VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA

premium vijesti VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA Pomorski izvoz ukrajinskog žita počinje u sjeni nove ruske ofenzive na jugozapadu zemlje Iako su im pristupni putovi ograničeni na tri više ili manje teško oštećena mosta, Rusija je uspjela u Herson dovesti pojačanja Piše:Igor TabakObjavljeno: 02. kolovoz 2022. 21:31 <p>Igor Tabak, brod ”Razoni” koji je isplovio s ukrajinskim kukuruzom i oštećeni most preko Dnjepra u Hersonskoj oblasti</p> Igor Tabak, brod ”Razoni” koji je isplovio s ukrajinskim kukuruzom i oštećeni most preko Dnjepra u Hers Utorak 2. kolovoza ujedno je 160. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Posljednjih dana vidljivo su pojačana topnička djelovanja uzduž ukupne tamošnje bojišnice, a ruske snage su izuzetno intenzivno raznolikim topničkim te raketnim naoružanjem gađale i niz ukrajinskih gradova u pozadini fronte. Dok otpočinje praktična provedba sporazuma o pomorskome izvozu žita Crnim morem, pod nadzorom UN-a i Turske, put Ukrajine stiže i dodatna vojna pomoć saveznika. Posebno su tu bitne Sjedinjene Američke Države, koje su svojim novim paketom pomoći uglavnom obuhvatile dostavu streljiva za ukrajinske branitelje. Takva će roba biti itekako tražena, budući su se tijekom posljednjih dana nastavili ruski napadi i napredovanja oko grada Bahmuta u Donbasu, kao i oko separatističkog središta Donjeck, dok je sada očito i veliko pregrupiranje agresorskih resursa na jugozapadu države. Naime, izgleda da je većina snaga povučenih sa sjevera Donbasa, oko Izjuma i Slovjanska, završila kod Hersona - odnosno u okupiranom prostoru na zapadnoj obali rijeke Dnjepar, od Hersona na jugu, preko Snigurivke, pa do sjevernog pravca prema velikom ukrajinskom gradu Krivi Rih. Dok se još nedavno za te prostore spominjalo mogućnost pokretanja nekakve ukrajinske ofenzive, sada je to najednom postao prostor koncentracije oko 30 raznolikih ruskih borbenih skupina razine bojne, koje bi u nadolazećim danima možda i same mogle krenuti u nekakav širi napad. Nakon što je prije 12 dana, u petak 22. srpnja, u Istanbulu bio sklopljen sporazum o izvozu ukrajinskog i ruskog žita te umjetnih gnojiva, jučer je konačno počela i njegova praktična provedba. Naime, iz Odese je isplovio brod „Razoni“, koji pod pogodovnom zastavom države Sierra Leone nosi oko 26.527 tona kukuruza put grada Tripolija u Libanonu. Taj ujedno i prvi trgovački brod koji je napustio ukrajinsku luku Odesa od 26. veljače 2022. godine kretat će se koridorom čiju sigurnost jamče garanti sporazuma UN i Turska. Njegova ruta pod nadzorom bespilotnih letjelica i satelita prvo vodi do Istanbula, gdje bi trebao stići do sutra, 3. kolovoza, i gdje bi taj brod trebao biti posebno provjeren. Ako njegovo isplovljavanje na Mediteran prođe dobro, to bi trebalo biti prvo u nizu plovila na takvoj izvoznoj ruti, budući da u Odesi već mjesecima stoji zarobljeno 16 brodova natovarenih žitom, koji su prvi na redu za odlazak, i od kojih se isplovljavanje njih 5 očekuje tijekom iduća dva tjedna. Nakon toga dolaze na red neka druga plovila, čije su prijave za dolazak u Ukrajinu tamošnje vlasti već započele prikupljati. No, usprkos izglednom otvaranju pomorskog izvoza žita Crnim morem, koje će koristiti i Ukrajina i Rusija - sama tema ikakvog masovnijeg izvoza ukrajinskog žita itekako ima i svoju ratnu pozadinu koja pomaže usmjeravati ili ograničavati takav izvoz. S jedne strane, paralelno s otvaranjem nove izvozne rute (koja je pod međunarodnom kontrolom, uz uvid i ruskih inspektora), u nedjelju 31. srpnja bio je zabilježen i čudan pomorski incident na ušću rijeke Bistre u Dunav - što je pomorski pravac iz Ukrajine u Rumunjsku, kojim se od oslobađanja Zmijskog otoka pomorski izvoz provodi mimo ikakvoga ruskog uvida ili nadzora. Na toj ruti se jedno plovilo sudarilo s „nepoznatim objektom“, nakon čega je došlo do eksplozije i spašavanja preživjelih od strane ukrajinske Pomorske straže. Smrt "kralja žita" S druge strane, nakon što se ukupna pažnja fokusirala na ponovno pokretanje masovnog izvoza žita iz Ukrajine, teško je posljednjih dana bilo previdjeti i događanja vezana uz ukrajinsko poduzeće Nibulon - najveći tamošnji poljoprivredni koncern, koji je uz sve proizvodno posjedovao još i vlastitu flotu teglenica i brodova, namjenske žitne terminale, te lučke komplekse i brodogradilište. Njegov vlasnik Oleksij Vadaturski osnovao je u Mikolajivu ovaj koncern 1991. godine s poslovnim partnerima iz Mađarske i Velike Britanije - da bi neprekinuti rast ovo poduzeće doveo na vrh tamošnje poljoprivrede, a njegovog osnivača među najbogatije Ukrajince. Reputacija osobe otporne na korupciju, privržene EU perspektivi Ukrajine, kao i njegovo aktivno zalaganje za otpor ruskoj agresiji, stavilo je Vadaturskog na popis posebnih meta. No, on ne samo da nije napustio domovinu, već se krenuo i praktično baviti otvaranjem izvoznih pravaca za ukrajinske prehrambene proizvode u aktualnome sukobu, mimo blokirane luke Odesa. Sve je to prekinuto u nedjelju 31. srpnja, pogotkom precizne ruske rakete u njegovu vilu u Mikolajivu. Napad, koji je navodno pogodio spavaću sobu ovog ukrajinskog poduzetnika, komentiran je s vrha politike u Ukrajini kao „ne nesreća, već dobro smišljeno i organizirano namjerno ubojstvo“, dok je s ruske strane karakteriziran potezom za „tekuću denacifikaciju“ Ukrajine, ujedno za smrt optužujući političke krugove oko predsjednika Zelenskog. Sve se to događa u okružju aktivnih borbi za ovladavanje žitnom infrastrukturom poduzeća Nibulon na poprištima ratovanja - gdje se s ruske strane aktivno otima pojedine dijelove flote od preko 80 plovila ovoga poduzeća, dok Ukrajina aktivno nastoji onesposobiti njihove žitne terminale na okupiranim područjima. Što se vojne pomoći Ukrajini tiče, iz Poljske se u subotu 30. srpnja čulo da je dovršena proizvodnja prvih osam samohodnih haubica AHS Krab temeljem obrambenog ugovora kojim je početkom lipnja bila dogovorena prodaja 60 takvih oružja Ukrajini, u vrijednosti oko 3 milijarde zlota ili oko 700 milijuna USD. Za to vrijeme se u Poljskoj dovršava i obuka dodatnih skupina ukrajinskih vojnika za korištenje ovog topničkog sustava kalibra 155 mm, čijih je prvih 18 primjeraka Poljska već ranije, u svibnju ove godine, donirala Ukrajini. No, za aktualna borbena događanja barem jednako bitna će biti i nova runda vojne pomoći iz Sjedinjenih Američkih Država - koje su ovoga puta ne u petak, već u ponedjeljak 1. kolovoza objavile slanje ukupno 17. paketa PDA (Presidential Drawdown Authority). Riječ je tu opet o povlačenju opreme iz zaliha američkih tijela državne vlasti, kojim se ovoga puta put Ukrajine šalje oko 550 milijuna USD vrijedna pošiljka - ovoga puta pretežito sastavljena od streljiva. Konkretno, šalje se oko 75.000 komada topničkih granata kalibra 155 mm, te velika (ali ne i specificirana) količina dodatnih raketa za višecijevne raketne lansere M142 HIMARS te M270. Riječ je o raketnim lanserima koji su tijekom proteklih mjesec dana vidljivo utjecali na ritam te provedbu ruskih borbenih djelovanja na bojištima širom Ukrajine, kuda je prvo postupno pristiglo 16 lakših i pokretljivijih lansera HIMARS na kamionima, a onda i nekoliko težih lansera M270 na gusjenicama - prvo iz Velike Britanije, a od 1. kolovoza i iz Njemačke (varijanta MLRS MARS II). Svo to naoružanje će braniteljima Ukrajine itekako trebati u nadolazećem periodu, kako za zaustavljanje upravo tekućih napadnih djelovanja vojnih snaga Ruske Federacije, tako i za potencijalnu vlastitu ofenzivu o kojoj se nagađa već neko vrijeme.