KAPITALOVO "MEDVEĐE" TRŽIŠTE U SVOM NAGLOM TONUĆU

‘MEDVJEĐE‘ TRŽIŠTE Strah od recesije doveo do novog potopa: Ugrožen je ogroman broj europskih kompanija ESB je najavio limitiranje razlika u cijeni zaduživanja država, ali je nije jasno smiju li to činiti te zašto se ne bave inflacijom Piše:Gojko DrljačaObjavljeno: 17. lipanj 2022. 09:37 2 Američke i azijske dionice potonule su tijekom jučerašnjeg trgovinskog dana, a pad vrijednosti vlasničkih udjela imao je karakteristike koje se rijetko viđaju. Kod najvažnijeg američkog indeksa - S&P 500 - tijekom četvrtka padale su skoro sve njegove sastavnice te je sveukupno potonuo 3,3 posto. Time je S&P 500 oko 24 posto ispod svog vrhunca u siječnju te je dojam da bi se urušavanje dioničkog tržišta moglo ubrzati zbog sve više najava recesije i zaoštravanja monetarne politike centralnih banaka. Novim padom, američko tržište dionica definitivno je već duboko na 'medvjeđem' teritoriju. Naime, početak medvjeđeg tržišta grubo je definiran kao pad od 20 posto od vrhunca. Ako se ovaj trend pada nastavi, S&P 500 bi do kraja sljedećeg tjedna mogao biti na minus -30 posto od vrhunca. Pri tome je tehnološki orijentirani indeks Nasdaq Composite tijekom četvrtka pao 4 posto, što potvrđuje suroviji trend među tech dionicama. Potop na američkom tržištu pratile su s nešto blažim padom azijske burze; južnokorejski Kospi pao je 1,7 posto, kineski CSI 300 izgubio je 0,4 posto, a japanski Topix 2 posto. Isti pad zabilježio je australski S&P/ASX. Prema tumačenjima analitičara dionička tržišta nisu toliko potonula zbog vrlo značajnog dizanja kamata Federalnih rezervi od 0,75 postotnih poena nego nakon što su vidjela da su putem odlučnog zaoštravanja monetarne politike krenule i švicarska, kao i britanska centralna banka. Švicarci su u četvrtak po prvi put digli kamate od financijske krize 2007., te izgleda kako ciljaju na jaki franak jer aprecijacijom tečaja mogu sravniti pritiske uvozne inflacije. Bank of England također nije imala izbora nego također zaoštriti monetarnu politiku jer je u Britaniji inflacija dosegla 11 posto. Sve to ukazuje na značajno dizanje cijene financiranja, a sve su realniji rizici recesije, koju najavljuje niz poslovnih lidera i ekonomista. I dalje se iščekuje da Europska središnja banka počne zaoštravati monetarnu politiku, ali trenutačno postoji samo najava šefice ESB-a, Christine Lagarde, da će donijeti odluku u srpnju. Pomalo čudno, ali umjesto da je fokusirana na inflaciju, šefica ESB-a inzistira na kreiranju novog 'anti-fragmentacijskog instrumenta' koji će onemogućiti rast razlike (spreadova) u cijeni zaduživanja PIGS zemalja (Portugal, Italija, Grčka, Španjolska) u odnosu na zemlje koje bolje kontroliraju svoje fiskalne putanje. Više poslovnih medija zabilježilo je pomalo neobičnu poruku C. Lagarde europskim ministrima u kojima kaže kako ESB namjerava limitirati rast razlike (spredova) u cijeni zaduživanja. Još nije jasno kako Lagarde namjerava limitirati rast prinosa na državna izdanja obveznica te hoće li primjena tog do sada neviđenog instrumenta u fiskalnoj i monetarnoj povijesti biti selektivna ili će se odnositi na sve članice. Međutim, ta izjava implicira netržišno ponašanje za koje de facto ESB nema mandat. Uz to, limitiranje cijene zaduživanja slično je kao kad kažete da ćete zbog rasta cijena limitirati cijenu jogurta; ako proizvođačima ne nadoknadite razliku do očekivane profitabilnosti, neće biti jogurta na tržištu. Ispod je tweet Bloomberga u kojem najavljuju novu neobičnu i nikada viđenu mjeru ESB-a za koju je nejasno ima li zakonskog utemeljenja