NOVO BOBA

NOVO DOBA Wikipedija predstavila kodeks ponašanja za zaustavljanje dezinformacija: Sigurno okruženje za sve Cilj nove politike je onemogućiti iskrivljavanje i manipulaciju sadržaja na Wikipediji, najvećoj internetskoj enciklopediji Piše: HinaObjavljeno: 02. veljača 2021. 17:27 10028627 Lionel Bonaventure/AFP Facebook Twitter Messenger E-mail Wikipedia je u utorak predstavila "univerzalni kodeks ponašanja" koji za cilj ima zaustavljanje zlouporabe i širenja dezinformacija te manipulacije sadržaja na globalnoj internetskoj enciklopediji. Novi kodeks objavila je zaklada Wikimedia, neprofitna organizacija koja upravlja Wikipedijom i time proširila postojeće politike za stvaranje skupa standarda zajednice za borbu protiv "negativnog ponašanja", navodi se u izjavi. Cilj nove politike je onemogućiti iskrivljavanje i manipulaciju sadržaja na Wikipediji, najvećoj internetskoj enciklopediji, kojom uglavnom upravljaju volonteri koji koriste "mnoštvo" informacija. "Ovaj univerzalni kodeks ponašanja razvijen je za novo internetsko doba, a njime želimo postići da naše zajednice suradnika budu pozitivno, sigurno i zdravo okruženje za sve uključene", rekla je Katherine Maher, izvršna direktorica zaklade. "Ovaj će kodeks biti obvezujući dokument za sve koji sudjeluju u našim projektima kako bi ih dosljedno izvršavali i pružat će dosljedan postupak rješavanja uznemiravanja, zlouporabe položaja i namjernih pokušaja manipulacije činjenicama". VEZANE VIJESTI Trumpove pristaše na Capitolu, u sredini je Jake Angeli, famozni Qanon šaman UTOČIŠTE EKSTREMISTA Upoznajte Gab, aplikaciju koja privlači horde Trumpovih pristaša: ‘To je online septička jama‘ LAŽNE VIJESTI Facebook slijedi primjer YouTubea i blokira dezinformacije o cjepivu protiv Covida-19 Kodeks od 1600 riječi razvijen je uz doprinos oko 1500 volontera Wikipedije koji predstavljaju pet kontinenata i 30 jezika, a uključuje jasne definicije uznemiravanja i neprihvatljivog ponašanja. Kodeks uključuje jezik usmjeren na sprječavanje zlouporabe moći i utjecaja na zastrašivanje drugih te namjernog uvođenja lažnog ili netočnog sadržaja. Ovaj potez uslijedio je nakon što je Wikipedia 15. siječnja proslavila 20. obljetnicu te ušla među 15 svjetskih web stranica s procijenjenih 1,7 milijardi posjetitelja mjesečno. On dolazi usred pojačanog pritiska na internetskim platformama da zaustave kampanje manipulacije i širenja dezinformacija koje se mogu koristiti za razne političke ciljeve te za promicanje nesloge ili nasilja.

HRVATSAK U ODLUČNOJ MARŠRUTI PREMA KLASIČNOM FAŠIZMU !

vijesti sport j2 novac kultura scena video pretplata ‘ŽALIT ĆEMO SE!‘ Pada trećina najvažnijih odluka Povjerenstva, otkrivamo kome to najviše odgovara! Ako se prihvati naš prijedlog, tada bi sve završilo na Vrhovnom sudu. Ako se ne prihvati – onda ništa - rekla je Nataša Novaković Piše: Slavica LukićObjavljeno: 02. veljača 2021. 13:59 10028063 Cropix Facebook Twitter Messenger E-mail Visoki upravni sud donio je pravomoćnu presudu koja će za posljedicu imati drastično smanjenje ovlasti Povjerenstva za sukob interesa. Ta presuda, koja je jučer objavljena na službenim stranicama Povjerenstva, odrazit će se na budući rad toga tijela, na dio postupaka koje ono trenutačno vodi, ali i na dio odluka koje je već donijelo. Visoki upravni sud tom je presudom prihvatio žalbu Milana Bandića i ukinuo odluku Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa iz studenoga 2017. u kojoj je Povjerenstvo konstatiralo da se Bandić primanjem sudskog jamstva od 15 milijuna kuna od Odvjetničkog društva Hanžeković i partneri doveo u odnos ovisnosti prema tom odvjetničkom društvu i time povrijedio načela savjesnog i odgovornog obnašanja dužnosti. Preopćenita odredba U obrazloženju ove dalekosežne presude Visoki upravni sud ističe da je odredba iz članka 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa koja dužnosnike obvezuje da u obavljanju svog posla postupaju časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano - previše općenita pa sama po sebi ne može biti osnova za donošenje bilo kakve odluke Povjerenstva. To tijelo, ističe sud, može izreći mjeru samo u onim slučajevima kad dužnosnik povrijedi neki od zakonskih članaka za koji je propisana novčana kazna. Za kršenje načela zakon, naime, ne propisuje novčanu sankciju. U obrazloženju odluke Visoki upravni sud pozva se na stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci u slučaju Karamarko. ​Presuda Visokog upravnog suda kojom se ukida odluka Povjerenstva u slučaju Bandić ima dalekosežne posljedice i na sve ostale postupke koje Povjerenstvo vodi ili je vodilo protiv dužnosnika zbog povrede načela obnašanja dužnosti definiranih u članku 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Svi postupci koji su pokrenuti zbog povrede načela, a još nisu pravomoćno okončani, bit će obustavljeni. Slijedom najnovije presude u slučaju Bandić, Povjerenstvo ubuduće više neće moći pokretati postupke zbog povrede načela u obnašanju dužnosti. Zasad je nejasno što će se događati s odlukama o povredi načela koje je Povjerenstvo u prošlosti donijelo, a dužnosnici ih nisu osporavali pred sudom. Naime, samo dio dužnosnika odluke Povjerenstva osporava pred sudom. Sve do odluke Ustavnog suda u slučaju Tomislava Karamarka upravni sudovi, kako prvostupanjski tako i Visoki upravni sud koji donosi pravomoćne presude u predmetima sukoba interesa, odbijali su žalbe dužnosnika i potvrđivali odluke Povjerenstva o povredi načela u obnašanju dužnosti. Upravni sudovi, dakle, u tim odlukama Povjerenstva nisu vidjeli ništa sporno. Presuda u slučaju Bandić, međutim, pokazuje da je pod utjecajem odluke Ustavnog suda u slučaju Tomislava Kramarka Visoki upravni sud "skočio u vlastita usta" i promijenio svoja ranija pravna stajališta. VEZANE VIJESTI Nataša Novaković PRESUDA Sud drastično smanjio ovlasti Povjerenstva za sukob interesa, ukida se trećina donesenih odluka! ANDREJ PLENKOVIĆ ‘Oporba je ispod razine. Mjere? U usporedbi s drugim zemljama Hrvatska ima gotovo normalan način života‘ Nakon najnovije sudske odluke u slučaju Bandić past će u vodu neke od najzvučnijih odluka Povjerenstva i obustavit će se već pokrenuti postupci koji se odnose na povrede načela u obnašanju dužnosti. Presuda u slučaju Bandić razveselit će Tomislava Karamarka jer se ukida odluka Povjerenstva zbog koje je morao napustiti Vladu i mjesto predsjednika HDZ-a. Razveselit će i premijera Plenkovića jer će pasti u vodu svi postupci koje je Povjerenstvo pokrenulo ili već provelo protiv njega, ministra financija Zdravka Marića i bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić. Ukinut će se i dvije već donesene odluke protiv premijera Plenkovića koje on pokušava osporiti na sudu. Ukinut će se i odluka Povjerenstva u slučaju Davora Bernardića koju je Povjerenstvo donijelo jer je dopustio da mu privatna poslovna škola Cotrugli plati stipendiju od 263.000 kuna za poslijediplomski studij. Past će i još nekoliko odluka Povjerenstva protiv Milana Bandića... Slučaj Josipe Rimac Navedenu presudu koja će drastično okljaštriti dosadašnje ovlasti i praksu Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa donijelo je tročlano vijeće Visokog upravnog suda kojim predsjedava Senka Orlić Zaninović, a članice su mu Evelina Tonković Tomić i Inge Vezmar Brlek. Isto je sudsko vijeće 2020. poništilo i odluku Povjerenstva u slučaju kuće Josipe Rimac. Povjerenstvo Bandiću mora platiti i 9375 kuna sudskih troškova. Novaković: Tražit ćemo od DORH-a da preispita presudu Što odluka Visokog upravnog suda kojom ukida odluku Povjerenstva znači za budući rad tog tijela, komentirala je predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković za N1. Povjerenstvo je odlučilo da će uložiti pravni lijek, odnosno uputit ćemo prijedlog DORH-u da se ide na preispitivanje presude. Dok se ne dobije očitovanje o pravnom lijeku, Povjerenstvo neće postupati po navedenim odlukama, rekla je Novaković. Dodala je da se ne može znati je li ovo stav suda ili pojedinog člana. “Kad bi ova odluka ostala nepromijenjena, to bi bio velik udarac radu Povjerenstva”, rekla je Novaković. “Ako se prihvati naš prijedlog, tada bi sve završilo na Vrhovnom sudu. Ako se ne prihvati – onda ništa”, rekla je Novaković. Od 2014. godine Povjerenstvo ima ovakvu praksu, ovo nije ništa novo. U ovom trenutku više očito nemamo pravo promijeniti način rada, rekla je Novaković. Na upit je li odluka vrsta političkog pritiska, Novaković je rekla da se može reći da se stvara percepcija da se mijenjaju sudske prakse. “Činjenica jest da je praksa sad drugačija. Stvara se percepcija koja nije baš najbolja”, rekla je Novaković. Pitanje je koliko će cijeli postupak trajati, ali pitanje je i hoće li se i kad donijeti novi Zakon o sukobu interesa. Svakako mogu reći da je Povjerenstvo bez ovlasti da utvrđuje ono što je osnova postupanja dužnosnika, njegove će ovlasti biti znatno smanjene. Osobno mi je nevjerojatno da možete reći da je netko bio netransparentan i da možete na to reći da je to OK, ako nije povrijedio neki drugi zakon, rekla je Novaković. Gong: Povjerenstvo ne smije biti uništeno Gong je u utorak upozorio antikorupcijsko tijelo Vijeća Europe GRECO da Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa u Hrvatskoj ne smije biti uništeno, naglasivši da bi to tijelo moglo ostati bez ključnih alata ako se preciznije ne definira odredba o povredi načela djelovanja. Gong smatra kako je Povjerenstvo već dulje vrijeme na udaru vladajućih, a s obzirom na presudu Visokog upravnog suda moglo bi ostati i bez svojih ključnih alata, poput ovlasti odlučivanja o povredi načela djelovanja u obavljanju dužnosti. Gong je zabrinut da će rad Povjerenstva, kao važnog antikorupcijskog tijela, praktički biti eutanazirano ako se u novom zakonu ne usvoje GRECO-ve preporuke, čime bi se sankcioniralo kršenje tih načela. GRECO smatra da je povreda načela djelovanja ključna odredba Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Podsjećaju da je premijer Andrej Plenković počeo kritizirati rad predsjednice Povjerenstva Nataše Novaković kada je počela propitivati njegovu ulogu u aferi Agrokor i istraživati putovanje HDZ-ovih članova Vladinim zrakoplovom u Helsinki. "Čak joj je poručio s konferencije za medije u zgradi Vlade da joj je sve 'nacrtao' i da neće slati traženu dokumentaciju. Potom ju je u jednom drugom slučaju prozvao za sukob interesa i zatražio njezino izuzeće, ustvrdivši da se treba preispitati ima li to tijelo ovlasti odlučivati o kršenju načela obnašanja dužnosti", ističe Gong. U ožujku 2020. godine, usred lockdowna, Upravni sud odgodio je sva ročišta osim onih na kojima se prosuđivalo o premijerovim žalbama na odluke Povjerenstva. Dvije prvostupanjske presude Upravnog suda dale su za pravo Plenkoviću te su odluke Povjerenstva poništene. Gong napominje da je rezanju ovlasti Povjerenstva prethodila odluka Ustavnog suda iz srpnja 2019. godine, kada je tužbu sudu podnio bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. "Sada je odluka Povjerenstva osporena prvi put i pravomoćno, jer je Visoki upravni sud, u slučaju zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, zaključilo da je Povjerenstvo krivo protumačilo svoje ovlasti. Ova odluka je presedan i zbog toga što je Visoki upravni sud do sada presuđivao upravo suprotno - da Povjerenstvo ima pravo prozvati dužnosnika za povredu načela djelovanja", upozorava Gong. Tom presudom Povjerenstvo je ostalo bez najbitnijeg dijela svojih ovlasti - odlučivanja o kršenju načela obnašanja dužnosti, a isto se može očekivati i u nizu drugih slučajeva, od premijera Plenkovića, bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić i aktualnog ministra financija Zdravka Marića do bivšeg predsjednika SDP-a Davora Bernardića. Gong naglašava da treba preciznije definirati odredbe o povredi načela djelovanja, kao vrijednog instrumenta u borbi protiv korupcije, u suprotnom će ta važna neovisna institucija postati obezvrijeđena, a time bezopasna i nepotrebna. "Ne uvrsti li Vlada GRECO-ovu preporuku u novi zakon, posve je jasno da je odlučila uništiti Povjerenstvo", poručuje Gong. (Hina)

BUDI SE FRANCUSKA NA SUZBIJANJU EKSTREMIZMA, BEZ DA ULAZI U NJEGOVU ZLOSLUTNU UZROČNOST !

BUDI SE FRANCUSKA NA SUZBIJANJU EKSTREMIZMA, BEZ DA ULAZI U NJEGOVU ZLOSLUTNU UZROČNOST ! SUZBIJANJE EKSTREMIZMA Macron nastavlja s obračunom protiv ‘separatističkog islama‘, prijedlog zakona šokirao muslimane Zakonom se želi uspostaviti nadzor nad funkcioniranjem i financiranjem svih islamskih udruženja i džamija Piše: SNJEŽANA PAVIĆO bjavljeno: 02. VELJAČA 2021. 13:19 l Francuski parlament od ponedjeljka raspravlja o novom zakonu o suzbijanju radikalnog islama u zemlji, koji je izazvao brojne kontroverze u Francuskoj i izvan nje. Očekuje se dvotjedna rasprava o nacrtu zakona koji se odnosi na sve vjerske zajednice, ali mu je cilj sprečavanje širenja radikalnog islama u škole, javne službe i na internetu. Zakonom država želi uspostaviti nadzor nad funkcioniranjem i islamskih udruženja i džamija, posebno nad njihovim inozemnim financiranjem. Francuska neće zabraniti inozemno financiranje džamija, no svaka donacija veća od 10.000 eura mora biti prijavljena. Na vladin prijedlog zakona već je predloženo 1700 amandmana, prenosi AFP. Otvarajući raspravu, ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin istaknuo je da im nije cilj borba protiv islama kao vjere, nego protiv islamizma, koji agresivno želi preuzeti utjecaj nad muslimanima. Odredbe zakona odnose se na sve religije, ali cilj je suzbijanje islamskog ekstremizma. Neki muslimani u Francuskoj izrazili su zabrinutost da će ih se time dodatno stigmatizirati, javlja francuska agencija, a i predstavnici drugih vjerskih zajednica, od budista do katolika, žalili su se da bi također mogli trpjeti posljedice donošenja takvog zakona. No, predsjednik Emmanuel Macron ne odustaje od borbe protiv onoga što je u listopadu nazvao islamskim separatizmom, perverznom verzijom islama koja se tiho probija i stvara paralelno društvo. Ministar Darmanin ponovio je Macronove riječi, ističući da Francuska "pati od bolesti separatizma, prije svega islamističkog separatizma koji je poput gangrene koja poput zaraze ugrožava naše nacionalno jedinstvo". Ministar Darmanin u obranu kontroverznog zakona napisao je knjigu koja će biti objavljena u sljedećih nekoliko dana, "Manifest za sekularizam". Sekularizam je temeljna vrijednost Francuske Republike: kako su se obranili od nekadašnje svevlasti Katoličke crkve, tako sad Macronovi istomišljenici misle Francusku obraniti od infiltracije radikalnog islama. Predloženi zakon jedan je aspekt politike francuskog predsjednika koji želi učiniti ono što su njegovi prethodnici pokušali, a nisu uspjeli: stvoriti "islam po mjeri Francuske", piše francuska agencija. Paralelno su muslimanske udruge prošli mjesec, nakon brojnih međusobnih prepirki, dovršile "povelju o načelima za francuski islam". Mohammed Moussaoui, čelnik Francuskog vijeća muslimanskih vjernika (CFCM), rekao je u siječnju pred parlamentarnim odborom da je nadzor nad udrugama koji se predviđa zakonom koristan i nužan za borbu protiv onih koji žele instrumentalizirati te udruge u borbi protiv francuskih vrijednosti. No, izrazio je zabrinutost da bi vlasti taj zakon mogle koristiti i protiv drugih udruga koje nisu neprijateljski nastrojene. Udruženja koja primaju novac od države morat će potpisati ugovor o sekularizmu, odnosno o poštivanju vrijednosti Francuske Republike. Ako se utvrdi da ugovor nije poštivan, novac će morati biti vraćen. Macron zakonom želi osigurati da zaposlenici u javnim službama poštuju neutralnost i sekularizam, a da pritom budu zaštićeni od prijetnji i nasilja. Zakonski će sva djeca od 3. godine morati pohađati državnu školu, kako bi se djecu zaštitilo od indoktrinacije u neformalnim islamskim školama i vrtićima. Prema francuskim medijima, lani je oko 50.000 djece u Francuskoj školovano kod kuće.

LAŽI I OPSJENE KORUPTIVNOG DOMOLJUBLJA, VATIKANSKOG RASPELA I KLASNOG CINIZMA

‘LAŽI I OPSJENE!‘ Okršaj Bandića i oporbe u Gradskoj skupštini: ‘Još ćete me dugo sanjati!‘ Gradski zastupnik Renato Petek prozvao je Bandića da je za preglede nakon potresa angažirao "USKOK-ovu ‘mušteriju‘ Mladena Siketića Piše: HinaObjavljeno: 02. veljača 2021. 12:57 Milan Bandić Milan Bandić Zeljko Puhovski/Cropix Facebook Twitter Messenger E-mail Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je u utorak na aktualnom satu sjednice Skupštine da će Grad pokriti troškove struje građanima koji nakon potresa žive u kontejnerima, ako to ne učini Vlada. SDP-ov Matej Mišić spočitnuo je gradonačelniku što se nije očitovao o prijedlogu njegove stranke oko otpisa računa za električnu energiju za one koji nakon potresa žive u kontejnerima te što ih nitko nije posjetio nakon potresa u prosincu koji je dodatno oštetio već oštećene objekte građana. "Zašto ste zaboravili ljude i mislite li da im ne treba pomoći i staviti ih u isti položaj s onima iz Sisačko-moslavačke županije?", upitao je Mišić. Bandić je rekao da čekaju odgovor na inicijativu koju je gradska uprava uputila prema Vladi, a koji ide u smjeru da se ne diskriminiraju Zagrepčani i Zagrebačka županija te dodao da ako Vlada neće platiti troškove, to će učiniti Grad. image Zeljko Puhovski/Cropix image Milan Bandić Zeljko Puhovski/Cropix "Čekamo odgovor i na tom tragu ćemo postupiti", rekao je. Mišić mu je je rekao da nije vidljiv ni jedan dokument da je pokrenuta neka inicijativa. "Ukoliko ste uputili inicijativu, neće vas sprječavati da podržite ovu točku dnevnog reda i da vas zastupnici zaduže da nas obavijestite kad dobijete odgovor", odgovorio mu je Mišić. Na to mu je gradonačelnik rekao da mu je jasno zašto je Peđa Grbin raspustio zagrebački ogranak SDP-a. "Jer su oči svih vas uprte u Bandića", kazao je. Gradski zastupnik Renato Petek prozvao je Bandića da je za preglede nakon potresa angažirao "USKOK-ovu 'mušteriju' Mladena Siketića, osumnjičenog u 'aferi nadstrešnice'", na što mu je Bandić uzvratio da uoči izbora obmanjuje javnost, insinuira i izmišlja. Petek (nestranački) je naveo primjer OŠ Suvag koja je nakon potresa brzim pregledom dobila žutu oznaku, a potom mjesec dana kasnije zelenu naljepnicu. Roditelji su, dodao je, na internetu pronašli da je "potpisani na naljepnici Siketić USKOK-ova mušterija iz 'afere nadstrešnice', osumnjičen da je mijenjao dokumente".

ČISTILIŠTE PRED BALKANSKIM PAKLON

HRVATSKABOSANSKA BOJNA Zemlja straha, djecu im tuku policajke, psi ih grizu... To je Hrvatska očima migranata. Proveli smo s njima jedan dan, u selu na samoj granici PIŠE DAMIR TOLJ 2. veljače 2021. - 10:20 Obitelj afganistanskih Hazara, Reza i Marzje Huseini te sinovi Sina (1) i Nima (6) Galerija Obitelj afganistanskih Hazara, Reza i Marzje Huseini te sinovi Sina (1) i Nim Blatnjav je put, još jučer bilo je na cesti snijega i leda. Još se drži sa strane. Tu kamena nema, samo valovita i masna zemljana brda. Sve je sivo, i gore, i dolje, i unutra. Golo drvlje djeluje jednako siromašno, tužno i jadno, kao i ljudi koje upravo gledamo pred sobom. Gaze teška koraka: na čelu otac s osmomjesečnom bebom Amirali na prsima. Iza njega dvije žene, svaka voda po jedno za ruku. Ocu je i kišobran u ruci. Između njih i nas – granica, mi smo joj okrenuli leđa, oni lice. Možda je kojih dvjesto, najviše tristo metara do Hrvatske. I nije prvi put da su toliko blizu, već su i prelazili. Evo će još jednom. Da nisu na nas naletjeli, već bi igrali još jedan "game". Zvuči zabavnije nego što znači. Kad ovim mladim Hazarima vidite oči s naslagama bora ko godovima posječenih stabala, jasno vam je da "igra" ima potpuno drugo značenje. – Idemo još jednom, pa što bude, valjda će nam jednom uspjeti... Pod kapom punom jada i nevolje, govori nam, zapravo – jedva procjeđuje, Kurban Ali Džafari. Hazari su iz Afganistana. Najlakše ćete ih prepoznati po bademastim očima, onako, mongolskim, reklo bi se. Često imaju i svijetle oči. U svojoj zemlji poharanoj nizom dugogodišnjih ratova, Hazari su ljudi posljednjeg reda, najčešće služe i obavljaju najgore poslove. Možda ste čitali roman "Gonič zmajeva" Khaleda Hosseinija, ili gledali film. Mogli biste, dirljiva je to priča o teškoj hazarskoj sudbini. – Pokušali smo i nekidan, tu blizu, uhvatila nas je hrvatska policija i pretukla nas. Ne samo odrasle, već i djecu. Pogledajte mog Muntazira, nije mu dobro, jedva stoji, jedva gleda, stalno zatvara oči, a četiri i pol godine su mu tek... image Humanitarac iz Danskog vijeća za izbjeglice pregledava četverogodišnjeg Muntazira Džafarija Tom Dubravec/Cropix VEDAR TRENUTAK Dječak je ko lutka, krupnih tamnih očiju, ne može pogledati naš fotoaparat. Nestvarno djeluju riječi njegove majke Rabije, da su dijete tukle i policajke. Ali, žena gotovo gorko i bespomoćno plače. Oko njih trčkara drugi dječak, Irfan, šest godina ima. Nosi masku na licu i roskasti donji dio trenirke. Valjda u humanitarnom paketu nije bilo plave. I on viče da su ih tukli... Hazari u Afganistanu pate, među ostalim, jer nisu sunitski muslimani. Kao većinski Paštuni, na primjer. Hazari su šijiti. Muslimani, naravno, ali druge velike grane islama. Pa spas pronalaze u Iranu, gdje se lakše utope u šijitsku većinu. Samo lakše, ne lako. Strancu nikada nije lako. Rabia i Kurban imaju još troje djece, dva sina i kćer, čekaju ih tu, tek malo dalje. S obitelji je i Kurbanova sestra Sadaf, još je cura. Svi žele u Njemačku. Zezamo je da ima vremena za udaju, naći će već nekoga u Njemačkoj. Smije se stidljivo. Jedini vedar trenutak tog mučnog dana. Prolaze danski humanitarci, čuli smo već da pružaju medicinsku pomoć migrantima na putu. Zaustavljamo ih da pogledaju Muntazira. Skočili su isti čas, tu je i prevoditelj, pa nema nesporazuma. Domaći čovjek, Bosanac, bolničar ili liječnik, nismo imali kada ni upitati, brzinski pregledava dječaka. Vjerojatno nije ništa strašno, ali lakši potres mozga, e, to bi moglo biti. Da je išta ozbiljnije, fraktura ili slično, odveli bi ga u kamp. image Obitelj Hazara iz Afganistana, Reza i Marzje Huseini te sinovi Sina i Nima Tom Dubravec/Cropix Naravno, gdje bi suza nego na oko: eto i terenca bosanske granične policije. Hazari su već na sto muka, evo i druge Kurbanove djece, iskočili iz šikare, zabrinuti su, vide da nešto ne valja. Onda se razilaze i silaze s puta u džunglu, kako kažu. "Graničare" ipak zanimaju novinari. Jedan, ljubazniji – kakav klasik – traži naše osobne i profesionalne iskaznice. Raspituje se što radimo. Kao, svak svoj poso, samo, opasno je, a i granica je tu... Drugi, sav ozbiljan – baš nas čudi taktika – dvogledom traži Hazare i poručuje nam da migranti znaju i ubost! – Ma, ne mogu ti oni nikud, migranti, sve je to pod kamerama i dronovima, vaši Hrvati sve snimaju – govori ovaj stroži, pa odoše obojica. Hazari su nestali, valjda se pritajili. ODNIO IH RAT Selo se zove Bosanska Bojna. Ima i samo Bojna, preko puta, u Hrvatskoj. Obje leže na granici, svaka sa svoje strane, ali graničnog prijelaza nema. Nasred puta, vlasti su podigle nasip: ovdje kontejner i zastava Bosne i Hercegovine, ondje slično, samo hrvatska obilježja i policijski kombi s posadom. U Bosni –​ besposadni! Javljamo se preko nasipa "našem" čovjeku u modroj odori. Suzdržan je i upućuje nas da se udaljimo... U selu su živjeli Srbi, 200 domaćinstava. Odnio ih rat, znate kako to već ide. Odnio im je i komšije iz obližnje Gline, Topuskog i drugih mjesta, dvadesetak kilometara odavde, prethodno odnijevši susjede Hrvate, sve je to isti prostor. Većinom su Srbi izbjegli u Prijedor i Banju Luku, to jest u Republiku Srpsku, nije ni ona daleko. A dio je Bosne i Hercegovine. Nego, u porušene, zapaljene i napuštene kuće useljavaju se migranti, najčešće obitelji, poput naših Hazara, a kasnije ćete čuti još. I čekaju pogodan trenutak za prelazak, za "game". Zavuku se u kuće i ne izlaze previše jer tuda patrolira bosanska granična policija, odvraćajući ih. Kažu rijetki mještani povratnici, da policije dviju država surađuju. Ne bi li se smanjio pritisak na granicu, vlasti čak i humanitarcima zabranjuju da u Bosansku Bojnu donose humanitarnu pomoć. Ali, ljudi svugdje ima. Takvi su Irma i Rade Vujasin. Rade upravo peče prasića, da zima ne ide džaba. Očekuje neke goste. Po rakiju ćemo... image Rade Vujasin pomaže migrantima koliko može Tom Dubravec/Cropix Na trijemu sjedi još jedna hazarska obitelj. Reza i Marzje Huseini s dva sinčića – Nima (6) i Sina (1). Sa strane ujko Kazem Musavi. Iz Afganistana u Iran, 17 godina, a onda put pod noge kroz dvije godine, pa u Europu, u Njemačku, u bolji život. Eto dokle su zasad prispjeli: pet mjeseci su u Bosni. U Grčkoj im se rodio maleni Sina. Krijepe se Irminim čajem i mlijekom. Dječaci jedu kruh, Irmine koke sjatile se isti čas. Kakva nadrealna slika. – Imali smo puno problema s talibanima i "daešom", Islamskom državom. A ovdje – s hrvatskom policijom. Evo, gledajte što su mi napravili – govori Kazem i pokazuje nam lice: nad desnom arkadom četiri šava, vide se iz aviona, na brzinu šivani, grubi, već su i zarasli. Na korijenu nosa još dva. Vadi mobitel iz džepa, djelomično polupan. U galeriji fotografije Kazemove glave oblivene krvlju. Ništa čovjek ne govori, gleda nas, pa slike. Onda opet nas. I mi šutimo. Što biste vi...?! Naravno da velika većina nema papire. Ili ih kriju. I idu stranputicom, izbjegavajući granične prijelaze. Inače vratilo bi ih odakle su došli. A u Hrvatskoj ne žele ostati, hoće dalje na zapad. I pokušavaju opet: krenu, uhvate ih i vrate natrag, poližu rane i krenu još jednom, peti put, dvadeseti. Govore nam humanitarci da se u nekom trenutku, u nekoj smjeni, u nekom policijskom srcu probudi sućut, pa okrenu lice na drugu stranu. A njihovo mjesto u napuštenoj kući popune drugi nesretnici... – Đe će bit da im ne daš vode?! Znaju oni već, pročuje se, sakupi ih se po 50, ja im razvučem dvije motalice, a oni navale puniti telefone. Sjednu, odmore se, ljeti se peru na mojoj česmi, znam ih ja već u glavu. Ponudim ih čajem, kruhom..., eno mi gore na onoj glavici stričevića kuća, dali smo migrantima nek' se koriste. Ima i struja zasad, pa nek skupe i plate ratu povremeno, neću moći sam. Ne vole me baš komšije za to, al šta ću – širi ruke Rade. image Irma Vujasin pomaže obitelj Hazara iz Afganistana Tom Dubravec/Cropix ZAPALJENE KUĆE I sam je bio izbjeglica, deset godina u Prijedoru. U bošnjačkoj kući, Radina je bila zapaljena i porušena. Reko mu je čoek, stoj dok se tvoja ne napravi. I tako, svatko svojoj kući u neka doba. Vele Rade i Irma da je u njih sve otključano i nitko tuđi ništa da ne dira. – Dovode ih ovamo neki šverceri i pare zarađuju. Dovezo ih nedavno bus u devet i po navečer, pun! Sigurno pedeset ljudi, žena i djece. Dva mala auta u pratnji, prošli meni ispred kuće – kaže Rade. Odoše Hazari. Pita nas usput Kazem da mu damo broj telefona, kad ga uhvati hrvatska policija da im kaže da će k nama. Da žele azil u Hrvatskoj, lakše će ih pustiti. Hvataju se ljudi za svaku slamku. Reza šuti, samo podiže dva prsta, ko ono vojska u ratu kad je bila, a žena mu Marzje jedva korača, jasno je iz aviona da su joj noge pune žuljeva. Lijepa. Čujemo od humanitaraca da je nekidan na granici uhvaćena grupa od 30 migranata. Palestinac iz Gaze, navodno ima djevojku u Zagrebu, a ostali iz Afganistana. Hrvatska policija da je bila sa psima. Jedan se prepao i počeo trčati. Pas za njim, opet navodno, izgrizao ga svega. Deportirani su u obližnju Glinicu (BiH). Krpili ga kasnije humanitarci koji su nam sve to i ispričali, ali im je nezgodno u javnost s tim, ima procedura za sve. Bosanska Bojna i okolni kraj posebno su zgodni migrantskim obiteljima jer nema velikih geografskih prepreka. Nije to Plješevica planina koju valja pregaziti, a nema ni većih rijeka. Ali ih je zato lakše i otkriti... Nedeljka Marića i Lazu Vajagića zatekli smo kako kuju presu za čvarke. Nešto niže, u toru je dvadesetak ovaca i malo više košnica. – Ne zna tu čovjek što bi reko... Nekidan jedna trudna ide, stomak pred njom ovoliki. Znam ja, i mi smo bili izbjeglice u Prijedoru. Kad se čovjek vratio kući iz Njemačke, musliman je bio, vratili se i mi na svoje. I njega je potjeralo. Sad, kad gledaš, svak je iz svoga bio otjeran, a sad se vraća, pa što nam je onda sve i trebalo?! Jebiga, ko je imo u džepu, taj je osto u gradu – veli Nedeljko. S migrantima baš i nemaju problema, tu i tamo koja kokoš, al to su ovi mladi, samci. Obitelji neće... Treslo je nedavno i njih, nije daleko Petrinja. Pršte one kokoši iz kokošinjca, perje leti, tice kokodaču, prevrnulo se bure od 150 litara. Bacalo je i Neđu! Mislio, bogami, da je moždani, da će ga šlagirat. Srećom, pa nije. –​ Kontam ja nešto, migranti, to su više ekonomski migranti, ne ćera njih rat. Ali, može završit đe ga divljač pojede! Pa, kud si onda pošo dijete pravit za zlu putu?! Evo, recite, vi ste pametni – govori Lazo, a teško se ne složiti. SUNČEVA ZRAKA Malo dalje – dječačić sam u snijegu. Čučnuo, sav zabundan, bjelasa mu se samo ona guza. U nedovršenoj kući od opeka tri obitelji. Isto Hazari. Prepali se da nije policija, samo virkaju. Aha, novinari su, dobro je! Kažu da žele aplicirati za azil u Hrvatskoj. Neće dalje! Tu su Muhamed Amin i Sharifa Ibrahimi s djevojčicom, pa Mehrab Ali Huseini, Gulhan Saforoza, djeca Mahdi i Milot... Odrasli vade polomljene mobitele, jedan pokazuje gdje mu je hrvatska policija izbila prednji donji zub. Te optužbe pratile su nas cijelim putom, a tri dana proveli smo uz granicu: od Plješevice, do Tržačke Raštele, gdje je granični prijelaz, preko Velike Kladuše, gdje su na Maljevcu migranti prije koju godinu pokušali silom ući u Hrvatsku, pa do Bosanske Bojne. Poslali smo i pitanja MUP-u, objavit ćemo kada nam odgovore. image Muhamed Amin sa suprugom Sharifom i kćerkom s još tri obitelji Hazara iz Afganistana borave u napuštenoj kući Tom Dubravec/Cropix U mjestu Vrnograč, na putu u Bosansku Bojnu, zatekli smo dvojicu mladih Berbera, tko bi ih takve mogao izostaviti iz priče, kad ste zadnji put sreli Berbere: sjedili su tu satima. Mi prošli i vratili se, "oni i dalje igraju", rekao bi Mate Vukorepa. Zaklonjeni zidom džamije, hvatali koju sunčevu zraku. Nekidan su deportirani iz Hrvatske, još im u ušima zuji od jada. Uzelo im jakne i cipele, poslije im Bosanci dali druge. Hoće u Austriju. – Noćimo gore u šumi, ali ne spavamo, i tako već tri dana... Grijemo se vatrom, ali su noći prehladne i ne možemo zaspati. Htjeli smo sjesti u kafić, popiti kavu, da se malo zagrijemo, ali nam ne daju unutra – kažu nam Muhamed i Imell, jedan je iz Maroka, drugi iz Alžira. Mala digresija: ima Muhameda ko u priči! Ne da nam smeta, "tobe jarabi", rekli bi mi – bože, sačuvaj, nego se pitamo dođe li to ime migrantima poput kakva pseudonima izazvana strahom i oprezom. Mladi su, Imell je pomalo plašljiv i nježan. Suhonjav. Milo ti ga bude. Masku nosi gdje je nitko živ nema. Onu, protiv korone. Preko ramena, žuti mu se ruksak. Malim crvenim slovima piše – može li gorče –​ DHL. Servis za brze poštanske pošiljke... Sto nas puta razapnite, ali ne možemo drugačije reći: Berberi, sretan vam put! Zaustavljeni i europarlamentarci S hrvatske strane granice, baš u Bojni, prije koji dan dogodio se onaj incident sa skupinom europarlamentaraca iz Italije, koji su htjeli provjeriti kakvo je stanje, potaknuti svjedočenjima o nasilju prema migrantima. Spriječila ih je policija. Poslije su otišli i s druge strane ušli u BiH, pa s kantonalnim vlastima i humanitarcima išli u obilazak. Hazare nisu mogli promašiti. Baš u Bosanskoj Bojni, prije četiri-pet godina, bio je Bilal Bosnić, vođa selefijskog islamističkog pokreta u BiH. Dobio je sedam godina zatvora za vrbovanje i slanje Bošnjaka u rat na strani Islamske države u Siriji i Iraku. Rodom je iz obližnjeg Bužima, a u Bojni je kupovao imanja izbjeglih Srba i započeo gradnju selefijskog centra, baš na granici s Hrvatskom. Na kraju je zaglavio na robiji.

ZOMBIN SVIJET KRUPNOG KAPITALA DAVNO JE VEĆ PROGUTAO ERU ZDRAVOG RAZUMA

AOC U SUZAMA ‘Zaključala sam se u kupaonu i čula sam kako viču - gdje je ona!? Mislila sam da ću umrijeti‘ ‘Doživjela sam seksualni napad. Nisam to rekla mnogima u svom životu. Ali kad doživite traumu, jedna se spaja na drugu‘ Piše: Snježana PavićObjavljeno: 02. veljača 2021. 11:12 Alexandria Ocasio-Cortez Alexandria Ocasio-Cortez Twitter Screenshot Facebook Twitter Messenger E-mail Mislila sam da ću umrijeti, opisala je zastupnica demokrata Alexandria Ocasio-Cortez 6. veljače, dan kad su Trumpove pristaše provalile u zgradu američkog parlamenta na washingtonskom Kapitolu. U svjedočenju na Instagramu ispričala je kako se sakrivala u kupaonici svog ureda dok su izgrednici divljali po Kapitolu. Slušala je kako udaraju o zidove i čula čovjeka koji viče "Gdje je ona? Gdje je ona? " Bojala sam se za svoj život, rekla je pred više od 150.000 ljudi koji su je pratili na Instagram Liveu. Kad je čula kako joj lupaju na vrata, u tom trenutku je pomislila da je sve gotovo. - Mislila sam da ću umrijeti - rekla je Alexandria Ocasia-Cortez. AOC just came out as a survivor of sexual assault and pushed through her tears to seamlessly draw comparison to the systematic abuse of the Right Wing. *That* is a warrior. Thank you, @AOC. ? pic.twitter.com/AcFSATXrGU — Fran Tirado (@fransquishco) February 2, 2021 - Odmah sam shvatila da nisam smjela ići u kupaonicu. Trebala sam ući u ormar. Tada čujem da su uspjeli ući u moj ured. Shvaćam da je prekasno - opisala je što je proživljavala 6. siječnja. Provalu nasilja doživjela je posebno teško jer je sama preživjela seksualno nasilje. I kao mnogi drugi kojima se to dogodilo, novi dramatični događaji izazivaju oživljavanje stare traume. Rekla je da je jako frustrira kad ljudi kažu "kreni dalje", kao što obično kažu mnogima koji su preživjeli silovanje ili neki drugi seksualni napad. "Mnogi nam kažu da krenemo dalje, da zaboravimo to što se dogodilo, čak nam kažu da bismo se mi sami morali ispričati - a to su iste taktike zlostavljača", istaknula je popularna demokratska zastupnica. VEZANE VIJESTI 10014857 BRANI TEZU O PREVARI Trump ne odustaje: Imenovao nove odvjetnike koji će voditi njegov tim u procesu opoziva u Senatu PRIJETNJA ZAJEDNICI U domu člana skupine Proud Boys, koji je upao u Kapitol, pronađene upute za izradu bombe - Doživjela sam seksualni napad. Nisam to rekla mnogima u svom životu. Ali kad doživite traumu, jedna se spaja na drugu - prenijela je Ocasio-Cortez. Strah joj je bio to veći zbog toga što je znala da je među nasilnicima mnogo bijelih supremacista, odnosno rasista, a ona je Latinoamerikanka, ikona iberalne ljevice, crvena krpa za ekstremne desničare. Sakrivala se u kupaonici beskonačno dugo. - Nikad u životu nisam bila tiša - ispričala je Alexandria Ocasia-Cortez. Sakrivala se u kupatilu dok joj u ured nije došao policajac i rekao da je sad sigurno. Sklonila se u uredu kalifornijske zastupnice Katie Porter. Za poticanje nereda oštro je osudila bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i članove njegove vlade, prenosi britanski Guardian.

BIĆA DUBOKIH STOMAKA

LUKA BURILOVIĆ Šef HGK otkrio kolika mu je plaća: ‘To možda nekome izgleda jako puno, razumijem...‘ Burilović je i član Nadzornog odbora INA-e i Podravke te član uprave Državnog fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Piše: Sanja ŽordićObjavljeno: 02. veljača 2021. 08:46 Luka Burilović Upitan je li točna informacija da li njegova mjesečna primanja dosežu i 56 tisuća kuna, što je jučer izašlo u javnost, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović sinoć je u Otvorenom HTV-a potvrdio da kao šef Komore dobiva 23 tisuće kuna, ali nije htio otkriti koliki je ukupni mjesečni iznos primanja koji sjeda na njegov račun. Naime, Burilović je član i Nadzornih odbora INA-e i Podravke te član uprave Državnog fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Sve skupa dobivate 56 tisuća kuna mjesečno na ruke. Jesu li to točni podaci i je li to odgovarajuća plaća za postignute rezultate rada? - upitao ga je voditelj Branko Nađvinski.

PRODAVAČI LJUDSKOG FLEŠA

Pao lanac krijumčara migranata, uhićeno više osoba u Rijeci, Zagrebu i Osijeku. Zaradili najmanje 150 tisuća kuna Pao lanac krijumčara migranata, uhićeno više osoba u Rijeci, Zagrebu i Osijeku. Zaradili najmanje... Djelatnici PU krapinsko-zagorske u suradnji s djelatnicima PU primorsko-goranske i PU osječko-baranjske, a u koordinaciji s Upravom kriminalističke policije Rav

ENIGMA ILI STEČENA ZASLUGA

VELIKA ENIGMA Na proljeće su imali 76% zaraženih, a sada ih je zadesio još smrtonosniji val. Što se dogodilo? Znanstvenici iz Brazila, Engleske i SAD-a analizirali su slučaj grada u Amazoni i zaključke objavili u časopisu Lancet Piše: Snježana PavićObjavljeno: 02. veljača 2021. 09:24 Manaus koronavirus Još u prvom valu pandemije, brazilski Manaus postao je simbol neobuzdanog, smrtonosnog divljanja zaraze, slično talijanskom Bergamu: svakodnevno su imali stotine mrtvih, toliko da više nije bilo mjesta u bolničkim hladnjačama, u svijet su slali fotografije s beskonačnim nizovima tek iskopanih grobova, jer je broj mrtvih bio toliki da je to logistički problem. Već u prvom valu 76 posto stanovnika 2,2 milijunskog grada u Amazoni bilo je zaraženo Covidom-19, pokazala je brazilska studija. To bi značilo da je grad stekao imunitet krda: no u prosincu je Manaus zadesio novi val pandemije, gori od proljetnog. Ponovo su pred bolnicama hladnjače za mrtva tijela, u bolnicama se više ljudi bori za život nego u ožujku i travnju, prenosi njemački Spiegel. Kako je moguće da ni s tako velikim brojem zaraženih Manausu nije pomogao imunitet krda, tjednima su analizirali znanstvenici iz Brazila, Engleske i SAD-a. U znanstvenom časopisu Lancet objavili su svoje zaključke. 1. Nije postignut imunitet krda Tvrdnja da je 76 posto građana Manausa već bilo zaraženo koronavirusom do početka novog vala pandemije u prosincu, bazira se na istraživanju uzoraka davatelja krvi objavljenom u časopisu Science. U travnju su pronađena antitijela u 4,8 posto uzoraka krvi, u svibnju čak 44,5 posto, a do lipnja je broj skočio na 52,2 posto. No, nisu oni u rujnu ponovo mjerili količinu antitijela u uzorcima krvi dobivene od davatelja, nego su podatak od 76 posto procijenili, računajući da je u međuvremenu virus nastavio cirkulirati u Manausu, mada bez većih brojki zaraženih. Dakle, brojka od 76 posto inficiranih nije znanstveno dokazana, a pitanje je - je li to dovoljno za postizanje "imuniteta krda", koji bi štitio većinu od širenja zaraze. Autori brazilske studije ističu da je 76 posto zaraženih premalo za imunitet krda: ljudi u Manausu žive u skučenim uvjetima, virus se širi puno brže nego u europskim gradovima. 2. Možda imunitet iz prvog vala već jenjava VEZANE VIJESTI 9935185 MAGAZIN OBJAŠNJAVA Kako steći imunitet krda: spas od pandemije covida-19 je u masovnom cijepljenju MUTIRANI VIRUS Novi soj konovirusa iz Brazila detektiran u Europi: ‘Vjerojatno je stigao prije nekog vremena‘ Ako i jest Manaus stekao imunitet krda u prvom valu, moguće je da ga je u međuvremenu izgubio. Naime, znanstvenici još nisu utvrdili koliko vas dugo štiti imunitet od preboljenog Covida-19. Neke studije kažu od 3 do 6 mjeseci, jedna studija iznosi dokaze da imunitet traje i 8 mjeseci, s tim da su velike razlike među ispitanicima. No, znanstvenici u Velikoj Britaniji analizirali su podatke medicinskih radnika redovito testiranih na Covid-19 i ustanovili da su oni koji su već bili zaraženi imali znatno manju vjerojatnost da će se ponovno zaraziti. Na 6000 ispitanika praćenih tijekom 5 mjeseci, uočili su samo 44 slučaja ponovne infekcije. Malo je vjerojatno da opadanje imuniteta objašnjava drugi val u Manausu, pišu autori u Lancetu. 3. Virus se toliko promijenio da zaobilazi stečeni imunitet Manausom se trenutno širi soj P.1, s više mutacija u proteinu kojim se koronavirus veže uz stanice. Jedna od tih mutacija utječe na to da neutralizirajuća antitijela više ne djeluju. U Manausu je utvrđen slučaj 29-godišnjakinje koja je dvaput dobila Covid-19: prvo je zaražena osnovnim virusom Sars-CoV-2, ali drugi put novom varijantom P.1. Jedno od tumačenja je da tamo gdje je mnogo ljudi preboljelo Covid-19, normalni virus više se ne može širiti. Zato novi soj stiže i do onih koji su već preboljeli Covid, tumači epidemiologinja Emma Hodcroft za Spiegel. Istraživanja su pokazala da Pfizerovo i Modernino cjepivo djeluje i na britanski soj B1.1.7, ali nije poznato djeluju li i na brazilski P.1. 4. Nova varijanta virusa puno je zaraznija Moguće je da se u Manausu sada širi znatno zarazniji soj virusa. To bi moglo utjecati i na imunitet krda: što je virus zarazniji, to više ljudi mora postati imuno kako bi se "imunitet krda" postigao, što znači da se virus više neće širiti. No o tome se malo zna: u prosincu je od 31 pregledanog uzorka u Manausu u 13 uzoraka otkriven novi soj P.1. Koji je točan odgovor na pitanje? Vjerojatno kombinacija sva tri odgovora može objasniti drugi val širenja zaraze u Manausu, pišu znanstvenici u časopisu Lancet. Pozivaju na nove studije koje će odgovoriti na niz otvorenih pitanja. Imunitet se vjerojatno mora trenirati ponavljanjima, slično vježbanju za test, komentirao je istraživanje epidemiolog s Harvarda Michael Mina: jedna preboljena zaraza vjerojatno nije dovoljna da bi se osigurao doživotni imunitet. Zabrinut je zbog novih mutacija i sojeva koji bi mogli biti neosjetljivi na trenutna cjepiva, pa upozorava da se odmah mora djelovati kako bi se smanjio broj novozaraženih, kako se novi sojevi ne bi mogli širiti, prenosi Spiegel. No i cjepiva se mogu prilagoditi, čovjek nije bespomoćan pred virusom. Facebook Twitter Messenger E-mail #Manaus #Brazil #Imunitet Krda #Koronavirus Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu? Prikaži komentare

PODREPNJAK IZ DRUŠTENOG LOJA

Papa Franjo odlučno i bez zadrške o ženama žrtvama nasilja: "Ne smijemo skretati pogled''Piše M.T , 01. veljače. 2021. @ 19:44  KOMENTARI1min. Papa Franjo Foto: ©Vatican Media/IPA/PIXSELL Papa Franjo osudio je nasilje nad ženama. Papa Franjo objavio je video poruku na Twitteru u kojoj je osudio nasilje nad ženama. VEZANI ČLANCI Papa Franjo I papa Franjo Hrvatskoj uputio riječi utjehe: "Posebno molim za žrtve potresa i njihove obitelji" Vatikan Vatikan dopušta cjepiva protiv koronavirusa proizvedena iz stanica tkiva pobačenih fetusa "Žene su izložene nasilju. Proživljavaju psihološko, verbalno, psihičko i seksualno nasilje. Šokantno je koliko je žena pretučeno i silovano. Nasilje je uvijek znak kukavičluka i degradacije čovječanstva. Potresna svjedočanstva žrtava nasilja ne smijemo ignorirati. Ne smijemo skretati pogled. Molimo se za žrtve nasilja", rekao je Papa u video poruci. U Hrvatskoj se ispovijesti žrtava seksualnog nasilja u sklopu inicijative "Nisam tražila" šire društvenim mrežama. Samo na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti dosad je 27 prijava. Na Filozofskom i Veterinarskom fakultetu, po kratkom su postupku suspendirana dvojica profesora. pic.twitter.com/QNDcxqqvH2 — Pope Francis (@Pontifex) February 1, 2021 PAPA FRANJO ... PAPA FRANJO NASILJE NAD ŽENAMA

TEMPIRANA BOMBA TOSIČNE JAME NA DOMAK RIJEKE

AKTUALNO #Ekologija Tempirana bomba: Toksična jama nadomak Rijeke koja u trenu može izazvati ekološku katastrofu "Gledam u taj bezdan i ne primjećujem da se bitno mijenja količina crnila u ovoj jami. Pitam se kakav je zrak. Ne vjerujem da može biti dobar pa dišem štedljivo", priča Romeo Ibrišević iz Zelenih stopa dok stoji uz jamu punu otrova koja desetljećima prijeti Hrvatima... Nika Borovac Sovjak - 5 Možete li zamisliti da se budite uz pogled na otprilike 250 tisuća tona industrijskog otpada koji čim malo zatopli toliko nesnosno zaudara da ne možete otvoriti prozor? I tako svakog dana, s bezbroj pitanja o tome kako otrovi na koje neumorno podsjeća jezivi miris, utječu na zdravlje ljudi koje volimo. Mjesto radnje takve apokaliptičke priče nije neka siromašna zemlja na kraju svijeta, nego Lijepa Naša. Preciznije radi se riječkom, gusto naseljenom području općine Viškovo koja desetljećima živi zajedno s ekološkom katastrofom jame Sovjak. Kakav paradoks, da općina koja se naziva „punom života“ zbog visokog nataliteta, u 21. stoljeću još uvijek skriva jamu smrti, bez obzira na najave sanacije predviđene korištenjem sredstava EU-a. Dok rokovi stišću, u crnoj rupi od otprilike 10 tisuća četvornih metara, ograđenoj žičanom ogradom i dalje prijete kiseli gudron, otpadni katran, acetilenski mulj, rabljena ulja, spremnici za naftu i naftne proizvode, otpadna otapala, ulja za rezanje i drugi tekući otpad… Popis toksičnih tvari je podugačak – i naveden u projektu za izradu studije o utjecaju na okoliš i sanaciji jame. Na divljem smetlištu koji strpljivo otpušta svoje otrove u tlo, leže i kućanski uređaji, gume, dijelovi automobila i strojeva… Ismet Đurđevik Ismet Đurđevik (Foto: Romeo Ibrišević) Stanovnici se boje da bi unutra moglo biti i radioaktivnog otpada, a na potres koji bi tu rupu odčepio, ne žele ni pomišljati. Osim utjecaja na kvalitetu zraka i tla, zabrinjava opasnost od onečišćenja podzemnih voda jer se radi o krškom prostoru, koji je posebno osjetljiv. Sovjak je naime krška vrtača, odnosno ponikva. Budući da se nalazi na seizmički aktivnom području u zoni subdukcije Jadranske mikroploče pod Dinaride, o tome što bi se dogodilo u slučaju otjecanja kontaminranih podzemnih voda možemo pretpostaviti. Romeo Ibrišević, fotograf i ekolog, hrvatski lovac na olupine i predsjednik udruge Zelene stope godinama obilazi crnu točku Viškova kako bi provjerio jesu li započeli radovi sanacije, ali uvijek nailazi na isti prizor. „Gledam u taj bezdan i ne primjećujem da se bitno mijenja količina crnila u ovoj jami. Pitam se kakav je zrak. Ne vjerujem da može biti dobar pa dišem štedljivo. Razmišljam što bi se dogodilo u slučaju požara jer preko jame prelazi dalekovod Melina-Plomin i Pehlin-Plomin. Takav scenarij je bolje ne zamišljati“, priča nam Romeo koji je prije koju godinu ondje upoznao Ismeta Đurđevika i njegovu obitelj, kojima je taj izvor bolesti u dvorištu. Nekoć se Ismet nadao da će vlasti uvidjeti koliko štete prijeti Hrvatskoj, ali s vremenom je tragove optimizma izbrisalo crnilo provalije nadomak kućnog dvorišta. Zapamtite, u prirodi ostavite samo tragove svojih koraka! Pokupite smeće, čuvajte prirodu i budite odgovorni prema njoj! „Moja obitelj ne može više ovako živjeti. Radovi nisu počeli, a nisu niti na vidiku. U opasnosti smo od požara, a sada kada su se zaredali potresi sve bi moglo jako loše završiti“ ispričao je Ismet Đurđevik Romeu Ibriševiću, dodajući kako ima želju da mu država barem osigura kakav mali stan da ne pogine u toj rupi od straha i neizvjesnosti. Sovjak nije problem samo Viškova ili Riječana, nego svih nas koji će narednim generacijama ostaviti „Našu“, čiju ljepotu i zdravlje opasno nagriza ništavilo toksičnog otpada.

Draga Da, Kad mislim na tvoje 'Pretpostavljene', toliko još sirovog rogovlja živih mumija što kola ovom Planetom, među masama krhotinih jezika, više se, možda, mumlja nego izgovara nešto susvislo. Drugim riječima, poistovjećujemo se s njima do mjere da zajenički srljamo u istu drušvenu kloaku, k vlastitom ambisu.

STIŽE NAM EPIDEMIOLOŠKI URAGAN ?

STRUČNJACI NA IGLAMA Jedan od vodećih svjetskih epidemiologa uputio alarmantno upozorenje: ‘Stiže nam uragan!‘ Epidemiolog je kazao da će se porast oboljelih zbog soja iz Velike Britanije vjerojatno dogoditi u idućih šest do 14 tjedana Piše: Jutarnji HRObjavljeno: 01. veljača 2021. 14:19 10016785 Hector Retamal/AFP Facebook Twitter Messenger E-mail Vodeći američki epidemiolog kazao je u nedjelju da će smrtonosniji britanski soj covida-19 u Americi postati dominantni soj te da bi tu državi mogao pogoditi poput uragana, piše The Guardian. Do ove zabrinjavajuće prognoze dolazi nakon što je ukupan broj slučajeva u Americi prešao 26 milijuna, a broj preminulih približava se crnoj brojci od pola milijuna. Prema podacima istraživačkog centra Sveučilišta Johns Hopkins, Amerika je zemlja koja prednjači po broju umrlih od koronavirusa. Voditelj centra za istraživanje i politike infektivnih bolesti Sveučilišta Minnesota i epidemiolog Michael Osterholm, koji je bio u savjetodavnom odboru novoizabranog predsjednika Joea Bidena nakon njegove pobjede, kazao je da bi se Amerika trebala pripremiti na širenje novog soja korone ovog proljeća. VEZANE VIJESTI Tisuće ljudi okupilo se jučer na pogrebu rabina u Jeruzalemu IZRAEL U cijepljenju su svjetski prvaci, no produljili su lockdown. Jučer su imali 5140 novih slučajeva MARIJA BUBAŠ Zamjenica ravnatelja HZJZ-a otkrila: ‘U veljači očekujemo ozbiljne količine cjepiva AstraZenece‘ Gostujući u NBC-ovoj emisiji Meet the Press, Osterholm je kazao da će se porast oboljelih zbog soja iz Velike Britanije vjerojatno dogoditi u idućih šest do 14 tjedana. Osterholm je apelirao na administraciju te poručio da se što prije cijepi što veći broj ljudi, barem s prvom dozom, pogotovo one starije od 65 godina, jer bi se na taj način, kazao je, izbjeglo još veću krizu zbog novih sojeva. - Taj uragan dolazi - kazao je Osterholm, prenosi The Guardian.

HRVATSKA TONE SVE DUBLJE U SRENJI VIJEK

sti sport j2 novac kultura scena video pretplata PRESUDA Sud drastično smanjio ovlasti Povjerenstva za sukob interesa, ukida se trećina donesenih odluka! Ova presuda za posljedicu ima poništenje niza odluka Povjerenstva u vrlo zvučnim slučajevima poput slučaja Karamarko Piše: Slavica LukićObjavljeno: 01. veljača 2021. 14:01 Nataša Novaković Nataša Novaković Zeljko Puhovski/Cropix Facebook Twitter Messenger E-mail Visoki upravni sud donio je pravomoćnu presudu koja će za posljedicu imati drastično smanjenje ovlasti Povjerenstva za sukob interesa i ukidanje najmanje trećine već donesenih odluka toga tijela. Visoki upravni sud donio pravomoćnu presudu kojom je ukinuo odluku Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa u slučaju Milan Bandić donesenu u studenom 2017., a u kojoj je Povjerenstvo konstatiralo da je Bandić povrijedio načela časnog i odgovornog obnašanja dužnosti jer je primanjem jamstva od 15 milijuna kuna od odvjetničkog društva Hanžeković i partneri kako bi izašao iz istražnog zatvora doveo sebe u odnos ovisnosti prema tome odvjetničkom društvu tj. ugrozio integritet javnog dužnosnika. Ova pravomoćna presuda u slučaju Bandić, međutim, ima dalekosežne posljedice i na sve ostale odluke koje je Povjerenstvo donijelo za povredu načela obnašanja dužnosti definirane u članku 5. Zakon o sprečavanju sukoba interesa. Zahvaljujući njoj u vodu padaju sve dosadašnje odluke Povjerenstva za povredu načela u obnašanju dužnosti, a prema gruboj procjeni više od trećine odluka Povjerenstva odnosi se upravo na povredu načela iz članak 5. Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Slijedom najnovije presude u slučaju Bandić, Povjerenstvo ubuduće više neće moći donositi odluke da je neki dužnosnik povrijedio načela iz članka 5. Iako, dok se ne izmijeni postojeći ili ne donese novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa. Ova presuda Visokog upravnog suda za posljedicu ima poništenje niza odluka Povjerenstva u vrlo zvučnim slučajevima koji su se do sad našli pred tim tijelom. Van snage se primjerice stavlja odluka Povjerenstva u slučaju Tomislava Karamarka koju je to tijelo donijelo u lipnju 2016. u aferi "konzultantica", nakon koje je Karamarko napustio dužnost potpredsjednika vlade i podnio ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a. Zahvaljujući toj presudi u vodu primjerice pada i odluka Povjerenstva da su bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić i aktualni ministar financija Zdravko Marić povrijedila načela odgovornog obnašanja javne dužnosti u aferi Borg. VEZANE VIJESTI Marijan Mareković NA TEMELJU PRIJAVE Povjerenstvo za sukob interesa istražuje nekretnine i prihode šefa Pletera Marijana Marekovića BIVŠI MINISTAR Povjerenstvo za sukob interesa: Marić povrijedio načela prilikom prodaje bivšeg Mesićeva ureda image Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa Ranko Suvar/Cropix Ova presuda za posljedicu ima i ukidanje odluke Povjerenstva da je premijer Andrej Plenković povrijedio načela odgovornog obnašanja dužnosti u predmetu Helsinki, tj putovanja članova vlade i zastupnika iz redova HDZ-a na godišnju skupštinu Europskih pučana u Finskoj. Ukida se i odluka Povjerenstva da je Plenković povrijedio načela odgovornog obnašanja dužnosti u slučaju imenovanja svog kuma Igora Pokaza za veleposlanika u Ujedinjenom Kraljevstvu ,a obustavlja se i postupak protiv premijera za povredu načela u slučaju Borg. Navedenu presudu koja će drastično okljaštriti dosadašnje ovlasti i praksu Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa donijelo je tročlano vijeće Visokog upravnog suda kojim predsjedava Senka Orlić Zaninović, a članice su mu Evelina Tonković Tomić i Inge Vezmar Barlek. U obrazloženju ove dalekosežne odluke, navedeno sudsko vijeće ističe da je odredba iz članka 5 Zakona o sprječavanju sukoba interesa previše općenita i sama po sebi ne može biti osnova za donošenje odluke o dužnosnicima. Povjerenstvo, smatraju navedeni suci, može donositi odluke samo ako je dužnosnik uhvaćen u nekom od zakonom propisanih oblika sukoba interesa za koje je predviđena novčana kazna. U obrazloženju odluke navedeno sudsko vijeće se pozva i na stajališta koja je zauzeo Ustavni sud u slučaju Karamarko. Visoki prekršajni sud je ovom presudom poništio i drugu točku odluke Povjerenstva za sukob interesa iz studenog 2017. u slučaju Bandić. U toj je točki Povjerenstvo odlučilo da donacije koje je Bandić nastavio primati nakon siječnja 2010. kad su završeni predsjednički izbori na kojima je sudjelovao predstavljaju sukob interesa, tj primanje nedopuštenog dara te da mora platiti kaznu od 40.000 kuna. Sutkinja prvostupanjskog Upravnog suda u Zagrebu Tamara Bogdanović donijela je presudu kojom je potvrdila obje točke iz ove odluke Povjerenstva kako u slučaju jamstva od 15 milijuna kuna tako i u slučaju donacija, ali je Visoki upravni sud ukinuo i odluku Povjerenstva i njezinu presudu i prihvatio Bandićevu žalbu. Povjerenstvo je prema presudi dužno platiti 9.375 kuna sudskih troškova.

SVA HRVATSKA MUKOM UMUKNUŠE PRED ZVJERINJIM KAPITALCEM SVEUČILIŠTA

BORAS ZNAO ZA PISMO U posjedu smo izvještaja sjednice: Studentica je o zlostavljanju progovorila pred 40-ak ljudi Je li rektor Sveučilišta u Zagrebu zanemario urudžbiranu mu izjavu bivše studentice Filozofskog fakulteta? Piše: Mirela LilekObjavljeno: 01. veljača 2021. 14:35 Filozofski fakultet u Zagrebu, ulaz u zgradu Filozofski fakultet u Zagrebu, ulaz u zgradu Bruno Konjevic/Cropix Facebook Twitter Messenger E-mail Je li rektor Sveučilišta u Zagrebu zanemario urudžbiranu mu izjavu bivše studentice Filozofskog fakulteta o višestrukoj izloženosti seksualnom uznemiravanju profesora kojega je potom - umjesto procesuiranja slučaja - nagradio počasnim zvanjem professor emeritus? Prema potvrdi bivše dekanice Filozofskog, Vesne Vlahović-Štetić, rektor Damir Boras znao je za pismo bivše studentice jer ga je potkraj 2018. godine osobno i zatražio od tadašnje dekanice. Ona mu je poslala studentičinu izjavu, no unatoč tome što je u tom pismu imenovan profesor, rektor mu je, uz potvrdu Senata, dodijelio zvanje kakvo dobivaju zaslužni redoviti profesori u mirovini, o čemu je ovih dana pisao Telegram.hr. Prijavljeni profesor u mirovini je od 1. listopada 2018. godine, a bivša je studentica, kako doznajemo, događaje koji su kulminirali 2005. prijavila svojom izjavom nakon odlaska profesora u mirovinu, revoltirana raspravom o mogućoj dodjeli počasnoga zvanja dotičnom profesoru. U svojoj je kratkoj, no eksplicitnoj izjavi, doznajemo od upućenih, napisala da je daje pod punom odgovornošću. Ideji da se uopće raspravlja o emeritiranju profesora u mirovini čije je nemoralno ponašanje prokazala, usprotivila se, doznajemo, i na sjednici Vijeća Odsjeka za povijest 7. prosinca 2018. pred 40-ak osoba. Tada je kolegama prvi put rekla da je napisala izjavu protiv profesora i uručila je dekanici, što je zabilježeno u izvješću sa sjednice koje posjeduje Jutarnji list. Kako nam potvrđuje profesor s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Neven Budak, za izjavu bivše studentice doznao je u prosincu 2018. kada je na sjednici Odsjeka za povijest otvoreno pitanje izbora professora emeritusa, a na prijedlog Katedre za povijest Srednje i Jugoistočne Europe. Tadašnji je pročelnik, pokojni Mario Strecha, obavijestio članove Odsjeka da postoji izjava jedne kolegice o tome da je bila izložena neprimjerenom ponašanju i napastovanju kandidata koji je bio predložen za emerituru te da je ta izjava potpisana i nalazi se kod njega u zatvorenoj omotnici. VEZANE VIJESTI Damir Boras BORAS SE OGLASIO ‘Ovo nije moj mega skandal, nego mega skandal smijenjene dekanice i jedne opsesivne novinarke‘ AKADEMSKI "ME TOO" Krenuli u lov na seksualne napasnike: Pristiglo oko 60 studentskih prijava na četiri zagrebačka fakulteta image Dekan Filozofskog fakulteta Damir Boras. Marko Todorov/Cropix - Neki članovi Odsjeka inzistirali su na tome da pročelnik izjavu pročita, ali je on odbio uz objašnjenje da to ne može bez pristanka kolegice. Nakon daljnjeg inzistiranja sama je kolegica potvrdila da je deponirala izjavu u Dekanatu. Pred cijelim vijećem Odsjeka, u kojem uz gotovo četrdeset nastavnika sudjeluju i studentski predstavnici, navela je da se radi o neprimjerenom ponašanju, a u detalje nije ulazila. To je bio vrlo emotivan trenutak koji je kod velike većine izazvao zgražanje. Za riječ se tada javila i druga kolegica koja je iznijela optužbe na račun istog kandidata, a koje su se ticale njegove radne etike. Usprkos tome, tadašnji predstojnik Katedre koja je predložila kandidata inzistirao je da ga Odsjek podrži, ali je u tome, srećom i očekivano, ostao gotovo usamljen. Nakon vrlo neugodne rasprave pročelnik je predložio da se o prijedlogu za izbor kandidata za emeritusa uopće ne glasa jer ne zaslužuje da se Odsjek o tome izjašnjava - prepričava Neven Budak. Prijedlog je usvojen uz 32 glasa za, tri protiv i jedan suzdržani. Radilo se o predlagatelju, bliskim suradnicima predloženog kandidata i, začudo, komentira Budak, jednoj profesorici. - Poslije je s odlukom Vijeća upoznata i uprava fakulteta, a koliko mi je poznato, i uprava Sveučilišta. Dotični profesor danas je ipak, zahvaljujući rektoru, professor emeritus - kaže Budak. Bivša dekanica Vesna Vlahović-Štetić potvrđuje da ju je tadašnji pročelnik Odsjeka obavijestio nakon sjednice o slučaju, a samu izjavu o seksualnom uznemiravanju predala joj je njezina potpisnica. - U trenutku mog saznanja o cijelom slučaju profesor o kojemu je riječ bio je već u mirovini. Nakon sjednice Odsjeka dotični je profesor od mene i pročelnika tražio transkript sjednice, što smo odbili dati. Onda je zahtjev za dostavu transkripta došao i od rektora. Prema uputama Agencije za zaštitu osobnih podataka, odbila sam predati transkript, a rektoru sam poslala zapisnik sjednice koji je zapravo jedini službeni dokument sjednice. Rektor Damir Boras je očito saznao da postoji "deponirana izjava" pa je od mene tražio da mu je dostavim. Kontaktirala sam kolegicu i ona mi je dopustila da njezinu izjavu pošaljem rektoru. Više na fakultetu nije bilo pokušaja da se dotičnog profesora predloži za emeritusa, ali ga je nakon nekoliko mjeseci rektor Damir Boras predložio za emeritusa iz tzv. vlastite kvote - rekla je bivša dekanica.