KLASNA CIVILIZACIJA POSVE JE ZATROVANA UŽASNIM RASTOM SVE VEČE EKSPLOATACIJE PODČINJENIH MASA OD POSJEDNIČKE TIRANIJE

VELIKI PAD Što se to događa u Kini: Xijev ‘projekt stoljeća‘ posrnuo, građani prosvjeduju, ekonomija stoji Kina je ozbiljna globalna prijetnja, možda veća nego što je to ikad bio SSSR, ali suočava se s rastućim izazovima Piše:Višnja GotalObjavljeno: 01. kolovoz 2022. Kina je suočena s velikom krizom reputacije koja je, kako piše The Sunday Times, u slobodnom padu. Počelo je sa zataškavanjem epidemije, uslijedili su zločini nad Ujgurima, a sve je kulminiralo s podrškom Putinovu ratu u Ukrajini. Oštra diplomacija dodatno je rušila ugled Kine na Zapadu. Predsjednik Xi Jinping se nada trećem mandatu, što bi mu otvorilo put doživotne vladavine i učinilo ga najvećim kineskim vođom nakon Mao Zedonga. Iako, Kina je u ovom trenutku samo sjena svoje nekadašnje moći. Dovoljno je osvrnuti se na nekretninski biznis koji nakon dva desetljeća bjesomučne gradnje puca po šavovima. Za "gradove duhova", urbane infrastrukture, krive su, piše Sunday Times, neobuzdane špekulacije, a rezultat je 65 milijuna praznih stanova. Krediti povezani s nekretninama, do kraja 2020. godine činili su nevjerojatnih 39 posto svih kredita, a stvarnost je takva da je svaki peti Kinez starosti od 16 do 24 godine, bez posla. Danas deseci tisuća kupaca zadržavaju isplate hipoteka na svoje nedovršene domove zbog straha da im investitori u krizi ne kradu novac. image Covid mjere u Wuhanu (arhiva) Hector Retamal/Afp Kinu je ovih dana zahvatila nova vrsta prosvjeda, takozvani "hipotekarni štrajk", koji raste i koji je zahvatio više od sto gradova diljem zemlje. Devet od 10 nekretnina u Kini se proda prije nego su završene, a avansna su plaćanja spas za bankovni sustav. Kineska komunistička partija prilično je uznemirena prosvjedima i pokušava eliminirati vijesti o njima s društvenih mreža kako bi otežala organizaciju štrajka. Istovremeno, vlasti su pozvale predstavnike opterećenih kineskih banaka na hitne razgovore kako bi se pronašao izlaz iz krize koja prijeti posrnulom financijskom sustavu zemlje. Gospodarstvo u zastoju Ovo su, piše Sunday Times, simptomi trulog stanja banaka i dugovima opterećenih kompanija za nekretnine, u vrijeme kada čak i kineski, često prenapuhani, podaci o rastu pokazuju da je gospodarstvo u zastoju. Dani dvoznamenkastog rasta kineskog gospodarstva su daleka prošlost. Štoviše, na tromjesečnoj razini, gospodarstvo se smanjilo, 2,6 posto u usporedbi s razdobljem od siječnja do ožujka. Gotovo svaka peta osoba između 16 i 24 godine je nezaposlena. Uz već ionako pesimističnu sliku, Kina se pritom suočava s demografskom krizom, zahvaljujući danas napuštenoj politici "jednog djeteta". Broj stanovnika pada i neke procjene sugeriraju da će do sredine stoljeća čak trećina Kineza biti starija od 65 godina, što će predstavljati veliki pritisak na rast i pretrpane bolnice i nedovoljno financiran mirovinski sustav u zemlji. Komunistička partija vjeruje da može preokrenuti trendove udaljavajući se od radno intenzivne ekonomije i usmjerujući se na najuspješnije kineske tehnološke tvrtke. No, istovremeno pooštravaju stranačku kontrolu u tom sektoru, što i nije baš najbolji način za poticanje inovacija. A sposobnost Kine da krade, kopira i na drugi način usisava zapadnu tehnologiju postaje sve teža kako Zapad pooštrava svoje kontrole i općenito postaje daleko oprezniji u odnosu prema Pekingu. Iako ih je najdugotrajnije pandemijsko zatvaranje u svijetu koštalo gospodarskog prestiža od kojeg se neće tako sporo oporaviti, prošli su tjedan vlasti iznova zatvorile milijun ljudi u Wuhanu, gradu gdje je sve i počelo. Razlog? Četiri asimptomatska slučaja covida-19. Nedostojna ulaganja Mnoge strane tvrtke, koje su nekoć obožavale kinesko tržište, sada Xijevu Kinu smatraju nedostojnom ulaganja. Zemlja je postala sve teže mjesto za poslovanje. Kršenja ljudskih prava, osobito u Xinjiangu i Hong Kongu, ugrožavaju reputacije tvrtki i one su oprezne da ne bi bile uhvaćene u geopolitičku unakrsnu vatru između Kine i Zapada. Broj stranaca zaposlenih u dva najveća kineska grada naglo je opao tijekom prošlog desetljeća, a taj trend je ubrzao covid-19. Hong Kong također doživljava egzodus bez presedana. Projekt Pojas i put, "projekt stoljeća" kako ga je nazvao Xi i glavno kinesko sredstvo za kupnju utjecaja u inozemstvu, vrijedan više trilijuna dolara, u velikoj je krizi. Radi se o ogromnim ulaganjima u infrastrukturu - željeznice, zračne luke, elektrane, telekomunikacije... - a koje Kinezi grade u zemljama diljem svijeta, čime su opteretili najsiromašnije zemlje neisplativim dugom, a Kinu učinili najvećim svjetskim vjerovnikom. SVE ŠTO MORATE ZNATI ‘Pomor‘ špijuna: Zelenski se bori s izdajom odanih kadrova, isplivala i stara rivalstva Njemačka preispituje nasljeđe Angele Merkel: ‘Neoprostivo je što je učinila, vezala je ruke svima iza sebe‘ Vrijeme je na Putinovoj strani, situacija za EU nije dobra, a u četvrtak bi mogla postati - gora Rusi sumnjičavi, Grci bijesni, a u Beogradu histerija: ‘Ne, taj avion nije letio u Ukrajinu!‘ VEZANE VIJESTI 25529927 NEMIRI U KINI Bijesni vlasnici nedovršenih nekretnina uznemirili Partiju, vlada panika da će se prosvjedi rasplamsati USPORAVANJE Po prvi put u sedam godina Kina odustala od ciljanog BDP-a: Sada želi ‘najbolje moguće‘ rezultate PROMO Više od 90% Hrvata ne zna za ovu mogućnost ulaganja i biznisa. Sve što vam treba za početak je... Iako mu je Xi tepao da je "projekt stoljeća", radi se o, piše Sunday Times, klasičnom neokolonijalnom pothvatu, alatu kojim se Peking služi da oblikuje svijet prema vlastitoj slici i na neki način prisili druge države da podrže njegove interese. Istraživačka grupa AidData identificirala je 13.427 projekata vrijednih 843 milijarde dolara u 165 zemalja u razdoblju od 18 godina. Šri Lanka je, primjerice, zbog 10 milijardi dolara duga prema Kini za megalomanske projekte u toj siromašnoj zemlji već zapala u nemire, a predsjednik je dao ostavku i pobjegao iz zemlje. Spomenutom svotom u Šri Lanki je financirana izgradnja pomorske i zračne luke u Hambantoti, rodnom gradu odbjeglog predsjednika Rajapakse, stadiona za kriket i tornja od 350 metara u glavnom gradu Colombu, na čijem se vrhu nalazi golemi lotos, koji je trebao predstavljati "briljantnu budućnost" suradnje s Pekingom. image Zastoj u građevinskom sektoru (arhiva) Koki Kataoka/The Yomiuri Shimbun Via Afp Dužnička kriza u Šri Lanki mogla bi biti znak onoga što dolazi u drugim siromašnim zemljama, gdje je dužnički teret najveći u posljednjih nekoliko desetljeća. Usporeno svjetsko gospodarstvo, pandemija i sve veći troškovi hrane i energije igraju ulogu, ali još jedan zajednički nazivnik su skupi i mutni kineski projekti koji propadaju. Pakistan, još jedna država koja je iz Kine primila ogromna sredstva, mogao bi biti idući koji će bankrotirati. U Mjanmaru - čiji su generali također bili obasuti velikodušnošću Komunističke partije - projekti su zasjenjeni sve gorim građanskim ratom. Kineski rudnici litija u Demokratskoj Republici Kongo suočili su se s nasilnim prosvjedima. Čak i u Grčkoj, gdje su kineski ulagači dočekani kao spasitelji luke Pirej, sada ih se optužuje za degradaciju okoliša i neispunjena obećanja. I u Kini prepoznaju probleme I u Kini ima onih koji prepoznaju probleme, rijetki nezavisni stručnjaci znali su kritizirati Xijeva zatvaranja zbog covida, loše upravljanje gospodarstvom i oštru diplomaciju koja je od Kine stvorila neprijatelja za dobar dio svijeta. No, Xi je bio nemilosrdan u eliminiranju suparnika i slamanju svih vrsta neslaganja s režimom. Kina koja je prošla vrhunac razvoja mogla bi biti izazov za Zapad. Sunday Times ističe da bi to mogla biti opasnija i nepredvidljivija Kina. Komunistička partija pod Xijem je postala instrument ratobornog etničkog nacionalizma, potkrijepljenog nezadovoljstvom i žrtvom, i izgrađenog oko Xijeva kulta. Ima mračan i paranoičan pogled na svijet. Na Zapadu također postoji bojazan da bi Peking svoje rastuće probleme mogao odvratiti agresijom na Tajvan. Istovremeno, ima i onih koji se suprotstavljaju za njih još uvijek moćnoj Kini, pa je tako Litva dopustila Tajvanu da u toj baltičkoj zemlji otvori de facto veleposlanstvo, zbog čega ju je Peking prozvao "ludom, malenom Litvom". Australci su prozvani "ološem" i podvrgnuti ekonomskim sankcijama nakon poziva na neovisnu istragu o podrijetlu covida. James Schlesinger, koji je bio američki ministar obrane na vrhuncu Hladnog rata, upozoravao je tada na pojavu koju je nazvao "sindromom visine od 10 stopa" - preuveličavanjem snage i intelekta Sovjetskog Saveza bez da se njegova ranjivost dovoljno uzela u obzir. Tako Sunday Times povlači paralelu tvrdeći da je Kina ozbiljna globalna prijetnja, možda veća nego što je to ikad bio SSSR, ali nije visoka 10 stopa, daleko od toga, i suočava se s rastućim izazovima, uglavnom vlastitim djelovanjem. - I zbog toga Xijevo hvalisanje stvaranjem novog svjetskog poretka u središtu Kine sada zvuči prazno, zaključuje The Sunday Times u analizi koju potpisuje Ian Williams, dugogodišnji dopisnik iz Pekinga s dubinskim uvidom u stanje u Kini.