HRVATSKI ILI GLOBALNI APSURDI !?

HRVATSKI APSURDI Profesor iz Pule ogorčen nakon Bandićevog sprovoda: ‘Ispričavam se svojim učenicima…’ Zbog toga se ispričavam svojim učenicima što ne mogu ići svi u školi uživo, što ih ne smijemo miješati, što nemamo dodatnu, dopunsku i fakultativnu nastavu kako treba POVEZANE VIJESTI Mirela Ahmetović o pogrebu: Danas se od svih hrvatskih građana ponovno radi idiote Na pogrebu Milana Bandića više do 1000 ljudi: Evo kako je Nacionalni stožer to komentirao Pokopan Milan Bandić. Više tisuća ljudi na oproštaju od preminulog gradonačelnika Zagreba Jednostavnom i brzom registracijom u Admiral Casinu ostvari pravo na 100 free spinova bez uplate! Ravnatelj pulske Gimnazije Filip Zoričić na svojem je Facebook profilu vrlo slikovito ukazao na apsurdnost trenutnih epidemioloških mjera i činjenicu da su one očito namijenjene isključivo običnim ljudima, ali ne i političkim elitama, koje su ih donijele. Povod je, dakako, masovan ispraćaj Milana Bandića, na kojem se okupilo višestruko više ljudi od dopuštenih 25, a samo je takozvanih COVID redara bilo 12 puta više. Zoričićev upis prenosimo u cijelosti. Danas je na sprovodu gradonačelnika Zagreba Milana Bandića bilo ljudi 100 ili više puta od dopuštenog. Ne želim ulaziti i raspravljati o njegovoj karijeri, već o toj masi ljudi gdje nitko ništa nije rekao, nije reagirao i uz to sva vlast je bila tamo pa i članovi oporbe. Ista vlast koja meni daje Uputu kako se odnositi prema 700 učenika u epidemiji. Ne želim poricati da je čovjek trebao imati ispraćaj, nikako. Ali danas je to bila mala velika slika šizofrenog stanja u našem društvu. Zbog toga se ispričavam svojim učenicima što ne mogu ići svi u školi uživo, što ih ne smijemo miješati, što nemamo dodatnu, dopunsku i fakultativnu nastavu kako treba. Što ne mogu ići na izlete, što nemaju maturalnu večer, što se ne smiju previše kretati po hodnicima… Ispričavam se što ne možemo imati probe benda i Zbora, probe Kluba plesača, Fotokluba, Radija Gimna… Ispričavam se kolegama profesorima što ne smiju održavati normalno nastavu u grupama i što neki od njih moraju raditi samo online… Ispričavam se roditeljima što nemam odgovore na pitanja koja su logična… Ispričavam se i našoj djeci doma, jer ih učimo, supruga i ja, da budu pošteni, da ne lažu… Žao mi je… Žao mi onih koji nisu mogli svoje najbliže uopće ispratiti… Sve je stalo u jedan sprovod…, napisao je.

NAKON NACIZMA POTVRĐUJE SE PRAVILO KOJE 'KUCA NA VRATA SVAKOM ČOVJEKU SA ZAHTJEVOM' DA SE RIJEŠI NJEGOVA KLASNA NARAV

PRODULJENJE MJERA ‘Poigravate se sa strpljenjem građana‘: Stižu prvi komentari na novu odluku kancelarke Merkel Njemačka politika više ne signalizira duh koji je potreban u borbi protiv pandemije Piše: Jutarnji HRObjavljeno: 04. ožujak 2021. 08:29 Njemačka je u srijedu produljila mjera zatvaranja do 28. ožujka uz mnoge mogućnosti otvaranja ovisno o epidemiološkoj situaciji. O tome su kancelarka Angela Merkel i 16 premijera saveznih pokrajina sastančili do dugo u noć. Prenosimo komentar novinara Deutsche Wellea Christopha Stracka koji piše o politici u Njemačkoj koja se, kako piše, poigrava sa strpljenjem građana. Djeluju umorno nakon tko-zna-kojeg sastanka o borbi protiv koronavirusa. I opet pred kamerama zahvala građanima koje djeluje rutinski. Opet mnogo brojaka i opet mnogo „ako bude ovako, onda će biti…". I ponovno nedostaje jedan gorljivi autentični apel. Njemačka kancelarka Angela Merkel i njezina pratnja, premijeri saveznih pokrajina Bavarske i Berlina, Markus Söder i Michael Müller, djeluju iscrpljeno nakon gotovo devet sati rasprave. Više od 24 kriznih sastanaka u samo jednoj godini. Mnogo od toga što je dogovoreno se moglo predvidjeti. Tako zvani lockdown se produljuje, za sada do 28. ožujka. To je bilo i nužno unatoč tomu što mnoge radnje i samostalne poduzetnike dovodi u nezavidnu situaciju. Brojke još uvijek ne dozvoljavaju da se mirne savjesti može dopustiti otvaranje, prije svega i zbog toga što se mutirane varijante virusa sve češće pojavljuju u izvješćima. No isto tako je bilo predvidljivo da će se nekim sektorima otvoriti perspektiva otvaranja. Poput terasa kafića i restorana, muzeja i djelomice i trgovina. I povezivanje otvaranja sa sedmodnevnom incidencijom ispod 35, što bi trebalo donijeti neku vrstu olakšanja, je bilo za predvidjeti. Druga je stvar pitanje je li to u ovom trenutku uopće pametno. Cijepljenje! Cijepljenje! Cijepljenje! No sve to ne ukazuje na trenutni gorući problem u Njemačkoj: još uvijek se premalo cijepi. U SAD-u novi predsjednik najavljuje cijepljenje svih građana do kraja svibnja. U Njemačkoj je nakon gotovo dva i pol mjeseca od početka akcije cijepljeno jedva pet posto građana. Doduše uglavnom se radi o najstarijima i najugroženijima no to ne skriva činjenicu da proces zapinje na temeljnim pitanjima. VEZANE VIJESTI 10333187 NOĆNI SASTANAK Njemačka produljuje mjere do kraja ožujka: ‘Svaki građanin dobit će jedan besplatni test tjedno‘ ZAKLJUČANI MJESECIMA Njemačka ključa, građanima je lockdowna preko glave, Merkel sazvala sastanak, uskoro odluka kako dalje Na primjer: brzina cijepljenja. Incidencija se ne snižava samo svakodnevnim mjerama nego i cijepljenjem. Što je moguće brže, što je moguće više. Sedam dana u tjednu, 24 sata dnevno. Njemački mediji su još prije Božića slavili dolazak prvog cjepiva. Nakon toga se dugo vrijeme nije dogodilo ništa. Sada je ipak postignut dogovor oko toga da od travnja u cijepljenje budu uključeni i liječnici u svojim ordinacijama. Merkel priznaje kako postoji „prostor za povećanje broja cijepljenja". Drugi primjer je tzv. taktično cijepljenje. U drugim zemljama se interval između prvog i drugog cijepljenja produljuje jer su oni koji su primili prvo cjepivo su više-manje zaštićeni.U tom razdoblju bi se mogli cijepiti mnogi koji čekaju prvu dozu.Sada je barem postignut dogovor da se ovaj interval iskoristi maksimalno kako bi što više građana primilo barem prvo cjepivo. Jedan drugi primjer su brzi testovi koji slove kao ključ za daljnja otvaranja. U veljači je ministar zdravstva Jens Spahn obećao besplatne testove za sve već od početka ožujka. No to se nije obistinilo. Sada se to pomaknulo na 8. ožujka. Paralelno s državom u igru s brzim testovima sada uskaču i veliki trgovinski lanci koje će od ovog vikenda prodavati tražene testove. Razočaravajuće odluke Trenutna eskalacije neodlučnosti je samo jedna daljnja etapa u gomili razočaravajućih neprikladnih odluka. Jedan od primjera za to je pitanje rada od kuće. Uporno se ponavljalo kako je to dobar mehanizam u borbi protiv širenja zaraze. Njega je često hvalila i kancelarka. No tek 27. siječnja je na snagu stupila i odredba po kojoj poslodavci svugdje tamo gdje je to moguće moraju omogućiti rad od kuće. Do tada su milijuni građana Njemačke, unatoč strogom lockdown-u morali svakog dana na posao. Kancelarka je samo apelirala. Godinu dana nakon izbijanja pandemije jedno je jasno: Nijemci mogu mnogo toga u ovoj krizi dobro proračunati i planirati. No to trenutno nije tako važno. Ono što je sada važno je cijepljenje i testiranje. I sakupljanje što je moguće više spoznaja kako bi se spriječila nova eksplozija brojeva novozaraženih i kako bi se došlo do barem malo normalnosti. No politika više ne signalizira duh koji je potreban u borbi protiv pandemije. I što je još gore, njezini potezi ubijaju i ono malo duha koji je preostao i prije svega utječe pogubno na strpljenje građana. Ovo je sve samo ne odlučujući i prijelomni trenutak u borbi protiv pandemije, zaključuje za Deutsche Welle Christoph Strack

NEVINA U LUDNICI

NEVINA U LUDNICI Naredio mu sud da bivšoj plati po 810 kn mjesečno za kuhanje, čišćenje i brigu o djetetu. Pravedno? Neobična je ta ljubav koja od muškaraca očekuje da sjednu i dignu noge na fotelju, a od žene da riba dok joj kičma ne otpadne Ilustracija Ilustracija Sarayuth Punnasuriyaporn/Alamy/Alamy/Profimedia Objavljeno: 03. ožujak 2021. 21:07 Otac više uopće ne razgovara sa mnom, jedva da me pozdravi u prolazu. Boji se da ću mu pokvariti ženu. Nahuškati mamu Nadu protiv muških: zašto bi mu kuhala, krpala i čistila, kad možemo nas dvije na sunce na kavu? Svijet je obletjela vijest da je kineski sud dosudio nekom frajeru da plati bivšoj za sav neplaćeni kućni posao. Po novom zakonu koji je upravo stupio na snagu, Kineskinje prilikom razvoda imaju pravo na financijsko obeštećenje ako su obavljale većinu kućanskih poslova. Razveli su se nakon pet godina braka: sud u Pekingu dosudio je gospođi Wang 50.000 juana, odnosno 6500 eura odštete za neplaćeni rad po doma, za sve one ručkove, skuhane čajeve, čišćenje i brigu o djeci. Gospodin Chen nije se bavio kućanstvom i obitelji, sav njegov posao svodio se na to da odlazi na posao, ustvrdio je sud. Ženi su dodijelili skrbništvo nad djetetom i naložili mužu da joj isplaćuje još oko 2000 juana (toliko otprilike i u kunama) mjesečno radi alimentacije. Računica je neobična: i u Pekingu su cijene visoke, nema šanse da biste našli čistačicu za 1300 eura godišnje, kako je to procijenio ovaj sud. Za okruglo 810 kuna mjesečno. Gospođa Wang uložila je žalbu: izvorno je tražila 160.000 juana odštete, odnosno 20.500 eura, što je 4100 godišnje, ili oko 2500 kuna mjesečno. Previše za kuhanje, čišćenje i brigu o djeci? Sud je ustvrdio da je tih 2500 kuna previše. Kineskinje dnevno četiri sata rade po kući, dva i pol sata više od prosjeka, izračunali su u OECD-u. Četiri sata dnevno, pa to je pola radnog vremena. I sad zamislite da im se to plaća. Računam koliko bi mama Nada mogla dobiti da zatraži razvod: svakako joj se ne isplati, sudio joj Kinez ili Hrvat. Te joj godine nitko neće vratiti. Prosječnoj domaćici najviše se isplati i dalje tvrditi kako ona to sve radi iz ljubavi. VEZANE VIJESTI Ella Whelan VELIKI INTERVJU Glas nove generacije javnih intelektualaca: #MeToo pokret nije napravio ništa pozitivno po žene KNJIGA I SKANDAL ‘Muškarci, mrzim vas!‘ Ovaj poklič cijelu je Francusku okrenuo naglavačke. Je li vrijedilo? Mene neće uvjeriti: jer kako to da muškarac gotovo nikad nije prisiljen iz ljubavi očistiti kupatilo i oprati pod? Kako to da ih nikad, osim možda skroz na početku, ne lupi da iz ljubavi zajedno čiste i kuhaju? Skupa, zagrljeni, ljubeći se? Neobična je ta ljubav koja od muškaraca očekuje da sjednu i dignu noge na fotelju, a od žene da riba dok joj kičma ne otpadne. I u Kini raste broj razvoda, mada vlasti čine sve da otežaju podnošenje zahtjeva za razvod. Do apsurdne situacije dovelo ih je vjerovanje da su muškarci vredniji od žena. Od 1979. do 2015. Kina je nametala politiku jednog djeteta, pa su mnogi htjeli sina. Procjenjuje se da Kina i Indija zbog takve politike imaju 80 milijuna više muškaraca nego žena, i ti se muškarci danas ne mogu oženiti, a majke su im sve starije, sve teže kuhaju i čiste. Istovremeno mlade Kineskinje otkrivaju slobodu: ne, ne moraju se udati, ne, ne moraju nikome čistiti. Ili barem ne besplatno. Pandemija je povećala breme na ženskim leđima, nekima do pucanja. Radi se od kuće, djeca su više doma nego u vrtiću i školi. Muževi su preuzeli više kućanskih obaveza: ali žene još i više. I prije pandemije obavljale su tri puta više neplaćenog posla: tko se brine o djeci, o starijima i bolesnima? Međunarodna organizacija rada (ILO) procijenila je 2018. da se svaki dan obavi 16 milijardi sati neplaćenog rada. To je 10 posto svjetskog BDP-a, izračunao je Svjetski ekonomski forum. Slažem se, grozno je ljudske odnose svoditi na novac, preračunavati tko je kome kad skuhao čaj ili ti dodao čašu vode dok gledaš omiljenu seriju. No pandemija radikalno mijenja doživljaj svijeta: brak kao besplatan All Inclusive kućni servis ne prolazi više ni u Kini.

"DANAS SE OD SVIH HRVATSKIH GRAĐANA PONOVNO PRAVI IDIOTE"

spor SDP-OVA ZASTUPNICA ‘Danas se od svih hrvatskih građana ponovno radi idiote. Ova zemlja nije jednaka za sve‘ Na posljednjem ispraćaju Milana Bandića okupio se više tisuća ljudi, a epidemiološke mjere provodilo je 300 covid redara. Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 03. ožujak 2021. 14:17 l Saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović na Twitteru je komentirala pogreb zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića na Mirogoju. Mirela Ahmetović je kritizirala kako se mjere Stožera ne primjenjuju jednako na sve. - Danas se od svih hrvatskih građana ponovno radi idiote. Dok oni svoje bližnje ispraćaju sukladno mjerama Stožera do 25 ljudi na pogrebu, elite ponovno poručuju kako su iznad onih kojima su nametnuli restrikcije. Ova zemlja nije jednaka za sve, kako za žive, tako i za umrle, napisala je Ahmetović. VEZANE VIJESTI Bandićev sprovodVideo iconVideo icon ISPRAĆAJ GRADONAČELNIKA Više tisuća ljudi na pogrebu Milana Bandića: ‘Živio je za Zagreb i izgorio na njegovim ulicama‘ BROJNI UGLEDNICI Gradonačelnik Beograda na Mirogoju: ‘Danas, kada sam prošao kroz Zagreb, sve sam jasno vidio...‘ image Mirela Ahmetović Damjan Tadic/Cropix Na posljednjem ispraćaju Milana Bandića okupilo se više tisuća ljudi, a epidemiološke mjere provodilo je 300 covid redara. Prema odluci Nacionalnog stožera civilne zaštite, u Hrvatskoj na pogrebima i posljednjim ispraćajima može biti najviše 25 osoba istovremeno. Danas se od svih hrvatskih građana ponovno radi idiote. Dok oni svoje bližnje ispraćaju sukladno mjerama Stožera do 25 ljudi na pogrebu, elite ponovno poručuju kako su iznad onih kojima su nametnuli restrikcije. Ova zemlja nije jednaka za sve, kako za žive, tako i za umrle.

SNAŽNI POTRESI DRMAJU GRČKU

JUŽNO OD SOLUNA Snažan potres magnitude 5.9 uzdrmao Grčku, stižu prvi izvještaji o šteti i ozlijeđenima Jaki potres pogodio je Grčku oko 11:15 sati, a epicentar potresa bio je 121 kilometar jugozapadno od Soluna Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 03. ožujak 2021. 11:27 Jaki potres pogodio je Grčku oko 11:15 sati, a epicentar potresa bio je 121 kilometar jugozapadno od Soluna, kod grada Larisse. Jačina potresa bila je prema prvim mjerenjima EMSC-a 5.9 po Richteru. Sat vremena nakon prvog potresa, Grčku je pogodio još jedan potres jačine 4.0 s epicentrom 21 kilometar sjeverno od grada Larissa. Potres jačine 5,6 pogodio je Grčku oko 12.30 sati, a EMSC javlja da je Grčku u zadnja dva sata pogodilo više od 10 potresa. Grčki mediji također javljaju da su građevine u općini Elassona koja se nalazi blizu epicentra potresa pretrpjele veću štetu. Gradonačelnik Elassone izjavio je da su svi na ulicama i da vlada velika zabrinutost među stanovnicima. VEZANE VIJESTI Potres/Ilustracija MAGNITUDA 4.2 Snažniji potres ponovno pogodio središnju Hrvatsku, podrhtavanje tla se osjetilo i u Zagrebu POZIV NA OPREZ Islanđani su navikli na potrese, ali serija od 6.000 podrhtavanja u samo par dana iznenadila je seizmologe M5.3 #earthquake (#σεισμός) strikes 123 km SW of #Thessaloníki (#Greece) 7 min ago. Read eyewitnesses‘ stories & share yours: https://t.co/QQYKD0oj3e — EMSC (@LastQuake) March 3, 2021 - U gradu Elassona nije bilo značajnije štete, ali u okolnim selima je bilo štete na kućama, rekao je. Dva su korisnika na Twitteru EMSC-a ostavila komentare da se prvi potres osjetio u Prištini i Podgorici. Prema prvim informacijama portala Zougala.gr potres se osjetio u cijeloj Grčkom, a najviše u Solunu. Prestrašeni stanovnici izašli su na ulice u Larissi i okolnim mjestima, javljaju grčki mediji. Tri su osobe lakše ozlijeđene, a jedna se kuća srušila, pa su vatrogasci izašli na teren. Najmanje jedna osoba ostala je zarobljena pod ruševinama.

DANAS 747 OBOLJELIH !

NACIONALNI STOŽER U posljednja 24 sata zabilježeno je 747 novih slučajeva zaraze, preminulo 7 osoba Do danas je ukupno testirana 1 361 483 osoba, od toga 7 292 u posljednja 24 sata Piše: Jutarnji HRObjavljeno: 03. ožujak 2021. 10:22 <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> U posljednja 24 sata zabilježeno je 747 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 3322, izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite. Među njima je 758 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 68 pacijenata. Preminulo je 7 osoba. Preminule su 4 muške osobe: OB N. Gradiška, ’39. god; NMB Vukovar, ’37. god; KIB Dr. F. Mihaljević, ’35. god. i SB D. Resa, '32. godište. Preminule su i 3 ženske osobe: OB N. Gradiška, ’30. god; OB Dubrovnik, ’29. god. i OB Varaždin, ’42. godište

NOVI VIRUS IZ MANAUSA

VIRUS IZ MANAUSA Novi soj korone može zaraziti i one koji su bolest već preboljeli: ‘Gledam u nešto vrlo čudno‘ Prema istraživanju, najmanje 25, a najviše 61 posto ljudi koji su preboljeli covid opet se može razboljeti ako se izloži P.1 varijanti Piše: Ivan FischerObjavljeno: 03. ožujak 2021. 09:19 Prizor iz Manausa Prizor iz Manausa Michael Dantas/AFP Facebook Twitter Messenger E-mail Brazilski grad Manaus prošlog je proljeća bio posebno teško pogođen pandemijom koronavirusa. Bolnice su bile pretrpane, groblja zagušena. No, nakon travnja prošle godine, činilo se da je najgore prošlo, a znanstvenici su procjenjivali kako je grad od dva milijuna stanovnika dosegao imunitet krda - bolest je preboljelo oko 75% stanovnika. Krajem godine, broj zaraženih ponovno je počeo vrtoglavo rasti. Krivac je, ispostavilo se, bio potpuno novi soj virusa. Stručnjaci su sumnjali da se širi britanska ili južnoafrička vrsta virusa, no ono što su našli potpuno ih je iznenadilo. Virolog Nuno Faria s Imperial Collegea u Londonu i njegov tim sekvencirali su verzije virusa pronađene u Manausu i otkrili set od 21 mutacije koji se nije nalazio u drugim verzijama u Brazilu. Faria je tada, piše New York Times, poslao poruku kolegi: “Mislim da gledam u nešto vrlo čudno, i dosta sam zabrinut zbog toga.” Posebno ga je brinula nekolicina mutacija koje su znanstvenici već uočili u britanskim i južnoafričkim verzijama, nazvanim B.1.1.7 i B.1.351. Eksperimenti su ukazivali da se zbog mutacija na proteinu šiljka, kojim se virus koristi kako bi ušao u stanice, te dvije verzije virusa znatno lakše i brže šire. Verzija iz Manausa - nazvana P.1 - također ih je imala. No, ona je imala i nekolicinu mutacija koje su virusu omogućavale da zaobiđe antitijela koja je organizam proizveo nakon što bi već prebolio COVID-19. Dok su Faria i njegov tim proučavali vrstu koja će se tek nazvati P.1, isti su soj početkom godine otkrili i japanski virolozi kod četvero turista koji su se vratili s puta u Amazoniji. Faria je nastavio pratiti širenje P.1 u Manausu, i otkrio kako je već početkom siječnja bio prisutan u 87 posto uzoraka iz Manausa. Do početka veljače, bio je jedina prisutna podvrsta. VEZANE VIJESTI Ilustracija KORONAVIRUS Virolog s Imperial Collegea: U Manausu se od 100 preboljelih brazilskim sojem opet zarazilo njih između 25 i 61 MUTACIJA COVIDA Zabrinjavajući brazilski soj potvrđen u Britaniji, brže se širi i lošije odgovara na cjepiva U novom istraživanju, koje tek trebaju pregledati drugi stručnjaci, Faria i njegovi kolege objavili su podatke iz kojih proizlazi da je glavni razlog novog vala epidemije u Manausu činjenica da P.1 može zaraziti ljude koji su već preboljeli koronu. Zajedno u kombinaciji s mutacijama koji ga čine više zaraznim - širi se do 2,2 puta brže od prvotnih sojeva - P.1 je počeo dominirati u brazilskoj Amazoniji. Prema istraživanju, najmanje 25, a najviše 61 posto ljudi koji su preboljeli COVID-19 ponovno se može razboljeti ako se izloži P.1 varijanti. Za sada još uvijek nije poznato koliko su dosad odobrena cjepiva učinkovita u zaštiti od nove verzije virusa. U Brazilu se koriste cjepiva AstraZenece, koje je u Brazilu učinkovito u 60 do 90% slučajeva, te kineskog Sinovaca, koje je u toj državi tek 50 posto učinkovito. U laboratorijskim uvjetima Faria i kolege uočili su kako su i antitijela koja tijelo razvija nakon cijepljenja također manje uspješna u zaustavljanju P.1 varijante. Faria ističe kako to ne mora značiti da neće uopće štititi od oboljenja, a vrlo vjerojatno će i dalje štititi od najtežih slučajeva. Novi soj za sada nije isproban na cjepivima Pfizera, Moderne i Johnson&Johnsona, no postoji opasnost da će vrlo brzo dobiti priliku - naime, prvih šest slučajeva već je zabilježeno i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Još šest slučajeva prijavljeno je i u Sjedinjenim Državama, a NYT piše kako je uočen i u još 23 države diljem svijeta. U svim tim državama vrlo će se vjerojatno natjecati s britanskim sojem, koji je podjednako zarazan i u brojnim zemljama je na putu da postane dominantna verzija virusa. No, ako uistinu može zaraziti i one koji su koronu već preboljeli, lako bi se moglo dogoditi da i prestigne britanski soj

IDS POD UDAROM JAKE KONKURENCIJE

Jedan od najutjecajnijih istarskih HDZ-ovaca na udaru Uskoka: Terete ga da je zapošljavao preko veze https://bit.ly/3b8wGmX

HRVATSKI REPERTOAR TRAGIKOMEDIJA /PRETPLATA CHASH 50% P0PUSTA/

NA UDARU USKOKA Sanitarna inspektorica tulumarila u ZG lokalima koje je trebala kažnjavati zbog kršenja koronamjera Za one ugostiteljske objekte koji su radili protivno epidemiološkim mjerama nije pokretala postupke, nego je čak štoviše, koristila njihove usuge Piše: Dušan MiljušObjavljeno: 02. ožujak 2021. 18:23 Uskok je na temelju kaznene prijave zagrebačke policije prijavio jednu inspektoricu Državnog inspektorata jer je zloupotrebljavala svoj položaj i ovlasti i u tome i pomagala. Kako je ustanovila policija, od 25. studenog prošle godine do 10. veljače ove, kao sanitarna inspektorica, iako je bila dužna procesuirati prekršaje, više puta to nije učinila. Nadalje, za one ugostiteljske objekte koji su radili protivno epidemiološkim mjerama nije pokretala postupke, nego je čak štoviše, koristila njihove usuge, te je sastavljala i zapisnike o obavljenom inspekcijskom nadzoru iako tamo nije bila. VEZANE VIJESTI Dr. Ivo Ivić IVO IVIĆ Šef Zarazne u Splitu ne boji se otvaranja terasa: ‘Mene više brinu neka nevidljiva druženja‘ SVE JE PRIZNAO Afera Fiktivni stečajevi: Sudac Mihael Kovačić prije nekoliko dana pušten iz istražnog zatvora Među ostalim je od 29. siječnja do kraja veljače ove godine, nakon što je njezin kolega u jednoj ljekarni zatekao sredstva bez odobrenja Ministarstva zdravstva i kad je shvatila da je trgovačko društvo podnijelo nepotpun zahtjev za registraciju, isti dan otišla kod njih u kontrolu. Sinu vlasnika rekla je ako ih ne registrira u roku osam dana da bi tvrtka mogla platiti kaznu od 60.000 kuna, ali je odmah i ponudila posrednika koji bi to mogao riješiti. Ona je napravila dokumentaciju i proslijedila je drugookrivljenom koji je pak bio iz drugog trgovačkog društva i on je tu dokumentaciju predao sinu ljekarnika koji je za to platio 2.000 eura koji su inspektorica i njezin kompanjon podijelili. Uskok je za sanitarnu inspektoricu predložio određivanje istražnog zatvora

LJUDI BEZ DRŽAVE

LJUDI BEZ DRŽAVE Serija o logorima za migrante: priča o tražiteljima azila, zatvorskim čuvarima i birokratima Piše: Jurica Pavičić Objavljeno: 02. ožujak 2021. 09:1l Australska se Netflixova serija već u veljači nameće kao jedan od top događaja ovogodišnje kvalitetne televizije Audiovizualna se industrija već podulje i često bavi sudbinom ilegalnih migranata. Pritom su se film i TV obično bavili onim dijelom njihove sudbine koji je filmski najatraktivniji: a to su pogibelji putovanja. Puno prije nego što je svijet osvijestio da postoje Lampedusa, Lezbos i Kladuša, Michael Winterbottom je 2002. snimio dokudramu "In This World", prateći kamerom skupinu Afganaca na putu od Pakistana do Londona. Epskim putovanjem preko granica otad se bavio cijeli niz filmova raznih vrsta. U danskom "Flee", svjedočanstvo o tom putovanju pretvoreno je u animirani film. Oskarovac Gonzalez Iñarritu je u "Krvi i pijesku" iskustvo ilegalnog prelaska preko meksičko-američke granice pretvorio u VR projekt. U filmu "Ponoćni putnici" put od Tadžikistana do Srbije snimili su sami migranti: filmaš Hassan Fazili i njegova obitelj snimali su dvije godine putovanja trima mobitelima, a njihov je film do Njemačke - točnije, Berlinalea - stigao prije njih. Što međutim biva kad nakon godina putovanja, planina i mora ti "ponoćni putnici" stignu na odredište? Nakon što migranti prođu opasnost Mediterana, smrzavanja, pljačke i batinanja hrvatske policije, nakon što se domognu željene Njemačke ili Francuske ili Švedske - što biva tada? Tada dolazi dio priče koji je manje atraktivan i o kojem se rjeđe snimaju filmovi. Slijedi period višegodišnje borbe za vizu i dozvolu boravka, birokratskog šaha s imigracijskim službama te iznurujućeg čekanja. To se čekanje zbiva u imigrantskim centrima, svojevrsnim zatvorima bez osude, limbu između prošlog i budućeg života. Ti limbovi nisu tako atraktivni filmašima kao što su atraktivni prelasci barkom preko mora ili pješice preko planina. O njima se rijetko snima. Pada mi na pamet samo jedan film koji se bavi tim logorima za tražitelje azile: to je "Babai" kosovskog režisera Visara Morine. Na dnu ljestvice Ovih dana na Netflixu se pojavila izvrsna mini-serija koja se bavi upravo takvim sustavom kampova za azilante. Riječ je o australskoj seriji "Stateless" (Ljudi bez države) iza koje kao izvršna producentica i glumica stoji australsko-holivudska oskarovka Cate Blanchett. Serija koju su pisali scenaristi Elisa McCredie i Tony Ayres, a režirala još jedna holivudska Australka - redateljica Jocelyn Moorhouse - bavi se australskim logorima za migrante. Serija taj sustav prikazuje kroz perspektive sviju uključenih: kroz sudbine zatočenih azilanata, birokrata koji upravljaju sustavom te zaposlenika s dna ljestvice koji faktički moraju služiti kao zatvorski čuvari. Kroz njihove sudbine, serija ogoljuje nerazrješiva proturječja čitavog sustava azila. Mjesto radnje serije "Stateless" je australski centar za azilante Barton. Riječ je o kompleksu napuštene avijatičarske baze koji je australska država koncem 90-ih preuredila u centar za tražitelje azila. image Netflix serija Barton je imao nekoliko pogodnosti. Već su postojali vojna infrastruktura, menza, barake i žica. Postojao je obližnji gradić u kojem je nakon zatvaranja aviobaze ionako manjkalo radnih mjesta, pa su mještani orno pohrlili da se zaposle u migracijskom centru. Zadnje i nipošto nevažno, Barton je bio tako zabačen i udaljen od civilizacije da je svaki bijeg iz njega otežan. Kamp Barton možda i nije najgore mjesto na svijetu. Kad se australski centar zadržavanja uspoređuje s prizorima s hrvatske granice, gdje migranti spavaju u smeću i peru se u dvoru hladnom vodom iz česme, Barton je hotel. Tražitelji azila su na suhom, imaju posteljinu, menzu, topli obrok, sprave za vježbu i dječje ljuljačke. Međutim, okružuje ih žica iz koje ne smiju izići. Barton je možda komforniji zatvor - ali ipak zatvor. Iz tog se zatvora izlazi na dva načina. Ili vam azil uskrate i vrate vas avionom odakle ste došli, ili vam mitska komisija DIMMA odobri azil. A odluka DIMMA čeka se poput Godota, u nekim slučajevima i sedam godina. "Stateless" prati četiri sudbine vezane uz australski migracijski centar. Prva je od njih sudbina afganistanske obitelji koja u ilegalnu migraciju kreće iz Pakistana. Otac Ameer (Fayssal Bazi) učitelj je koji govori besprijekorni engleski. Na put kreće sa suprugom, sinom i starijom kćeri (Soraya Heidari). U Pakistanu ih brodar prevari, ostaju bez novca. Stoga Ameer obitelj šalje brodom prvu, a on ostaje da prikupi novac za idući brod. Stiže u Australiju gdje ga smjeste u centar za azilante. Od obitelji koju je poslao prije nalazi samo stariju kćer. Drugi bitan lik serije je Sanford (Jay Cortenay), mjesni dobričina koji prehranjuje obitelj loše plaćenim poslom. Stoga ga prijatelji nagovore da uđe u službu kao čuvar u centru. Sanford oblači uniformu logorskog čuvara, na nezadovoljstvo vlastite sestre koja je romantična ljevičarka i zagovara slobodu azilantima. Ipak, Sanford je sretan što obitelji može priuštiti prostraniju kuću i bazen. VEZANE VIJESTI Chloe Zhao, Frances McDormand, Emma Corrin i Sascha Baron Cohen ZLATNI GLOBUSI Veliki trijumf Netflixa, tek drugi put u povijesti žena odnijela nagradu za najboljeg redatelja POLIMAC PREPORUČUJE Serija o velikom skandalu Woodyja Allena pokušava srozati kult legendarnog redatelja​ Blaga je narav, pa je isprva omiljen među zatočenicima. No, kako se stvari izoštravaju, na Sanfordu će se očitovati ono što su psiholozi svojedobno ispitivati u zloglasnom "stanfordskom eksperimentu". Čuvari i zatočenici postaju sve više sukobljene grupe, a Sanford postaje sve više dijelom svog, čuvarskog čopora. Ta će lojalnost biti stavljena dodatno na test kad se njegova sestra uključi u organizaciju bijega. Treći lik koji serija prati je Claire (Asher Keddie), srednje rangirana birokratkinja imigracijske službe. Claire je stacionirana u velikom gradu, pa su centri poput Bartona su za nju apstrakcija. No, kad u Bartonu zakuha, šefica je šalje kao prinudnu upraviteljicu da sredi stvari. Claire ubrzo shvati da je poslana na stratište: mora obaviti prljavi posao, primit će na sebe gnjev pravdoljubivih medija, a potom biti žrtvovana. Claire u centru nalazi frustrirane i ogorčene čuvare, gomilu problema, te snopove nerazriješenih zahtjeva za azil, fascikle koje mjesecima nitko nije pipnuo. I - dakako - zatočenike na rubu pobune. Četvrta sudbina koju serija prati je najneobičnija. Sofie Werner (Yvonne Strahovski, iz "Sluškinjine priče") je odrasla kći njemačkih doseljenika, stjuardesa Quantasa. Sofie je naizgled sretna i situirana porculanska plavuša: ali, iza te fasade puca od problema. Muče je zahtjevna mater i kruti otac, stalno je uspoređuju s idealnom sestrom. Sofie utočište nalazi u okrilju neobičnog self-help kulta koji vode bračni par Pat (Cate Blanchett) i Gordon (Dominic West). Sofie guru uče transformaciji, tome da "može postati tko god poželi". No, kad je Gordon tijekom seanse siluje, Sofie puca. Bježi i zatire svaki trag. U hotelu krade pasoš njemačkoj turistkinji, s nakanom da se domogne Europe i počne novi život s novim imenom. Aerodromske službe, međutim, otkriju da pasoš nije njezin. Kako Sofie odbija otkriti svoj identitet, smještaju je u kamp za azilante dok ne ustanove tko je. Sofie je plavokosa "arijevka" koja fizički uočljivo odskače od ostalih u logoru. Imigrantske službe pretpostavljaju da bi mogla biti ruska narkomula i zadrže je, ni ne sluteći da su zatočili australsku državljanku. Ta je fabularna linija u Australiji izazvala najviše pozornosti, jer se uvelike bazira na istinitoj sudbini Australke Catharine Rau, stjuardese njemačkog podrijetla koja je s poodmaklom shizofrenijom deset mjeseci bila zatočena u azilantskom kampu jer nije htjela odati ime, jer nije htjela da obitelj dozna gdje je. U toj se fabularnoj liniji pojavljuje i dvoje najpoznatijih glumaca serije - Blanchett, te Dominic West, slavan po ulozi McNultyja iz serije "Žica". Zanimljivo je da je Blanchett u seriji koju producira sebi namijenila razmjerno neveliku ulogu, što pokazuje da je u projekt nije vukao glumački izazov, nego vjera u scenarij i neka vrsta društveno-angažiranog impulsa. Sudbine četiriju navedenih likova scenaristi su prepleli u šest kompaktnih, zanimljivih epizoda tijekom kojih ćemo pratiti mali birokratski puč unutar azilantske službe, pokušaj grupnog bijega i logorsku pobunu. Osim četvero glavnih likova, upoznajemo još cijelu galeriju čuvara i tražitelja azila: od iranskog homoseksualca koji bježi od bratove kletve, preko dvojice Tamila koji se u znak protesta čitavu seriju ne žele spustiti s krova, pa do misterioznog "čovjeka s kovčegom", sijedog starca koji sedam godina čeka azil sjedeći sa zapakiranim kuferom na dvorištu. Neposluh i bijeg "Stateless" pritom ima onu vrlinu koju imaju najbolje socijalne freske suvremene televizije, recimo serije Davida Simona (poput - najbliže ovoj - mini-serije "Show Me A Hero"). McCradie i Ayres uzimaju jedan sociopolitički problem: a to je sustav dobivanja azila. Rasvjetljuju ga dramaturški, pokazujući kako svi upleteni u proces imaju svoje unutrašnje razloge i bivaju uvučeni u društvenu poziciju kao u stupicu. Sami azilanti iznureni su višegodišnjim odugovlačenjem, pa razumljivo ne prežu od neposluha i bijega. Čuvari su postali čuvari da se izbave od sirotinje i prekarnih poslova. Odnos čuvara i zatočenika ima amplitude uspona i padova, no nerijetko se pretvara u odnos ne tako različit od onog u konclogoru. Činovnici službe su pod presijom da što učinkovitije smanje broj azilanata. Cijeni se kad su spori i temeljiti, kad traže dlaku u jajetu i sitnu laž u aplikaciji zbog koje bi odbili azil. Taj proces - istodobno - snaži frustracije u kampu i povećava broj zatočenika. "Stateless" prikazuje ljude koji su živi pijuni te neodržive situacije: koji rade poslove kojih se zgražavaju, provode politike koje ne vole, krše zakon jer su pritjerani u kut. Cijeli sustav postavljen je tako da na koncu tjera ljude da lažu, da budu neposlušni i da budu okrutni. Pritom je cijeli taj neodrživi disbalans pod pritiskom dvaju oprečnih društvenih "korova": kora dobronamjernih ljevičara koji bi azil dali svima i odmah, te kora ksenofobne javnosti koja se plaši "navale stranaca". U tom metežu, švore humanitarke pod habitom švercaju u azil fotoaparate, a brat je doveden u situaciju da sestri špijunira mobitel. Cijelo to društveno proturječje "showrunneri" su serije izvrsno poantirali u završnim epizodama, s plot-twistom koji vam naravno nećemo odati, no koji "Stateless" pretvara u raskošnu obiteljsku melodramu. Australska se serija već u veljači nameće kao jedan od top događaja ovogodišnje kvalitetne televizije.

I HIJENE DANAS POLITIZIRAJU

VRIJEME ODLUKE Zavjet šutnje u DP-u, ali izvjesno je koga će kandidirati: ‘Radili smo i anketu, dobro stojimo‘ U Domovinskom pokretu nadaju se scenariju kakav se odigrao na parlamentarnim izborima, kada je za njih glasalo 75% Bandićevih birača Piše: Ivanka TomaObjavljeno: 02. ožujak 2021. 10:14 Kandidata s kojim će izaći na izbore za gradonačelnika Zagreba Domovinski pokret sigurno neće objaviti prije nego što prođe pogreb Milana Bandića. Ne žele ni neslužbeno izlaziti s imenom, no velike su šanse da se kandidira predsjednik stranke Miroslav Škoro. Politički tajnik Domovinskog pokreta Mario Radić kaže da već dulje rade na programu s kojim će izaći na izbore u Zagrebu, da se program razrađuje po pojedinim gradskim četvrtima te da je na njemu angažirano 20-ak doktora ekonomije i građevine. Radić je rekao da je Domovinski pokret radio istraživanje o preferencijama birača u Zagrebu, ali je Bandić umro prije nego što je dovršeno. Anketa je prekinuta i nakon što prođe pogreb i sve se slegne, u Domovinskom pokretu ponovit će istraživanje. Varljive ankete Kažu kako je Škoro vrlo dobro stajao u tim anketama te da je zauzimao treće mjesto u izboru birača. Prema rezultatima koje su dobili prije prekida istraživanja ispadalo je da je prvi izbor čelnik platforme Možemo! Tomislav Tomašević (24 posto), drugi bi bio Milan Bandić (14 posto), a Miroslav Škoro bio bi tik uz njega sa 13,2 posto. U anketi Domovinskog pokreta dobro je stajao i SDP-ov kandidat Joško Klisović s podrškom od 10 posto birača, dok bi HDZ-ov kandidat Davor Filipović osvojio oko 7,6 posto glasova. Vesna Škare-Ožbolt (glasnogovornica pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, ministrica pravosuđa u Vladi Ive Sanadera, a sada odvjetnica) prema njihovim bi rezultatima dobila samo 4 posto glasova. Domovinskom pokretu je važno ispočetka provesti anketu među biračima posebno zato da budu sigurniji u to kako će se rasporediti glasovi birača koji su bili skloni Milanu Bandiću. U Škorinoj stranci smatraju da bi se ti glasovi mogli preliti njima, samo im treba kandidat koji će to biračko tijelo motivirati da sudjeluje na izborima unatoč tome što Bandića više nema. Ovu računicu, kako kaže politički tajnik Domovinskog pokreta Radić, temelje na izlaznim anketama nakon izbora za predsjednika Republike i parlamentarnim izborima na kojima je 75 posto Bandićevih glasača reklo da su glasali za Domovinski pokret. Istraživanja javnog mnijenja, koja će sada sigurno naručiti sve političke opcije koje izlaze na zagrebačke izbore ne bi li utvrdile što za njih znači nagla smrt Milana Bandića, trebala bi dati i jasniju sliku o poziciji Vesne Škare-Ožbolt. Ona je svoju kandidaturu najavila još u kolovozu prošle godine, i to tako što su osvanuli plakati na kojima je pisalo "Dolazi nam gradonačelnica". Nakon serije plakata i nekoliko medijskih nastupa u kojima je potvrdila namjeru da ide na izbore, Škare-Ožbolt nije ništa poduzimala. Tek je u veljači ove godine službeno objavila da će se kandidirati na izborima te istaknula da je potres bio onaj moment koji ju je potaknuo da se ponovno aktivira u političkom životu. Zanimljivo je da su ankete koje su lijeve stranke (platforma Možemo!, SDP, Glas i ostali) radile u prosincu prošle godine kako bi lakše donijele odluku o formaciji u kojoj će izaći na izbore, Vesni Škare-Ožbolt davale vrlo pristojne šanse. Prema njima je imala podršku nešto više od 7 posto ispitanika, i to bez medijskih nastupa i kampanje. VEZANE VIJESTI Tomislav Tomašević IZBORNE KALKULACIJE Sve se stubokom mijenja nakon Bandićeva odlaska: ‘Tomašević je od danas u najvećem problemu‘ BITKA ZA ZAGREB Stožer Škare Ožbolt o internoj HDZ-ovoj anketi: ‘Manipuliraju s podacima, stojimo daleko bolje!‘ - Za razliku od drugih, nisam negativistički gledala prema svemu, niti sam samo kritizirala. Od početka sam rekla da je u mandatu Milana Bandića bilo dobrih i loših stvari. Dobre podržavam, a loše su mi motiv da se kandidiram. U posljednjoj godini je previše toga bilo lošeg, a potres je bio okidač. To je bio razlog kandidature. Nisam govorila da je sve negativno, i to je ključna razlika u odnosu na druge - kaže Škare-Ožbolt, naglašavajući kako nema potrebu ništa mijenjati u svojoj kampanji. Premda to ne izgovara tako izravno, Škare-Ožbolt vjeruje da joj upravo to što se nije obrušila na Bandića sada može biti od pomoći, odnosno da je ostavila otvorena vrata Bandićevim biračima koji su njegov odlazak s ovog svijeta teško primili. Najveći kapital kojim je Škare-Ožbolt ušla u ove izbore je njezino ime koje je poznato javnosti, posebno starijim biračima, i bogato političko iskustvo, počevši od rada s pokojnim predsjednikom Franjom Tuđmanom, preko aktivnog sudjelovanja u reintegraciji hrvatskog Podunavlja, potom izlaska iz HDZ-a i formiranja Demokratskog centra, ulaska u Vladu Ive Sanadera i razlaz s njim. Nakon što ju je Sanader smijenio s dužnosti ministrice pravosuđa, Škare-Ožbolt povukla se iz političkog života i otišla u odvjetničke vode. Zvučno ime Kao ministrica je gurala projekt uređivanja zemljišnih knjiga i katastra, a onda se kao odvjetnica nastavila u velikoj mjeri baviti upravo takvim predmetima. Prema nekim medijima, to baš i nije bilo previše uspješno. Škare-Ožbolt odbila je razgovarati o radu svog odvjetničkog ureda jer on, kako kaže, nema veze s kandidaturom za gradonačelnicu, a u Hrvatskoj odvjetničkoj komori mogli bi pogrešno shvatiti bilo koji njezin istup kao pokušaj reklame. Onima koji tvrde da joj u advokaturi nije bajno poručuje da vide u Poreznoj upravi ima li ikakvih dugova te napominje da u njezinu uredu radi pet odvjetnika. Ne želi govoriti koje su joj političke opcije u Zagrebu prihvatljive za postizbornu suradnju. Ide s pozicije centra, a poslije bi se mogla prikloniti lijevima i desnima

PREOSTALE SU GRUDE I KAMENJE - OČEVI I SINOVI NA ODLASKU- -NAROD ĆE TO SVE POZLATITI

OGROMNE BROJKE Zagreb službeno ima 617,4 mil. kn nepodmirenih obveza. Neslužbeno, dug ide i do 2 milijarde? Manjak iz prethodnih godina, koji bi se trebao pokriti do 2025., iznosi 1,3 milijarde kuna Piše: Tomislav MamićObjavljeno: 01. ožujak 2021. 22:55 Točno 617,4 milijuna kuna. Prije mjesec dana toliko je iznosilo stanje dospjelih, a nepodmirenih obaveza Grada Zagreba prema službenim podacima Gradskog ureda za financije, iako mnogi smatraju da je situacija u gradskoj blagajni mnogo teža nego što se prikazuje te kako će upravo resetiranje te stavke ostavštine preminulog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića biti jedan od većih izazova njegova budućeg nasljednika na Trgu Stjepana Radića 3. Naime, agencija Moody's u svom izvješću od 19. studenoga, nakon što je Gradu podigla kreditni rejting na Ba1, navela je i kako su "razine zaduženosti i dalje visoke, a pritisak koji dolazi od trgovačkih društava u vlasništvu Grada i dalje postoji". Službeni podaci "Izravni dug Grada povećao se na 2 milijarde kuna, što predstavlja umjerenih 27% poslovnih prihoda u 2019. godini u usporedbi s 24% u 2018." Brojka od 617 milijuna kuna nepodmirenih obveza komunicirana je na siječanjskoj sjednici Gradske skupštine, kada je SDP-ov zastupnik Darko Liović zatražio odgovor na pitanje o stanju ukupnog duga prema financijskim institucijama i dobavljačima na današnji dan. "I zanimaju me preliminarni iznosi deficita proračuna Grada Zagreba za 2020. godinu", rekao je Liović. Odgovor koji je dobio išao je u smjeru da je stanje "novčanih sredstava na dan 2. veljače 2021. iznosio 44.213.008,20 kuna", no kako se to stanje mijenja iz dana u dan. Ističe se i da je rok za objavu godišnjeg izvršenja o proračunu za 2020. godinu do 1. lipnja ove godine te kako će ga do tada gradonačelnik, poštujući Zakon o proračunu, i uputiti na sjednicu Gradske skupštine. Zbog lokalnih izbora i novonastale situacije to se gotovo sigurno neće dogoditi. Prema informacijama naših sugovornika koji su uključeni u kreiranje zagrebačkog proračuna, navode nam kako je trenutačna rupa u gradskoj blagajni negdje između komuniciranih 617 milijuna kuna obaveza od strane Grada i dvije milijarde kuna, kako je to procijenila agencija Moody's. Službeno, Grad Zagreb je krajem prošle godine, a to je potvrdila Gradska skupština, donio odluku o sukcesivnom pokriću manjka iz prethodnih godina. Taj manjak iznosi 1,304 milijarde kuna i Grad ga želi pokriti u četiri godine, odnosno u razdoblju od 2022. do 2025. godine. Taj manjak morat će vratiti neka nova gradska uprava jer je gotovo sigurno da zbog novonastalih okolnosti, smrti gradonačelnika Milana Bandića, sadašnja garnitura više neće voditi Zagreb. VEZANE VIJESTI 10298917 SKUP U HNK Ivica Lovrić o komemoraciji za preminulog gradonačelnika Bandića: ‘Imat ćemo troje govornika‘ POSLODAVAC MILAN Evo tko je sve iz vodećih stranaka zaposlen pod Bandićem u gradskim uredima i firmama Skriveni manjak? Prema tom obrascu, Grad Zagreb bi u proračunu svake godine planirao određeni iznos za pokrivanje tog ukupnog manjka, i to po sljedećim ratama: 2022. godine za pokriće duga uplatilo bi se 300 milijuna kuna, sljedeće godine isto toliko, 2024. godine 400 milijuna kuna, dok bi se one zadnje, 2025. godine, kada bi se trebali održati redovni lokalni izbori, uplatilo posljednjih 204 milijuna kuna. "Od toga se 1.042.560.800,43 kuna odnosi na manjak u samom proračunu, a 261.354.575,00 kuna na manjak kod proračunskih korisnika", stajalo je u obrazloženju. No, s druge strane, kažu nam upućeni, to nije jedini manjak koji postoji. Naime, ovogodišnji proračun planiran je na rekordnih 14,035 milijardi kuna, no vrlo je izgledno, kako su u više navrata spominjali kritičari, da se radi o iznimno napuhanom proračunu. U tom iznosu osnovni proračun je u iznosu od 9,5 milijardi kuna te 4,5 milijarde kuna koje se odnose na proračunske korisnike. U odnosu na ovogodišnji, proračun za sljedeću godinu trebao bi veći za gotovo 1,2 milijarde kuna. I tu dolazimo do problema jer taj plan Grad želi namaknuti jednokratnom prodajom obiteljskog srebra. Ciljana prodaja Radi se o prihodima od prodaje poslovnih objekata, i to konkretno za kompleks Paromlin planira se dobiti 101 milijun kuna, za Zagrepčanku 752 milijuna kuna, a kompleks Zagrepčanka procijenjen je na 376 milijuna kuna. "Ukazujemo posebno na činjenicu da je Grad pretrpio izuzetno velike štete od potresa te na tekuću covid-krizu, što sve ukazuje na opravdanost aktiviranja imovine Grada Zagreba kako bi se sanirale posljedice nepogoda koje su pogodile Zagreb", stoji u službenom obrazloženju. Dio pročelnika s kojima smo razgovarali navodi nam kako je to nemoguća misija jer je vrlo teško da će netko ući u realizaciju kupovine te imovine, primjerice Paromlina, gdje je prema gradskom projektu predviđena nova gradska knjižnica, odnosno projekt gotovo isključivo društvene namjene. Što se pak tiče Gredelja, postojale su naznake da Grad uskoro izađe s arhitektonskim natječajem, no čini se da zbog smrti dugogodišnjega gradonačelnika od toga neće biti ništa. Da nije došlo do smrti gradonačelnika, do kraja mandata gotovo je sigurno da bi se otvorili radovi na produžetku Branimirove prema Sesvetama, krenulo bi se i u denivelaciju Slavonske kod Zelene tržnice na istoku grada, a počele bi i pripremne radnje za bazen u Španskom. Ipak, sada je mnogo vjerojatnije da će do kraja ove godine gradske garniture ipak sve podrediti obnovi gradskih škola i vrtića. Prva vožnja zagrebačkom žičarom sigurno neće biti tijekom ožujka Sljemenska žičara, koja je trebala biti otvorena 1. siječnja pa je otvaranje odgođeno jer nisu ishođene sve dozvole, sasvim sigurno neće biti otvorena niti u ožujku, za kada je bio zakazan novi datum otvorenja. Tek krajem ožujka, kažu nam sugovornici, mogle bi stići potrebne dozvole. Postoji mogućnost da bude otvorena tik pred same lokalne izbore, koji se održavaju u svibnju, no nije nemoguće da "Bandićevu žičaru" u pogon pusti novi gradonačelnik ili gradonačelnica Zagreba. Pokojni gradonačelnik je dosad postavljao više rokova za otvorenje žičare koji su iz raznih razloga propadali, a njegova iznenadna smrt sasvim sigurno će ponovno odgoditi puštanje u promet kapitalnog zagrebačkog projekta. Žičara je početno trebala koštati 300 milijuna kuna, da bi projekt na kraju koštao gotovo 800 milijuna, a cijeli je slučaj počeo provjeravati i USKOK. Kandidat za gradonačelnika Tomislav Tomašević kazneno je zbog navodnih nepravilnosti oko žičare prijavio i pokojnog Milana Bandića. "Očekujem da se raščisti kako je došlo do povećanja troškova", poručio je. Kako je gradonačelnik Bandić planirao pokrpati rupe u proračunu Manjak od 1,3 milijarde kuna planirao je namiriti prodajom triju ključnih lokacija u gradu: paromlina, zagrepčanke i gredelja. No, prodaju je već ukalkulirao u gradski budžet iako je realizacija još daleko. Procjene stalno rastu: Vrijednost Gredelja narasla sa 618 na 752 milijuna kuna, a Paromlina na 101 milijun Gradski ured za financije donio je prvu procjenu kojom se željelo namaknuti milijardu kuna. Za kompleks Paromlin planiralo se u prvom planu dobiti 75 milijuna kuna, za kompleks Gredelj 618 milijuna kuna, za Zagrepčanku 376,7 milijuna kuna. Kasnijom procjenom Ureda za imovinu, Gredelj je narastao na 752, dok je Paromlinu cijena povećana na 101 milijun kuna.Prihodi od prodaje poslovnih objekata bili su planirani u iznosu od 1.080.210.000,00 kuna. Kako je bilo potrebno osigurati dodatna sredstva zatražena je i procjena moguće prodaje imovine shodno čemu se nadležni Gradski ured pismeno očitovao te je povećana visina proračuna. Prodaja stanova: Od prodaje već sagrađenih nekretnina planirano je dobiti 54 milijuna kuna Osim toga, dio sredstava trebao se namaknuti prodajom izgrađenih neketnina. Od prodaje gradskih stanova trebalo se namaknuti 15 milijuna kuna, od POS-ovih stanova 20 milijuna kuna, od onih koji imaju stanarsko pravo 16 milijuna kuna, dok se od prodaje nadstojničkih stanova, sukladno Zakjonu, planiralo ostvariti 3 milijuna kuna. Prihodi od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo planirani su sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo u iznosu od 16 milijuna kuna. Ti se prihodi, navodi se u planovima, ostvaruju uglavnom od obročne otplate stanova. Građevinska zemljišta: Atraktivna zemljišta trebala bi donijeti 50 milijuna, a kuće barem 10 milijuna Jedan dio prihoda planiralo se ostvariti prodajom kuća i građevinskih zemljišta koja u glavnom gradu imaju značajnu vrijednost. Prihodi od prodaje kuća sa pripadajućim zemljištem u Retkovcu i Botincu planirali su se u iznosu od 10 milijuna kuna, dok se od prihoda prema ugovorima o građenju planiralo uprihoditi 3 milijuna kuna. Točno 50 milijuna kuna planiralo se uprihoditi od prodaje atraktivnih zemljišta. Grad na svojim službenim stranicama trenutno prodaje u Novom Zagrebu četiri građevinska zemljišta površine od 2500 metara četvornih, u Stenjevcu prodaje oko 700 metara kvadratnih, na Trešnjevci dva zemljišta od oko 450 metara.

POSJEDNICI, VJERSKI DOGMATIČARI, FAŠISTI I KOMUNISTI,- GLAVNI SU TROVAĆI HUMANOG RODA

BEZ NJIHOVA ISTREBLJENJA NEMA NIKAKVE NADE ČOVJEČANSTVU ZA NJEGOV POVRATAK ZDRAVOM RAZUMU NOVE POVJESNE ERE. PRE VIŠE IH SE NAKOTILO NA DRUŠTVENOM KORITU, DA BI BILI TEK ZAMOLJENI DA SE MAKNU ODAVDE.

HRVATSKA KAO FAMILJARNO PLEME, 320 OPČINA KAO FEUDALNE GROFOVIJE

POSLODAVAC MILAN Evo tko je sve iz vodećih stranaka zaposlen pod Bandićem u gradskim uredima i firmama ‘Najviše ih ima iz HDZ-a jer su oni trenutno koalicijski partneri s Bandićevom strankom. SDP-ovci su se zapošljavali prije...‘ Piše: Ivanka Toma i Tomislav MamićObjavljeno: 01. ožujak 2021. 17:51 Milan Bandić i članovi političkih stranaka koji su zaposleni u gradskim uredima, tvrtkama i institucijama Milan Bandić i članovi političkih stranaka koji su zaposleni u gradskim uredima, tvrtkama i institucijama Neja Markicevic/Cropix Facebook Twitter Messenger E-mail Zagrepčane, ali i cijelu Hrvatsku, zatekla je vijest o smrti dugogodišnjeg gradonačelnika Zagreba Milana Bandića. Na čelu glavnog grada bio je praktički od početka stoljeća. Na lokalnim izborima pobijedio je čak 6 puta, od čega je tri puta (2009., 2013. i 2017.) biran izravno. Tijekom svoje duge i bogate političke karijere Bandić je izgradio mrežu odnosa i poznanstava s nizom javnih osoba, a bliske odnose njegovao je s istaknutim članovima gotovo svih političkih stranaka u zemlji. Konačno, tijekom svojeg dugogodišnjeg upravljanja Bandić je zaposlio velik broj ljudi u gradskim strukturama ili ZG holdingu, a mnogi od njih su članovi političkih stranaka. Točno 88 dana prije prvog kruga lokalnih izbora u Zagrebu Bandić je u službenom glasniku objavio dokument u kojem je obavijestio javnost kako će u ovoj 2021. godini zaposliti novih 85 radnika u gradskim uredima. Od ukupno 27 gradskih ureda, samo dva, onaj za financije i onaj za zastupanje, prema tom planu, nisu trebali zaposliti niti jednog novog radnika, dok su preostali trebali zapošljavati sve - od onih s visokom do onih s nižom stručnom spremom. Tako je Ured za mjesnu samoupravu želio zaposliti 12 novih radnika, Gradski ured za prostorno uređenje trebao je zaposliti novih 14 lica, a pregledom same tablice lako se da ustanoviti da je najviše novih zaposlenika trebao primiti - Ured gradonačelnika. Njih 16. Devet ih je trebalo imati visoku stručnu spremu, a za preostalih sedam bila bi dovoljna i srednja stručna sprema. Oni bi potom postali dio zajednice od 2862 zaposlenika zagrebačke Gradske uprave, što u prosjeku znači da bi u svakom uredu radilo nešto više od 100 ljudi. - U skladu s ovim planom prijema, nepopunjena radna mjesta popunjavat će se preko javnog natječaja, koji se objavljuje u Narodnim novinama i na internetskoj stranici Grada Zagreba odnosno bez provođenja natječaja u slučaju prijema u službu osobe zaposlene u državnom tijelu, pravnoj osobi s javnim ovlastima ili upravnom tijelu iste ili druge lokalne jedinice - stoji u odluci koju je potpisao zagrebački gradonačelnik. No gotovo je sigurno da to neće biti konačni broj. Lani je, primjerice, sličan plan zapošljavanja sadržavao broj od 97 novih lica u gradskim uredima. Do kraja godine taj broj se povećao za 50 posto. Umjesto planiranih 97, tražilo se zapošljavanje ukupno 150 novih ljudi. Milan Bandić je za mnoge političke aktere u gradu, kako za one s kojima je surađivao tako i za one koji su trenutno u oporbi, bio izniman poslodavac. Nije tajna da je po gradskim uredima, zavodima, kao i institucijama i tvrtkama kojima je osnivač Grad Zagreba ili u njima ima poslovnog udjela, u više od 20 godina mandata zapošljavao brojne podobne i manje podobne. Od muzeja, osnovnih škola i vrtića do Zagrebačkog holdinga i njegovih podružnica i samostalnih trgovačkih društava zaposlen je velik broj političkih aktera koji su direktno ili indirektno vezani za stranke koje će uskoro ući u izbornu utrku u kojoj su se planirale boriti protiv Bandića. Očekivano, najveći broj je HDZ-ovaca koji su s Bandićem koalirali u posljednjih pet godina, zatim slijede SDP-ovci čiji je Bandić bio član u prva tri mandata svoje vladavine Zagrebom, no ima i onih koji su u međuvremenu surađivali s prvim čovjekom Zagreba. U samoj analizi, ima tu ljudi koji podržavaju Andreja Plenkovića, ima onih kojima je bio draži Tomislav Karamarko ili Milijan Brkić, kao što ima onih koji su odaniji bivšem šefu SDP-a Davoru Bernardiću odnosno sadašnjem Peđi Grbinu. Krenimo od HDZ-a i - Zagrebačkog holdinga. U Nadzornom odboru tog mastodonta sjede HDZ-ovi Mario Župan, inače zaposlen u SC-u, i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Nikola Mijatović. Oni su pak ti koji nadziru rad jednog od svojih ljudi, budući da je član uprave Bernard Mršo. A Mršo pak kao član uprave mora znati što rade i šefovi ostalih Holdingovih podružnica pa tako i oni u Tržnicama Zagreb. Tu podružnicu vodi Stanko Gačić iz HDZ-ova ogranka na Maksimiru. A mnogo je lakše raditi u toj podružnici kada vam društvo radi kolega iz iste stranke i iz istog ogranka Željko Jurčević. No nisu samo Gačić i njegov kolega iz stranke također pod nazorom Župana, a pod upravom Mrše. Tu je i Zdravka Ramljak, koja pak vodi upravljanje nekretninama. I ona, kao i Gačić, u podružnici ima kolegicu iz stranke Ivanu Milas. No to nije sve. Tu je i Nenad Viduka, HDZ-ovac iz podružnice Vladimira Nazora u kojoj mu društvo pravi stranački kolega Goran Kršnjavi. Ile Baković iz iste stranke radi u Zagrebparkingu, Kruno Gašparić je pak zaposlen u Robnim terminalima, Robert Pavičić u Ustanovi za upravljanje sportskim objektima, a u Zagrebačkim cestama Dražen Markota. Ima i slučajeva kada je jedan od supružnik u HDZ-u, a onaj drugi u Holdingu. Ivona Ilijaš, supruga Kazimira Ilijaša, predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, tako je zaposlena u Gradskoj plinari, a supruga Ivana Matijevića iz HDZ-a Črnomerec u Nadzornom odboru ZET-a. - To je ono što je nama poznato. Za one u Gradu pitajte tamo - kažu naši sugovornici. A u Gradskoj upravi je potpredsjednik zagrebačkog HDZ-a Ante Plazonić. Doduše nije zaposlen, ali je koordinator za izgradnju produžetka Branimirove ulice i, dok traje taj posao, primat će naknadu od 12 tisuća kuna bruto. Jedno od njegovih zaduženja je rješavanje imovinskopravnih pitanja, a taj posao odnedavno u Gradu vodi HDZ-ov Zlatko Makar, koji je pročelnik Ureda za upravljanje imovinom. Naravno, u posao oko produžetka Branimirove uključen je i Gradski ured za prostorno uređenje i promet, a tamo radi njihov stranački kolega Goran Hanžek. U Gradskom uredu za zdravstvo radi HDZ-ova Ivana Portolan Pajić. Iako nije zaposlenik gradskih službi, vezu s Gradom ima i HDZ-ov Ante Janko Bobetko, koji je član Uprave Hamaga Bicro. On je dio Gradskog povjerenstva za odobravanje potpora za zapošljavanje. Nisu to jedini članovi političkih opcija koji imaju veze s Holdingom. Ima ih još. Recimo Josip Budimir, koji je nekad bio u HSLS-u pa onda 2017. želio surađivati s Ankom Mrak-Taritaš, a za vrijeme prošlih parlamentarnih izbora skrasio se u tadašnjoj Stranci s imenom i prezimenom Dalije Orešković. On je također u Nadzornom odboru Holdinga. Tu je također nekadašnji HSLS-ov gradski zastupnik Alen Ostojić koji je šef sigurnosti Holdinga. image Alen Ostojić (HSLS), Ante Janko Bobetko (HDZ), Željko Jurčević, Ante Plazonić, Bernard Mršo (svi HDZ), Sanja Ožić, Branko Kolarić (SDP), Denis Hrestak (SDP), Ile Baković (HDZ), Dinko Herman(SDP), Dražen Markota (HDZ), Jasna Lesički (SDP), Dubravko Peroš (SDP), Goran Hanžek (HDZ), Goran Petrović (SDP), Ivana Milas (HDZ), Ivana Portolan Pajić (HDZ), Ivona Ilijaš, Zlatko Makar (HDZ), Josip Budimir (STRIP) Arhiva/Cropix Okrenimo se SDP-u. O tome koliko je bila isprepletena interesna mreža između zagrebačkih SDP-ovaca i pokojnog gradonačelnika Milana Bandića najbolje govori odluka Gradskog odbora SDP-a iz studenoga prošle godine u kojoj se izričito navodi da "zaposlenici Gradske uprave, gradskih ureda, poduzeća i/ili podružnica Holdinga ne mogu biti na listama SDP-a za Gradsku skupštinu i Vijeća gradskih četvrti na predstojećim lokalnim izborima 2021. godine".

OVAJ BLOG

Polazeći od Marksovih gledišta, u taj veličanstven društveni ustroj, koji tako mistično i konkretno usklađuje njegov pakleno zamršeni stroj kompleksnih zupčanih užeblenja Tog sanambulinog klasnog čuda, koji istovemeno spaja i razdvaja, sortira, pakuje i pečati sve svoje đavolje finese. Poćev od posjedničkog drumskog razbojništva. Križarsko lomačnih paljevina ljudskog živog fleša. Fašistoidnog pojila ricinusa za neposlušne inatne mase. Komunističkog žrvnja što prerađuje iskonske prirođene mase u krvavo brašno, kao specjalitete vlastitih gurmanskih poslastica. Kao i liberalnog filistarskog eunuha koji će to sve da ispeće u svoju posljedičnu degustaciju......dok im napokon i odjednom..., po nalogu žrtveničkog imanentno probuđenog boga, svima i odjednom ne prisjedne!