VANĐELIĆ O PRVOM PROBLEMU U KOJEM JE ZAGLAVLJEN MOŽEMO

JUČER UREDBA, DANAS NAREDBA. ŠTO ĆE NAS STIĆI SUTRA IZ JEFFERSONOVE I DE LEONOVE AMERIKE ?!

ŠTO SE MIJENJA? Bidenova uredba: Ovo su tri ključne točke nove američke politike prema Zapadnom Balkanu Teret dogovora prebačen je na lokalne aktere koji moraju, uz posredovanje EU, postići dogovore Piše: Željko TrkanjecObjavljeno: 10. lipanj 2021. 20:35 Nema Daytona II. Kosovo i Srbija moraju postići sporazum o normaliziranju odnosa u sklopu pregovora koje vodi EU. Sjevernu Makedoniju nitko ne smije taknuti. Tako se sažeto može opisati politika administracije američkog predsjednika Joea Bidena prema Zapadnom Balkanu. Iz čega se može zaključiti da je teret dogovora prebačen na lokalne aktere koji moraju, uz posredovanje EU, postići dogovore. SAD ih ne planira zatvoriti u neku bazu pa da nakon određenog broja dana izađe sporazum kojim su svi podjednako nezadovoljni. Prošlog tjedna su američki State Department (pandan Ministarstvu vanjskih poslova) i Ministarstvo financija objavili sankcije protiv tri bugarska državljana i svih entiteta s kojima su povezani (više od 60). U toj se odluci...

JEDAN OD NAJTRUSNIJIH PODRUĆJA JADRANA NI MALO NE BRINE KRUPNI KAPITAL NJEGOV MANIJAKALNI STICAJNI PROFIT

STIGLA ZADNJA POŠILJKA Doplovio dugoočekivani kineski brod: Provjerili smo kako napreduju radovi na Pelješkom mostu Ovim potezom napravljen je još jedan značajan korak ka konačnom finaliziranju velikog projekta Piše: Jutarnji.hr

KAPITALIZAM KRADE I KAD DAJE !

ŠTO PLANIRA NOVI GRADONAČELNIK ZAGREBA ? Iza kulisa iznenadnog Tomaševićeva poteza: Zašto je zapravo stopirao sve javne nabave Prema uputi, provodit će se postupci nabave samo u okviru projekta sufinanciranog iz EU te ako postoji opravdan razlog Piše: Vanja NezirovićObjavljeno: 10. lipanj 2021. 08:24 Novi zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević jučer je stopirao sve javne nabave Grada Zagreba. Iz njegove "Upute gradonačelnika" nije potpuno jasno poziva li se tom mjerom na Zakon o proračunu koji u članku 43. predviđa takozvanu "Privremenu mjeru za uravnoteženje proračuna te izmjene i dopune proračuna" koja, prema tom članku, može najduže trajati 45 dana. Mjere štednje "Radi mjera štednje, odnosno smanjenja proračunskih rashoda Grada Zagreba, obavještavaju se sva gradska upravna tijela da se do daljnjeg obustavljaju svi postupci javne nabave i postupci jednostavne nabave koji su u tijeku te se neće pokretati novi postupci javne niti jednostavne nabave", piše u uputi zagrebačkoga gradonačelnika...

IVICA BULJAN

premium vijesti sport j2 kultura novac scena video PREMIJERA U HNK Ivica Buljan: ‘Uzeo sam dva Krležina teksta o agoniji civilizacije i o ljudima u ćorsokaku‘ Piše: Romina PeritzObjavljeno: 08. lipanj 2021. 15:39 Kazališni redatelj o tome zašto je na scenu paralelno postavio dvije drame velikog pisca Za redatelja Ivicu Buljana nije bilo dvojbe oko izbora autora za sam kraj sezone zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta. „Ako je itko duhovni otac ove kuće, pogotovo Drame, onda je to Miroslav Krleža”. U trenutku u kojem osjećamo nemir zbog situacije u svijetu, a s druge strane i vlastite nemire, kombinacija Krležinih drama, „Areteja“ i „U agoniji“, činila mu se kao konceptualni izazov. „S jedne strane 'Aretej' koji nas vraća duboko u prošlost i u toj slici vidimo i odraz našeg vremena, a s druge strane Krleža panoramski iznosi povijest ljudskog roda”. Kazalište u kriznim vremenima, smatra Buljan, pronalazi snagu i shvaća kako teška vremena ne pripadaju samo našoj generaciji, nego su i naši preci živjeli u svojim velikim krizama i tektonskim poremećajima. Posljednji potpuni Krležin dramski tekst „Aretej ili legenda o svetoj Ancili rajskoj ptici“, skraćeno „Aretej“, objavljen je 1959. i praizveden iste godine u zagrebačkom HNK, nakon toga više nije izvođen u tom kazalištu za razliku od „U agoniji“, drame objavljene 1928., ujedno najizvođenijeg i kritički najbolje ocijenjenog Krležinog dramskog teksta, koja je u HNK izvedena osam puta od 1938. do 1998. Iako je dosad postavio desetak Krležinih djela, s Krležom je i započeo rad u HNK, ravnatelju Drame ovo je prvi put da režira ove dvije drame jednog od najznamenitijih hrvatskih pisaca 20. stoljeća. „'Aretej' je divlji tekst koji spaja Krležina zanimanja za odnos intelektualca i vlasti s pitanjima o autonomiji znanosti i opasnoj državotvornost religije s druge strane. To je i esej o filozofiji i medicini, s okrutnim dramskim prizorima dostojnim jednog Seneke i Shakespearea. 'U agoniji' je perfektan poligon za psihoanalizu zlostavljanja i manipulacije unutar ljubavnog trokuta. Krleža kao da je davno napisao praprizore za 'House of Cards' ili 'Everybody Lies', genijalnu prvu epizodu Dr. Housea”. Kao sva Krležina djela i ova se pokazuju unatoč činjenici da su smještena u neka nama sad već davna vremena, nevjerojatno aktualnima. Buljan za „Areteja“ kaže kako taj komad gradi most između trećeg stoljeća, pada Rimskog imperija i uspona kršćanstva, preko kraja tridesetih i nacističke okupacije Europe, sve do pedesetih kad je drama objavljena, a Krleža svojim referatom na Ljubljanskom kongresu definitivno odbacio Staljina i socrealizam. „Namjera mi je bila produžiti tu liniju do nas danas”. To je drama zrelih godina o fundamentalnom umoru nas koji smo prešli pola životnog puta, i o umoru ove civilizacije. U Krležinim dijalozima čitam svoju nemoć, melankoliju i nemogućnost oporavka od imperativa postignuća.

UREDBA NE KUJE ČOVJEKA ! UGOVOR GA UVJETUJE. LJUDI SU SKUPA KULTUROLOŠKI - ILI IH NEMA !(

Na službenim stranicama Bijele kuće objavljena je naredba predsjednika SAD-a Joea Bidena koja se odnosi na jačanje sankcija svima onima koji doprinose destabilizaciji situacije na Zapadnom Balkanu. Razlog tome je, ističe se, podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija nakon raspada Jugoslavije, kao i široko rasprostranjena korupcija unutar različitih vlada i institucija u zemljama Balkana. Svima koji izravno ili neizravno sudjeluju u akcijama ili politikama koje ugrožavaju mir, sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo koje države na zapadnom Balkanu ili potkopavaju demokratske procese bit će blokirana sva imovina koju imaju na teritoriju SAD-a, te će im biti zabranjen ulazak u SAD. REAKCIJA IZ BIJELE KUĆE Joe Biden nakon presude Mladiću poslao upozorenje liderima u regiji, obratio se i žrtvama i obiteljima PRVI BIDENOV INOZEMNI PUT Počinje nova era vanjske politike SAD-a, šef Bijele kuće će Putinu poslati upozorenje Na američkoj 'crnoj listi' će se naći čak i oni koji budu materijalno pomagali, sponzorirali ili pružali financijsku pomoć onima koji budu pogođeni američkim sankcijama. Sankcije će se nametnuti i onima koji su odgovorni ili direktno ili indirektno uključeni u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom, poput pronevjere javne imovine, izvlačenje privatne imovine u ličnu korist, u političke svrhe ili podmićivanje. Ova je naredba prvi put donesena 26. linja 2001. godine te ju je bilo potrebno obnoviti prije 26. lipnja ove godine, što je Biden i učinio

A SVI OSTALI ? KOJI U MIRU PREŽIMLJU UGRABLJENI PLIJEN !

VELIKA AKCIJA Policija jutros uhitila trojicu osječkih sudaca koje je Zdravko Mamić optužio za korupciju! Policija je po nalogu Uskoka uhitila trojicu sudaca - Zvonka Vekića, Darka Krušlina i Ante Kvesića Piše: Jutarnji listObjavljeno: 09. lipanj 2021. 08:46 Uskok i policija rano jutros krenuli su u akciju uhićenja osječkih sudaca koje je za korumpiranost u svojoj izjavi prozvao osuđeni bjegunac Zdravko Mamić. Na temelju Mamićeve izjave, ali i drugih materijala koji su prikupljeni tijekom posljednjih mjeseci policija je po nalogu Uskoka uhitila trojicu sudaca Županijskog suda u Osijeku Zvonka Vekića, Darka Krušlina i Ante Kvesića.

S BLAŽENIM STATUS QUO MIRNIJE SE UMIRE !

premium vijesti sport j2 kultura novac scena video pretplata login DAMIR KAJIN ‘Istra je postala razbojnička špilja! Pretvorili su je u zemlju straha... A reći ću vam i što je najsramnije‘ Kajin tvrdi da ako se ne pristupi prebrojavanju svih glasova da župan, ako to bude bio Miletić, neće imati legitimitet Piše: Barbara BanObjavljeno: 08. lipanj 2021. 23:42 Damir Kajin, arhivska fotografija Damir Kajin, arhivska fotografija Goran Sebelic/Cropix Facebook Twitter Messenger E-mail Istra neće imati legitimitet županije, a Boris Miletić (IDS) župana ako se ne prebroje glasački listići u Istri, kaže nam Damir Kajin, nekadašnji član IDS-a i dugogodišnji saborski zastupnik te stranke. Kajin, koji je iz stranke izašao prije nekoliko godina, postao je jedan od najvećih kritičara IDS-a i gotovo je nestao s političke scene. Ovi lokalni izbori ponovno su ga vratili u igru. Izabran je za novog buzetskog gradonačelnika, i to iz redova SDP-a, stranke koja ponovno traži da se prebroje glasački listići u Istri za župana jer je između Miletića i SDP-ova Danijela Ferića razlika samo 40 glasova. Kako komentirate razvoj situacije oko izbora za istarskog župana? - U Istri gotovo svi mislimo da su županijski izbori pokradeni. Da ih Miletić nije dobio, nego da će mu županiju predati sudstvo. Odluka Ustavnog suda bit će konačna, ali ako se ne pristupi prebrojavanju svih glasova, niti će župan, ako to bude Miletić, imati legitimitet, niti će Istra imati kredibilitet županije. U pitanju nije samo 1,6 milijardi proračunskog novca, u pitanju je puno više od toga: vjerodostojnost Istre koju je ova ekipa pretvorila u razbojničku špilju. Tražimo prebrojavanje glasova. Miletić nije pobijedio. Ovo je posljednji čavao u lijes županije koja je nekada bila zemlja sloboda, a danas je postala zemlja straha. Istra danas više novca povlači iz državnog proračuna nego što u njega uplaćuje. Istra danas stagnira. Živi od skupo plaćenih PR agencija koje obmanjuju narod, a lagati se može neko vrijeme i nekim ljudima, ali ne sve vrijeme i svim ljudima. Očekujem samo jedno: da se prebroje glasovi. To bi trajalo dva dana. I gdje je problem? Pozivam Ustavni sud da bude savjest Istre i Hrvatske jer je u pitanju budućnost Hrvatske. Jeste li očekivali da će se u Istri glasati na ovaj način ili su vam rezultati bili iznenađenje? - Sve mi je bilo jasno. IDS Borisa Miletića, a ne izvorni IDS, postao je teret Istri. Nepotizam, bogaćenje, droga, suicidi, propast Uljanika... Dosta toga. Znao sam da gube Buzet, Vodnjan i Pulu. U to sam bio siguran. Miletić je zbrisao u Županiju jer je znao da Pulu ne može zadržati. Najsramnije je što su počeli gaziti po istrijanstvu, prozivati Filipa Zoričića, novog pulskog gradonačelnika, da je klerik, Dalmatinac, furešt... Stid ih budi. Čovjek kojeg obožavaju gimnazijalci ne može biti zao čovjek. Pa, po čemu Miletić ili ja više volimo Istru od Zoričića? Zar treba gledati gene? Tko? Moji su 500 godina istarski, ali oni koji podmeću taj rasizam i isključivost ne vole ni Pulu, ni Istru. Zoričiću želim poručiti - dolaziš kao i ja u neprijateljski brlog. Nudim svima suradnju. Sigurnost. Dušu. Ali, ekipa koja odlazi, sve vrijeme namješta i pakuje. To je razorilo i IDS i Istru. Čime ste vi u Buzetu pridobili birače? VEZANE VIJESTI Damir Kajin DAMIR KAJIN ‘Ja sam duboko uvjeren da je došlo do prijevare birača. Miletić nema šanse ako se izbori ponove‘ DAMIR KAJIN Ispovijest političkog povratnika: ‘Nisam Robespierre da provodim crveni teror, ali ljut sam kao pas!‘ - Ekipu oko Žulića tek sam prepoznao. Puno kasnije od građana. Pridobio sam ih mirnom tranzicijom. Radom. Činjenicom da mogu ispričati priču o Buzetu i da neću dirati nikoga. Da ću svakoga štititi. Da tražim samo lojalnost i rad za Buzet. Kako ste formirali većinu u Vijeću i oko kojih je tema bilo razmirica? - Kada su završili izbori, čestitali su mi ljudi s liste nezavisnog Deana Prodana s kojim sam išao u drugi krug izbora. Borili smo se, ja sam pobijedio. Idemo dalje za Buzet. Ljudi iza mene bili su spremni dati dušu za mene, a cure i dečki s Prodanove liste dat će krv za Buzet. Kako ćete surađivati s IDS-om u Vijeću, kako s budućim županom? - IDS će u duhu transparentnosti biti posvuda zastupljen. Nigdje marginaliziran, kamoli itko od njih diskriminiran, makar pojedinci koji će biti na primopredaji to ne zaslužuju. Oni nisu Buzet. IDS nije Istra. Zaboravili su da bi morali služiti, a ne Istrom se koristiti. Puno ste funkcija dosad obnašali, ali nikad niste bili gradonačelnik. Koji će vam biti najveći izazovi i čega se najviše bojite? - Proračun. On je tempirana bomba. Treba ga stabilizirati. Ne dovesti u pitanje 140 zaposlenika o kojima ovisi Grad. Znam da se može.

"UBI ISTRIJANA" I USELI U NJEGOVU KLIJET 2

Nakon 30 godina svjedočimo procesu potpune integracije Istre u Republiku Hrvatsku. Ovi lokalni izbori daleko su više od zaključka kako je IDS prvi put jako uzdrman i počinje gubiti vlast. Doduše, to je točno jer je IDS, koji je od osamostaljenja Hrvatske do danas vladao bez ikakve konkurencije Istrom, upravo izgubio vlast u Puli, najvećem istarskom gradu, izgubili su vlast u Vodnjanu, Pazinu, Buzetu. Istodobno je predsjednik IDS-a Boris Miletić pobijedio na izborima za župana s minimalnom razlikom od četrdesetak glasova (po odluci DIP-a, razlika je dodatno smanjena) i pitanje je što će se dogoditi ako Ustavni sud odstupi od konzervativnog i krutog stava da se ne smije priznati kako su moguće izborne nepravilnosti (kamoli manipulacije) na državnoj...

"CRNA PEDAGOGIJA" ZEMALJSKOG PAKLA 3

CRNA PEDAGOGIJA Zvali su ih ‘poslana djeca‘, bilo ih je 12 milijuna, prošli su pakao: Na vidjelo izlazi mračna strana poslijeratne Njemačke Poslije Drugog svjetskog rata mnoga djeca u Njemačkoj su bila poslana u specijalna lječilišta kako bi dobila na kilaži Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 07. lipanj 2021. 23:43 Ilustracija: Prizor iz Bad Kreuznacha, 1968. godine Ilustracija: Prizor iz Bad Kreuznacha, 1968. godine Zavijanje vjetra, mokrenje u noćnu posudu usred spavaonice, jecanje ostale djece: to su zvukovi koje Dirk P. nikada neće zaboraviti, piše Deutsche Welle. Krajem šezdesetih godina, Dirku je tada bilo šest godina, poslan je u jedno dječje lječilište u južnu Njemačku. Kako bi se udebljao. Dirk je naime bio premršav za upis u osnovnu školu i zato je poslan u lječilište gdje su ga šest tjedana prisilno hranili. Pakao umjesto oporavka Dirk P. je jedno od, prema nekim procjenama, 12 milijuna tzv. "poslane djece" kako su zvali djecu koju su u sklopu programa dohranjivanja i "zdravstvenog oporavka" nakon Drugog svjetskog rata pa sve do osamdesetih slali u dječja lječilišta, uglavnom u dijelove Njemačke koji su ostali pošteđeni ratnih razaranja ili industrijalizacije, poput Schwarzwalda, Harza na istoku Njemačke ili obale Sjevernog mora. No mnoge djevojčice i dječake u starosnoj dobi između dvije i 14 godina je umjesto oporavka u ovim lječilištima čekao pakao: udarci, izolacija, zabrana odlaska na WC, oduzimanje sna, prisilno hranjenje... Jedna internetska stranica detaljno popisuje strahote kroz koje su prolazila pogođena djeca: ovdje se čak spominju i prisile jedenja povraćanog. Kontakt s roditeljima je često bio zabranjivan, pisma su prolazila kroz cenzuru. Stručnjaci ovakve mjere često nazivaju "crna pedagogija". Često vesela djeca, koju su roditelji u najboljoj namjeri i na preporuku liječnika, slali u ovakva lječilišta, su se kućama vraćala preplašena i depresivna. Mnoga od ove "poslane djece" su danas u mirovini, ali još uvijek proživljavaju traume iz djetinjstva. "Slali su nas kako bismo ozdravili i prije svega kako bismo dobili na kilaži. Mnogi od nas su višestruko prolazili kroz ovu torturu", govori Maria Dickmeis, predsjednica Udruge "poslane djece". VEZANE VIJESTI 11238925 STUDIJA U NJEMAČKOJ Znanstvenici iznenađeni: ‘Doveli su nam 250 ljudi, prvo smo im dali Astru, zatim Pfizer. Evo što im se dogodilo‘ NOVI KANCELAR? Nasljednik Angele Merkel ostvario neočekivano uvjerljivu pobjedu na istoku Njemačke Priznati patnje Od 7. lipnja se u parlamentu savezne pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija održavaju stručna saslušanja na ovu temu. Cilj je obraditi sudbine još jednog tamnog poglavlja njemačke povijesti. "Mi se nalazimo na početku prerade ovog tamnog razdoblja njemačke poslijeratne povijesti", kaže glasnogovornik zastupničkog kluba socijaldemokrata u pokrajinskom parlamentu Dennis Maelzer. Inicijativa iz Sjevernog Porajnja i Vestfalije želi da se rasprava o ovoj temi proširi na čitavu Njemačku. Pritom se pogođenima ne radi o materijalnoj odšteti nego o priznanju onoga što su pretrpjeli. "Mi si danas ne možemo pretpostaviti kroz što su ovi ljudi prošli. Oni su nakon ponižavanja u lječilištima godinama nailazili na ignoriranje", kaže Maelzer. Cilj političke inicijative je i lakši pristup arhivima institucija koje su sudjelovale u ovom procesu. Stroj za tiskanje novca Charlotte Quik, političarka CDU-a koja se također bavi ovom temom, primjećuje kako je zlostavljanja djece bilo u gotovo svim lječilištima ove vrste bez obzira na to koja organizacija je vodila lječilišta. I kaže još nešto: ove zdravstvene ustanove su za one u čijim rukama su se nalazile značile pravi stroj za tiskanje novca. Govori se o "masovnom fenomenu od pedesetih do osamdesetih godina". Ukupno je bilo aktivno oko 1.000 ovakvih ustanova, 15 posto je bilo u rukama crkvenih organizacija ili dobrotvornih udruga. U Arhivu Pokrajinskog saveza Porajnje je pronađen jedan stari pravilnik koji određuje i kažnjavanje u ovakvim domovima. Dozvoljena je bila zabrana igranja ili odlazaka na izlete ili oduzimanje slatkiša. No svaki oblik fizičkog kažnjavanja je bio zabranjen. No: pravo na odgoj i odrastanje bez fizičkih kazni je u zakonik ušlo tek 2000. godine, piše

"UBI ISTRIJANA !" I USELI U NJEGOVU KLIJET

HRVATSKA POLICIJA ISTRAŽUJE Na crkvi u Višnjanu netko je nacrtao kukaste križeve i ostavio sramotnu porukuPiše V. P. , 07. lipnja. 2021. @ 17:30  KOMENTARI1min. Grafiti na crkvi u Višnjanu - 1 Grafiti na crkvi u Višnjanu - 1 Foto: Regional Express Nepoznata osoba ostavila je na crkvi u Višnjanju sramotne grafite i neprimjerene poruke. Na crkvi su nacrtani grafiti i natpis ''ubij Istrijana''

PAKAO SE SPUSTIO NA ZEMLJU 2

PAKAO U DONJECKU Jezive ispovijesti žrtava zloglasnog zatvora: ‘Nakon tri dana mučenja priznao sam sve, samo da prestanu‘ Otmičari su Ruslanu uzeli telefon, pričvrstili elektrode na udove i slali električne šokove: ‘Kao potres, mislite da će vas ubiti‘ Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 07. lipanj 2021. 14:52 Gledatelji u Kijevu gledaju dokumentarac o Izolaciji Tri dana za redom odvodili su Ruslana Zaharova u podrum zatvora koji tehnički ne postoji. Otmičari su mu uzeli telefon, pričvrstili elektrode na udove i slali električne šokove kroz njegovo tijelo. - Kao da je potres. Žestoko vas prodrma, pola vašeg tijela utrne. Mislite da će vas ubiti, osjećate se bespomoćno. Mislite da ste sami i da vam nitko neće priskočiti u pomoć, prisjetio se 31-godišnji Zaharov. Ruslana Zaharova, koji živi u pograničnom gradu na istoku Ukrajine, mučili su u zloglasnoj Izolaciji, ruševnoj tvornici u Donjecku koji je pod kontrolom ruskih separatista. Na toj lokaciji nekada je bilo središte moderne umjetnosti, a kada je počeo rat 2014. godine pretvorili su tvornicu u mučilište. U rijetkom intervjuu britanskom Telegraphu žrtve torture otkrili su mučne detalje boravka u tajnom zatvoru separatista navodeći da su zatvorenike postavljali na viseće stalke i polijevali ih vodom (tzv. waterboarding) te ih prisiljavali da se bore jedni protiv drugih. Žrtve su nedavno odlučile tužiti Rusiju i Ukrajinu Europskom sudu za ljudska prava jer u svojoj domovini ne mogu zadovoljiti pravdu. Pet godina je Zaharov prebacivao ljude i robu preko crte bojišnice kada su ga zaustavili na kontrolnoj točki dok je napuštao područje pod nadzorom separatista u listopadu 2019. godine. Optužili su ga da je ukrajinski špijun. U lisicama su ga odveli u ured tvornice iz sovjetskog doba. Sobe su bile obložene drvetom te zaštićene metalnim vratima. Bila je to Izolacija, najzloglasniji zatvor u Donjecku, za kojega mnogi separatisti nikada nisu čuli. - Jesi li shvatio?, vikali su na njega otmičari i mlatili ga aktivnom žicom u zatvorskom podrumu s cementnim zidovima. - Tri dana su me premlaćivali kako bi izvukli istinu iz mene. Nisu mi vjerovali pa su me uzdrmali strujom tako snažno da sam morao izmišljati stvari kako bi prestali, rekao je. Kada nije ležao na stolu, zalijepljen ljepljivom trakom ili priključen na struju, prisiljavali su ga da stoji u ćeliji s licem prema zidu i rukama ispruženima preko glave. Vozač taksija Zaharov nikada otmičarima nije ispričao priču kakvu su oni htjeli i deset dana kasnije bio je prebačen u pritvor gdje se počeo oporavljati od mučenja. Zaharov i njegova majka na koncu su platili više od 12.000 američkih dolara, koje su posudili od prijatelja i obitelji kako bi ga izvukli krajem listopada 2019. godine iz ruku separatista. Potom su pobjegli u Nizozemsku gdje su zatražili politički azil, no Zaharov se, umoran od čekanja, vratio u Ukrajinu. image Natpis u Donbass regiji: 'Kuća Paliča, prolaznik će umrijeti' Kommersant Photo Agency/Ddp Usa/Profimedia - Izolacija je tajno mjesto koje je nedostupno rodbini separatista, pa čak i mnogih drugim separatistima, izjavila je Tetjana Katričenko iz Medijske inicijative za ljudska prava, koja je intervjuirala 25 bivših zatvorenika. Zlostavljanje zatvorenika događalo se na objema sukobljenim stranama, no razrađeni sustavi mučenja u Izolaciji ističu se okrutnim metodama. - Bivši zatvorenik mi je rekao da mu se pritvor u Donjecku činio kao raj nakon pakla koji je prošao u Izolaciji, izjavila je Tanya Cooper iz Misije UN-a za nadzor ljudskih prava u Ukrajini. Najmanje 90 ljudi je ukrajinskim vlastima prijavilo mučenja u Izolaciji, ali ima još na stotine žrtava koji nisu zabilježene, tvrdi Roman Tsyb iz državnog odvjetništva u Ukrajini. On je zadužen za procesuiranje zločina u ilegalnim zatvorima u područjima pod nadzorom separatista i zastupa oko 50 bivših zatvorenika osumnjičenih za mučenje zatvorenika u bivšoj tvornici. Većina zatvorenika su obični ljudi odabrani slučajno, a njihovo tamničenje pomagalo je samoproglašenim vlastima da potaknu ratni osjećaj. VEZANE VIJESTI Emmanuel Macron OŠTRI RAZGOVORI Macron o napetostima na rusko-ukrajinskoj granici: ‘To je neprihvatljivo, sankcije nisu dovoljne‘ DEMONSTRACIJA SILE Rusija gomila trupe na granici s Ukrajinom, tenkovi idu prema Krimu: ‘Sukob nije isključen‘ Valentina Bučok bila je električarka u Donjecku kada ju je oteo muškarac u blizini zastarjelog stambenog bloka. Rekli su joj da je sumnjiče za izviđanje za ukrajinsku vojsku u blizini kuće u kojoj je istaknuti ratni vođa ubijen u eksploziji četiri mjeseca ranije. Iste večeri s vrećom na glavi doveli su je u Izolaciju. - Vrata se zatvore iza tebe i više ne postojiš. Muškarci su toliko vrištali da su izgubili glas, ispričala je. U cenzuriranom videozapisu prikazanom na lokalnoj televiziji Bučok (55) je izjavila da su je ukrajinski obavještajci tražili da fotografira kuću ratnog vođe. Kaže da joj nije preostalo ništa drugo nego da potpiše priznanje. Njezina jedina uspomena na Izolaciju je izduženi komad papira s njezinom glavom prilikom uhićenja. Pustili su je prilikom razmjene zatvorenika na Božić 2019. godine. Izolacija je pod nadzorom zloglasnog bivšeg policajca poznatog samo pod imenom Palič, a vodili su je bivši civili koji su uživali u nasilju. Zatvorenici koje je intervjuirao Telegraph tvrde da su vidjeli nadzorne kamere u svojim ćelijama. Zloglasni Palič tjerao je zatvorenike da se bore jedni protiv drugih pa ih gledao na kamerama iz svoga ureda, tvrdi Katričenko. Seksualno nasilje također je bilo uobičajeno, ali većina žrtava nije željela pričati o tome. Prema podacima izvješća Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, devet od 40 zatvorenika puštenih u razmjeni zatvorenika u prosincu 2019. godine koje je intervjuirao UN, prijavili su seksualno nasilje. Palič, gospodar torture, navodno je prognan 2018. godine, ali Izolacija je ostala ozloglašeno mjesto u Donjecku. Kada je Maria iz Donjecka, koja zbog sigurnosti nije željela odati pravi identitet, vidjela supruga tri dana nakon što su ga odveli policajci u civilu, znala je da su ga mučili. Zglobovi njezina Sergeja bili su razderani, namazani jodom i puni gnoja. Kasnije je saznala da su ga objesili na stalak, polijevali vodom i šokirali elektro udarima. Čuvari su također gasili cigarete na njegovim leđima. Sergeja su mučili u izolaciji tjedan dana prije nego što su mu rekli da će dovesti i njegovu suprugu i da će ga mučiti pred njom. Tada je potpisao priznanje da je ukrajinski špijun. Sergej sada u regularnom zatvoru iščekuje suđenje. Veliki broj žrtava nerado prijavljuje mučenje u Izolaciji ukrajinskim vlastima. - Neki ljudi odustaju jer ne vide smisla u tome. Sudska presuda sve bi promijenila, izjavio je ukrajinski tužitelj Tsyb. Ukrajinske vlasti se nadaju da će se to promijeniti jer su prošloga mjeseca prvi slučaj mučenja u Izolaciji poslali na sud. Devet bivših zatvorenika svjedočilo je protiv drugog bivšeg zatvorenika - Evhena Bražnikova, osumnjičenoga da je pet godina asistirao upravi Izolacije i provodio mučenja prije nego što je pušten 2019. Nekoliko žrtava Izolacije podnijelo je tužbu sudu u Strasbourgu, ali vjerojatno će proći puno godina prije nego što bivši zatvorenici budu saslušani. Dosad je tek nekoliko od 50 tužbi dostavljeno vlastima Ukrajine i Rusije, što je prva faza pravnog postupka pri ECHR-u. Jedna od tih tužbi je i ona Ruslana Zaharova, koji pokušava započeti novi život nakon boravka u izolaciji. Nada se da će barem biti priznato što mu se dogodilo jer njegovi mučitelji nisu snosili nikakve sankcije. - Ne vjerujem da će ih ukrajinske vlasti pohvatati, barem ne uskoro, rekao je. Postoji nada da će Međunarodni kazneni sud u Haagu poduzeti neke korake nakon što je u prosincu priznao da je na istoku Ukrajine počinjen "širok spektar ponašanja koji čine ratni zločin" što otvara vrata potencijalnom suđenju.

STRAH OD POVRATA U NORNALU ZOMBI DRUŠTVA

EKONOMIJA OVISNIKA Strah od povratka u normalu: ‘Ako država ukine potpore, moglo bi doći do masovnog otpuštanja‘ Postoji tendencija da se Vladinim mjerama potpore od poduzetnika stvaraju ovisnici, smatra M. Vizek Piše: Viktor VresnikObjavljeno: 07. lipanj 2021. 15:4 Pitanje: jesmo li spremni vratiti se u pretpandemijsku ekonomiju, u razdoblje kada će poduzetnici opet raditi bez pomoći države, a uspjeh njihovih biznisa ovisit će isključivo o tržištu i njihovoj sposobnosti da se prilagode potrebama potrošača? Signali koji stižu iz poslovne zajednice, iz dvije ključne organizacije – velike, ali i ostarjele Hrvatske udruge poslodavaca i sve veće i utjecajnije, ali ipak još male i od države uporno potiskivane udruge Glas poduzetnika – zasad sugeriraju visoku razinu ovisnosti o državnoj pomoći. Previsoku da bismo ekonomiju mogli smatrati zdravom. Poruke malih i velikih razlikuju se u nekim ključnim točkama. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca, koja je nedavno Vladi uputila set preporuka za postkrizno razdoblje, smatraju da je rizik od naglog popuštanja mjera za pomoć gospodarstvu znatno veći od eventualnog dodatnog zaduživanja kako bi se financiralo njihovo produljenje. Po njima, najgore bi bilo da nakon svih mjera i svega izdržanog zbog trenutne obustave mjera pogođene tvrtke ostanu u problemu i počnu s otpuštanjem. Njihovo je ključno pitanje – zašto bi vlasnici pogođenih poduzeća sami morali snositi gubitak prihoda? To pitanje ujedno se mnogima čini i najspornijim (jer tko bi, ako ne oni, taj gubitak trebao pokriti), kao i premisa iz koje je izvedeno, gdje stoji kako “krizom pogođena poduzeća nisu više ili manje kriva za krizu od vlasnika poduzeća koja slučajno nisu pogođena ovom krizom (npr. u ICT industriji) koja se događa jednom u 100 godina”. Pitanje je, naravno, možemo li govoriti o “naglom popuštanju mjera”? Što, naime, znači “naglo” u kontekstu nečega što se otpočetka smatra privremenim. Rok trajanja protupandemijskih mjera ovisi o dvije međusobno čvrsto povezane komponente – o trajanju pandemije, koje je i danas nepoznanica, a onda, ovisno o dugotrajnosti bolesti, i o kapacitetu države da financijski, a to znači iz proračuna, ublaži štetu prouzročenu prisilnim zamrzavanja gospodarstva. Država je davno iz sigurne zone dobrog upravljanja dugom i proračunom zbog pandemije iskoračila na sklizak teritorij “privremenog prekomjernog zaduživanja”. U stvarnosti, od države se na početku očekivalo da amortizira prvi val posljedica pandemije na biznise. Sljedeći korak očekivao se od biznisa – oni za koje je jasno da ne mogu podnijeti dugoročne zastoje trebali su se, trajno ili privremeno, okrenuti alternativnim mogućnostima za zaradu. Vuk Vuković, neformalni glavni ekonomist udruge Glas poduzetnika koja je zaživjela usporedo s uvođenjem protupandemijskih mjera, nije sklon obrani onih poduzetnika koji su se pokazali dugoročno nespremnima za promjenu modela. “U prvim danima pandemije mi u UGP-u smo jasno definirali našu poziciju. U početku je bilo potrebno s mjerama izaći u susret malim tvrtkama kako se ne bi dogodio ogroman inicijalni šok nezaposlenosti, i kako bi to omogućilo njihovim vlasnicima da se prilagode ili restrukturiraju. Nažalost, veliki broj tvrtki koje su trebale mijenjati svoj poslovni model to nije učinio na vrijeme prošle godine, zbog očekivanja da će se sve brzo vratiti na pretpandemijsko normalno. Zato ćemo sada imati posljedice”, kaže. Vuković zato očekuje zakasnjeli val nezaposlenosti. Ipak, po njemu, prednost je što se to događa preko ljeta kada tradicionalno, sezonalno imamo najveću zaposlenost. To znači da nezaposlenost neće značajno porasti tijekom ljeta, ali hoće u kasnijim mjesecima. Pritom će, zaključuje Vuković, taj zakasnjeli udar biti teže amortizirati, a tu je već kritičan prema državi: “Sada je to već izvan direktnih ingerencija konkretnih mjera. Da je bilo pameti, kroz bolji Nacionalni program oporavka i otpornosti bi se lako, indirektno, stvorile nove mogućnosti za nove poslovne aktivnosti.” U udruzi sada više ne vide prostor za takvu akciju. “Poanta plana oporavka je bila da se što više tih sredstava kanalizira kroz potrošnju, što bi posljedično pomoglo hrpi malih i srednjih tvrtki, ali to se neće dogoditi jer ova Vlada suštinski ne razumije ni poduzetništvo ni kako ekonomija funkcionira.” Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb od samog početka protupandemijskih mjera ne skriva da je skeptična prema cijelom protukriznom paketu upravo zbog tendencije da od poduzetnika stvara ovisnike. Zato postavlja izravno pitanje: “Zašto bi itko odustao od vlastitog, iako propalog biznisa, ako može produljiti opstanak uz pomoć državnog novca?” Vizek je čvrsta u stavu da se “takvo ponašanje u ekonomiji zove moralni hazard i nastaje zato što dvije strane, u ovom slučaju država i poduzetnik, ne raspolažu istim setom informacija, odnosno u ovom slučaju poduzetnik raspolaže potpunijim informacijama od države”. Zato bi, kaže Vizek, u hrvatskom slučaju posao državnog aparata trebao biti da barem pokuša smanjiti informacijski jaz između države i poduzetnika, “kako se državni novac ne bi trošio uludo i kako se ne bi stvarale zombi-kompanije”. No za takav pothvat potrebna je kvalitetna i učinkovita državna uprava koja je u stanju informacijski pratiti sve kompanije i donositi mjere na osnovi analize podataka o njihovu poslovanju u koliko je god to moguće realnom vremenu. Mi smo pak, zaključuje Vizek, prošle godine koristeći vrlo nesofisticirani i vrlo nenijansirano način na koji se određivalo tko se kvalificira za primanje pandemijske državne pomoći, a tko ne, imali prilike vrlo jasno vidjeti da državna uprava za takav pothvat doista nije ni spremna ni sposobna. I tu se vraćamo HUP-u, najstarijoj krovnoj udruzi uglavnom velikih poslodavaca koja je ove godine doživjela značajne kadrovske, dijelom i organizacijske, ali još ne i konceptualne promjene. Na pitanje o spremnosti poduzetnika i korporacija za prihvaćanje postpandemijske “nove normalnosti”, njihova, također nedavno inaugurirana, glavna ekonomska analitičarka Iva Tomić poslala je najopsežniji odgovor koji vrijedi citiranja jer obuhvaća najšire područje protupandemijskog “ratovanja”, ali i daje solidan portret načina razmišljanja u korporativnom dijelu domaće poslovne zajednice, koji se u Hrvatskoj tradicijski smatra najsnažnijim, najvećim, pa zato i najvažnijim. Tomić nas tako prvo upozorava kako “s obzirom na to da je ova ekonomska kriza nastala zbog neekonomskih čimbenika, a poslovanje je prvenstveno ugroženo zbog mjera donesenih u cilju suzbijanja širenja pandemije covida-19, koje su se nerijetko donosile netransparentno i arbitrarno, nije ni za očekivati da teret krize snose isključivo sama poduzeća”. S druge strane, upozorava Tomić, te mjere su imale i različit utjecaj u različitim državama, ovisno o strukturi njihova gospodarstva. “Struktura hrvatske ekonomije je takva kakva je, s izraženijim udjelom uslužnih djelatnosti, pa je zato pandemija nešto više utjecala na hrvatsko gospodarstvo nego na neka druga koja, primjerice, imaju veći udio industrije.” Poduzetnicima je, objašnjava Tomić, ovo prethodno razdoblje, koje se na kraju prolongiralo iznad svih očekivanja, bilo i više nego izazovno, unatoč određenoj državnoj potpori, pa piše: “Kao što smo u HUP-u naglašavali u više navrata, trošak plaće nikako nije jedini trošak koji poslodavci imaju u svom poslovanju, a i ono što država pokriva je samo jedan dio ukupnog iznosa plaća u većini poduzeća te je ostatak obavezan pokriti poslodavac. Tu su, naravno, i svi drugi troškovi, koji mogu biti i veći od ukupnog troška rada, ovisno o djelatnosti ili poduzeću. A to je vrlo teško nadomjestiti ako vam je ograničen ili potpuno onemogućen rad. Iako su određene mjere takvog ograničavanja ili zabrane rada već krajem ovog mjeseca napuštene, a u očekivanju smo da će tijekom narednih mjesec dana to biti slučaj sa svim mjerama, ne možemo očekivati da će se poduzeća od danas do sutra vratiti na staro.” Prošli tjedan HUP je Vladi uputio prijedlog s prilično detaljno razrađenim mjerama za likvidnost i poticanje investicija koje smatraju potrebnima u nastavku na tekuće mjere izravne potpore poduzećima. Tomić tumači kako “očuvanje likvidnosti nije pitanje samo za razdoblje lockdowna, nego je neophodno osigurati likvidnost poduzetništvu na duže razdoblje, kako bi se poslovanje moglo pokrenuti (i vratiti na točku pokrića) u trenutku kada se maknu ograničenja te kako ne bi došlo do lančane nelikvidnosti u gospodarstvu”. Navedeno se, upozoravaju poduzetnici, ponajviše tiče mikro i malih poduzeća koja čine osnovu gospodarstva (98,6 posto svih poduzetnika u 2019.), a upravo su ona najviše ugrožena privremenim zatvaranjem ili ograničenim poslovanjem zbog ovisnosti o svježem priljevu gotova novca u svom poslovanju. S druge strane, Tomić zaključuje kako je oporavak moguće ostvariti jedino uz investicijski zamah. I tu nam se otkrivaju poslodavački apetiti, legitimni, ali ne nužno i usklađeni s “novom stvarnošću” u kojoj se očekuje da financijski impuls za njihovo ostvarenje stigne iz državne blagajne. Stav je poslodavaca, kako ga formulira Tomić, da “iako nisu sve djelatnosti jednako pogođene ovom krizom, za održivi rast ukupnoga gospodarstva potrebno je pokrenuti poslovanje u svim sektorima. Međutim, s obzirom na učinak koronakrize, upitno je u kojoj su mjeri poduzeća sposobna sama financirati novi investicijski ciklus”. Poslodavcima je odnos s bankama oduvijek bio problematičan. Tako i sada smatraju kako je, unatoč povećanoj štednji u bankarskom sektoru i općenito višku likvidnosti u financijskom sustavu, pristup financiranju (biznisa) ograničen zbog postojeće izloženosti i smanjenog obujma poslovanja tijekom koronakrize. Njihov je zaključak, koji nam je prenijela Tomić, kako je “zato nužna adekvatna potpora države kako u obliku dodatnih mjera i programa, tako i putem bespovratnih sredstava i poticaja za pokretanje investicija”. HUP-ov je stav da “unatoč tome što je zaduženost države značajno porasla zbog saniranja posljedica pandemije, i dalje je rizik naglog popuštanja pratećih mjera gospodarstvu znatno veći od dodatnog zaduživanja pod relativno povoljnim uvjetima na svjetskim financijskim tržištima, uz značajnije korištenje sredstava EU za investicije u privatnom sektoru”. Najgore bi, zaključuju veliki poslodavci, bilo da, nakon svih mjera i svega izdržanog, zbog trenutne obustave mjera pogođene tvrtke ostanu u problemima i počnu s otpuštanjem. Takav zaključak je jasan, ali i upozorava na za tržišnu ekonomiju opasno ovisničko razmišljanje o državnim potporama. Tomić to razumije, vjerojatno i bolje od većine članova HUP-a, pa zato zaključak HUP-ove poruke koju potpisuje izgleda ovako: “Naravno, postoji mogućnost da neke firme ne bi mogle preživjeti bez potpora, ali zato i uspoređujemo poslovanje s pretpandemijskom 2019. godinom. S druge strane, svjesni smo da ni potpore ne mogu trajati vječno, ali to poslodavcima nije ni cilj. Poslodavci zapravo jedva čekaju da mogu slobodno poslovati i sami pokrivati svoje troškove. Neki od njih će nakon cijele ove priče vjerojatno morati donijeti odluku da im se više ne isplati poslovati; međutim, zbog svih onih koji su se našli u problemima isključivo zbog pandemije i pratećih mjera njezina suzbijanja, s određenim potporama države potrebno je nastaviti još neko vrijeme.” Odgovori iz Vlade zasad se temelje na brojkama. Premijer je, doduše, najavio kako će država nastaviti pomagati onima čiji će biznisi i dalje biti ograničeni protupandemijskim mjerama, ali je pritom servirao i vrlo jasan portret državnih financija: “Ukupni efekt koronakrize na proračun dosad iznosi 32 milijarde kuna. Jedan od najvećih izravnih rashoda bile su potpore za očuvanje radnih mjesta, koje su koštale 10,5 milijardi kuna, dok je prihod proračuna, zbog pada gospodarstva, bio prisiljen na rez od 13 milijardi kuna.” Pritom statistike koje stižu iz Ministarstva financija pokazuju da je javni dug prošle godine porastao za gotovo 37 milijardi, na oko 330 milijardi kuna, od prijašnjih, već teško izdrživih, ali smanjujućih 72,8 posto BDP-a, na dugoročno neodrživih 89,1 posto BDP-a. Time je prekinut trend smanjivanja javnog duga koji je započeo 2014. godine, a koji je, osim za financijsku sigurnost na domaćem terenu, ključan i u hrvatskom procesu uključivanja u eurozonu. HUP u svojem pismu Vladi upozorava da je odluke o ukidanju pojedinih mjera pomoći potrebno donositi postupno, ovisno o epidemiološkoj situaciji, ali i o situaciji u svakom pojedinom sektoru kako bi se izbjegao val stečajeva i otpuštanja. To je dobro i korisno, ako je moguće. Istovremeno, međutim, održavanje gospodarstva financijskim infuzijama iz proračuna (pa i proračuna Europske unije) u situaciji visoke zaduženosti ne može se smatrati dugoročnom obavezom države, niti poštenim odnosom prema zdravim poreznim obveznicima koji su i u kriznom razdoblju punili proračun. Temelj zdrave ekonomske politike je poticanje onih sektora od kojih se očekuju izvanserijski dobri rezultati. Gubitnike, s druge strane, treba odvratiti od njihove namjere da ustraju u biznisu koji umjesto dobiti donosi gubitak, prvo njima, a onda i zajednici. I, da, apstinencijska kriza uvijek je neugodna

PRVO PREZNOJAVANJE

NOVI GRADONAČELNIK Tomašević otkrio nove detalje o lošoj financijskoj situaciji u gradu: ‘Napucani su troškovi uoči izbora‘ Situacija je posljedica tri godine neodgovornosti, kaže Tomašević te ističe da će biti potrebni i vanjski stručnjaci Piše: HinaObjavljeno: 07. lipanj 2021 Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević u ponedjeljak je izjavio da se sada najviše moraju baviti lošom financijskom situacijom u Gradu, ali je izrazio optimizam da će to stabilizirati u najkraćem mogućem roku dodavši da će novca za isplatu plaća zaposlenicima biti. "Ono što je pokazalo da se najviše sad moramo baviti financijskom situacijom, najveći dio energije ide na to", rekao je Tomašević novinarima na pitanje što je novog donio vikend tijekom kojeg je proučavao 2000 stranica financijskog izvještaja Grada Zagreba koji je u petak dobio prilikom primopredaje izvršne vlasti. Tomašević je rekao da je sa svojim zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom u Gradsku upravu dolazio i tijekom vikenda. "Financijska situacija nije dobra zato što je ona posljedica tri godine financijske neodgovornosti prošle vlasti", istaknuo je. Rekao je da je 2019. završila s gubitkom od milijardu i 300 milijuna kuna a da za to nije bilo nikakvih vanjskih razloga, a 2020. je prema Izvješću o izvršenju proračuna završila s gubitkom od samo 90 milijuna kuna. Međutim kada se gleda i pozajmica Vlade, covid, odgođena potraživanja od strane ZET-a, Holdinga i Zagrebačkih otpadnih voda onda je taj gubitak višestruko veći, dodao je. Tomašević kaže da je tu prije svega financijska neodgovornost jer nije na vrijeme došlo do rebalansa gradskog proračuna a znalo se da je to zbog vanjskih utjecaja - potresa, a posebice pandemije trebalo napraviti. "I treća godina neodgovornosti je ova 2021. koja je zapravo balansirana, gdje su 'napucani' troškovi radi predizborne godine, radi mnogih stvari koje su se radile pred izbore, a zapravo je balansirana s prodajom zemljišta Gredelja, Paromlina i Zagrepčanke koje nitko nije ni očekivao da će se prodati", istaknuo je Tomašević. Kaže da ne planiraju prodati ta zemljišta, ali da to nije planirala ni prošla gradska vlast, međutim, išla je svjesno napraviti još "i financijsku rupu u 2021. godini". "Sada imamo kombinaciju sve te tri stvari i nama je sada osnovni cilj stabilizirati financije", poručio je Tomašević. Dodao je da sada analiziraju novčane tokove na tjednoj i mjesečnoj razini te idu revidirati plan javne nabave u smislu da se odgodi sve ono što nije ključno. Rekao je da je Zagrebačkom holdingu gubitak veći od 300 milijuna kuna. Na pitanje koliko je onda minus u proračunu Grada te u kojem će smjeru ići rebalans, Tomašević kaže da to ovisi o tome kako će refinancirati obaveze i odgađati naplate. VEZANE VIJESTI 11103441 NAJAVILA ODLAZAK Bandićeva pročelnica odgovorila Tomaševiću: ‘Imamo problem, ali situacija nije lošija od drugih gradova‘ REBALANS PRORAČUNA Prvi potezi nove gradske vlasti: Možemo! protiv prodaje Gredelja, Badela i Paromlina "Nema još najcrnjih scenarija. Situacija nije dobra, situacija je složena ali postoje rješenja i zato i sada analiziramo i novčane tokove na ovoj kratkoročnoj razini ali isto tako gledamo što sve odmah možemo zapravo zaustaviti, koje troškove možemo odmah rezati", objasnio je. Rekao je da kreću i s voznim parkom. "Prvo krećemo od sebe, od gradske uprave i doista ćemo dati sve od sebe da stabiliziramo ove financije a da se to ne osjeti nigdje ni na cijeni usluga niti na drugi način", istaknuo je. Na pitanje hoće li s obzirom na tu situaciju morati "rezati plaće" u gradskoj upravi, Tomašević kaže da za sada ne vide da je to potrebno i da će novca za plaće zaposlenika biti. "Ali, situacija je složena i zato moramo gledati sve ove različite varijable. Zagrebački holding i Grad Zagreb su spojene posude tako da time najviše bavimo sada", istaknuo je. Tomašević kaže da imaju svoju grupu za financije, ali da će im isto tako trebati i vanjski stručnjaci. Upitan hoće li ostaviti Slavka Kojića, koji je bio dugogodišnji pročelnik za financije, Tomašević kaže da se ne bi bavio pojedinačnim rješenjima. "Ono što mogu reći jest da kada vam netko tko je dugogodišnji čovjek za financije pokojnog gradonačelnika kaže javno da je situacija financijski loša i da nam ne bi htio biti u koži, onda je vrlo jasno čija je to odgovornost i što smo naslijedili. Međutim optimističan sam da ćemo to stabilizirati u najkraćem mogućem roku", poručio je Tomašević. Rekao je i da će se eventualnim nepravilnostima baviti unutarnje i vanjske revizije. Istaknuo je i da razgovori s SDP-a oko konstituiranja većine u Gradskoj skupštini idu dobro, te očekuje konstituirajuću sjednicu Skupštine bez ikakvog problema 17. lipnja. "Mjesto predsjednika Gradske skupštine je na stolu i o tome se razgovara. Međutim, faza razgovora u kojoj smo sada jest vezana isključivo na projekte koje želimo zajedno ostvariti u ovom mandatu od četiri godine, a tek kasnije ćemo razgovarati o političkim funkcijama u Skupštini vezano za predsjednika Skupštine, predsjednike različitih odbora i tako dalje", istaknuo je.

PAKAO SE SPUSTIO NA ZEMLJU, NA NEBU NEMA VIŠE MJESTA !

Kim gubi tlo pod nogama, upravo je uveo novi bizarni zakon, ljudi u strahu: ‘Sve smo odsječeniji...‘ Zamislite život u neprekidnom lockdownu, bez interneta i sa samo nekoliko kontroliranih državnih televizijskih kanala... Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 07. lipanj 2021. 10:02 Sjeverna Koreja nedavno je uvela novi zakon kojim želi suzbiti bilo kakav strani utjecaj - strogo kažnjavajući sve koji posjeduju strane filmove, odjeću ili koriste sleng. Yoon Mi-so za BBC je ispričala kako je imala 11 godina kada je prvi put vidjela smaknuće muškarca nakon što je uhvaćen s južnokorejskom dramom. Čitavo susjedstvo bilo je prisiljeno gledati njegovu egzekuciju. - Da niste, to bi se smatralo izdajom - rekla je za BBC iz svog doma u Seulu. U Sjevernoj Koreji jasno su dali do znanja da za krijumčarenje nedopuštenih videozapisa slijedi smrtna kazna. - Jasno se sjećam čovjeka kojem su stavili povez na oči, još uvijek vidim njegove suze kako ispod teku.To je za mene bilo traumatično. Povez mu je bio posve natopljen suzama. - Stavili su ga na kolac i svezali, a onda ustrijelili - ispričala je. Rat bez oružja Zamislite da ste u neprekidnom lockdownu, bez interneta, bez društvenih medija i sa samo nekoliko kontroliranih državnih televizijskih kanala koji vam govore ono što vođe države žele da čujete - to je život u Sjevernoj Koreji. A sada je vođa te zemlje odlučio ići korak dalje, uvevši novi zakon protiv onog što režim naziva 'reakcionarnom misli'. Svakome koga se uhvati s velikom količinom sadržaja iz Južne Koreje, Sjedinjenih Država ili Japana čeka smrtna kazna, a onima koji gledaju takve snimke prijeti 15 godina zatvora. Nedavno je Jong-un poslao poruku preko državnih medija u kojoj poziva Ligu mladih da poduzme mjere protiv 'neukusnog, individualističkog, antisocijalističkog ponašanja' među mladima. Želi zaustaviti upotrebu stranih izraza, frizure i odjeću za koje smatra da su 'opasni otrovi'. Portal iz Seula Daily NK objavio je kako su trojica tinejdžera poslani u edukacijski kamp jer su odrezali kosu poput K-pop idola i porubili hlače iznad gležnjeva. Politički analitičari smatraju da sjevernokorejski vođa pokušava zaustaviti vanjske informacije koje dolaze do naroda Sjeverne Koreje jer život u zemlji postaje sve teži. Vjeruju da milijuni ljudi gladuju pa ih Kim Jong-un radije hrani državnom propagandom nego da im dopušta gledati sladunjave serije iz prekograničnog Seula, jednog od najbogatijih gradova u Aziji. Zemlja je nakon zatvaranja granica zbog pandemije odsječena od vanjskog svijeta više nego ikada prije. Dotok zaliha i vitalna trgovina sa susjednom Kinom gotovo je u potpunosti zaustavljena. Ovakva izolacija samo je pogoršala ekonomsku situaciju koja je ionako loša jer se sav novac ulijeva u nuklearne ambicije režima. VEZANE VIJESTI Joe Biden i Moon Jae-in SASTANAK Joe Biden i Moon Jae-in izrazili želju za diplomatskim pristupom prema Sjevernoj Koreji ‘TO JE PROVOKACIJA‘ Aktivisti balonima u Sjevernu Koreju šalju letke i dolare, partija bjesni: ‘Ne dirajte ih, nose koronu!‘ I sam Kim priznao je nedavno da se njegovi ljudi suočavaju s najgorom situacijom dosad koju moraju prevladati. Novi zakon Portal Daily NK je prvi dobio uvid u kopiju novog zakona. - U njemu stoji da ako se uhvati radnik ili voditelj tvornice, da će biti kažnjeni. Ako se radi o djetetu, kažnjeni će biti roditelji - kazao je glavni urednik Lee Sang Yong za BBC i dodao kako se radi na suzbijanju svih snova ili fascinacije mlađe generacije jugom. - Drugim riječima, režim je zaključio da bi se mogao stvoriti osjećaj otpora ako se uvedu kulture iz drugih zemalja - rekao je. Choi Jong-hoon, jedan od par prebjega koji su prošle godine uspjeli pobjeći iz Sjeverne Koreje, kazao je kako su mjere, zakoni i kazne oštriji što su vremena teža. Prijašnje zabrane samo su pokazale kako sjevernokorejski narod može biti snalažljiv i kako već ima razvijen sustav krijumčarenja stranih filmova preko kineske granice. - Ako tri puta zaredom unesete pogrešnu lozinku, USB briše sadržaj. Ako je sadržaj posebno osjetljiv, možete čak postaviti da se sve obriše nakon prvog pogrešnog unosa lozinke - govori Choi Jong-hoon. Mi-so se prisjeća kako su se njezini susjedi snalazili i uz veliki trud nabavljali strane filmove. Kazala je kako su jednom posudili akumulator za automobil i priključili ga na generator kako bi dobili dovoljno električne energije za napajanje televizora. Sjeća se da je tada gledala južnokorejsku dramu 'Stairway to Heaven' - ljubavnu priču o djevojčici koja se prvo bori s pomajkom, a zatim i s rakom - koja je bila prije 20 godina vrlo popularna u Sjevernoj Koreji. To je bilo vrijeme kada je fascinacija stranim medijskim sadržajem bila u uzletu, potpomognuta jeftinim CD-ima i DVD-ima iz Kine, navodi Choi. No tada je režim to počeo primjećivati te su oko 2002. počeli obavljati pretrese na sveučilištima i tada su na samo jednom sveučilištu pronašli više od 20.000 CD-a. Vlada je bila u šoku, prvo su one koji su uhvaćeni da gledaju filmove slali na jednu godinu u radni logor, no kasnije se pokazalo da to nije bilo dovoljno, pa su kazne postrožili. - Trenutno, ako idete u radne kampove, tamo je više od 50% mladih koji su tamo završili jer su gledali strane sadržaje - kazao je Choi. - Ako netko gleda dva sata ilegalnog materijala, dobit će tri godine u radnom logoru. To je veliki problem. Gledanje filmova je luksuz. Jer prvo se trebate pobrinuti za hranu, a tek onda možete uopće razmišljati o gledanju filmova. Kada je teško nabaviti hranu, postaje pogubno za cijelu obitelj ako netko od njih završi u radnome logoru - dodao je, no zaključio kako nitko ne može kod njih ubiti znatiželju za onime što se događa u vanjskom svijetu. - Ljudi u Sjevernoj Koreji sumnjaju u to da državna propaganda nije istina. Znaju u srcu da im je nanesena nepravda, no ne znaju još zbog čega da se žale. Njihove su pritužbe bez pravog smjera. Osjećam se slomljenim jer ne razumiju, čak ni kad im govorim i tome. Potreban je netko da ih probudi, da ih netko prosvijetli - zaključuje Choi koji je svoju obitelj morao ostaviti u Sjevernoj Koreji.