KLASNA ZVIJER NA RUBU LUDILA

TRUMP NAJAVIO 'VAŽNU ODLUKU', SVI IŠČEKUJU KAKO ĆE REAGIRATI NA KEMIJSKI NAPAD Rusi: 'Samo probajte napasti Siriju, posljedice će biti nesagledive'

AUTOR: 
• • Hina,
   
  • Jutarnji.hr
 OBJAVLJENO: 
• 09.04.2018. u 23:29

REUTERS

Nikki Haley (lijevo), Vasilij Nebenzija (desno), žrtva napada (u sredini dolje)

Rusija i Sjedinjene Američke Države razmijenile su u ponedjeljak u UN-u oštre prijetnje kada je ruski veleposlanik upozorio Washington na "nesagledive posljedice" ako napadne Siriju, a američka veleposlanica uzvratila da su ruke Moskve uprljane "krvlju sirijske djece".

VEZANE VIJESTI

• TRUMP PRIPREMA ODMAZDU ZA KEMIJSKI NAPAD 'Do kraja dana donijet ćemo neke velike odluke. Tko god da je odgovoran, a možda je to i Putin, platit će'

Hitna sjednica Vijeća sigurnosti sazvana je zbog navodnog kemijskog napada na pobunjenički grad Dumu u Siriji prošloga vikenda u kojem je poginulo najmanje 49 ljudi.

Zapadne sile za napad optužuju sirijsku vladu i njezine saveznike Rusiju i Iran koji niječu da se napad uopće dogodio.

- Nije bilo nikakvog kemijskog napada, rekao je ruski veleposlanikVasilij Nebenzija.

- Kroz određene kanale komunikacije već smo prenijeli SAD-u da bi upotreba vojne sile, pod lažnim izgovorom, protiv Sirije gdje su na zahtjev legitimne sirijske vlade raspoređeni ruski vojnici, mogla dovesti do nesagledivih posljedica, istaknuo je.

Nebenzija je dodao da bi istražitelji UN-ove agencije za kemijsko oružje trebali odletjeti u Siriju te im je ponudio zaštitu ruske vojske i sirijskih vlasti.

Američka veleposlanica Nikki Haley istaknula je da će SAD 'odgovoriti' na smrtonosni kemijski napad u Siriji, bez obzira hoće li Vijeće sigurnosti reagirati ili ne.

- Došli smo do točke u kojoj svijet mora vidjeti da je pravda zadovoljena, istaknula je.

- Ovaj će trenutak ostati zapamćen u povijesti kao onaj u kojem je Vijeće sigurnosti ili ispunilo svoju dužnost ili pokazalo nemoć i nije zaštitilo sirijski narod. Bilo kako bilo, SAD će odgovoriti, naglasila je Haley.

Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava ranije je ukorio članice Vijeća sigurnosti da nisu učinile ništa osim 'jalovih osuda' napada.

- Neke vrlo moćne zemlje izravno su uključene u sukob u Siriji, a ipak su u potpnosti zakazale u zaustavljanju ovog zloslutnog povratka u vrijeme kada se kemijsko oružje moglo slobodno koristiti, rekao je u priopćenju Zeid Ra'ad al-Hussein.

Trump obećao "važne odluke" o Siriji u roku 48 sati

Američki predsjednik Donald Trump obećao je u ponedjeljak da će u roku 48 sati donijeti "važne odluke" o Siriji, jačajući pritisak na sirijskog predsjednika Bašara al-Asada nakon navodnog kemijskog napada na Dumu koji je izazvao oštre međunarodne osude, no Rusi tvrde da ondje nisu pronašli tragove kemijskog oružja.

- To je bilo okrutno, strašno, kritizirao je Trump, govoreći o navodnom napadu 'otrovnim plinovima' u subotu na Dumu, posljednje pobunjeničko uporište na rubu Damaska.

- To se ne može tolerirati, dodao je, obećavši da će donijeti 'važne odluke' u idućih '24/48 sati', nakon što je već upozorio sirijski režim i njegove saveznike Moskvu i Teheran da bi mogli 'platiti visoku cijenu' zbog toga.

Nekoliko sati kasnije, poslije ponoći po hrvatskom vremenu, Trump je sazvao vojne zapovjednike kako bi s njima razmotrio opcije u Siriji, a pritom je rekao da će odluku najvjerojatnije donijeti tijekom večeri ili tek nešto kasnije.

Američki ministar obrane Jim Mattis također vrši pritisak. - U ovom trenutku ne isključujem ništa, rekao je, odgovarajući na pitanje jesu li mogući američki zračni udari u Siriji.

No, ruska vojska objavila je u ponedjeljak da nije pronašla nikakve tragove kemijskog napada u Dumi, prenosi Interfax.

Ministarstvo obrane objavilo je da su ruski vojni liječnici pregledali pacijente u bolnici u Dumi i da nisu utvrdili nikakve simptome trovanja od kemijskog oružja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin osudio je 'nedopustiv karakter provokacija i nagađanja' o tom navodnom kemijskom napadu. Moskva je ranije poručila da 'treba pozorno razjasniti' ono što se dogodilo u Dumi.

U međuvremenu, u ponedjeljak je izveden raketni napad na vojnu bazu sirijskog režima T-4, u središnjem dijelu zemlje. Damask i Rusija za to optužuju Izrael.

Pariz i Washington opovrgnuli su da stoje iza tog napada. Dan prije prijetili su sirijskom režimu 'snažnim odgovorom' nakon što su potvrdili 'korištenje kemijskog oružja' u Dumi.

Britanska premijerka Theresa May kazala je u ponedjeljak da se međunarodna zajednica mora odlučnije postaviti prema onima koji su odgovorni za taj navodni napad.

- Međunarodna zajednica mora se odlučnije postaviti prema onima koji su odgovorni, izjavila je na konferenciji za novinare u Švedskoj. Čelnik Human Rights Watcha ocijenio je da se radi o ratnom zločinu koji nosi obilježja Asadove vlade, ali da potencijalnu kaznenu odgovornost snosi i njegov saveznik Rusija.

Kenneth Roth, izvršni direktor te međunarodne organizacije, rekao je da bi međunarodna zajednica trebala izvršiti pritisak na Putina uoči Svjetskog nogometnog prvenstva u lipnju, budući da je Asad 'izgubio sav ugled'.

Ruski avioni nadlijeću američki razarač kod Sirije

Prema informacijama turskih medija, američki razarač USS Donald Cook otplovio je tijekom ponedjeljka iz Larnace na Cipru u smjeru sirijskih teritorijalnih voda, a po njegovom približavanju Siriji počeli su ga nadlijetati ruski borbeni avioni, i to u niskim letovima.

USS Donald Cook naoružan je, između ostalog, i s navođenim projektilima Tomahawk, koji su iskorišteni prije oko godinu dana kada je Donald Trump naredio napad na sirijska vojna postrojenja, također kao odgovor na tadašnji napad kemijskim oružjem za koji su i Rusi i vlasti u Damasku tvrdili da do njega uopće nije došlo. (JL)

KONAČNO JEDAN MALEN KORAK PREMA ČOVJEKU

BISKUPI UOČI RASPRAVE O ISTANBULSKOJ POSLALI PORUKU ZASTUPNICIMA 'Biti ZA ratifikaciju znači otvoriti vrata nečemu što je u suprotnosti s kršćanstvom'

AUTOR: 
• • Jutarnji.hr
 OBJAVLJENO: 
• 10.04.2018. u 19:37

Dragan Matić / CROPIX

Josip Bozanić, Želimir Puljić, Marin Barišić (arhivska fotografija)

Dan uoči saborske rasprave o ratifikaciji Istanbulske konvencije, Hrvatska biskupska konferencija oglasila se izjavom koju su posebno namijenili 'odgovornima za donošenje političkih odluka koje za sobom neizbježno povlače ozbiljne posljedice za život naroda i za budućnost hrvatske države'.

Za konvenciju, koja je izazvala brojne burne debate u javnosti, a koja se formalno zove Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, biskupi kažu da je njezin naslov pozitivan, ali da sadržaj otvara puno nedoumica i nejasnoća zbog kojih se oni protive njezinoj ratifikaciji.

- Smatramo da Republika Hrvatska svojim zakonskim okvirom i provedbom može sama – i učinkovitije od mjera i načina predviđenih Konvencijom – urediti pitanja suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, ističu biskupi.

- Dužni smo izravno i jasno napomenuti ponajprije svim članovima Katoličke Crkve, bez obzira kojoj političkoj stranci ili opciji pripadali, koji trebaju dati svoj glas ZA ili PROTIV ratifikacije Konvencije da u njoj postoje ideološki elementi sukladni 'rodnoj teoriji' odražavajući rodnu ideologiju na temelju koje se gradi takozvana 'gender kultura', strana kršćanskim i općeljudskim vrjednotama te protivna nauku Crkve, piše u izjavi HBK.

- Dati svoj glas ZA ratifikaciju Konvencije značilo bi, između ostaloga, otvoriti vrata nečemu što je u suprotnosti s ljudskom stvorenošću, s naravnim zakonom i s temeljnim vrijednostima kršćanske vjere i kulture, a što smatramo pogubnim za obitelji, za demografsku obnovu naroda i za odgoj novih naraštaja. Stoga, pozivamo da se narodni zastupnici u Hrvatskom saboru izjasne protiv ratifikacije Konvencije, apeliraju biskupi.

- Isto tako, suočeni s naznakama pritisaka na savjesti pojedinaca, pozivamo na osiguravanje slobode savjesti, izricanja vlastitih uvjerenja i stavova, jer bi nijekanje slobode bilo pokazatelj skliznuća u totalitarni mentalitet, upozorava se u izjavi.

- Budući da nam je stalo do zajedništva, do mira i promicanja dostojanstva svakoga čovjeka, zabrinuti smo zbog razdora, unošenja nemira i sukoba u hrvatsko društvo. Kao vjernici se trebamo čuvati svakoga pokušaja političke manipulacije Crkvom, ne odobravajući nikakvo očitovanje prijetnja i uvrjeda usmjerenih prema onima koji zastupaju svoja stajališta, navode biskupi.

- Molimo za dar snage, poniznosti i mudrosti koja osjeća i poštuje bilo naroda, ne gledajući tko iz sadašnjih prijepora može izaći kao 'pobjednik' ili 'poraženi', kako bi se snaga dobra usmjerila prema boljitku hrvatske domovine spominjući se nesebičnosti i žrtava podnesenih za slobodu i neovisnost.

Pouzdajući se u Božju blizinu, zagovor Blažene Djevice Marije i svetoga Josipa, te pomoć svetih i blaženih, a naročito blaženoga Alojzija Stepinca, za sve molimo mir i blagoslov, zaključuje se u izjavi HBK.

100. OOO GRAĐANA HRVATSKE NA PENZIJI OD 232 KUNE

HRVATSKA STVARNOST

CRNE BROJKE MIROVINSKOG SUSTAVA Prosječnu penziju od mizerne 232 kune ima 100.000 građana, a posljednje povećanje mirovina je tragikomično

AUTOR: 
• • Jutarnji.hr
 OBJAVLJENO: 
• 09.04.2018. u 11:37

Luka Gerlanc / CROPIX

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je u svojem zadnjem broju Statističkih informacija stanje s osiguranicima i umirovljenicima zaključno s 31. ožujka 2017. godine.

Danas, nakon manje od godinu dana, interesantno je "prošetati" kroz mnoge brojeve koje nam nude ovdje navedene tri tablice koje se s razlogom odnose na umirovljenike. Redovito se naglašava da tablice s brojevima govore mnogo više od riječi. Tablice, izvolite.

U Tablici 1 treba registrirati da 95.069 umirovljenika prima prosječnu mjesečnu mirovinu od 232,21 kune, 183.073 umirovljenika prima mjesečnu mirovinu manju od 1000 kuna, 314.859 umirovljenika manju od 1500 kuna, a 541.812 umirovljenika ima mjesečnu mirovinu manju od 2000 kuna, pišeSlobodna Dalmacija.

Ako se izračuna omjer broja osiguranika (1.452.052) i broja umirovljenika (1.139.779), njegova je vrijednost 1,27, što približava izjednačenje broja osiguranika i umirovljenika, koje ozbiljno upozorava na urušavanje mirovinskog sustava.

Ministar rada i mirovinskog osiguranja (po zvanju meteorolog i oceanograf) Marko Pavić obećava do kraja ove godine finaliziranje mirovinske reforme, ali veliko je pitanje čemu se umirovljenici mogu nadati. Treba priznati da je hrvatski mirovinski sustav opterećen u prvom redu prevelikim brojem umirovljenika, posebno mladih i povlaštenih. Teško je zadovoljiti zahtjeve Europske komisije kao što su produljenje starosne dobi za umirovljenje, većeg "kažnjavanja" ranijeg umirovljenja i smanjenje broja zanimanja s beneficiranim radnim stažem. Tko ovog trenutka zna koliko će se ljudi odlučiti na prijevremeno umirovljenje po sadašnjim uvjetima da ih ne bi stiglo prethodno spomenuto "kažnjavanje".

Povećanjem broja umirovljenika prijeti i novi Zakon o braniteljima. Koristeći taj zakon, oko 5000 branitelja podnijelo je naknadni zahtjev za umirovljenje na temelju invalidnosti. Sve u svemu, ne bi trebalo iznenaditi eventualno urušavanje mirovinskog sustava.

Posljednje povećanje mirovina za 0,94 posto više je nego smiješno, 95.069 umirovljenika na svoju je prosječnu mirovinu od 232,21 kune dobilo povećanje od 2,18 kuna.

Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i povlaštenih službenih osoba, te mirovine prema Ugovoru između Republike Hrvatske i BiH o suradnji na području prava stradalnika rata u BiH koji su bili pripadnici HVO-a i članova njihovih obitelji opteretili su sustav s 93.118 umirovljenika.

Sasvim je izvjesno da o detaljima "govori" Tablica 2. Nije naodmet pitanje je li 7688 umirovljenika s mjesečnom mirovinom između 7000 i 8000 kuna i 4798 umirovljenika s mjesečnom mirovinom većom od 8000 kuna ipak malo previše, barem u odnosu na 95.069 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 232,21 kune.

Uvažavanjem svih podataka o osiguranicima i umirovljenicima, redovito nedostaje podatak o tome koliko je umirovljenika zavrijedilo svoju mirovinu svojim radom, odnosno punim radnim stažem.

Da su sve vlasti do sada dobrim dijelom ignorirale unaprjeđivanje mirovinskog sustava, pokazuje i Tablica 3. Je li moguće da je čak 272.741 umirovljenik mlađi od 65 godina? Ova tablica ne "soli more", znano je da su nakon gnusne i nikad kažnjene privatizacije ljudi ostajali bez radnog mjesta, a mnogi su "otjerani" u mirovinu. Dakako da sada treba ispaštati, ali ne i odgovarati.

Posve je jasno da se ovaj sadržaj neće dopasti svakome, ali hoće nekome. Kamo sreće da u ruke saborskih zastupnika dospiju ovdje navedeni brojevi, možda bi manje vodili jalove rasprave o rodu i 

ŠPILJSKA VISORAVAN SUVREMENOG DRUŠTVA

KLASA OPTIMIST

ANTE TOMIĆ S izuzetkom nekih četnika 1991. u Kninu, ja ne pamtim da je netko imao manje povjerenja u institucije Republike Hrvatske od naše crkve...

AUTOR: 
• • Ante Tomić
 OBJAVLJENO: 
• 07.04.2018. u 23:06

Paun Paunović / CROPIX

S fratrom što je prošli tjedan osumnjičen za pedofiliju zatekao sam se prije mnogo godina u jednom velikom društvu, za objedom na jednoj terasi pod lozom i znao sam, kao i svi za stolom, za priče da taj stari brat grabi mladiće za prepone. Pa i tad je bio u društvu jednoga golobradog, blijedog i šutljivog bogoslova. Svejedno, srkali smo bistru juhu s domaćim rezancima i viljuškama birali ljepše komade drhtave, masne goveđe potrbušine, dok je ocvali peder dolje na kraju stola samozaljubljeno lupetao nešto o sedam darova i dvanaest plodova Duha Svetoga, o lijepoj tradicionalnoj kreposti i užasnom moralnom relativizmu današnjeg čovjeka, o domovini i braniteljima, o rajskoj Djevi kraljici Hrvata i drugim glupostima.

VEZANE VIJESTI

• PIŠE ANTE TOMIĆ Mališani su iz škole došli tresući se i piškili u gaće. Učitelj im je rekao za gravitaciju...

Jedva da ga je itko slušao. Gledali smo svoja posla dodajući preko stola boce vina i terine sa salatom jer što bi uopće s tom ništarijom? Nismo ga ni pretjerano osuđivali. Zašto bismo, valjda katolici znaju što je najbolje za njihovu djecu kad ih podvode svećenicima. Desetljećima trpe gadove u župama i na koncu ih čak brane progovori li tkogod o njihovim zločinima. Zanimljivo je u naših ljudi, otkrije li se koji pedofil, a da je općinski službenik, poštar, kuhar ili nastavnik tehničkog odgoja, svi bi ga odmah vješali za testise, zubima mu čupali grkljan i mlatili kao vola u kupusu, ali ako je pedofil iz crkve, vjeroučitelj ili ispovjednik, onda ništa, nema problema, “sine, pokaži velečasnom pišu”.

Uhvatili su tako ovoga splitskog fratra s kojim sam ja jednom jeo, ali bilo bi im draže da nisu. Sve ide nekako nevoljko i lijeno, s noge na nogu. Obratite samo pozornost na rečenicu iz jedne objave: “Nadbiskupija je spremna surađivati s policijom.” S dužnim poštovanjem za nečuvenu susretljivost crkvenih moćnika i znajući kako mnogi od njih vole, što se kaže, stari hrvatski pridjev spremni, to je ipak pogrešno reći. Kad te policija zove, koga zapravo briga jesi li spreman ili nisi? Nije to stvar izbora, da se premišljaš hoću li, neću li, ma ne znam, glupo mi je, ali ajde dobro, mogao bih razgovarati s policijom. Po zakonu, hrvatskom kao i svakom drugom, to je građanska obaveza koju ne možete izbjeći. Znate li za kazneno djelo, dužni ste redarstvu ispričati sve o tome. I točka.

Jednako je besmisleno i kad Nadbiskupija kaže da će navode o seksualnom zlostavljanju maloljetnika sama istražiti, s obzirnom nakanom “čuvanja dobrog glasa sviju”, a samo ako nađe da se štogod grešno desilo, o tome će naknadno obavijestiti policiji. Zar Nadbiskupija hoće kazati da su naši hrvatski policajci idioti koji provode istrage ne mareći za ljudski ugled? Ako svaki drugi građanin mora odgovarati na pitanja policijskih službenika, vjerujući kako će predstavnici zakona odgovorno čuvati njegov dobar glas, zašto su crkvena lica izuzeta od te obaveze?

I otkud, na kraju krajeva, katoličkoj crkvi i ljudi i policijska oprema da bi stručno i nepristrano, izvan svake sumnje istražila je li koji svećenik ministrantima gurao ruku u gaće? Šta to oni znaju, a obično redarstvo ne zna? Zar ima neki odjel detektiva u mantijama, što s nogama na radnim stolovima vazdan klopaju krafne, sve dok im ne zazvoni telefon i oni se ozbiljno jave: “CSI Kaptol, izvolite”, a onda sa sirenama i rotirkama jure na potencijalno mjesto zločina, ultraljubičastim svjetlom pretražuju ima li tragova sperme po sakristijama i osumnjičene nemilosrdno ispituju: “Fra Mijo, nemoj srat, mali nam je sve prizna.”

Neobična je okolnost da se katolička crkva obično proglašava najsnažnijom zagovornicom hrvatske države. Logika je, po prilici, tko ne voli katoličku crkvu, ne voli ni hrvatsku državu. Bez crkve ne bi bilo ni države. U isto vrijeme, ta crkva državi baš ništa opipljivo ne doprinosi. Otprije nam je poznato da su svećenici i časne sestre oslobođeni poreza, ne izdaju račune za svoje usluge i nijedan im inspektor zbog toga ne može ništa, a prije nekoliko dana smo, eto, doznali da veliki domoljubi ni hrvatsku policiju i pravosuđe ne priznaju. Povlašteno se izuzimaju od progona za kaznena djela. Ako je koji svećenik štogod skrivio, crkva bi ga istražila i osudila sama, a smisao je zapravo da se ne istraži i ne osudi ništa, već da se seksualni grabežljivci, osvjedočili smo se u mnogo primjera, samo u beskraj premještaju od župe do župe da i dalje nekažnjeno guze djecu.

Kad je napokon izbila afera sa splitskim fratrom pedofilom, gvardijan njegovog samostana fra Žarko Relota nije ni pomislio obavijestiti policiju premda on, inače, obavlja funkciju policijskog kapelana. S izuzetkom nekih četnika 1991. u Kninu, ja ne pamtim da je netko imao manje povjerenja u institucije Republike Hrvatske.

Ako kardinal Josip Bozanić i ostatak njegove bande iz državne blagajne prosječno uzimaju više od tri stotine milijuna godišnje, mnogostruko više od svih drugih vjerskih zajednica skupa, pretpostavljam da nije glupo od njih očekivati da poštuju državne zakone i da manijake koji siluju prvopričesnike na vrijeme i bez oklijevanja izruče pravdi. Dok to ne počnu činiti, glupo je da katolički aktivisti poput Željke Markić i Vice Batarela svakodnevno, s nekoliko desetaka portala uglas laju protiv neprofitnih i nevladinih organizacija, nekih homoseksualaca, pacifista, anarhista i antifašista, koji, kao, rade protiv Hrvatske. Jer nema zaista ništa skuplje i beskorisnije od mjesta u koje većina stanovništva odlazi nedjeljom ujutro. Katolička je crkva, bez konkurencije, najantihrvatskija naša neprofitna i nevladina organizacija.

BESRAMNOST KAO NAJVIŠI STADIJI JEDNE DEGENERIRANE CIVILIZACIJE

SLUČAJ OBNOVE STUDENTSKIH DOMOVA NA REVIZIJI EUROPSKE KOMISIJE Zbog izigranog natječaja Hrvatska će morati vratiti čak 220 milijuna kuna?

AUTOR: 
• • Frenki Laušić
 OBJAVLJENO: 
• 07.04.2018. u 21:02

CROPIX

Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) u svojoj je reviziji sustava odredila financijsku korekciju od 100 posto za projekt obnove studentskih domova “Stjepan Radić” i Cvjetno naselje u Zagrebu, koji je s 220 milijuna kuna financiran iz fondova Europske unije, dok su preostalih 65 milijuna kuna dali Ministarstvo znanosti i Fond za energetsku učinkovitost, potvrdili su nam u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU.

Korekcija od 100 posto znači da bi Hrvatska morala vratiti svih 220 milijuna kuna dobijenih iz EU. Nakon što je potvrdilo taj nalaz, u nastavku odgovora Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU ističe kako je ono, “nakon razmatranja svih relevantnih činjenica u predmetnom slučaju, zaključilo da financijska korekcija od 100 posto nije razmjerna počinjenim propustima i ocijenilo da je financijska korekcija od 25 posto primjerena”.

Pitanje standarda

Konačnu odluku pak donosi revizija Europske komisije, a treba znati da je ARPA tijelo koje radi po najstrožim standardima EU.  ARPA je osnovana kao javna ustanova, a djelatnost su joj revizija i ovjeravanje usklađenosti provedbe programa EU u kojima su upravljanje i odgovornost preneseni na RH. Ta agencija izrađuje i dostavlja godišnja revizijska izvješća službama Europske komisije, pri čemu izvještava o učinkovitosti i djelotvornosti sustava upravljanja i kontrole fondova EU u RH, te o valjanosti, ispravnosti i zakonitosti svih računovodstvenih evidencija i izvršenih transakcija. Time je ARPA kao hrvatsko tijelo za reviziju izravno odgovorna upravo Europskoj komisiji.

To bi moglo značiti da bi konačna korekcija mogla biti ipak znatno iznad 25 posto i bliže 100 posto ukupnog iznosa. Na primjer, ako bi u konačnici korekcija iznosila 50 posto, to bi značilo da Studentski centar, odnosno njegov vlasnik Zagrebačko sveučilište, mora vratiti 110 milijuna kuna u blagajnu EU. A ako Sveučilište ne bude imalo taj novac, morat će ga dati država.

Sporna izravna pogodba

Podsjetimo, obnovu studentskih domova je u izravnoj pogodbi 2015. dobila tvrtka Projektgradnja, koja je u vlasništvu AgrokoraIvice Todorića, trenutno pod izvanrednom upravom Fabrisa Peruška. U izravnu pogodbu se išlo nakon što na vrijeme nisu dovršeni pokrenuti postupci javne nabave, koji su pokrenuti jer cijene i uvjeti koje su nudili izvođači nisu odgovarali SC-u. ARPA je, kako se može doznati, pronašla nepravilnosti upravo kod izravnih pregovora, jer se oni mogu opravdati samo u iznimno specifičnim projektima i uvjetima. Na čelu ARPA-e je Neven Šprlje, koji nije odgovorio na zahtjev da nam dostavi detaljnije obrazloženje o njihovoj ocjeni u ovom postupku, a u dosadašnjim je istupima isticao da su najčešća područja u kojima se javljaju korekcije povreda pravila vezanih uz javnu nabavu.

Podsjetimo, Studentski centar je u Obavijesti i namjeri sklapanja ugovora istaknuo da je od 23. prosinca 2014. do 17. travnja 2015. u 115 kalendarskih dana proveo javnu nabavu za tehničko savjetovanje, izradu feasibility studije i projektiranje, izradio projektnu dokumentaciju glavnog projekta i troškovnika, pripremio javnu nabavu za radove, te objavio otvoreni postupak javne nabave za radove rekonstrukcije studentskih domova 17. travnja 2015.

Ipak, nisu uspjeli provesti postupak javne nabave, nego su nakon poništenja tog postupka, a radi “hvatanja rokova”, pokrenuli postupak izravne pogodbe, i to će sada rezultirati vrlo nezgodnim konzekvencama. Odluku da se poslije neuspjele javne nabave izravnim pregovorima posao dodijeli Projektgradnji donio je tadašnji sanacijski upravitelj Studentskog centra Pejo Pavlović.