilizirati i 130 tisuća teritorijalaca: ‘Mi smo vam vikend-vojska‘
Sjedinjene Američke Države i Europska unija upozorile su Rusiju da će se suočiti s gospodarskim sankcijama ako napadne Ukrajinu. One bi se nadovezale na sankcije nametnute Rusiji otkako je anektirala Krim i podržala proruske separatiste u istočnoj Ukrajini 2014., iako među zapadnim zemljama postoje podjele oko toga kako odgovoriti jer Europa ovisi o ruskom plinu.
Rusija opskrbljuje Europu svojim plinom preko ukrajinske mreže i plinovoda Sjeverni tok 1, koji ide kroz Baltičko more. Ukrajinski plinski transportni sustav u državnom je vlasništvu i opskrbljuje kontinent više od pola stoljeća. Ukrajina od Rusije dobiva dvije milijarde dolara naknada za tranzit. Cjevovod Sjeverni tok 1 ima kapacitet od 55 milijardi prostornih metara. Bude li Sjeverni tok 2 odobren, to će se udvostručiti, a ukrajinski sustav tada bi mogao biti isključen i Ukrajina će izgubiti tranzitne naknade.
- Prilično smo uvjereni da je to dio Putinova plana da oslabi Ukrajinu i da je učini ranjivijom. Ako je ukrajinska cijev netaknuta i operativna, Rusija se oslanja na nju. Ako ukrajinske cijevi nema jer postoji Sjeverni tok 2, to je razlog manje da Rusija ne napada - rekao je u intervjuu za Times Andrej Kelin, ruski veleposlanik u Londonu.
Istovremeno, Rusija nastoji uspostaviti nove veze s Kinom. Kremlj želi potaknuti gospodarsku suradnju s "perspektivnim partnerom" Pekingom, što bi uključivalo slanje više plina i nafte u Kinu.
image
Genya Savilov
Rusija već ima jedan cjevovod Snaga Sibira, koji vodi plin isključivo u Kinu. Radi se o projektu vrijednom 55 milijardi dolara, koji je ujedno najveći u ruskoj povijesti, a uslijedio je nakon sankcija koje su zapadne zemlje uvele Rusiji zbog napada na Ukrajinu 2014. godine.
Gazpromovi poslovi
Očekuje se da će Gazprom, ruska državna energetska tvrtka, ove godine finalizirati dogovor za drugi naftovod od Sibira do Kine, poznat kao Snaga Sibira 2.
Ruski diplomat u Velikoj Britaniji ističe da bi povećanje broja plinovoda prema Kini za Rusiju bilo mnogo isplativije, stabilnije i mirnije nego prema Europi.
Kelin tvrdi da Moskva nije zabrinuta zbog potencijalnog otkazivanja plinovoda Sjeverni tok 2, projekta vrijednog 11 milijardi dolara, jer bi u tom slučaju na gubitku mnogo više bili Europljani i europske privatne tvrtke.
Prema nedavnim podacima kineske Glavne carinske uprave, trgovina između Kine i Rusije prošle je godine porasla na rekordnih 146,88 milijardi dolara, što je 36 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Danas bi se trebao održati sastanak Vijeća sigurnosti UN-a o gomilanju ruskih snaga na granici s Ukrajinom, a američki dužnosti su pozvali Rusiju da "iskoristi ovu priliku kako bi objasnila što radi."
nedjelja, 30. siječnja 2022.
TAJ ŠIZOFRENI SVIJET, KUDA VODI OBIČNOG,PRIROĐENOG ČOVJEKA ? ILI GA VEĆ PROŽDRAO !
Jutarnji list
login
‘HOĆU TESLU 3‘
Musk tinejdžeru nudio 5000$ za gašenje profila koji prati njegov avion, on ga odbio: ‘Probaj s 50.000!‘
To nije dovoljno novca da mi se nadomjesti zadovoljstvo koje dobivam od vođenja tog računa na Twitteru, rekao je Jack Sweeney
Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 30. siječanj 2022. 23:19
<p>Elon Musk</p>
Elon Musk
HANNIBAL HANSCHKE/Reuters Images Europe/Pool/dpa Picture-Alliance via AFP
Facebook
Twitter
Messenger
E-mail
Viber
WhatsApp
Jack Sweeney (19) u lipnju 2020. na Twitteru je otvorio račun pod imenom "Elon Musk's Jet", koji koristi botove kako bi došao do javno dostupnih podataka o zračnome prometu te izvještavao pratitelje o kretanju milijarderova privatnoga aviona.
- Na projektu sam radio nekoliko mjeseci, a na samu ideju o računu došao sam jer sam bio Muskov veliki obožavatelj. Znao sam da ima vlastiti zrakoplov i jednostavno sam htio vidjeti kamo ide, koje poslove sklapa i slično. Zato sam ga odlučio pratiti. I moj otac radio je u zrakoplovstvu, avioni su me oduvijek zanimali, pratio sam ih preko brojnih aplikacija, sve to bilo mi je baš cool - rekao je svojedobno tinejdžer.
A onda mu se putem privatne poruke na Twitteru javio i sam Elon Musk. Zamolio ga je da ukloni sporni račun na društvenoj mreži tvrdeći kako mu "mogućnost javnog praćenja njegova zrakoplova počinje predstavljati veliki sigurnosni rizik", prenosi Business Insider. Milijarder je Jacku za gašenje profila "Elon Musk's Jet" ponudio i 5000 dolara, no mladić je to - odbio.
- To nije dovoljno novca da mi se nadomjesti zadovoljstvo koje dobivam od vođenja računa - kaže Sweeney.
- Što kažeš na ovo - dam ti 5000 dolara da zatvoriš ovaj račun i pritom otežaš ludim ljudima da me i dalje prate - pitao ga je Musk, a 19-godišnjak mu je odgovorio: "Zvuči izvedivo, ali ima li šanse da to povećam na 50 tisuća dolara?". Napisao mu je i kako bi mu taj novac dobro došao za financiranje fakulteta, a osim toga, mogao bi si kupiti i Teslin Model 3 automobil.
VEZANE VIJESTI
NIJE MU JASNO...
Elon Musk odveo djecu u trgovinu zbog WC papira: ‘Morao sam se uvjeriti svojim očima‘
REPORT G. DRLJAČE
Muskov tvit o kriptovalutama koji je privukao veliku pažnju: Što stoji iza poteza kontroverznog milijardera?
Musk je Sweeneyju u privatnoj poruci odgovorio kako će razmisliti o njegovoj protuponudi, no nedugo kasnije napisao mu je da "osjeća kako ipak nije u redu platiti mu toliko za gašenje računa".
Ipak, Jack je milijarderu dao neke tehničke savjete o tome kako bi svoj mlažnjak potencijalno mogao učiniti manje vidljivim za praćenje.
- Očito je implementirao to što sam mu rekao jer počeo je koristiti sustav blokiranja koji mijenja identifikator njegova aviona, što ga čini težim za praćenje - objasnio je 19-godišnjak.
I za kraj, Sweeney kaže kako je odlučio izaći u javnost s Muskovom ponudom jer je milijarder izgubio interes za dogovor.
- On je krenuo suprotnim putem od mene, pa zašto ja ne bih sad išao suprotnim smjerom od njega? - zaključio je.
STAT COUNTER
Prikazi stranice
Drugo 1559
Najčešće lokacije
Sjedinjene Američke Države
463
Francuska
417
Njemačka
193
Rusija
176
Hrvatska
98
Portugal
40
Luksemburg
29
Irska
23
Belgija
20
Mađarska
16
Švedska
12
Bugarska
10
Kanada
10
Italija
8
Nizozemska
8
Alžir
7
Litva
4
Ujedinjeno Kraljevstvo
2
Švicarska
1
Ostalo
22
NAROD, DA SE VLADARI NJIME RAZBACUJU
Jutarnji list
MISTERIOZNI VELEPOSJEDNIK
Sklopio posao stoljeća: Otkrivamo tko je Ilija Lovrić, vlasnik male tvrtke koji je kupio pola Pule
“Jednim ugovorom dobio je 960 stanova, od čega ih je 60 u njegovom vlasništvu. Cijena? 20 milijuna kuna!”
Piše: Barbara BanObjavljeno: 30. siječanj 2022. 12:08
Do prije nekoliko mjeseci gotovo nitko u Puli nije znao tko je Ilija Lovrić. Samozatajni poduzetnik, vlasnik male obiteljske tvrtke iz Galižane koja se bavi obradom metala i zapošljava dvadesetak ljudi, preko noći postao je veleposjednik, i to vlasnik niza poznatih nekretnina po kojima je nekad moćna industrijska Pula bila naveliko poznata. Jednim ugovorom Lovrić je ušao u posjed kultnog disko kluba Uljanik, gdje dio prostora koristi i Arheološki muzej, čak 960 stanova u suvlasništvu, 60-ak u vlasništvu, dva samačka doma, jedan u Balotinoj, drugi u Kovačićevoj, zgradu Politehnike, odnosno Visoke tehničke poslovne škola na samoj pulskoj rivi, te još nekoliko manjih zemljišta.
I to sve za “samo” 20 milijuna kuna.
Lovrić je u Puli postao top tema nakon što je u listopadu kupio velik dio nekretnina bivšeg brodogradilišta Uljanik, odnosno Uljanikove tvrtke Uljanik Standard. Bilo je to jedino društvo unutar nekadašnje Uljanik grupe koje nije završilo u stečaju.
Ostaje misterij kako je mali poduzetnik s Velog Vrha u Puli koji godinama vodi obiteljski obrt za pocinčavanje Lovrić Galvanizacija postao veleposjednik. Očekivano, Lovrić je, kako je sam neki dan izjavio u medijima, zadovoljan ovim poslovnim pothvatom.
1. Pogon male obiteljske tvrtke u Galižani koja zapošljava 25 radnika
Duško Marušić/Cropix
”Jako sam jeftino prošao, i zadovoljan sam time. Država je nudila i svatko je mogao kupiti. Međutim, iskreno mislim da je to trebao učiniti Grad Pula, ali su propustili priliku. Naknadno su mogli zadržati nekretnine koje su im interesantne, a ostatak prodati. Vrlo jednostavno, ja mogu reći da sam već sada profitirao kupnjom Uljanik Standarda. Vrijednost svih nekretnina je bar šest puta veća”, izjavio je Lovrić za Glas Istre.
No, nije Lovrić intrigantan samo zbog kupnje tvrtke Uljanik Standard koja je bila i ostala bogata brojnim nekretninama koja se prodavala u čak sedam navrata, nažalost bez interesa sve do zadnje objave u listopadu. Upravo je on nakon kupnje prekinuo ugovor o najmu legendarnog diskokluba Uljanik i time nakon 60 godina prekinuo glazbenu povijest Pule.
Prema njegovim najavama, Uljanik će se srušiti i na tom mjestu napraviti boutique hotel s restoranom s 2 Michelinove zvjezdice. Šok za Puležane. A šok i za gastro znalce, koji vjeruju da je ambicija jednog poduzetnika, koji o restoranskom biznisu ne zna ništa, da napravi restoran s čak dvije Michelinove zvjezdice, čime se nitko u Hrvatskoj još ne može pohvaliti - zapravo recept za katastrofu.
Drugi šok uslijedio je nakon Lovrićeve najave da će rušiti dva Uljanikova samačka doma koji imaju nekih 90-ak stanara. Nekad su te stanove koristili Uljanikovi radnici, no s vremenom samački hoteli postali su mjesto za zbrinjavanje Uljanikovih umirovljenika i socijalnih slučajeva, često onih koji sami ne mogu podmiriti ni svoje najosnovnije troškove. Pitanje je što će sada biti s tim ljudima.
Svi nagađaju tko je taj poduzetnik, koji su mu planovi te kako je kupio tako vrijedne nekretnine. Poznato je da živi mirnim obiteljskim životom. Sa suprugom Tatjanom živi na Velom Vrhu, a oboje su veliki zaljubljenici u nogomet, kao i njihova djeca, tinejdžeri koji i sami igraju nogomet u NK Istra. Na društvenim mrežama često objavljuju obiteljske fotografije s putovanja i blagdanskih okupljanja. Ilija Lovrić sa suprugom vodi i udrugu Malonogometni klub Pula, kojoj je on predsjednik, a supruga Tatjana, kako se navodi, potpredsjednica.
2. Samački dom u Balotinoj ulici uskoro će se rušiti, Lovrić tvrdi da je zgrada statički neispravna
Duško Marušić/Cropix
Sam Lovrić, nakon što je nekolicini medija dao intervju, ne želi više izlaziti u medijima. Obećao nam je razgovor, ali se u posljednji trenutak predomislio.
- Ja se ispričavam, ali više ne dajem izjave. Za sve informacije možete se obratiti direktoru - poručio nam je porukom, aludirajući na direktora Uljanik Standarda, tvrtke gubitaša koja danas zapošljava 30-ak djelatnika, više nego Lovrićev obrt.
Ipak, u medijima je već govorio o svojim novim poslovnim planovima.
- Želim sagraditi stambene zgrade, poslovne prostore i podzemne garaže. Hoće li nam Grad biti partner u tome, još ne znam, ali nadam se da hoće. Svoj novac želim ulagati ovdje u Puli. Međutim, ako naiđem na otpor, uložit ću ih negdje drugdje - poručio je samozatajni pulski poduzetnik u intervjuu u Glasu Istre. A on je s Uljanikom vezan još otprije kroz razne poslove.
image
3. Prostor kultnog kluba Uljanik, koji je nedavno prestao s radom
Duško Marušić/Cropix
- Bio je kooperant Uljanika, ali i drugih hrvatskih brodogradilišta, 3. maja, Viktora Lenca, te se i tada i bavio pocinčavanjem. I koliko znam nema nekih repova iza njega, korektan je poduzetnik - kaže nam jedan od naših sugovornika iz tog miljea.
Vele nam da je svoj posao zajedno s ocem razvio iz malog obrta u dvorištu obiteljske kuće te da je kasnije kupio parcelu u poslovnoj zoni Galižana i izgradio pogon koji već godinama zapošljava dvadesetak ljudi. Posao mu dobro ide. Inače, njegov obrt za galvanizaciju Galvanizacija Lovrić sa sjedištem u Puli u 2020. godini ostvario je ukupni godišnji prihod u iznosu od 9,4 milijuna kuna, nešto malo više nego godinu prije.
Posluje s dobiti, te je 2020. imao 18 zaposlenika. Osim galvanizacijom, nije se dosad bavio drugim biznisom. Zanimljivo je da je na listi referenca partnera s kojima je surađivao navedena čak i globalno poznata Ikea.
Baš zbog toga, svi naši sugovornik smatraju da iza Lovrića stoji neki investitor, partner u sjeni. Mnogi se čude i njegovim hotelijerskim i ugostiteljskim planovima. Primjerice da će otvoriti restoran s dvije Michelinove zvjezdice. A to u Hrvatskoj nije lagan zadatak ni onima koji su u ugostiteljstvu desetljećima te ulažu jako puno u kvalitetu i edukaciju.
- Mislim da je s nekim u partnerstvu jer ni 20 milijuna kuna za kupnju Uljanik Standarda nije malo, a tu će još doći i investicije. No, to će se vrlo brzo znati. No, bit će tu i rizika. Iako je sam rekao u medijima da je to dobar potez i da je povoljno kupio puno toga, činjenica je da ima jako puno zavrzlama oko tih objekata - kaže nam naš sugovornik. Naime, tu su stanari u samačkom domu koje treba zbrinuti i već sada se mnogi pitaju kamo s tim ljudima.
VEZANE VIJESTI
POKUPOVAO JEFTINO
Posao stoljeća slabo poznatog poduzetnika: ‘Imam 700 stanova, zgradu na rivi, rock klub... Vrijednost je šest puta veća‘
VELIKA INVESTICIJA
Otvorena nova zgrada Medicinske škole u Puli, koštala je 61,7 milijuna kuna
- Tu žive socijalni slučajevi, branitelji, umirovljenici. Treba naći rješenje za njih. Također, najmoprimac u diskoklubu Uljanik također oteže izlazak iz kluba. I tu bi mu se situacija mogla zakomplicirati. To neće biti tako brzo i lako se iseliti. Tu će se uložiti dosta novca. Dosta škakljiva situacija. Može ti se desiti da nekoga ne možeš “izbaciti” pet godina. A ti si primjerice digao kredit od 20 milijuna - smatra naš sugovornik.
Već neko vrijeme na taj je problem ukazivao i Boris Cerovac, predsjednik Jadranskog sindikata koji predstavlja dio stanara u samačkim domovima. Takav razvoj događaja je očekivao i na to je upozoravao i prije same kupnje. Pita se zašto Grad nije reagirao na vrijeme i kupio dio nekretnina koje imaju socijalnu i kulturnu vrijednost.
- O kupnji Uljanik Standarda se govorilo još 2015. godine tako da je sve ovo bilo očekivao. Već tada su neka imena bila u igri, a moguće je da su to partneri galižanskog poduzetnika. No, to ne mogu tvrditi jer za to nemam dokaz. To su sve samo nagađanja. Najviše mi upada u oči da je vrijednost svih tih nekretnina pet puta veća nego što ih je platio, a to bi bilo stotinjak milijuna kuna. Pitam se onda kako je procjenitelj mogao procijeniti da Uljanik Standard vrijedi samo 30 milijuna kuna. Isto tako, ovi u Gradu su mogli otkupiti i sačuvati barem jedan samački hotel i kultno mjesto kluba Uljanik. Nitko nije imao sluha. Ni od bivše vlasti nitko nije reagirao - govori nam Cerovac. Lovrića osobno ne poznaje, osim što kao i većina zna da je bio Uljanikov kooperant.
- Pokušao sam stupiti u kontakt s njime da razgovaramo, ali on ne vidi potrebu da sjedne sa mnom za stol. Namjera mi je bila razgovarati o budućnosti korisnika samačkih hotela. Međutim, on me nije primio. Prima me samo direktor Uljanik Standarda, ali on nije prava adresa za rješavanje tog problema. Kako sada stvari stoje, vrlo je izvjesno da će biti izbačeni 1. travnja. Jer inače su im svake godine davali ugovor na godinu dana.
Ovaj put na tri mjeseca. I nema nikakve druge zakonske poluge koja bi im osigurala ostanak u domu. A Lovrić je govorio da nikoga neće izbaciti iz samačkih hotela, ali iz dana u dan mijenja odluke. Iz Grada su jednom prilikom rekli da će ih zbrinuti, da neće završiti na ulici. Koliko znam, imaju dogovor s poduzetnikom početkom veljače. Pokušavam utjecati na sve to, iako Lovrić nije dužan te ljude zadržati i može ih izbaciti bilo kada. Obaveza je Grada da se pronađe neko rješenje - ističe Cerovac. Inače, oba hotela mogu primiti oko 200 stanara. A u svom nedavnom intervjuu Lovrić je rekao da će oba srušiti, doduše ne u isto vrijeme.
- Dom u Balotinoj ulici zatvaramo 1. travnja te ćemo potom ići s procedurom rušenja. Cijelo vrijeme ponavljamo da će se zgrada urušiti, ona je statički potpuno neispravna. Građena je 1956. i jednostavno više nije uporabljiva. Ako netko strada, ja snosim odgovornost. Ovdje su bili novinari, snimala je televizija, predstavnici institucija, svakojakih služba i drugih. Svi oni vide koje je stanje i boli ih briga. Nitko ništa ne poduzima. Instalacije su stare i više su puta gorjele, osigurači iskaču, u sobama se diže parket. Ljudima je život ovdje ugrožen. Ja ne mogu snositi odgovornost za probleme koje sam naslijedio, isto kao ni gradonačelnik. U svakom slučaju, zatvaramo ga i 1. travnja gasimo struju i vodu - kazao je. Dodao je da u drugi dom ulaže otprilike milijun kuna te da će ga iznajmljivati radnicima.
- Također, možemo privremeno zbrinuti polovicu sadašnjih stanara. No, moja vizija podrazumijeva i njegovo rušenje. Ovi domovi nama generiraju mjesečni gubitak od 40-50 tisuća kuna. Morate znati da ja zapošljavam 50 ljudi kojima osiguravam plaće i egzistenciju - zaključio je novi vlasnik Uljanik Standarda.
Pulski gradonačelnik Filip Zoričić i Lovrić evidentno još nisu našli zajednički jezik kako zbrinuti stanare. Pokušat će se usuglasiti 1. veljače. Naime, sam je Lovrić novinarima kazao kako je Grad trebao kupiti te nekretnine, ali da je propustio šansu.
- Država je nudila i svatko je mogao kupiti. Međutim, iskreno mislim da je to trebao učiniti Grad Pula, ali je jednostavno propustio priliku. Naknadno su mogli zadržati nekretnine koje su im interesantne, a ostatak prodati. U našim domovima imamo oko 25 socijalnih slučajeva i mnogo umirovljenika s jako niskim primanjima. Oni sada plaćaju najam od 1260 kuna i ostane im malo za život. Grad i određene službe su godinama slali k nama sve ljude koje nisu znali kako zbrinuti, pa se Uljanik Standard vremenom pretvorio u socijalnu ustanovu - kazao je ovaj poduzetnik. Veli i da je u nedavnoj komunikaciji s aktualnom gradskom vlašću stekao dojam da se ograđuju od tog problema.
- Provlači se retorika da je “gospodin Lovrić znao što kupuje”. Nije moj problem što tim ljudima Grad nikad nije omogućio bolje uvjete i mogućnosti za smještaj. To je problem čitave zajednice, Grada, Županije, države, a ponajprije socijalne službe - rekao je. Predložio je da se podijelimo na pola, no odgovora nije bilo.
- Čak sam pronašao socijalnu ustanovu koja se bavi tom djelatnošću više od 20 godina. Radi se o Svetom Polikarpu koji može zbrinuti 180 ljudi. Koliko mi je poznato, oni su na to spremni, no bez pomoći Grada ne mogu. S druge strane, ako vladajući imaju bolje rješenje, neka kažu, a te ljude neću izbacivati na ulicu. Ako Grad i čitava zajednica ne budu imali sluha, ostavit ću ljude tamo. Međutim, to nisu uvjeti dostojni čovjeka i život u tim zgradama vrlo je opasan. Korisnici naših domova su korektni, uljudni i svjesni su svega. Tridesetak ljudi je u posljednjih par mjeseci već otišlo. Neki su našli drugi smještaj, neki su kod rodbine ili prijatelja - kazao je.
image
4. Samački dom u Kovačićevoj ulici, koji je također u Lovrićevom vlasništvu
Duško Marušić/Cropix
Zoričić na to odgovara da će se tek dogovoriti i da želi čuti što Lovrić ima za reći po toj temi, ali da neće dopustiti da ljudi završe na ulici.
- Netom nakon njegove kupnje mi smo se našli s Lovrićem da vidimo kako najbolje riješiti mogući problem ljudi u samačkim domovima, pitanje diskokluba Uljanik i još nekih koja je i on otvorio, kao što su pokretnine i prostori. Mi ćemo se naći 1. veljače i sve skupa ponoviti i vidjeti koliko ljudi bi trebalo pomoći i može li i kada jedno od rješenja biti u Domu sveti Polikarp.
Zasigurno da nećemo dopustiti da naši sugrađani ostanu na ulici. No, volio bih čuti i odgovorne riječi novog vlasnika na ovu temu. Nadalje, građani koji su do sada u mnogobrojnim stanovima Uljanik standarda plaćali tri eura moraju uskoro plaćati šest eura po kvadratu i također su bili kod mene tužni i ojađeni kao i dio stanara koji se u mjesec dana mora iseliti iz stanova u kojima su bili 30 godina. To su sve teme koje ćemo otvoriti na sastanku, iako Grad apsolutno nema ništa s time, no želimo i moramo pokazati socijalnu osviještenost - rekao je pulski gradonačelnik.
No, pulski poduzetnik neće imati problema samo s domovima. Ni sa 60-ak stanova u njihovom vlasništvu koje je kupio situacija nije bajna. Bar ne za njega.
- To su stanovi koje je gradio Uljanik za svoje radnike na Stoji, Verudi, i drugim gradskim naseljima. Njih je Uljanik davao radnicima na korištenje. Dakle, pravo korištenja imaju uljanikovci i njihova djeca ako žive tamo. Kada umru, stanovi se vraćaju vlasniku. To se 58 stanova. Zato bih rekao da na svakoj nekretnini postoji problem. No sami samački hotel imaju dosta veliku vrijednost. Sam teren i mogućnost da može zidati u tim gabaritima. A tu je i prostor u gradu gdje je diskoklub Uljanik - govori nam Cerovac.
Vlasnički je problematična i zgrada na rivi gdje se nalazi Visoka tehnička poslovna škola. Ta je zgrada upisana u zemljišnim knjigama kao vlasništvo tvrtke Societa Pro Concordia koja ne postoji od 2. svjetskog rata. Od 1950. zgradu koristi Uljanik, a s korištenjem nastavlja Uljanik Standard, no u tijeku je postupak koji se vodi na sudu za upis vlasništva zgrade između Standarda, Grada Pule i države. Visoka tehnička poslovna škola u njihovu je najmu u toj zgradi, a drugih korisnika nema. Kako će se dalje razvijati ova pulska priča vidjet ćemo vrlo skoro. Kao i to ima li pulski poduzetnik partnera i kako će se razvijati njihovi turistički i stambeni projekti u cent
ČEMU SLUŽE DIPLOMATSKE GANGE HRVATSKE AMBASADE
Jutarnji list
OTKRIVAMO SUDSKI SPIS
Zataškane malverzacije ambasadora kod kojeg je živio Frka Petešić: skijanje, Vegas, dnevnice...
Sud nam je tek nakon polemične prepiske i cjelotjednog čekanja odobrio uvid u gotovo pedalj debeo sudski spis
Piše: Slavica LukićObjavljeno: 30. siječanj 2022. 10
Ilija Želalić, jedan od diplomata u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, široj bi javnosti ostao zauvijek nepoznat da pod svjetla reflektora nije dospio kao prijatelj u čijem je stanu u zagrebačkoj Dubravi sadašnji predstojnik Plenkovićeva kabineta, Zvonimir Frka Petešić, do 2017. imao prijavljeno prebivalište. Istražujući tko je velikodušni prijatelj čiji je stan Frka Petešić, prema vlastitim tvrdnjama, besplatno koristio, otkrili smo da se zbog Želalićeva odnosa prema dugogodišnjoj službenici Ministarstva vanjskih poslova, pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu već sedmu godinu vodi sudski spor.
Službenica Marija Kassal tužila je državu jer ju Ministarstvo - u kojem je 27 godina radila - nije zaštitilo od Želalićeva zlostavljanja na radnome mjestu ili kako se to danas voli reći - mobbinga.
Je li i Frka Petešić stan Želalićevih doista, kako sam tvrdi, koristio besplatno ili su u pravu oni izvori iz Ministarstva vanjskih poslova koji tvrde da je kolegi diplomatu ipak plaćao najamninu, ali "na crno", pa su se obojica složila da ih priča o besplatnom stanovanju štiti od dodatnih pitanja, ne možemo pouzdano utvrditi. Iz Vlade su oštro demantirali i da je Frka Petešić s položaja šefa premijerova kabineta 2018. pogurao Želalićev karijerni skok na veleposlaničku dužnost. Iz neslužbenih izvora iz MVP-a doznajemo da je za Želalićevo imenovanje na veleposlaničku dužnost u Alžiru presudniji bio "poguranac" s drugog političkog brda - Pantovčaka. Ti izvori tvrde da je Želalić, koji potječe s rječkog područja, prvenstveno bio izbor tadašnje predsjednice države Kolinde Grabar Kitarović.
Tužba za mobbing
Međutim, sudski spis nastao zbog tužbe za mobbing otkriva da je Želalić, diplomat s bliskim vezama u HDZ-u, uživao priličnu zaštitu i u doba Milanovićeve Vlade kad je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova vodila Vesna Pusić.
Općinski radni sud u Zagrebu nam je tek nakon polemične prepiske i cjelotjednog čekanja odobrio uvid u gotovo pedalj debeo sudski spis Kassal protiv Hrvatske. Spis će se još "debljati" jer suđenje nije gotovo.
Službenica MVP-a Marija Kassal je u travnju 2015. pokrenula radni spor protiv države jer je njezino Ministarstvo nije zaštitilo od sustavnog mobbinga kojeg je u od 2011. do ljeta 2013. u generalnom konzulatu u Los Angelesu trpjela od svog šefa, tadašnjeg konzula Ilije Želalića. Prema tužbi i detaljnoj kronologiji događaja koju je priložila u sudski spis, Kassal je od 1993. do upućivanja na rad u konzulat u LA-u bila službenica u ministarskom kabinetu na Zrinjevcu i radila za ministre Tonina Piculu, poslije i Gordana Jandrokovića, te u kabinetima državnih tajnika Hidajeta Biščevića, Davora Božinovića, Vladimira Drobnjaka, a 90-ih je nekoliko godina bila i u hrvatskom konzulatu u Mississaugi, a za svoj je rad redovito dobivala najviše ocjene. U generalni konzulat u LA-u,, u kojem je Želalić od 2010. do kolovoza 2013. bio generalni konzul, upućena je 2011. na mjesto više stručne referentice za konzularne, financijske i administrativne poslove.
U kronologiji događaja uvrštenoj u sudski spis Kassal navodi da je kao referentica, koja je uz ostalo bila zadužena i za financijske poslove u konzulatu, primijetila raziličite oblike nenamjenskog trošenja proračunskog novca pa je glavnog konzula Želalića i dvoje konzularnih diplomata nastojala navesti na to da se usklade s propisanim pravilnicima. Uočila je da konzul sustavno netočno ispunjava putne naloge kako bi uzeo veću dnevnicu, a službena mu putovanja traju dulje od izdanih putnih naloga. Privatne telefonske pozive obavljao je na trošak konzulata, jednom je kupnju muške odjeće prikazao kao trošak reprezentacije.
Povišeni tonovi
Njezino upozorenje konzulu da je trošak za javni prijevoz koji se isplaćuje za dvoje diplomata veći od propisanoga ozlojedilo je i konzula i diplomate. U kronologiji događaja koju je priložila u sudski spis Kassal će tako navesti da su je kao državnu službenicu naviklu na uvažavanje na radnome mjestu Želalićevi povišeni tonovi, vikanje i mahanje rukama i uzvici: "Pozlit će mi zbog tebe" šokirali i prestrašili do razine straha od fizičkog napada. Njegove više puta ponovljene konstatacije da je "preosjetljiva jer je odvojena od obitelji" doživjela je kao seksizam. Dodatno su je povrijedili ispadi dvoje diplomata koji su je optužili za "nesuradnju" i "nekolegijalnost", a kad je jednome od njih pokušala objasniti da se u poslu nastoji držati propisa i pravila, odbrusio joj je "da su se nacisti držali pravilnika".
VEZANE VIJESTI
FRKA-PETEŠIĆ: MOJA ISTINA
‘Gnusno lažu o mom ocu Marinku. Ni on ni ja nismo bili sljedbenici ni Tita ni Pavelića‘
STIGAO ODGOVOR
MUP odbacio optužbe o fiktivnom prebivalištu Frke Petešića: ‘On ima sve regulirano po zakonu‘
Kao dodatan pritisak doživjela je činjenicu da je uz ostalo bila primorana samostalno rješavati i konzularne zahtjeve, za što kao viša referentica nije bila ovlaštena. O financijskim i ostalim nepravilnostima u konzulatu te o mobbingu kojem je izložena uputila je prijavu Ministarstvu u Zagrebu. Iako je po Zakonu o državnim službenicima Ministarstvo dužno štititi anonimnost prijavitelja nepravilnosti, sa Zrinjevca je na adrese svih zaposlenih u generalnom konzulat u LA-u stigao odgovor koji je Mariju Kassal razotkrio kao prijaviteljicu, čime joj je život, kako navodi u kronologiji, dodatno zagorčan. Ukratko, u odgovoru MVP-a se čitava "posada" konzulata (konzul i četvoro zaposlenih) kolektivno okrivljuje za narušene međusobne odnose i nalaže im se da taj problem riješe. Konzul Želalić je za 2012. Mariji Kassal dao lošu ocjenu rada, što nju kao službenicu čiji su rad šefovi do tada ocjenjivali najvišom ocjenom dodatno traumatiziralo.
Ipak, na temelju njezine prijave glavni inspektor MVP-a Damir Božić je u prvim mjesecima 2013. proveo izvanredni ciljani nadzor nad radom generalnog konzulata u Los Angelesu. U izvješću o obavljenom nadzoru koje je 13. svibnja 2013. inspektor uručio Glavnom tajništvu Ministarstva, a koje smo našli u sudskom spisu na Općinskom radnom sudu u Zagrebu, stoji da je u nadzoru rada konzulata u LA-u utvrđen niz slučajeva nenamjenskog trošenja sredstava, prekoračenja dopuštenih iznosa, manjkavih obrazloženja takvog postupanja, netransparentno izvještavanje o tijeku i rezultatima službenih putovanja, kao i problemi u obavljanju konzularnih poslova. Glavni inspektor Božić utvrđene je nepravilnosti nanizao u čak devet točaka, i to samo za 2012. Nadzor za 2011., iako je Kassal upozorila na financijske nepravilnosti i u toj godini, nije proveden.
Nimalo glamurozno
Utvrđene nepravilnosti nisu nimalo glamurozne. Kad bismo birokratski jezik iz inspektorova izvješća preveli na svakodnevni, rekli bismo da je riječ o žmuklanju. Ili kokošarenju. Evo samo nekih: Konzul Želalić je planirani trodnevni službeni put od 27. do 30. prosinca 2011. u Salt Lake City produljio preko novogodišnjih praznika sve do 3. siječnja 2013. pretvorivši ga u osmodnevni. Iako je zakazane sastanke imao u Salt Like Cityju, odsjeo je u 50 kilometara udaljenom i poznatom skijališnom mjestu Park City. Produljeni novogodišnji boravak u skijalištu za koji je uzeo dolarske dnevnice, a večere pokrio iz troškova reprezentacije, opravdao je "susretima s predstavnicima hrvatske zajednice".
Ili, službeni put u četiri sata vožnje udaljeni Las Vegas na božićni domjenak produljio je u trodnevni. Domjenak se održavao u nedjelju, a konzul je iz LA za Vegas krenuo u subotu u sedam ujutro i vratio se u ponedjeljak u 22 sata. Naknadno je inspektoru objasnio da se u Vegasu sastao i s predstavnicima nekoliko tamošnjih tvrtki, ali u izvješću koje je predao po povratku s toga službenog puta te susrete nije spomenuo.
Ili, inspektor Božić je u nadzoru utvrdio da je generalni konzul Želalić službenom krticom platio 80,99 dolara za punjenje tanka svog privatnog automobila. Novac je vratio tek nakon provedenog inspekcijskoga nadzora, a za taj je "propust" okrivio višu referenticu u konzulatu Mariju Kassal jer ga nije na vrijeme podsjetila da nadoknadi taj novac. Iako službenu karticu za plaćanje privatnog tanka uopće nije smio koristiti. Ili, prije letova na službene putove bi u ekonomskoj klasi redovito doplaćivao udobnije sjedalo. Ali taj bi dodatni komfor koji košta 20 dolara plaćao službenom karticom konzulata. I taj je dodatak na udobnost vratio tek nakon provedene inspekcije...
Atraktivna nova funkcija
Nedugo nakon provedenog nadzora Želalićev konzulski mandat u Los Angelesu je okončan, godinu prije nego što je uobičajeno. Ali ne zbog utvrđenih financijskih prekršaja, već da bi u kolovozu 2013., dakle tri mjeseca nakon ovog nalaza, bio upućen na novu diplomatsku dužnost, i to prilično atraktivnu. Imenovan je na poziciju ekonomskog savjetnika u hrvatskom veleposlanstvu u Rimu. Na toj će dužnosti ostati četiri godine, a nedugo po povratku u Hrvatsku bit će 2018. nagrađen veleposlaničkim mjestom u Alžiru.
Baš nekako u vrijeme kad je Želalić nagrađen novom destinacijom u Rimu, Marija Kassal će osjetiti ozbiljne zdravstvene tegobe zbog dugotrajnog stresa kojem je zbog odnosa u konzulatu i izostanka zaštite Ministarstva bila izložena. U kronologiji priloženoj u spis napisat će da je danima ležala sklupčana na kauču, bez snage da odgovori na telefonske pozive čak i vlastitog sina. U 2014. joj je u klinici u Los Angelesu dijagnosticirana klinička depresija i propisana terapija. Službenički mandat u konzulatu u LA-u odradila je do kraja i 2015. po povratku u Ministarstvo na Zrinjevcu tužila državu zbog pretrpljenog mobbinga. U tužbi traži da joj država u ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti plati 160.000 kuna sa zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe, kao i 11.373,77 USD kao naknadu plaće za radno mjesto trećeg konzula koje je u jednom razdoblju uz svoj redovni posao u konzulatu obavljala, a nije joj bio ni priznat niti plaćen. Pred sudom su njezine kolege iz konzulata u Los Angelesu negirali njezine optužbe, tvrdeći da je problem u njoj, a ni MVP nije bio osobito poletan u dostavi dokumenata sudu. Marija Kssal je prije godinu dana otišla u zasluženu mirovinu. Sljedeće ročište zakazano je za 8. veljače. U travnju će se napuniti sedam godina kako je pokrenula spor.
Nazvali smo je i zamolili za komentar. Rekla nam je da ne želi ništa komentira dok se suđenje ne završi
subota, 29. siječnja 2022.
RUSKA INVAZIJA NA UKRAJINU ?
Jutarnji lis
Rusi ne mogu napasti bez 500.000 vojnika i 5000 tenkova: ‘Proći će gore nego u Afganistanu‘
Ukrajinski vojni analitičar tvrdi da Kijev sigurno neće pasti u zamku koja je Putinu 2008. upalila u Gruziji
Piše: Vlado VurušićObjavljeno: 29. siječanj 2022. 22:44
Ukrajinska kriza, tako barem misle mnogi analitičari, ulazi u svoju završnu fazu. Govoreći "epidemiološkim" rječnikom covid-pandemije, ključan je mjesec na dolasku - veljača. Naime, neki zapadni eksperti, poput profesora Yuvala Webera s Texas A&M Bush School of Government and Public Servicesa u Washingtonu, smatraju da bi Rusija mogla krenuti u napad krajem veljače - nakon Olimpijskih igra u Pekingu (Xi Jinping je, navodno zamolio Putina, koji mu dolazi na otvorenje Igara, da ne pokreće nikakve operacije tijekom Igara) te završetka velikih zajedničkih rusko-bjeloruskih desetodnevnih manevara u Bjelorusiji nedaleko od ukrajinske granice, na nekih 200-tinjak km od Kijeva.
Sergej Radčenko sa Sveučilišta Johns Hopkins za rusku redakciju BBC-ja rekao je da ne treba donositi preuranjeno takve dramatične zaključke jer "mi zapravo ne znamo što se događa među zidinama Kremlja", a on je uvjeren da će konačno odluku donijeti "samo i isključivo Putin". Radčenko navodi da je u prošlosti bilo niz velikih kriza koje su zaudarale na mogući ratni sukob - Berlinske krize 1948. i 1961., pa Kubanska kriza 1962., rat na Bliskom istoku 1973. ili napetosti zbog razmještanja američkih nuklearnih raketa u zapadnoj Europi početkom 80-ih, pa su se ipak našla rješenja zahvaljujući kojima su se izbjegli ratni sukobi. Ruski politolog Dmitrij Suslov pak tvrdi da Rusija neće (prva) napasti, ali istodobno neće niti spuštati "ratne tenzije" i stalno će "trubiti ratne trube", jer u Kremlju smatraju da daljnjim izazivanjem napetosti mogu natjerati Zapad i Ukrajinu na popuštanje.
Provokacija, a ne invazija?
Ukrajinski politolog Vadim Trjuhan rekao je za Jutarnji list da Rusija želi isprovocirati i natjerati što veći broj europskih čelnika da "istupe poput Zorana Milanovića" te da unesu razdor među članice NATO-a i EU, dok bi Putin onda imao manevarskog prostora za daljnju destabilizaciju Ukrajine. Vadim Trjuhan kaže da ako se pomno analizira razina spremnosti Rusije na invaziju te drastičan odgovor Zapada koji bi uslijedio, kao i očekivani otpor Ukrajine agresiji, onda ni o kakvom ratu ne bismo mogli govoriti. - No, tako bi bilo ako pođemo od činjenice da Putin razmišlja racionalno i logično. Naime, oni u Kremlju djeluju posve iracionalno - kaže Trjuhan i spominje nekoliko epizoda koje ukazuju na neracionalno ponašanje Kremlja.
- Krenimo od Gruzije 2008. godine, zatim aneksije Krima i osnivanja paradržavnih tvorevina na istoku Ukrajine 2014. godine, pokušaja državnog udara u Crnoj Gori 2016., trovanja novičokom GRU-ova agenta Sergeja Skripalja 2018. godine, napada na oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog i njegova zatvaranja, spašavanja Bašara al-Asada i Nicolasa Madura te stavljanja pod kontrolu režima u Kazahstanu početkom ove godine, sve to pokazuje kako Putinov režim razmišlja.
I zato vjerujem da je mogućnost oružane agresije na Ukrajinu prilično velika - ističe Trjuhan, koji smatra kako su u Moskvi pripremili velik broj scenarija da se pod kontrolu stavi većina postsovjetskih država, pa se čak u televizijskim emisijama na ruskim nacionalnim televizijama otvoreno raspravlja o "okupaciji baltičkih država" i da se ne treba "cifrati" oko toga, nego uspostaviti novi svjetski poredak koji će Rusiji omogućiti da bude velesila ravnopravna Zapadu. Trjuhan, stoga, smatra da bi Zapad morao uvesti sankcije protiv Rusije već sada, a ne kada invazije počne.
Američki predsjednik Joe Biden zaprijetio je da će Rusija u slučaju napada biti izložena "sankcijama kakve svijet još nije vidio" te da bi one mogle slomiti Rusiju. I njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je kako je Njemačka spremna ići i na "vlastitu štetu" da zaštiti teritorijalni integritet Ukrajine te europske vrijednosti i europsku sigurnost. Rusija na granici s Ukrajinom ima više od sto tisuća vojnika, nekoliko desetina tisuća je sada prebačeno u Bjelorusiju, a gotovo cjelokupna crnomorska i baltička flota je u pogonu, kaže nam ukrajinski vojni analitičar Mihailo Samus.
image
Njemačka agencija DPA, pozivajući se na obavještajne izvore, navodi kako je posljednjih dana došlo još ruskih vojnika na granicu te da ih sada ima od 112 do 120 tisuća i da vojska paradržavnih tvorevina Lugansk i Donjeck raspolaže s oko 35 tisuća naoružanih vojnika. Samus kaže da u ovom trenutku ratna opasnost ne dostiže kritičnu razinu, niti je "sukob pitanje dana". - Rusi na ukrajinskim granicama nemaju toliku vojnu snagu da bi mogli početi sveobuhvatnu ratnu operaciju. Ne treba stvarati paniku, ali ne treba niti smanjiti oprez - kaže Samus i dodaje da Rusija ima na stolu nekoliko raznih scenarija "osvajanja" Ukrajine. On smatra da bi Rusi, ako krenu, mogli istodobno izvršiti i prodor uzduž ukrajinske granice te iz Bjelorusije, ali i pokušati izvesti raketni pa desantni napad na Kijev, te odmah pokušati onemogućiti rad državnih institucija ili pak instalirati neku "svoju" vladu, koja bi ih onda i formalno pozvala na "bratsku pomoć".
Oni bi raširili djelovanje te bi nastojali "obaviti sve u što kraćem vremenu". Samus smatra da je crnomorska obala te grad Kijev minimum onoga što Rusi žele kontrolirati ili staviti pod neku svoju upravu. No, prema njemu, računica o "brzom, kratkom i pobjedonosnom" ratu nije baš moguća. Naime, kaže Samus, područje koje bi htjela Rusija zauzeti je ipak veliko. Treba računati na nekoliko faktora - prvi je veličina Ukrajine, koja je jedna od najvećih europskih država, pa Rusi ne samo da moraju računati na vojsku kojom će prvo zauzeti to područje, nego nakon toga trebaju imati i dovoljno pričuvnih snaga, što vojnih što civilnih, da to održe pod svojom kontrolom. Samus ističe da osim brojnosti vojske, njezine opremljenosti i uvježbanosti za ovih osam godina, od 2014. godine, kada je anektiran Krim i počeli sukobi na istoku Ukrajine, i "situacije više rata nego mira", veliku ulogu može igrati i teritorijalna veličina Ukrajine. - To su velika prostranstva koja nije jednostavno zauzeti, a pogotovo nakon toga držati pod kontrolom - kaže Samus.
On navodi da Ukrajina može pod oružje staviti i više od pola milijuna ljudi, a Rusi bi se mogli suočiti i s "partizanskim djelovanjem" na eventualno zauzetom terenu. Kako kaže Vadim Trjuhan, sva istraživanja i obavještajni podaci govore da je gotovo 70 posto stanovništva spremno braniti zemlju od napada. - Dakle, rizik od takvog djelovanja Rusije postoji i ona to radi ili se sprema na to - kaže Samus. On napominje da Rusi nemaju na ukrajinskim granicama pola milijuna vojnika, što je po njemu najmanje potrebno da se napadne tako velika zemlja, s oko 200-300 tisuća vojnika i još najmanje toliko rezervnih snaga, s kojima raspolaže Ukrajina. - Prema svim analizama, Rusija bi trebala imati najmanje dvostruko, ako ne i trostruko više vojnika za ofenzivno djelovanje u namjeri da se okupira cijela ili veći dio Ukrajine.
Uz to bi trebala imati najmanje pet tisuća tenkova i više tisuća ostalih oklopnih vozila, ali i biti spremna na to da Ukrajina trenutačno raspolaže sa značajnom količinom protutenkovskog lakog i teškog naoružanja. Rusija je, kaže Samus, spremna na provedbu i nekih drugih operacija od izravno ratnih, koje je spomenuo, pa i na hibridni rat, cyber napade i jačanje propagandnog rata širenjem lažnih i uznemirujućih informacija. Osim toga, vjerojatno pripremaju i razne vidove diverzija, kao što su recimo napadi na komunalnu i prometnu infrastrukturu, poput isključenja struje ili grijanja u velikim gradovima ili na području većeg dijela Ukrajine, te napadi na vodoopskrbu mrežu, s jedne strane, ali i pokušaji političke i medijske destabilizacije, kako bi se među stanovništvom stvarala panika, kaos, malodušje, zbrka i neizvjesnost, nastavlja Samus.
image
Cyber napadi
Postavlja se pitanje može li eventualni rat u Ukrajini postati novi Afganistan za Rusiju? Samus nam odgovara da bi to bilo puno gore nego u Afganistanu. Prvo, Ukrajina ima puno više vojske, ali i ljudi koji bi pružali otpor. Drugo, bolje je naoružana, i treće, međunarodne okolnosti su drugačije. Samus nadalje smatra da, uz sve to, Ukrajina je sposobna prenijeti sukob na ruski teritorij, ne samo u vojnom smislu, nego i ostvariti isti onaj plan koji ima Rusija protiv Ukrajine - diverzije, od izravnih do hibridnih. - Mislim da bi bili sposobni, bilo putem izravnih diverzija ili cyber napadima, ostaviti dio Rusije bez struje ili grijanja, napraviti nered na prometnicama, pogotovo željezničkim, a one su jedan od ključnih uvjeta za funkcioniranje Rusije.
VEZANE VIJESTI
POVJERLJIVO
Izvor iz NATO-a: Ima i onih u Ukrajini koji trebaju malo dobiti po ušima
KRIZA SE NASTAVLJA
Vladimiru Putinu na stol stigao ključni dokument iz Washingtona. Nije zadovoljan...
A to bi bio velik udarac za Putinov imidž i prestiž - ističe Samus. No, ukrajinski analitičar nam kaže da je jedan od "baznih ruskih scenarija" - politička destabilizacija ili pokušaj smjene vlasti i dovođenje ponovno proruskih elemenata na čelo države. U tom kontekstu čak se navodi i Jevgenija Muraeva, bivšeg zastupnika i suradnika odbjeglog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča kao čovjeka po mjeri Moskve, kojeg pripremaju za svog "predsjednika".
Postoji još jedan plan, kaže Samus, a to je da Rusija ne preza niti od izazivanja građanskog rata u Ukrajini, što bi joj, možda, bio povod za humanitarnu intervenciju, kao "mirotvorca". To je scenarij koji bi im dobrim dijelom odgovarao i zato što bi Zapad tada drugačije reagirao. Treća varijanta koja se spominje je tzv. gruzijski scenarij, odnosno pokušaj da se Ukrajina isprovocira ili natjera na operaciju oslobađanja Donbasa i Krima, kako bi onda to bio povod za intervenciju kao tada u Južnoj Osetiji 2008. godine.
Podsjetimo, tada je Gruzija nastojala brzom akcijom sličnoj Oluji osloboditi svoju odmetnutu pokrajinu, ali je Rusija intervenirala te gotovo zauzela i glavni grad Gruzije Tbilisi. Samus kaže da je to, u ovom trenutku, varijanta koja je najmanje održiva, upravo zato što je Kijev svjestan tog rizika i na svaki način odbacuje tu mogućnost. S obzirom na sadašnju situaciju i eskalaciju napetosti, Kijev sigurno neće pasti u tu zamku, jer tada je jasno - Rusija intervenira, a krivnja pada na Ukrajinu, kaže Samus.
Njemu je posve jasno da dok je na vlasti Vladimir Putin i ovakva politika Kremlja, Kijev ne može računati na "deokupaciju" Donbasa. - Nažalost, to je realnost koju u Ukrajini moraju shvatiti. I u ovoj situaciji, dok imamo ovako ratobornog Putina koji samo čeka priliku da 'uskoči', sanjariti o oslobodilačkoj operaciji je iluzorno - kaže nam Samus. On smatra da pomoć NATO-a u ljudstvu nije potrebna Ukrajini u slučaju napada, ali ona u naoružanju i političkoj i logističkoj podršci svakako jest. NATO je objavio da ne namjerava u slučaju napada slati svoju trupe u Ukrajinu. - Ne treba Ukrajini 150 hrvatskih ili čeških vojnika, nego da ima dovoljno naoružanja za svojih više milijuna vojnika, kako bi se mogli efikasno oduprijeti - kaže Samus. - U Kijevu su svjesni - mi sami ćemo se boriti za sebe, a ne da to rade drugi umjesto nas - objašnjava nam Samus.
image
Američki najamnici
Glavni tajnik vladajuće Putinove Ujedinjene Rusije Andrej Turčak uputio je prijedlog ruskom predsjedniku da Rusija pošalje oružje paradržavnim tvorevinama na Donbasu (s obzirom na to da NATO naoružava Ukrajinu), ali njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je "da se predsjednik s razumijevanjem odnosi prema tom prijedlogu", ali da "zasad nije nikako reagirao". Podsjetimo da su iz KPRF-a poslali Putinu zahtjev da prizna neovisnost Luganska i Donjecka, ali niti na to zasad Putin ne reagira. Istovremeno ruski mediji pišu da su se na liniji razgraničenja između Ukrajine i Donbasa pojavili - američki najamnici iz privatne vojske Academi, bivšeg Blackwatera. Ova situacija iscrpljuje sve uključene aktere, od NATO-a i EU, pogotovo istočnoeuropskih i postsovjetskih država, preko Ukrajine, do Rusije, kaže Trjuhan, koji smatra da je Ukrajina za Putina - sakralna tema. On je još 2005. godine govorio da je raspad SSSR-a najveća katastrofa 20. stoljeća.
Od tog trenutka on je počeo projekt obnove Ruske Imperije u nekoj vrsti "SSSR 2.0", kaže Trjuhan koji smatra da Putin želi obnoviti nekakav svoj "mali SSSR". - Sada je stota godišnjica osnivanja SSSR-a, pa Putin želi poslati poruku da on uspostavlja novi povijesni ciklus, a Ukrajina je gotovo najvažniji dio tog njegova plana. Bez Ukrajine to je promašeni projekt jer se ona bazira na 'Kijevskoj Rusiji', srednjovjekovnoj državi istočnoslavenskih plemena koju današnja Rusija baštini kao samo svoju državnost, državno-pravni kontinuitet i višetisućljetnu prošlost - - kaže nam Trjuhan. Ukrajina je za te Putinove planove od "krucijalne važnosti", zato su i u pravu kada kažu da je pitanje Ukrajine za njih "pitanje života ili smrti". No, sami su se stavili u tu situaciju, objašnjava Trjuhan.
Samus, pak, smatra da se unatoč stalnim prijetnjama Putin pribojava mogućeg rata, jer zna da on ne može njemu donijeti "brzi uspjeh", a mogao bi mu zakomplicirati situaciju u samoj zemlji. - Po meni, on ovakvom politikom prema Ukrajini zapravo šalje Zapadu poruku da se oni maknu od njega i ne pokušavaju ništa dok je on na vlasti, a dojam je da on želi vladati do kraja svog života. Putin se boji dezintegracije Rusije, i to je njegova opsesija. Sva ta priča o 'jamstvima sigurnosti' koje traži od Zapada, po meni, svodi se na traženje garancije njegove, pa i osobne, sigurnosti, da ga neće dirati, ni rušiti, ni ugrožavati, niti se miješati u unutarnje stvari Rusije, sve dok je on na vlasti - kaže Samus i dodaje: - Taj motiv razumijem.
Osim napetosti u vezi s mogućim izbijanjem rata na krajnjem istoku Europe, Zapad je već najavio da bi u tom slučaju uveo drakonske sankcije, kakve "svijet još nije vidio". Rusija bi se suočila s međunarodnom izolacijom, čvrstim ekonomskim sankcijama, a neki spominju da bi to bilo gore nego što su prošli Sjeverna Koreja ili Kuba. Prvo, Rusija bi najvjerojatnije bila "izbačena" iz financijsko-bankarskog sustava Swift, čime bi joj bilo onemogućeno da provodi bilo kakve financijske transakcije u međunarodnoj trgovini dolarima ili eurima, a pogođeni bi bili i obični građani kojima ne bi funkcionirale sve kreditne i debitne kartice (osim domaćih, i to samo u Rusiji). To bi bio velik udarac za Rusiju kao jednu od najvećih svjetskih izvoznica - nafte, plina, ugljena i žita, ali i oružja.
Osim toga, njezina imovina i računi u stranim bankama i na međunarodnom financijskom tržištu bili bi blokirani i nedostupni. Najviše bi nastradao uvoz tehnologije, koja je Rusima potrebna za razvoj vojnog, svemirskog programa, a bio bi to i udarac za razvoj umjetne inteligencije, u koju puno ulažu, te za kvantno računanje, tako da bi znanstveno-tehnološki razvoj došao u pitanje. Došlo bi u pitanje čak i vađenje, odnosno bušenje nafte na područjima polarnog kruga ili sjevernog Sibira, jer Rusi na tom području koriste zapadnu, uglavnom američku opremu i svrdla zato što nemaju vlastitu proizvodnju.
Neki navode da bi sankcije išle do toga da bi bio obustavljen izvoz elektronike, sve do kompjutora, laptopa, mobitela i kućanskih aparata, bijele tehnike, kao i stranih automobila i dijelova za njih. Kako kaže Ned Price iz Bidenove administracije, Rusija bi se mogla oprostiti od strateškog plinovoda Sjeverni tok 2, koji još uvijek nije dobio uporabnu dozvolu od njemačke regulatorne agencije. Prema pisanju nekih ruskih medija, o tome bi se mogla donijeti odluka tek negdje na ljeto ove godine, premda se spominjao i ožujak, ali vjerojatno od toga neće biti zasad ništa.
Rusija je posljednjih mjeseci suočena s rastom cijena osnovnih živežnih namirnica i inflacijom kakve nije bilo u zadnjih 10-15 godina, moskovska burza gotovo svakodnevno bilježi pad, a Ruska središnja (narodna) banka nastoji svojim potezima zaustaviti pad rublje u odnosu na dolar i euro. Neki američki mediji nagađaju da bi sankcijama mogao biti "podvrgnut" i ruski predsjednik Vladimir Putin osobno
APEL RUSKIM I SVIM NARODIMA, S KOJIM SMO BILI STJERANI IZ SVOJIH NJIVA I TVORNICA U RATNIČKE ROVOVE STALJINA I HITLERA, DA BI STOTINJAK MILIJUNA NAŠIH OČEVA,U NJIMA, OSTAVILI SVOJE KOSTI. PITAMO LI SE DANAS, DOK SE TI ROVOVI PONOVNO ŠIRE. NAŠE NJIVE I TORNICE NOVI KOROV OBRAŠĆUJE,ZAR JOŠ JEDNA TAKVA KRVAVA LEKCIJA, DA NAPAJA NAŠE TAKO NESRETNE DOMOVINE. ?! S ZAR I NAMA, I NAŠOJ DJECI, JOŠ NIJE POSVE JASNO: LJUDSKO BIĆE, DA JE PO SVOJOJ PRIROĐENOJ NARAVI, STVARATELJ, A NE RUŠITELJ. MILENIJA MINULIH GENERACIJA, ČEMERNA SU SVJEDOĆANSTVA, KOJA SU NAS NAPOKON DOVELA DO TEORETSKOG IZOBILJA; DA BI DANAŠNJI ČOVJEK SAGLEDAO VLASTITU BUDUČNOST U JEDNOM SRETNOM CIVILJNOM ANSABLEU OPĆE SURAĐUJUČEG DRUŠTVA...
STAT COUNTER
Sjedinjene Američke Države 425
Francuska 320
Njemačka 190
Hrvatska 98
Rusija 44
Portugal 35
Luksemburg 29
Irska 22
Belgija 20
Mađarska 16
Švedska 13
Bugarska 10
Kanada 8
Nizozemska 8
Alžir 7
Litva 4
Italija 3
Bosna i Hercegovina 1
Švicarska 1
Ostalo 23
Sjedinjene Američke Države
425
Francuska
320
Njemačka
190
Hrvatska
98
Rusija
44
Portugal
35
Luksemburg
29
Irska
22
Belgija
20
Mađarska
16
Švedska
13
Bugarska
10
Kanada
8
Nizozemska
8
Alžir
7
Litva
4
Italija
3
Bosna i Hercegovina
1
Švicarska
1
Ostalo
23
NEZAPAMĆENA OLUJA U SAD-u
Jutarnji list
NEZAPAMĆENA OLUJA U SAD-U
Uraganski vjetrovi ‘šiju‘ obalu, snijeg zatrpao gradove, deseci tisuća bez struje: ‘Ne izlazite!‘
Više saveznih država proglasile su izvanredno stanje, upozorenja izdana za 55 milijuna Amerikanaca
Piše: Jutarnji.hr, HinaObjavljeno: 29. siječanj 2022. 21:42
<p>New York (G-L); Boston (D-L); Scituate u Massachusetsu (G-D); Somerville u Massachusetsu (D-D)</p>
New York (G-L); Boston (D-L); Scituate u Massachusetsu (G-D); Somerville u Massachusetsu (
Oluja poznata kao Nor'easter (vrsta snažne ciklone) u subotu je udarila istočnu obalu Sjedinjenih Američkih Država te sa sobom donijela velike snježne nanose i gotovo uraganske vjetrove te otežala svakodnevicu i promet, piše The Guardian.
Nor'easter je uzrokovao i poplave na obali SAD-a. Neke su savezne države zbog oluje djelomično zabranile prometovanje ulicama i autocestama, a nekim regijama prijete i poplave te nestanak električne energije, javlja CNN.
Oko 70 milijuna Amerikanaca bili su u subotu na udaru "povijesne" snježne oluje na sjeveroistoku Sjedinjenih Država, gdje je snažan ledeni vjetar zaustavio promet i usmrtio vozačicu automobila na sjeveru New Yorka.
image
New York
Ed JONES/AFP
image
New York
Ed JONES/AFP
image
New York
Ed JONES/AFP
image
New York
Ed Jones/AFP
Pojedini dijelovi 10 saveznih država na istoku Amerike i veliki gradovi poput Philadelphia, New York i Boston zbog oluje su u velikim problemima.
U nekim dijelovima New Jerseyja te na istoku njujorške općine Long Island u jutarnjim je satima palo već više od 30 centimetara snijega. U Atlantic Cityju svakih sat vremena padne više od pet centimetara snijega, a na istoku Connecticuta u istom vremenskom intervalu padne više od 7,5 centimetara snijega.
image
New York
Ed JONES/AFP
image
New York
Ed JONES/AFP
image
New York
Ed JONES/AFP
image
New York
Spencer Platt/Getty Images/AFP
image
New York
Spencer Platt/Getty Images/AFP
Predviđeno je da će u Bostonu pasti 60 centimetara snijega, a u nekim bi dijelovima moglo pasti i 90 centimetara.
Vjetrovi koji bi mogli doseći brzinu od 112 kilometara na sat puhali su na obali savezne države Massachusetts, a vjetrovi brzine 96 km/h puhali su na istočnom dijelu Massachusettsa i u saveznoj države Rhode Island.
Guvernerka New Yorka Kathy Hochul i guverner New Jerseyja Phil Murphy proglasili su izvanredno stanje u tim saveznim državama.
image
Boston
Scott Eisen/Getty Images/AFP
image
Boston
Scott Eisen/Getty Images/AFP
image
Boston
Scott Eisen/Getty Images/AFP
image
Boston
Scott Eisen/Getty Images/AFP
image
Boston
Scott Eisen/Getty Images/AFP
image
Boston
Scott Eisen/Getty Images/AFP
image
Boston
Scott Eisen/Getty Images/AFP
Deseci tisuća domova u Massachusettsu ostalo je bez struje, a ta bi brojka mogla nastaviti rasti kako subota bude napredovala. Nijedna druga savezna država nije prijavila tako ozbiljne probleme na električnoj mreži. Prema pisanju ABC-a 80 tisuća žitelja Massachusettsa nema struje.
Avioprijevoznici su zbog Nor'eastera otkazali više od 4500 letova, a kompanija za željeznički promet Amtrak ograničila je i otkazala uslugu na koridoru Boston-Washington.
image
Scituate u Massachusettsu
JOSEPH PREZIOSO/AFP
image
Scituate u Massachusettsu
JOSEPH PREZIOSO/AFP
image
Marshfield u Massachusetts
JOSEPH PREZIOSO/AFP
image
Marshfield u Massachusetts
JOSEPH PREZIOSO/AFP
image
Cambridge u Massachusettsu
Adam Glanzman/Getty Images/AFP
Dužnosnici iz Virginije i Mainea svoje su sugrađane upozorili da se klone prometnica jer bi oluja mogla ozbiljno narušiti vidljivost. Kamion s prikolicom doživio je nesreću na Autocesti 84 u Zapadnom Hartfordu u saveznoj državi Connecticut te je zbog nje zatvoreno nekoliko prometnih traka.
VEZANE VIJESTI
POVIJESNA OLUJA
Istok SAD-a sprema se na ‘bombašku ciklonu‘: Past će dva metra snijega, u Chicagu zapalili tračnice
OČEKUJE SE KAOS
Sjeveroistok SAD-a pred zimskom megaolujom: Najavljeno 2 metra snijega, otkazano 5.000 letova
Savezna država Rhode Island u subotu je zbog mogućnosti mećava zabranila sav promet izuzev onog neophodnog.
- Ovo je ozbiljno. Spremni smo za ovu oluju i naši sugrađani također moraju biti spremni. Najbolji način za nošenje s ovom olujom je ostanak kod kuće - rekao je guverner Rhode Islanda Dan McKee.
Savezna država Delaware već je u petak navečer značajno ograničio promet, a Massachusetts je u subotu kamionima zabranio kretanje autocestama. Guverner Marylanda Larry Hogan proglasio je izvanredno stanje u toj saveznoj državi, a isto je napravio i guverner Virginije Glenn Youngkin.
Dužnosnici obalnog grada Newburyporta, koji se nalazi blizu granice saveznih država Massachusetts i New Hampshire rekli su svojim sugrađanima koji žive blizu obale da se sklone na područje više nadmorske visine.
image
Somerville u Massachusettsu
Adam Glanzman/Getty Images/AFP
image
Braintree u Massachusettsu
JOSEPH PREZIOSO/AFP
image
Scituate u Massachusettsu
JOSEPH PREZIOSO/AFP
image
Somerville u Massachusettsu
Adam Glanzman/Getty Images/AFP
image
Somerville u Massachusettsu
Adam Glanzman/Getty Images/AFP
image
Cambridge u Massachusettsu
Adam Glanzman/Getty Images/AFP
image
Somerville u Massachusettsu
Adam Glanzman/Getty Images/AFP
image
Somerville u Massachusettsu
Adam Glanzman/Getty Images/AFP
Na društvenim je mrežama objavljen video u kojem se mogu vidjeti poplavljene ulice Sjevernog Weymoutha, grada koji se nalazi južno od Bostona.
Trgovački lanac Stop & Shop koji posluje diljem sjeveroistoka SAD-a zamolio je svoje kupce da budu oprezni.
- Molimo kupce da kupe samo nužno te sačuvaju nešto i za svoje susjede - rekli su iz Stop & Shopa.
U dijelovima sljedećih saveznih država na snazi su upozorenja za mećave: Maine, New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Delaware, Maryland i Virginia.
Nacionalna meteorološka služba (NWS) predviđa udare vjetra od 80 do 120 km/h i upozorila je na "gotovo nemoguće uvjete u prometu" na sjeveroistoku SAD-a.
NWS ujedno prognozira polarne temperature u noći sa subote na nedjelju i prekid u opskrbi električne energije, uobičajen svaku zimu kada elektrovodovi pucaju pod naletom vjetra i težinom snijega.
Prema prognozama, očekuje se da će Nor'easter u nedjelju stići u Kanadu, čijih je nekoliko provincija već izdalo upozorenja zbog mogućnosti vremenskih neprilika.
ITALIA. "NOĆ DUGIH NOŽEVA "
Jutarnji list
login
Bešker uživo: Sasječene predsjednica Senata i šefica tajnih službi, a predsjednik ostao - isti
Sergio Mattarella je stari i novi predsjednik Talijanske Republike. Izabrala ga je talijanska Velika izborna skupština u osmom glasanju
Piše: Inoslav BeškerObjavljeno: 29. siječanj 2022. 21:13
<p>Glasanje o predsjedniku Italije</p>
Glasanje o predsjedniku Italije
Sergio Mattarella je stari i novi predsjednik Talijanske Republike. Večeras ga je – sa 759 glasova od ukupnih 1009 – izabrala talijanska Velika izborna skupština u osmom glasanju, poslije "noći dugih noževa" (kako su je nazvali na televiziji La7) u kojoj je sasječena već dogovorena nova predsjednica Elisabetta Belloni.
Iako šefica talijanskih špijunaža, nije doznala unaprijed što će joj se dogoditi, nekoliko sati pošto je kao kandidatkinja lansirana i pokopana Maria Elisabetta Alberti Casellati, predsjednica Senata.
Tako se opetovala situacija rata svih protiv sviju, gdje su jedni na druge nasrtali vetom, ne samo između koalicija, nego i unutar koalicija, pa i unutar pojedinih stranaka. Vođe političkih stranaka nisu bili kadri usuglasiti se oko barem jednog imena od uistinu postojećih dostojnih kandidatkinja i kandidata.
I u jutrošnjemu sedmom glasanju je dosadašnji predsjednik Sergio Mattarella dobio 387 glasova, daleko više bilo od kojega inog kandidata.
Sve po starom
Veliki izbornici (članovi Parlamenta odnosno delegati oblastî), glasajući sve češće za Mattarellu iako ga nijedna stranka nije službeno predlagala (a nije ni smjela), s jedne strane su prosvjedovali protiv svojih vođa, a s druge su ih natjerali da prignu šiju i popodne u 15 sati zamole Mattarellu da ostane predsjednik Republike, pa da onda i Mario Draghi ostaje na svome mjestu kao predsjednik svoje vlade.
U poklonstvo na Kvirinal otišli su vođe zastupničkih i senatskih staračkih klubova, te u posebnoj delegaciji svi predsjednici talijanskih oblasti, izabrani među delegatima svojih oblasti. Mattarellu, koji je na sve načine govorio da ne želi biti izabran, koji se već bio do zadnjeg listića iselio iz Kvirinalske palače, morali su uljudno zamoliti za dopuštenje da ga opet biraju. Stari političar, zagazio u deveto desetljeće života, vidio je situaciju i pristao. Rekao je: "Imao sam druge planove, ali poštujem Parlament. Ako je nužno, evo me."
Draghi nije krio ambiciju da bude sljedeći predsjednik Republike nakon Mattarelle. Političari su pokazali da su bankara, makar koliko uspješnoga doma i u Evropi, smatrali uljezom, koji političarima otima pozornicu. Draghija nijedna stranka nije pošteno podržala, pa je ovo i njegov djelomičan poraz.
VEZANE VIJESTI
PRODUKTIVNI SASTANAK
Čini se da je u Italiji postignut dogovor: Hoće li Elisabetta Belloni postati prva predsjednica?
NEMA KOMPROMISA
U Italiji opet nisu uspjeli izabrati predsjednika, članovi desnog centra nisu ni uzeli listiće u ruke
Rusvaj
Prepričani rusvaj je poraz sve političke klase, a ponajprije političkih vođa, nesposobnih razlučiti poželjno od mogućega.
Sinoć u 22 sata činilo se da će jutros biti izabrana Elisabetta Belloni. U ponoć je bila sasječena a da se za nju nije ni glasalo. Koliko smo doznali, nju je predložio Giuseppe Conte (PoKret 5 zvjezdica), Matteo Salvini (Liga) ju je prihvatio, ali se istrčao, podržala ju je Giorgia Meloni (oporbena postfašistička Braća Italije), i tog trenutka se i Conte usprotivio, da mu protivnici ne bi ispali pobjednici (tajnik Demokratske stranke Enrico Letta je bio rezerviran, moramo priznati). Salvini je težak gubitnik.
Predizborne koalicije, smišljene u bipolarizmu, jedva preživjele u tripolarizmu (anomalnome s anomalnim PoKretom 5 zvjezdica), načete Draghijevom velekoalicijom, dobile su nov udarac. "Desni centar više ne postoji", twittala je Giorgia Meloni. Otvara se put za povratak proporcionalnog sustava, kad ionako "svatko za se travu pase", trudeći se "da komšiji crkne krava".
Meloni je dobila vjetar u leđa, autocestu pred sobom, kao jedina konstantna oporba i, napokon, jedina koja je ustrajala u podršci nekoj ženi.
Draghi će sada, kurtoazno, podnijeti ostavku vlade Mattarelli, kao novoizabranom predsjedniku, a Mattarella će je kurtoazno odbiti i pozvati ga da vodi vladu do kraja ovoga parlamentarnog saziva, najkasnije s proljeća 2023.
Poslije ovoga nedostojnoga kaosa, koji se očitavao kroz biranje predsjednika Republike, veoma je vjerojatno da će svi sljedeći mjeseci biti kompromitirani dugom predizbornom kampanjom.
EUROPA PRED PLINSKIM KOLAPSOM
Jutarnji list
TKO NAM MOŽE ‘USKOČITI‘?
Europa pred plinskim slomom, najslabija karika - Njemačka! ‘Ma, kakva čista energija, sve staje‘
Sve oči su uperene u Katar, ali taj emirat gotovo sav plin već isporučuje Aziji. U akciju se uključio Biden. Može li pritisak uroditi plodom?
Piše: Augustin PalokajObjavljeno: 29. siječanj 20
Katar, Australija i Sjedinjene Američke Države mogle bi uskočiti i pomoći zapadnoj Europi da prezimi u slučaju najgoreg scenarija eskalacije odnosa s Rusijom koja bi dovela do zastoja u opskrbi plinom. Na tom se scenariju radi ovih dana paralelno uz napore o političkom rješenju diplomatskim putem, ali i vojnim pripremama za reakciju u slučaju daljnje eskalacije.
Američki predsjednik Joe Biden i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zajedničkim priopćenjem potvrdili su odlučnost za blisku suradnju u energetskoj politici i sigurnu opskrbu koja ne bi ugrozila tranziciju prema čistoj energiji.
- Trenutni izazovi za europsku sigurnost pokazuju kako je važna naša privrženost ubrzavanju i pažljivom upravljanju tranzicije s fosilnog goriva prema čistoj energiji. Tijekom zadnje dekade, EU je investirala u diverzifikaciju opskrbe putem infrastrukture i jačanja unutarnjih energetskih mreža, čime je povećala otpornost i fleksibilitet energetskog tržišta u EU - kaže se u zajedničkom priopćenju predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i američkog predsjednika Joea Bidena.
No u ovom trenutku "čista energija" ne čini se nečim tako hitnim, već je prioritet gdje pronaći prirodni plin kojim bi se ublažila posljedica mogućeg prekida dostave ruskoga plina. Takva opasnost je realna, ako Rusija ponovi invaziju na Ukrajinu, a Zapad nametne sankcije.
Iako je EU donekle smanjila ovisnost o ruskom plinu, ona je i dalje prevelika. Kako bi barem mogli dogurati do ljeta, Amerikanci i EU ubrzano traže alternativne puteve nabave plina. A to u ovim okolnostima, kad su cijene otišle u nebo, nije lako.
- Sjedinjene Američke Države i EU rade zajedno prema stabilnoj, dostatnoj i pravovremenoj dostavi prirodnog plina u EU iz različitih izvora iz cijeloga svijeta kako bi se izbjegli šokovi u dostavi, uključujući i one koji mogu nastati od nove ruske invazije na Ukrajinu - stoji u zajedničkom priopćenju Bidena i von der Leyen u kojemu se naglašava kako je SAD već postao najveći izvoznik prirodnog tekućeg plina (LNG) u EU.
O detaljima daljnje suradnje EU i SAD će razgovarati na sastanku zajedničkog EU-SAD energetskog vijeća 7 veljače.
VEZANE VIJESTI
ENERGETSKA KRIZA
Mađarski premijer Orban će od Putina tražiti više ruskog plina: ‘Situacija je teška‘
TEŠKE POSLJEDICE
Može li Europa preživjeti bez ruskog plina? Evo što bi se dogodilo kad bi Moskva ‘zavrnula pipu‘
No prije toga će američki predsjednik Biden razgovarati s katarskim emirom, šeikom Tamimom bin Hamad Al Thanijem. U Dohi će se održati i sastanak predstavnika najvećih izvoznika prirodnog plina gdje će dodatne količine za EU biti također na dnevnome redu.
Katar bi u slučaju kratkoročne pomoći zapadnoj Europi mogao dugoročno profitirati. Jer planira značajno povećanje proizvodnje prirodnog plina za što dugoročno treba i održivo tržište. A nema boljeg tržišta i boljeg platiše od Europske unije, odnosno država članica.
No, Katar je već dogovorio izvoz velikih količina u azijske države s kojima ima dugotrajne ugovore, ponajprije u Japan, Kinu i Južnu Koreju. Tako da u ovom trenutku i nema neke velike rezerve zaliha koje može preusmjeriti prema zapadnoj Europi. No, tu bi politika mogla utjecati i Washington može od nekih država dobiti pristanak da Katar dio plina koji treba dostaviti njima sad hitno preusmjeri prema Europi.
Australija je već najavila da će povećati dostavu LNG-a Europi, što čini i SAD. Norveška već šalje puni kapacitet, a dio plina dolazi i iz Azerbajdžana te Alžira.
No sve to ne može nadomjestiti ruski plin. Prema podacima Eurostata, više od 40 posto plina koji uvozi EU dolazi iz Rusije. Iz Norveške dolazi 16 posto, 8 posto iz Alžira i 5 posto iz Katara. Kruto gorivo, najčešće ugljen, u EU isto tako dolazi u najvećoj mjeri iz Rusije, čak 47 posto, 18 posto iz SAD-a i 14 posto iz Australije.
Problem za EU je što je najsnažnija ekonomija Unije, Njemačka, u ovom trenutku i najslabija karika jer ona najviše ovisi o Rusiji. Ta ovisnost još je veća jer Njemačka zatvara i nuklearne elektrane i one na ugljen, a nema LNG terminal, već koristi one u susjednim državama, Belgiji i Nizozemskoj
ONO O ČEMU THOMAS PIKETTY TEORIŠE , MARX JE OBJASNIO SVOJOM ZNANSTVENOM SAŽETOŠĆU, I UTEMELIO MILENIJSKI OPUS, BEZ PRESEDANA. SAMO MU JE DE LEON RAVAN SVOJIM KVANTITATIVNIM PRILOGOM SOCIJALISTIČKOG INDUSTRUJSKOG UNIONA (SIU)
Jutarnji list
login
‘KRATKA POVIJEST JEDNAKOSTI‘
Prvi smo pročitali novu Pikettyjevu hit-knjigu: U jednoj se stvari trebamo odmah ugledati na Kinu
Slavni francuski ekonomist zalaže se za "veliku preraspodjelu" privatnog bogatstva
Piše: Gvozden FlegoObjavljeno: 29. siječanj 2022. 14:10
J
Thomas Piketty, svjetski poznati francuski ekonomist, čije su knjige prevođene i na hrvatski jezik ("Kapital za 21. stoljeće", "Kapital i ideologija"), u protekle je dvije godine objavio dvije knjige i bio suurednik treće. Prvu, "Napokon socijalizam", nedavno prevedenu na hrvatski, čine blogovi između 2016. i 2020. s web-stranice Le Mondea, svjetski utjecajnog francuskog dnevnog lista; druga, objavljena u travnju 2021., zbirka je bogato dokumentiranih istraživanja socijalne nejednakosti u svijetu ("Politički razmimoilaženja i socijalne nejednakosti. Studija o 50 demokracija 1948-2020."); treća, "Kratka povijest jednakosti" (Une brève histoire de l'égalité), kojom ćemo se ovdje baviti, objavljena je u kolovozu 2021. Sve su tri sadržajno...
PIŠE NINO ĐULA
Jutarnji list
Najveća enigma domaće politike: Što to zapravo Milanović radi da ga toliko masovno ‘lajkaju‘
Predsjednik Milanović se zasad pokazao snažnim u demontažama, no za konačnu političku potvrdu vrijedilo bi i nešto trajno stvoriti
<
Najlakše je reći: "on je nemoguć", "ah, taj Milanović", "pa to je strašno" ili "karakter ga doveo na Pantovčak, karakter ga i hendikepira". To je OK, i sam sam to već toliko puta na različite načine ponovio, toliko da već nalazim sve manje smisla prečesto reagirati na predsjednikove iskričavosti.
No činjenica je da je, uz sve te očiglednosti, evo i nakon dvije godine od izbora Milanović i dalje najpopularniji političar u državi, s rejtingom na kojemu mu mogu baš svi pozavidjeti, naročito zato što se za njega za razliku od mnogih ne mora nešto posebno ni oznojiti.
Taj status uspio je, moglo bi se reći, održati svemu usprkos. Kao nijedan političar dosad Milanović se u to, zapravo kratko vrijeme, više puta prošetao...
petak, 28. siječnja 2022.
JUČER DRUŠTVENO, DANAS VRAŽIJE, SUTRA NIČIJE !
Jutarnji list
login
VIJESTI IZ LILIPUTA
Jurica Pavičić
Jurica Pavičić
Pobuna protiv smetlarskog totalitarizma: Priča o zagrebačkom smeću najstrašniji je simptom 30 godina Hrvatske
Priča o zagrebačkom smeću priča je o društvu u kojem se drži da će ljudi varati i nauditi susjdimama
Tijekom punih pedeset godina svakodnevica i Hrvatske i ostalih jugoslavenskih zemalja vrtjela se oko jednog slasnog i zvučnog pridjeva: društveno.
U titovskom socijalizmu - kako mi stari magarci pamtimo - sve je bilo "društveno". Vlasništvo nikad nije bilo državno, uvijek je bilo društveno. Stanovi nisu bili tvornički, nego društveni. Političar nije bio političar, nego društveni radnik. Postojale su društveno-političke organizacije, društveni domovi, društvena sredstva (novci) te - naravno - društveni interes. Sve se u tom kardeljevskom socijalizmu vrtjelo oko te ideje "društvenog", smještene na jednakoj halal-udaljenosti od sovjetske sveprisutne države, ali i od zapadnog kapitalističkog individualizma. "Društveno" kasnog kardeljevskog socijalizma bio je...
PREDUVJET ZA INVAZIJU
Jutarnji list
login
PREDUVJET ZA INVAZIJU
Stručnjaci analizirali snimke s ukrajinske granice, jedan detalj im je posebno upao u oči
Vladimir Putin, prema nekim izvješćima, podiže razinu spremnosti za rat, budući da je navodno poslao medicinske jedinice prema granici
Piše: Tomislav ŠoštarićObjavljeno: 28. siječanj 2022. 20:31
Iako uporno negira da planira invaziju, Moskva je, prema općim procjenama, na granici s Ukrajinom nagomilala oko 100.000 vojnika, a prema jednoj ukrajinskoj procjeni, kako je prenio CNN, tamo se nalazi 106.000 kopnenih vojnika i 21.000 pripadnika mornarice i zračnih snaga, odnosno ukupno 127.000 ljudi opremljenih svime - od tenkova i topništva do streljiva i zračnih snaga.
Prema zapadnim obavještajnim izvorima, kako navodi BBC, u Bjelorusiji, blizu granice s Ukrajinom, nalazi se oko 30.000 ruskih vojnika, koji bi tamo idućeg mjeseca trebali sudjelovati u vojnim vježbama. Ipak, neki analitičari ističu kako nije jasno je li Rusija doista prikupila sve što joj je potrebno za kopnenu invaziju i pritom ukazuju na posebno važnu pretpostavku napada - mobilne vojne bolnice.
Neki analitičari tako ukazuju na nepostojanje potpuno ekipiranih mobilnih terenskih bolnica u nekim područjima. Upravo dolazak medicinskog osoblja, navode, mogao bi ukazivati da je Moskva spremna za napad.
PUCANJE NAJVEČEG BALONA U POVIJESTI CIVILIZACUJE
Jutarnji list
IZDVOJENO MIŠLJENJE
Gojko Drljača
Gojko Drljača
Pucanje najvećeg imovinskog balona u povijesti civilizacije
Višedesetljetna monetarna politika tijekom pandemijske krize pogurala je neviđene razine euforičnih spekulacija dionicama
Ako malo pažljivije poslušamo što je točno rekao guverner Feda Jay Powell na ovotjednoj konferenciji za novinare koju su tržišta nestrpljivo iščekivala, možemo uočiti kako je najavio da će "uskoro biti primjereno podići ciljane stope Federalnih rezervi", a da će se "reduciranje bilance dogoditi nakon što počne proces dizanja kamatnih stopa". A počet će najranije u ožujku. Ako prevedemo to što je rekao najvažniji centralni bankar svijeta na nešto razumljiviji jezik svima, možemo reći da Fed, zapravo, neće učiniti ništa do ožujka iako iz te institucije prijete da bi nakon toga čak mogli biti radikalniji s dizanjem kamata nego što su do sada dali naslutiti; moguće je da će dignuti kamate više od tri puta u 2022. godini. Ali samo...
NA VRHUNCU PAKOSTI, MILANOVIĆ MELJE SVOJE RIJEČI KAO NAŠ ISTARSKI FRANTOJO GROTE
Jutarnji list
PROTEST U BIH
U Sarajevu prosvjed pred hrvatskom ambasadom, donijeli poklone za Milanovića: ‘Parfem, sapun i - nakurnjak‘
‘Ja sam ovdje jer ne mogu podnijeti da nas svi ‘mezete’ zbog svojih interesa. Dosta je više prljavih igara i interesa‘
Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 28. siječanj 2022. 17:34
Inicijativa Buđenje građana održala prosvjed ispred Hrvatskog veleposlanstva
Nekolicina građana okupljena oko neformalne grupe "Restart" danas je održala prosvjed ispred ambasade Republike Hrvatske u Sarajevu. Pored posebnih zahtjeva koje su imali za visoke hrvatske dužnosnike, za predsjednika Milanovića su imali i poseban poklon.
NAGODBA KRIMINALA VRH JE SANTE LEDA KAPITALISTIČKIH ZLOČINA
Jutarnji list
‘AFERA KRTICA‘
Neočekivani obrat u slučaju kupovanja informacija iz najtajnijih PNUSKOK-ovih istraga: ‘Priznajemo krvinju!‘
Nagodili su se Vlado Rajić, Stipe Barišić Moljac, Damir Ivić, Željko Biloš te naftni konzultant MOL-a Josip Petrović
Piše: Marin Dešković
RAZVOJNI HIR KAPITALIZMA NALIK JE ODNOSU PIJANOG PREMA SVOM PLOTU
Jutarnji list
REPORT GOJKA DRLJAČE
Francuski ekonomski boom sve je iznenadio: rastu najbrže u 52 godine, ostavili Nijemce daleko iza sebe
Njemačka ekonomija koju se već desetljećima smatra predvodnicom Europe, lani je rasla samo 2,7 posto, lošije od Francuske, Španjolske, Italije…
Piše: Gojko DrljačaObjavljeno: 28. siječanj 2022. 11:20
<p>Tvornica u kojoj se proizvodi Airbus, ilustracija</p>
Tvornica u kojoj se proizvodi Airbus, ilustrac
Francuska ekonomija u 2021. godini doživjela je najbrži rast u zadnjih 52 godine, što govori o ekstremnoj brzini oporavka druge najveće europske ekonomije nakon ekonomske kontrakcije izazvane pandemijom. U 2021. francuski BDP- rastao je prosječno 7 posto, nakon pada od 8 posto u 2020. godini, što praktično znači povratak na predpandemijsku razinu. Za većinu ekonomista francuska ekonomska izvedba, koja je bila bolja od većine drugih važnih europskih ekonomija, iznenađujuće je dobra. Sada eksperti tumače francuski gospodarski bum u 2021. sa snažnim rastom potrošnje nakon ukidanja dijela epidemioloških zabrana.
Iznenađujuće snažan rast u 2021. imala je i španjolska ekonomija. Španjolci su zabilježili godišnji rast BDP-a od 5 posto, a tako nešto nisu uspjeli još od 2000. godine tj. duže od dva desetljeća. No, valja znati kako je u 2020. godini španjolski BDP pao čak 10,8 posto, što znači da se Španjolci još nisu ekonomski vratili na razinu prije pandemije. To je posljedica visokog udjela turizma u španjolskom BDP-u. Temelj španjolskog rasta u prošloj godini bio je snažni oporavak investicija od 8,5 posto. Dobro su im poslovali građevinarstvo, trgovina te hospitality sektor.
Za razliku, njemačka ekonomija koju se već desetljećima smatra predvodnicom Europe, lani je rasla samo 2,7 posto, lošije od Francuske, Španjolske, Italije… odnosno zemalja koje su već jako dugo zaostajale za Njemačkom.
Pokazalo se kako se njemačka ekonomija pokazala puno više izloženom zastoju u lancima opskrbe, ali ipak iznenađuju slabe performanse jer ju strukturi BDP-a turizam nema toliko izraženi udio kao u južnim zemljama. Među najteže pogođenim dijelovima njemačke ekonomije je njihova velika autoindustrija; proizvodnja automobila u Njemačkoj je lani pala 12 posto odnosno čak 50 posto u odnosu na razinu prije pandemije. Sveukupno je njemačka industrijska proizvodnja oko 7 posto niža nego prije krize. Otpornost Njemačke u krizi pokazala se manjom jer se oslanjaju na proizvodnju vozila, opreme i razne mašinerije, dok Italija i Francuska imaju značajniju produkciju potrošačkih dobara.
VEZANE VIJESTI
POSRTAJ DIVA
Kako je europska ekonomska lokomotiva postala zemlja koja zaostaje
SASTANAK NA VRHU
Nakon susreta španjolskog i njemačkog lidera nema naznaka da su spremni ublažiti fiskalne politike EU
No, sve ovo ne znači da su ekonomske perspektive srednjoročno i dugoročno najednom lošije u odnosu na zemlje poput Italije ili Francuske. Dovoljno je pogledati grafikon koji pokazuje razinu javnog duga u BDP-u, pa se promišljanja ekonomskih perspektiva trenutačno pokreću.
Ispod je grafikon koji pokazuje udio dugova države u BDP-u
ŠTO JE DRUGI SVJETSKI RAT SPAM POMRLIH HRVATA U 2021. GODINE
Jutarnji list
OBJAVIO DZS
U Hrvatskoj je lani umrlo više ljudi nego u i jednoj godini nakon Drugog svjetskog rata
Tijekom protekle godine umrlo je 63.611 osoba, a rođeno je 36.611 djece
Piše: Ivanka TomaObjavljeno: 28. siječanj 2022
Tijekom protekle godine umrlo je 63.611 osoba, što je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugog svjetskog rata. Rođeno je pak 36.478 djece što znači da nam je prirodni prirast u minusu od 27.133 osobe.
Privremeni su to podaci Državnog zavoda za statistiku koji, u usporedbi s 2020. godinom, pokazuju daljnji negativni trend u prirodnom prirastu, i to zbog velikog povećanja broja umrlih.
VEZANE VIJESTI
ZAOBIŠLI IH POPISIVAČI
Oni nisu među 3,88 milijuna: ‘Slao sam im mail, poslije ih i zvao, ali odgovor je bio uvijek isti‘
CIJENE DIVLJAJU
Godišnja stopa inflacije u prosincu 5,5%, najviša od listopada 2008.: Evo što je najviše poskupilo
Podaci za 2020. godinu govore kako je te godine umrlo 57.023 osobe, što znači da smo lani imali čak 6.588 umrlih više u odnosu na godinu ranije. Tako je, unatoč povećanju broja rođene djece prirodni prirast ostao u debelom minusu, a čak se i povećao. Lani je, naime, rođeno 36.611 djece što je za 633 djeteta više nego godinu ranije, ali je prirodni prirast manji za 5.955 osoba.
Poražavajućoj statistici zasigurno je doprinjela velika smrtnost zbog pandemije koronavirusa, no vjerojatno je povećana smrtnost i od drugih bolesti koje se zbog opterećenja zdravstvenog sustava ne otkrivaju na vrijeme, ili ne liječe.
četvrtak, 27. siječnja 2022.
KRIZA SE NASTAVLJA , JER MENI SE TAKO HOĆE !
KRIZA SE NASTAVLJA
Vladimiru Putinu na stol stigao ključni dokument iz Washingtona. Nije zadovoljan...
Nakon što je rekao da ‘nema puno razloga za optimizam‘, Putinov glasnogovornik, Dmitrij Peskov, istaknuo je da Moskvi treba vremena za analizu
Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 27. siječanj 2022. 22:27
<p>Ukrajinski vojnik i Vladimir Putin (u krugu)</p>
Ukrajinski vojnik i Vladimir Putin (u kru
Sjedinjene Države u srijedu su dostavile službeni pisani odgovor Rusiji na njezine zahtjeve vezane uz deeskalaciju krize u Ukrajini.
Iz Kremlja su povratno kazali kako su voljni nastaviti razgovore sa Sjedinjenim Državama o europskoj sigurnosti, ali da nisu optimistični, nakon što su Washington i saveznici iz NATO-a u srijedu koordiniranim odgovorom odbacili zahtjeve Moskve za vetom na članstvo Ukrajine u NATO-u, što je bio ključni dio ruskog prijedloga oko novog poretka nakon hladnoratovskog perioda.
Kremlj je, osim što je tražio da NATO nikada ne primi Ukrajinu u svoje članstvo, tražio i da povuku svoje snage iz Istočne Europe.
Nakon što je rekao da ‘nema puno razloga za optimizam‘, glavni glasnogovornik Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, istaknuo je da Moskvi treba vremena da analizira američki dokument i neće ‘žuriti s procjenama‘.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je pak da glavna briga Moskve - ulazak Ukrajine u NATO - nije razriješena, ali da postoji nada ‘za početak ozbiljnog razgovora o sporednim pitanjima‘.
‘U ovom dokumentu nema pozitivnog odgovora na glavno pitanje‘, napomenuo je.
U međuvremenu je zamjenik glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova, Aleksej Zajcev, na redovnoj medijskoj konferenciji odbacio mogućnost rata s Ukrajinom.
‘Već smo više puta izjavljivali da naša zemlja ne namjerava nikoga napadati. Smatramo da je čak i pomisao na rat između naših naroda neprihvatljiva‘, rekao je Zajcev.
HOĆELI HRVATSKA TRANSCENDENTIRATI SA MILANOVIĆEM U SKRAJNJU DESNICU, ILI JE UKORJENJENA U SVOME STOLJEĆU SEDMOM ?!
Jutarnji list
PUNI SU HVALE
Milanović junak i američkog desničarskog portala poznatog po fake newsu: Taj čovjek bi mogao zaustaviti rat!
Clint Ehrlich, američki politički analitičar, kaže kako su Milanovićeve riječi značajne jer ne dolaze od euroskeptika
Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 27. siječanj 2022. 20:22
<p>Zoran Milanović</p>
Zoran Milanović
Krajnje desničarski blog ZeroHedge, koji je često na meti optužbi za širenje lažnih vijesti, objavio je vijest o tome kako se malena državica u središnjoj Europi opire intervenciji zapadnih sila u Ukrajini.
Autor članak je Clint Ehrlich, američki politički analitičar, koji se trenutno nalazi u Moskvi i radi kao istraživač na Institutu za međunarodne odnose (MGIMO). Ehrlich je od ponedjeljka, 26. siječnja, na svom Twitter profilu angažiran oko praćenja komentara hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.
'Predsjednik Hrvatske izmaknuo je kontroli!', napisao je Ehrlich na svom Twitteru. 'Pokušava spriječiti rat u Ukrajini. Mogao bi uspjeti!'.
Ehrlich je u posljednje vrijeme za krajnje desničarski talk show aktivno komentirano sukob Rusije i Ukrajine. Show vodi Tucker Carlson, novinar FoxNewsa, inače vodeći glas republikanske bjelačke politike i zagovornik bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
Dok je Rusija prijetila vojnim upadom u Ukrajinu u prosincu 2021., ruska državna televizija emitirala je Carlsonove komentare u kojima je tvrdio da 'NATO postoji prvenstveno da bi mučio Vladimira Putina', da su Sjedinjene Države potaknule svrgavanje proruskih snaga 2014. te da su ukrajinska vlada i predsjednik Joe Biden tražili rat s Rusijom.
Ehrlich je privukao pozornost kada je otkriveno da je upravo on uređivao stranicu FactCheck.net koja je nastojala podržati predsjednika Trumpa 'provjeravanjem činjenica' o Trumpovim navodnim vezama s Rusijom.
Daniel Ivandjiiski, bugarski bloger i glavni urednik ZeroHedgea, koji piše pod pseudonim Tyler Durden (prema glavnom liku iz kultnog filma i knjige 'Fight Club') objavio je Ehrlichove tvrdnje, uz objašnjenje zbog čega komentar hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o Ukrajini smatra toliko značajnom.
'Milanovićeva odluka je značajna jer ne dolazi od euroskeptika s poviješću zadiranja u NATO. Milanović je član hrvatske Socijaldemokratske stranke lijevog centra, koja je izrazito proeuropski orijentirana. Ali čak i mnogi koji su naklonjeni Europi ne žele nikakav sukob s Rusijom', piše.
Blog navodi da je u pozadini svega savez Ukrajine, SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Poljske i baltičkih zemalja koje su u Ukrajinu dopremale oružje. No, Njemačka nije dopustila dopremanje oružja u zonu sukoba, analizira Ehrlich.
Predsjednik Biden stavio je 8.500 vojnika u stanje visoke pripravnosti, a mogao bi ih u istočnu Europu dopremiti još 50.000. Ehrlich se u blogu pita: 'Bi li NATO stao iza ovog pojačanog pritiska ili bi se savez raspao zbog sukoba?'
VEZANE VIJESTI
KRITIKA PREDSJEDNIKA
Kapulica: ‘Pomislio sam da će Milanović tražiti sankcije za Ukrajinu, ali nije to učinio‘
TONINO PICULA
‘Milanović je izazvao ozbiljnu kontroverzu u EU i među NATO članicama, morat će objasniti što je mislio...‘
Blog također navodi dvije stvari koje Milanović podržava, a koje su u suprotnosti sa zapadnjačkim pogledom na sukob u Ukrajini:
1. Istaknuo je da se ukrajinski sukob događa na ruskom pragu.
2. Rekao je da NATO mora postići dogovor koji će uzeti u obzir sigurnosne interese Rusije.
'Prema zapadnom poimanju, nije dozvoljeno priznati da Rusija može imati legitimne sigurnosne interese. Zato ne iznenađuje da se Milanović našao na meti, zbog čega ga i hrvatski ministar vanjskih poslova pokušava demantirati', piše, citirajući ministra Gordana Grlića-Radmana: 'Mi jesmo i ostat ćemo lojalna članica NATO-a'.
Tekst na blogu navodi kako između Grlić-Radmana i Milanovića postoji dublja podjela osim činjenice da ministar vanjskih poslova pripada stranci desnog centra. Ta dublja podjela podrazumijeva pitanje treba li slijediti zapadni konsenzus ili staviti 'Hrvatsku na prvo mjesto!', navodi se. 'A Milanović govori kao domoljub.'
Objavljeni komentar o Milanoviću završava pitanjima: 'Koliko drugih domoljuba ima u NATO-?' te 'Hoće li drugi šefovi država progovoriti i kazati da njihove zemlje nisu sklone ratu s Rusijom?'
Kada se govori o objavi ZeroHedgea, mora se uzeti u obzir da je Twitter račun te stranice u veljači 2020. bio blokiran zbog kršenja politike o lažnim računima – što je bio dio nastojanja da se suzbije rusko korištenje društvenih medija kako bi se utjecalo na birače tijekom američkih predsjedničkih izbora 2016. Nekoliko sati nakon zabrane, Zero Hedge je na svojoj stranici objavio tekst u kojem lažno tvrdi da im je račun suspendiran zbog njihovih tvrdnji da je koronavirus kinesko biološko oružje koje je pobjeglo iz laboratorija u Wuhanu.
Twitterova zabrana ZeroHedgea bila je velika vijest, a odgovor novinara koji su pokrivali obje strane, dodatno je proširio tvrdnje o zavjeri o koronavirusu, koje su se nastavile širiti.
Clint Ehrlich ranije je zastupao stajalište da demokrati u SAD-u silno žele započeti rat s Ukrajinom. Između ostalog, za to ne krive samo Joea Bidena, već i bivšu demokratsku kandidatkinju Hilary Clinton. Na svom je blogu FactChek.net objavio PDF u kojem je htio opovrgnuti informacije da je Trump bio kompromitiran od strane ruskih vanjskih obavještajnih službi.
Enhrlichovi komentari o Milanoviću, socijaldemokratu, nastavljaju se. Još jedan kaže: ''Više detalja o šokantnim komentarima hrvatskog predsjednika! Kaže da je krizu u Ukrajini izazvala 'američka unutarnja politika, odnosno Joe Biden'. Tvrdi da je američki predsjednik kriv za 'nedosljednost i u biti opasno ponašanje'.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)