NEZAPAMČENA KRIZA

Remont koji bi se mogao pretvoriti u dugotrajnu noćnu moru, Bruxelles se boji raskola u EU U tijeku je redovito godišnje održavanje plinovoda, no mogi se boje da nakon remonta, Moskva neće ponovno pustiti plin Piše:Silvija NovakObjavljeno: 12. srpanj 2022. 13:32 Čelnici Europske unije spremaju se za veliku krizu u opskrbi plinom koja bi mogla rezultirati zamrzavanjem čitavih sektora gospodarstva, dok raste bojazan da će glavni plinovod kojim ruski plin stiže u Europu biti zauvijek zatvoren, piše Politico. Scenarij po kojem bi bogate europske zemlje morale racionalizirati potrošnju energije - pa čak i odlučiti koje ključne industrije isključiti - opasno se približio u ponedjeljak kad je protok prirodnog plina u Europu preko plinovoda Sjeverni tok pao na nulu. Zaustavljanje protoka plina je dio planiranog desetodnevnog prekida rada zbog održavanja, ali analitičari i dužnosnici zabrinuti su da bi ruski Gazprom, koji je već prekinuo ili ograničio opskrbu plinom za 12 zemalja EU-a, mogao odlučiti ne aktivirati plinovod Sjeverni tok nakon završetka radova. Takav bi potez gospodarstvo poput njemačkog gurnuo još dublje u krizu, a dužnosnici u Berlinu upozoravaju da bi industrijama koje trebaju puno energije moglo biti plaćeno da smanje potrošnju u okviru onoga što je njemački vicekancelar Robert Habeck nazvao ‘scenarijem iz političke noćne more‘. Sve oči sada su uprte u plinovod Sjeverni tok. ‘Što će se dogoditi nakon održavanja? Kako će to poslije izgledati? To je ono što će svi slijediti‘, rekao je Ed Cox, voditelj globalnog odjela za ukapljeni prirodni plin (LNG) u tvrtki za istraživanje robe ICIS. Neki analitičari tvrde da Rusija vjerojatno neće ponovno otvoriti plinovod i da će naći izgovore da ga zadrži zatvorenim nakon desetodnevnog održavanja. Ovaj je scenarij ‘prilično vjerojatan‘, smatra Alexander Gabuev, viši suradnik Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir u Washingtonu, i kaže da je potpuno obustavljanje opskrbe Europe plinom ključan alat ruskog predsjednika Vladimira Putina za stvaranje podjela u Europi oko Ukrajine uoči zime, kada će se posljedice nestašice plina najviše osjetiti. ‘Plin je očito karta na koju Kremlj igra‘, rekao je Gabuev Francuski ministar financija, Bruno Le Maire, kazao je da je potpuno zatvaranje dotoka ruskog plina u Europu ‘najvjerojatnija opcija‘, te da se zemlje moraju ‘pripremiti na tu bitku‘. Dužnosnici EU-a u Bruxellesu će 20. srpnja objaviti plan spremnosti za zimu kojim će se pokušati osigurati da zemlje imaju dovoljno plina da prebrode zimu. Ali detalji plana zasad nisu poznati. ‘Situacija je očito ozbiljna i moramo biti spremni za svaku mogućnost‘, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Europske komisije. Ostale opcije koje se razmatraju uključuju spašavanje energetskih tvrtki, preuzimanje kontrole država nad elektranama i racionaliziranje potrošnje plina za industriju. Balansiranje na rubu Stanje uzbune koje je zahvatilo Pariz i Berlin daleko je od optimističnog raspoloženja otprije tri mjeseca u Bruxellesu, kada su najviši dužnosnici najavili koordinirano odustajanje od ruskog plina i smanjenje ovisnosti za dvije trećine do kraja ove godine. ‘Nije lako, ali je izvedivo‘, rekao je tada izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans. EU je već propustila dostići taj ambiciozni cilj te je do 16. lipnja već uvezla više ruskog plina nego što je planirano proračunom za ovu godinu - čak i kada se uzme u obzir ruski prekid opskrbe nekim zemljama EU-a i usporavanje isporuke drugima. Za sada, europski trgovci plinom pažljivo prate dok se Sjeverni tok gasi zbog godišnjeg remonta. Panika se nakratko ponovno rasplamsala u ponedjeljak kada je talijanski Eni, velika energetska kompanija, kazao da su isporuke od Gazproma pale s 32 milijuna kubičnih metara dnevno na 21 milijun. No smanjena opskrba bila je povezana sa zatvaranjem Sjevernog toka, a ne, kako su se neki bojali, dodatnim smanjenjem ruskih isporuka preko drugih plinovoda koji prolaze kroz Ukrajinu ili preko plinovoda Turkstream koji prolazi kroz Bugarsku. Unatoč tome, Rusija je prethodnih godina kompenzirala smanjenu opskrbu tijekom održavanja Sjevernog toka, usmjeravanjem više plina drugim rutama. Ove se ove godine nije dogodilo - barem zasad. Dok invazija na Ukrajinu traje, Rusija koristi opskrbu energijom kao adut za pregovaranje kako bi pokušala razoriti jedinstvo Zapada i postići ukidanje sankcija protiv Moskve. U petak je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov spomenuo mogućnost ‘povećanja‘ količina plina koji prolazi kroz Sjeverni tok počevši od 21. srpnja, ali samo ako Kanada dopusti povratak plinske turbine koja je ključna za rad Sjevernog toka, a koja je trenutno na popravku u Montre U e-mailu upućenom POLITICO-u, kanadsko ministarstvo prirodnih resursa potvrdilo je da će ta zemlja odobriti povratak ukupno šest turbina za Sjeverni tok u sklopu te jednokratne iznimke u provođenju sankcija. Berlin i SAD su pohvalili potez, ali Kijev se razbjesnio, nakon što su ranije nagovorili Ottawu da ne vrati dijelove. Iskrica koja bi mogla izazvati ‘bratoubilački sukob‘: ‘Kazahstan ovu šansu ne smije propustiti‘ ‘Rusi su taktikom ‘vatrenih zastora‘ mljeli Ukrajince. Ali sada im Kijev udara slabe točke...‘ Poznat novi ruski cilj, ali analitičari su zbunjeni: ‘Ovo se prvi put dogodilo u 133 dana rata!‘ Zelenski okupio generale i izdao jasnu naredbu: ‘Želim vojsku od milijun ljudi. Krećemo!‘ DEKLARACIJA Njemačka i Češka dovršavaju sporazum o solidarnim mjerama dok Rusija smanjuje isporuke plina ENERGETSKA KRIZA Što će Hrvatska ako dođe do kolapsa isporuke ruskog plina: ‘EU priprema hitan paket preporuka, čekamo ga‘ ‘Odluku o izuzeću od sankcija u Moskvi će shvatiti isključivo kao manifestaciju slabosti‘, rekao je u ponedjeljak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. ‘Nema sumnje da će Rusija pokušati ne samo što je više moguće ograničiti, nego potpuno prekinuti opskrbu Europe plinom. To je ono za što se sada trebamo pripremiti, to je ono što se sada želi isprovocirati.‘ ‘Kraća tuširanja, niža temperatura‘ Ako Moskva ne pokrene ponovno Sjeverni tok, Europe ima ograničene mogućnosti za alternativnu opskrbu plinom. Ranije ove godine, ukapljeni prirodni plin iz mora koji stiže u EU - uglavnom iz SAD-a - dosegnuo je rekordne razine. Ali eksplozija u lipnju i kvar na ključnom izvoznom postrojenju u Teksasu ugrozili su planove bloka da se osloni na Amerikance, barem do kraja ove godine. Zaljevske države ponudile su povećanje proizvodnje, ali ti prijedlozi imaju političke konotacije, kao u slučaju Omana koji zahtijeva ukidanje viza za svoje građane koji žele putovati u EU. ‘U situaciji smo u kojoj postoje ograničenja koliko drugih izvora plina Europa može dobiti i postoje ograničenja u tome koliko LNG može isporučiti‘, rekao je Tom Marzec-Manser, voditelj plinske analitike u ICIS-u. ‘Te su granice, više-manje, dostignute.‘ Plin koji se isporučuje iz regionalnih susjeda kao što su Azerbajdžan i Norveška povećao se, a Oslo je ovog mjeseca odobrio povećanje proizvodnje kako bi podržao izvoz. No norveška vlada upozorila je da ‘norveške tvrtke danas proizvode najviše što mogu ili vrlo blizu Sefa Karacan/Anadolu Agency Via Afp Nizozemska je objavila da je već ove godine uspjela smanjiti potrošnju energije za trećinu, potencijalno dopuštajući preusmjeravanje dodatnog plina susjedima. Ali nizozemski ministar za klimu Rob Jetten upozorio je da bi povećanje proizvodnje na potresima sklonom polju Groningen, inače najvećem u Europi, bilo ‘posljednje rješenje‘. Fatih Birol, direktor Međunarodne agencije za energiju, ranije ove godine vrlo je otvoreno opisao situaciju: ‘Ili će vlade i komunalna poduzeća morati uvesti ograničenja i smanjiti potrošnju energije potrošačima - ili ćemo to učiniti sami smanjenjem energetske učinkovitosti.‘ Prema analizi think tanka Bruegel, ako Rusija prekine opskrbu plinom, zemlje EU-a morat će smanjiti potrošnju za 15 posto u sljedećih 10 mjeseci. U baltičkim državama i u Finskoj, vlade će možda morati smanjiti i do 54 posto. Dok je raspoloženje sve gore, čelnici i voditelji javno pozivaju na racionalizaciju koja je bila nezamisliva prije samo nekoliko mjeseci. U Francuskoj su izvršni direktori triju najvećih energetskih kompanija u zemlji, zajedničkim otvorenim pismom pozvali ljude da štede energiju. Nizozemski političari pozvali su građane da se kraće tuširaju i smanje grijanje kako bi prebrodili krizu. Lokalne vlasti u Njemačkoj pribjegavaju mjerama koje uključuju prigušivanje ulične rasvjete i smanjenje temperature u otvorenim bazenima, nakon što je zemlja prošlog mjeseca aktivirala hitno upozorenje drugog stupnja. I dok su zakonodavci EU-a pozdravili napredak u novoj obveznoj uredbi o opskrbi plinom koja bi zahtijevala da skladište bude popunjeno do 80 posto do studenoga, pregovarači se još uvijek žestoko svađaju oko toga tko plaća za plin i tko dobiva prioritetni pristup u hitnim slučajevima. Trenutne razine u spremištima su na 61,6 posto. Kada su puna, skladišta bloka mogu primiti otprilike petinu svoje godišnje potrošnje - ali objekti nisu dizajnirani da se isprazne do nule i neravnomjerno su raspoređeni po kontinentu, zbog čega jednak pristup za sve nije siguran. Uvođenje prve faze Do sada je najmanje 10 zemalja EU-a aktiviralo prvu fazu ‘ranog upozorenja‘ u svojim planovima za izvanredne situacije, koje Bruxelles od članica zahtijeva od 2017. godine. Njemačka koja je jako ovisna o ruskom plinu, jedina je zemlja koja je već pokrenula drugu fazu. Pokretanje treće faze omogućilo bi Berlinu da intervenira na tržištu i postane nacionalni koordinator opskrbe energijom, određujući koji će sektori biti prvi isključeni. U takvom scenariju, političari bi vjerojatno počeli s isključivanjem manje važnih sektora kao što je automobilski sektor, nakon čega bi uslijedile druge industrije, zatim socijalne usluge i na kraju grijanje stambenih objekata, kaže Simone Tagliapietra, viši energetski analitičar u Bruegel think tanku. image Andrei Pungovschi/Afp U ponedjeljak su Njemačka i Češka zajednički obećale da će ‘biti ujedinjene kako bi osigurale operativnu suradnju i koordinaciju u slučaju potpunog prekida opskrbe plinom do kojeg bi moglo doći sljedećih tjedana‘. Ali mnogi se boje scenarija u kojem bi svaka država odlučila donositi odluke sama za sebe i zadržati plin unutar svojih granica. Zato Europska komisija potiče zemlje da uspostave dobrovoljne prekogranične ‘sporazume solidarnosti‘ za dijeljenje plina kad bude potrebno. Do sada je sklopljeno samo šest takvih sporazuma, a ‘problem je u tome što možda nisu dovoljno snažni je takvi bilateralni sporazumi nemaju mehanizam provedbe‘, rekao je Tagliapietra #Ukrajinska Kriza #Plin #Sjeverni Tok #Rusija Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu? STIŽU DRONOVI Stvara se savez iz pakla? ‘Imamo nove informacije, Iran će uskoro pomoći Putinu...‘" KAOS NA AERODROMU Splićanka proživjela dramu koju je na kraju skupo platila: Trebali smo poletjeti u 17.20 iz Londona, a onda je uslijedio horor" DEZOLIGARHIZACIJA Natjerao ga Zelenski: Najbogatiji Ukrajinac Ahmetov svoje medijsko carstvo u cijelosti predao državi" BRITANSKI VOJNI ANALITIČAR Strpljenje je taktika koja bi mogla okrenuti rat: ‘Pogledajte kako su to Hrvati izveli s Olujom‘" Linkerviše na webu