srijeda, 6. listopada 2021.

ČAK 800 000 UMIROVLJENIKA U HRVATSKOJ ŽIVI ISPOD GRANICE SIROMAŠTVA

Slobodna Dalmacija SD Dojavi HRVATSKANAJGORE JE SAMCIMA Čak 800.000 umirovljenika u Hrvatskoj živi ispod službene granice siromaštva, a poskupio je cijeli niz osnovnih proizvoda, pa i kruh. Sve to zvuči još gore kad izdvojimo ovaj podatak... PIŠE SAŠA LJUBIČIĆ 5. listopada 2021. Inflacija radi svoje. Tek što je Angela Merkel odlučila sići s vlasti, vodeća europska ekonomija prvi put je nakon 1993. godine zabilježila inflaciju od četiri posto na godišnoj razini, što se, naravno, posljedično odrazilo na sva gospodarstva u euro zoni. Hrvatska još nije uvela euro, ali je snažno "euroizirana" jer se cijene nekretnina, automobila i koječega drugog, bez obzira što je kuna (još) na životu, izražavaju upravo u toj valuti. Zato i mi, među ostalima, prvi put nakon Vlade premijera Nikice Valentića, snažnije osjećamo inflaciju koja bi ove zime mogla odvući cijene u nebo. Istovremeno, zbog pandemije i problema s proizvodnjom i dostavom roba i usluga u cijelom svijetu, ozbiljno rastu i cijene energeneta, a onda, logično, i sve ostalo. Tako je ovih dana poskupio i kruh naš svagdašnji: točnije, svi pekarski proizvodi od tri do deset posto. Tek što su umirovljenicima minimalno uskladili mirovine s rastom životnih troškova, poskupljenje niza osnovnih prehrambenih proizvoda, poput kruha i ulja, vratilo ih je na staro, pa neće osjetiti blagodati rasta domaćeg BDP-a pogonjenog izvrsnom turističkom sezonom. DOSLOVNO NAJGORI! Generalno gledajući, u Hrvatskoj umirovljenici bez dodatnih prihoda i kontinuirane financijske pomoći njihove djece mogu skapati od gladi. Ne svi, ali njih čak osamsto tisuća raspolaže prihodima ispod službene granice siromaštva. - Prema Eurostatu, stopa siromaštva u Hrvatskoj je porasla za nevjerojatnih 33,8 posto - kaže predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović i dodaje da čak 66 posto od oko milijun i dvjesto tisuća umirovljenika ima manje prihode od mizerih 2927 kuna mjesečno. Sve to zvuči još gore kad saznamo podatak o udjelu mirovine u prosječnoj hrvatskoj plaći, a on je danas tek 36 posto. - Pazite sad, 1990. godine udjel mirovine u prosječnoj plaći bio je 75,3 posto, što znači da se umirovljenik, nakon odrađenog radnog vijeka, "odricao" oko četvrtine plaće koju je imao, a danas prima samo trećinu onoga što je dobivao dok je radio. Je li vam jasno do koje smo mjere srozali umirovljenike u ovih trideset godina? Mi smo, u tom smislu, na samom dnu Europske unije. Doslovno smo najgori - kaže Jasna Petrović. Mršave mirovine imaju i stanovnici Bugarske, Rumunjske i nekih baltičkih zemalja, ali nitko takav nerazmjer između prosječne mirovine i prosječne plaće. I zato Hrvatska, po Eurostatu, ima pravu armiju od osamsto tisuća siromaha. Socijalnu bombu koja otkucava u svakoj krizi koja iole zahvati Hrvatsku, a najnovija je usko povezana s pandemijom koronavirusa. - Da sve bude gore, ugroženi su i drugi koji imaju prihode iznad linije siromaštva od 2972 kune, no oni se nekako izvlače zahvaljujući dodatnim prihodima i pomoći sa strane - kaže Jasna Petrović. Nije za niske mirovine i tešku umirovljeničku bijedu u Hrvatskoj kriva samo lopovska privatizacija i deindistrijalizacija koja je pojela radna mjesta pa potjerala mlade preko granice. U Njemačku, Švedsku, Irsku... - Mi smo jednostavno odabrali krivi mirovinski model. Nama je nužna mirovinska reforma drugog stupa jer je naša stopa izdvajanja za mirovine samo petnaest posto, za razliku od susjeda Slovenaca koji za istu svrhu izdvajaju 24,35 posto. A i od onoga što izdvajamo preveliki dio ostaje bankama, tako da suma summarum na kraju imamo čak osamsto tisuća umirovljenika s prihodima ispod linije siromaštva, što je katastrofalno i nedopustivo - veli naša sugovornica. NAJGORE JE SAMCIMA U zemlji koja je bolesno ovisna o turizmu, cijene osnovnih prehrambenih artikala nužno rastu, a to, kao koletaralne žrtve loše strukturiranog gospodarstva, najviše pogađa one najranjivije - siromašnu umirovljeničku populaciju, i to nerijetko baš onu koja živi u velikim gradovima na Jadranu. - U Hrvatskoj je danas više od dvadeset posto stanovništva starijeg od 65 godina, što ni novi prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi nije uzeo u obzir. Stvorili smo nevjerojatne razlike između onih koji rade i koji su u mirovini, a životni vijek se, zahvaljući medicini i znanosti koji su poboljšali kvalitetu života - produljio - konstatira Petrović. Nagore od svih je umirovljenicima samcima, a takvih je u nas čak 52 posto. - Već sada je ovakvu umirovljeničku sliku teško promijeniti zbog silnih grešaka koje smo napravili u posljednjih trideset godina, no krajnje je vrijeme da odustanemo od modela privatizacije mirovinskih fondova, koji se provodi prema naputku Svjetske banke. Pogubnost takvog načina upravljanja novcem namijenjenim za mirovine shvatile su i druge države u regiji pa su ga, za razliku od nas, napustile - zaključuje naša sugovornica

POTRESNO VJEDOČANSTVO IZ ZEMALJSKOG PAKLA

jutarnji list Mučne optužbe na račun ‘ravnatelja iz pakla‘: ‘Progovaram javno jer nadležni ne reagiraju...‘ Pismo je Jutarnjem nedavno uputio jedan od zaposlenih u Domu za odrasle osobe Bjelovar Piše: Slavica LukićObjavljeno: 06. listopad 2021. 09:32 "Želio bih vas upoznati sa situacijom u Domu za odrasle osobe Bjelovar i odnosom direktora doma Zlatka Kraljića prema zaposlenima. Njegovo ponašanje se može okarakterizirati kao nezakonito, nasilničko i kao izlaganje zaposlenih različitim oblicima prisile"..... Tako počinje pismo koje nam je nedavno uputio jedan od zaposlenih u Domu za odrasle osobe Bjelovar, u kojem je smješteno oko 170 odraslih osoba sa psihičkim teškoćama i zaposleno sedamdesetak radnika - njegovateljica, spremačica, kuharica, fizioterapeuta, medicinskih sestara - uglavnom ženske radne snage. Ta socijalna ustanova pod izravnim je nadzorom Aladrovićeva Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Nije za one tankog džepa...

utorak, 5. listopada 2021.

NE SAMO DA NAS NEĆE OSLABITI, VEĆ ĆE SVIJETU DONIJETI NOVU INEKCIJU SUŽIVOTA !

Jutarnji list JENS STOLTENBERG Šef NATO-a kritizira zemlje koje žele formirati nove vojne saveze: ‘Ne samo da će nas oslabiti, nego...‘ ‘Svaki pokušaj slabljenja transatlantske veze stvaranjem alternativnih struktura, neće samo oslabiti NATO, već i podijeliti Europu‘ Piše: HinaObjavljeno Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kritizirao je u utorak u Washingtonu zemlje koje žele ojačati europsku obranu i naglasio da osnivanje "konkurentskih" struktura NATO-u može dovesti do slabljenja i podjele Sjevernoatlantskog saveza. U vrijeme sastanka Europske unije u Sloveniji, Stoltenbergu je na konferenciji na sveučilištu Georgetown u Washingtonu postavljeno pitanje o posljedicama sporazuma AUKUS između Sjedinjenih Država, Australije i Velike Britanije na transatlantske odnose. "Razumijem da je Francuska razočarana" budući da je Canberra nakon AUKUS-a raskinula mega ugovor o kupovini francuskih podmornica, rekao je. "Istovremeno, saveznici su složni u vezi našeg glavnog cilja da moramo ostati ujedinjeni". Ali "ne vjerujem u napore stvaranja nečega izvan okvira NATO-a, što bi konkuriralo ili zamijenilo NATO", dodao je.

JOŠ JEDNA ŽENA: FRANCES HAUGEN

Jutarnji list UDAR NA ZUCKERBERGA Eksplozivno svjedočenje zviždačice iz Facebooka: ‘Oni štete djeci, a cilj im je samo jedan!‘ Ona je priznala da je Wall Street Journalu dala povjerljive dokumente koji dokazuju da je kompanija na prvo mjesto stavila profit Piše: Jutarnji.hrObjavljeno: 05. listopad 2021. 16:54 Frances Haugen Bivša zaposlenica Facebooka, "zviždačica" Frances Haugen koja je u nedjelju otkrila da stoji iza niza otkrića o neetičnom poslovanju Facebooka i povezanih kompanija, svjedočila je pred američkim Senatom. Haugen je ranije priznala da je uglednom Wall Street Journalu dala povjerljive dokumente koji dokazuju da je kompanija na prvo mjesto stavila profit. U emisiji "60 minutes" rekla je da je u Facebooku novac prioritet, bez obzira što to čini ljudima. Kako je i najavljeno, 37-godišnja Haugen Senatu je rekla kako Facebook nije dovoljno kontroliran te je od Kongresa zatražila da poduzmu potrebne korake, javlja britanski The Guardian. - Dok god Facebook "lovi u mutnom", nije odgovoran nikome te će nastaviti raditi protiv zajedničke dobrobiti - kazala je u svojoj pisanoj izjavi. Nezabilježen pad Detalji svjedočenja iščekivali su se u svjetskoj javnosti, naročito nakon što je Facebook jučer došao u apsolutno središte svjetske pozornosti zbog dosad nezabilježenog pada u sklopu kojeg su korisnici raznih platformi, od Facebooka, Instagrama i WhatsAppa do različitih aplikacija koje pokreću softveri te globalne mreže, ostali bez ikakve mogućnosti pristupa istima. U početku izlaganja Haugen je rekla kako Facebook nije "zla društvena kompanija", ali da bi mogla biti "manje toksična" za svoje korisnike, te da su za to potrebne institucionalne akcije. - Danas sam ovdje jer vjerujem da Facebookovi proizvodi štete djeci, kao i demokraciji. Vodstvo kompanije zna kako bi Facebook i Instagram mogli biti sigurniji, no ne žele poduzeti nužne korake jer žele zadržati astronomsku zaradu bez obzira na štetu koju nanose ljudima - kazala je. Uoči njenog obraćanja govorio je senator Richard Blumenthal. Rekao je kako je zabrinjavajuće što dokumenti pokazuju da je Facebook znao za štetu koju nanosi tinejdžerima te je kompanija svjesno koristila algoritme kojima je pojačavala njihovu nesigurnost. - Imamo dokaze da je Facebook znao kako bi njihove usluge mogle biti štetne za djecu i mlade. Nije stvar samo u tome što su zarađivali, već i u tome što su novac cijenili više nego patnju djece i njihovih obitelji. Šteta koju je kompanija načinila pratit će nas generacijama. Osjećaji nedostatnosti, nesigurnosti i manjka samopouzdanja ostat će tu godinama - kazao je dodavši da je kompanija opetovano ignorirala preporuke stručnjaka samo kako bi maksimizirala svoj profit. U nastavku saslušanja Haugen je rekla kako Facebookove studije pokazuju kako algoritmi koje su dizajnirali mogu lako djecu navesti da, umjesto sadržaja o zdravoj prehrani, u kratkom vremenu fokus interesa prebace na sadržaj koji promovira poremećaje prehrane poput anoreksije. Rekla je da su Facebookova vlastita istraživanja pokazala kako najmanje šest posto djece priznaje da je toliko ovisno o Instagramu da zbog toga pati njihovo fizičko i psihičko zdravlje te školske obaveze, dok ona osobno vjeruje da je ta brojka mnogo veća. VEZANE VIJESTI Ilustracija KAD JEDNOM SMRKNE... Ruska aplikacija trlja ruke nakon Facebookovog fijaska: Imaju čak 70 milijuna novih korisnika! POTPUNI KOLAPS Potop dionica Facebooka, Zuckerberg izgubio 5,9 milijardi! Pad mreže nije jedini razlog... Zašto nije poduzeto nešto više? Istaknuto je kako Facebook nema dovoljno zaposlenog kadra koji bi se bavio pitanjima zaštite djece dok istovremeno od svih visokotehnoloških kompanija troše najviše na lobiste koji su "na svakom koraku", kako bi spriječili bilo kakvu promjenu legislative koja im ne bi išla u prilog. Haugen je priupitana i što misli o programu suspenzije platforme Instagram Kids, namijenjene najmlađima. Zviždačica je rekla kako ne vjeruje da će se to dogoditi. - Bila bih iskreno iznenađena da se ne nastavi rad na platformi Instagram Kids i bila bih iznenađena ako ovaj razgovor nećemo ponovno voditi iduće godine - rekla je. Dodala je kako je, po njenom mišljenju, jedino moguće rješenje osnivanje regulatorne agencije pod federalnom vladom u kojoj će raditi stručnjaci za algoritme jer mogu razumjeti složene procese iza njih. - Trenutno su jedini ljudi na svijetu koji razumiju Facebookove algoritme zaposleni ili su bili zaposleni u kompaniji - ističe. Senator s Floride, Rick Scott, upitao je Haugen zašto Facebook nije poduzeo više kada su ovi problemi u pitanju. Napomenuo je da su mnogi senatori primijetili kako se Mark Zuckerberg, u vrijeme kada bi trebao biti dostupan, nalazi na jedrenju. Nužna regulatorna agencija - Imam veliku razinu empatije kada je Facebook u pitanju. Većina društvenih mreža naklonjena je svojim korisnicima. problem je u Instagramu koji je značajno lošiji od ostalih. To su doista teška pitanja - rekla je. Pojasnila je razliku između društvenih mreža. - TikTok se bazira na zabavnim stvarima koje radite sa svojim prijateljima, Snapchat se bazira na takozvanoj "proširenoj stvarnosti", a Redittu je osnova na idejama. No, Instagram se temelji samo na tijelima i usporedbi životnih stilova - kazala je. Senatora Teda Cruza zanimalo je vidi li Haugen mjere koje bi se mogle primijeniti kako bi se ovaj sektor bolje regulirao. Spremno je odgovorila. Kaže kako je potrebno uvesti promjene poput one da je obavezno kliknuti na link prije nego što ga se podijeli među korisnicima, Newsfeed mora biti posložen kronološki, a ne prema algoritamskim preferencijama, nužna je agencija koja će nadzirati Facebook i u kojoj će raditi osobe koje razumiju algoritme te društvene mreže, a kompaniju bi trebalo obvezati da svoje interne studije i istraživanja učini dostupnima javnosti, piše Guardian

OD ROĐENJA POD TEROROM, DA BI BIO UKROČEN KAO NAJVEĆA ZVIJER

Jutarnji list IZAŠAO IZ SAMICE Kopitz više nije u Remetincu! Ima novi dom - sobičak bez WC-a, a šetat će u ‘kavezu‘ Obaviješten sam da je smješten u Bolnicu za osobe lišene slobode, ali se još nisam čuo s njim - rekao je odvjetnik ubojice djece Pravosudni policajci u Remetincu su odahnuli. Harald Kopitz više nije u samici remetinečkog zatvora i ne moraju više svakih 15-ak minuta viriti kroz špijunku na vratima kako bi provjerili je li s njim sve u redu i paziti da ne naudi sam sebi. Kopitz je krajem prošlog tjedna premješten u Bolnicu za osobe lišene slobode na Svetošimunskoj 107 na rubu maksimirske šume. U zadnjoj je sobi na 1. katu glavne bolničke zgrade, ali svaki njegov pokret budno prati videonadzor i kamera visoke rezolucije, a pravosudni policajac iz službe osiguranja stalno ga ima pod nadzorom. U slučaju da pokuša bilo što učiniti sam sebi ili ugroziti svoju sigurnost, medicinsko osoblje može ga vezati za bolnički krevet. U sobi nema sanitarni čvor, nema televizor, ne smije...

WEEKLY STAT COUNTER

Prikazi stranice Drugo 688 Najčešće lokacije 353 Sjedinjene Američke Države 353 Njemačka 94 Hrvatska 93 Portugal 41 Francuska 26 Irska 26 Švedska 14 Hong Kong 8 Kanada 4 Ujedinjeno Kraljevstvo 3 Bosna i Hercegovina 2 Belgija 2 Španjolska 2 Rusija 2 Grčka 1 Indija 1 Moldavija 1 Rumunjska 1 Ostalo 14

OPASNO VRIJEME

Jutarnji list Italiju zahvatilo nevrijeme s jakom kišom i tučom, Catanija prijavila ‘tornado‘ Italija je ovaj tjedan pogođena olujama, u Liguriji je nakon obilnih padalina u ponedjeljak i utorak došlo do izlijevanja rijeka Piše: HinaObjavljeno: 05. listopad 2021. 19:36 Oluja s jakom kišom i tučom zahvatila je u utorak Cataniju, na Siciliji, a gradski dužnosnici su na Facebooku napisali da ih je zadesio "tornado". Novinska agencija ANSA je izvijestila da je nekoliko ljudi ozlijeđeno, ali nitko nije hospitaliziran. Oštećeno je nekoliko kuća, iščupana su stabla a neke ceste su zatvorene, dodaje isti izvor. Četiri zrakoplova u dolasku morala su biti preusmjerena na druge zračne luke.

DEKLARIRANI HRVAT, KOJI ZAPOSTAVLJA SVOJE LJUDSKO PORIJEKLO NAJVEĆA JE SRAMOTA !

Jutarnji list GLOBUSOV DOSSIER Deset velikih korupcijskih afera koje tonu u zaborav: ‘Evo ti 50.000 eura, to ti je za kavicu...‘ Ključno pitanje glasi: zašto u Hrvatskoj najteži korupcijski slučajevi žive i umiru samo kao medijske senzacije? Piše: Duško MiljušObjavljeno: 05. listopad 2021. 17:35 Josipa Rimac, Ivo Sanader, Josipa Rimac i Nadan Vidošević Josipa Rimac, Ivo Sanader, Josipa Rimac i Nadan Vidoš Sjećate li se akcije Maestro? Naravno da ne. Studeni je 2009. godine i policija uhićuje Josipa Matanovića, jednog od trojice potpredsjednika Hrvatskog privatizacijskog fonda. U javnost dospijevaju snimke koje zgražaju javnost na kojima Matanović od pouzdanika USKOK-a Joška Kuzmanića preuzima kuvertu s 50.000 eura. “Ovih 50.000, to je za kavicu”, zvučna je kulisa Matanovićeva spremanja u džep kuverte s novcem. Čuju se na snimkama i sočne psovke kad Kuzmaniću daje upute što da rade da ostanu neotkriveni. Ali, sve to pomno su pratili policijski istražitelji. Premijeru Ivi Sanaderu to je ujedno povod za najavu odlučnog obračuna s korupcijom na svim razinama. Doznali smo tada i kako se daju kodna imena uskočkim akcijama, kako i koliko policija prisluškuje i prati osumnjičenike. Josip Matanović u međuvremenu je odslužio zatvorsku kaznu u Lepoglavi, zbog izjava državnih dužnosnika dobio je satisfakciju pred Europskim sudom za ljudska prava, USKOK-ov pouzdanik Joško Kuzmanić odavno je preminuo. Mladen Bajić više nije glavni državni odvjetnik, a Ivo Sanader od progonitelja korupcije postao je i sam osuđenik koji će skupiti gotovo jednako zatvorskog staža kao i Matanović. Od izbijanja afere Janaf i spektakularnog uhićenje Dragana Kovačevića prošlo je gotovo godinu dana. Lani u ovo doba činilo se da će se cijela nacija okrenuti naglavce i da će se razmotati debelo klupko korumpiranih državnih i stranačkih dužnosnika, ali se nije dogodilo – ništa. Najmanje mjesec dana trajala je opća mobilizacija medija i javnosti, danomice su izlazile na vidjelo nove “paklene” pojedinosti o slučaju, trošila se silna energija građana na velika očekivanja od sudbenoga aparata, a onda se sve ugasilo. Kad je, tri mjeseca poslije, Kovačević pušten iz pritvora, više se nitko nije ni osvrtao na njegov slučaj. On nije bio samo medijski potrošen nego su građani još jednom proživjeli iznevjereno očekivanje. Na proljeće 2020., nekoliko mjeseci prije Kovačevićeva uhićenja, “spektakularno” je privedena Josipa Rimac. I tada se činilo da je na redu konačno veliko čišćenje korupcijskih kanala u samom vrhu državne vlasti, jer je slučaj Vjetroelektrane izravno doticao čak nekoliko ministara. No, što se dogodilo? Josipa Rimac nakon tri mjeseca izišla je iz pritvora i pred novinarima, s moralno superiornim smiješkom, izjavila da će sad u miru pisati memoare i, naravno, da je nevina, da vjeruje u hrvatsko sudstvo, da nema razloga za strah jer je istina na njezinoj strani. Mediji su još malo pratili njezinu aferu i donosili nova otkrića, no vjetroelektrane su pale u potpuni zaborav čim je iskrsnuo Kovačevićev skandal, slučaj Janaf. Javnost je doživjela još jednu, uobičajenu amneziju. Josipe Rimac nitko se više nije sjećao. Te dvije novije korupcijske afere samo su uzorak dinamike kojom se u Hrvatskoj pale i gase najteži kriminalni skandali. Ključno pitanje glasi: zašto u Hrvatskoj najteži korupcijski slučajevi žive i umiru samo kao medijske senzacije umjesto da kao predmeti kaznenog progona budu dovedeni do sudskog epiloga? Čak deset velikih afera, od kojih su neke izbile davno prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju i u kojima su protagonisti neki od najmoćnijih nekadašnjih političara, još se vuku u pravosudnom sustavu bez izgleda da bi uskoro mogle završiti konačnon zaboravu Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!

DRUMSKA PLJAČKA BEZ PRESEDANA

IZNAD 11 KUNA Dizel najskuplji u povijesti, cijene bi mogle i dalje rasti, najavljeni novi udari na džepove građana ‘Činjenica je da jedno poskupljenje veže drugo, A KADA DOĐE DO PADA CIJENE NEMA ZNATNIJEG POJEFTINJENJA na svjetskom tržištu, nema znatnijeg pojeftinjenja‘ Piše: Jozo VrdoljakObjavljeno: 05. listopad 2021. 13:35 Jutros su na benzinskim postajama cijene goriva ponovno rasle. Dizel ne samo da je premašio magičnu granicu od 11 kuna, nego je dosegnuo, koliko se sjećaju naši sugovornici, najvišu razinu u povijesti. Kako je objavio portal Cijenegoriva.info, benzin je poskupio 22 lipe po litri, dizel 28 lipa po litri, a autoplin sedam lipa. Spremnik goriva od 50 litara benzina skuplji je za 11 kuna, a prosječni spremnik dizela za 14 kuna.

EMISIJA TJEDNA

Jutarnji list Čadež je pogledao prve epizode ‘NDH‘, pažnju mu je privukla teza talijanskih povjesničara Piše: Tomislav ČadežObjavljeno: 05. listopad 2021. 16:13 Adolf Hitler, Ante Pavelić i Herman Göring Sugovornici se izmjenjuju brzo, mnogo ih je, iskazi su im konzistentni i konzistentno uvezani, a arhivski materijal je zanimljiv Ovaj dokumentarni serijal gradio se i radio pet godina, tako da za eventualne velike propuste njegovi autori, dr. Hrvoje Klasić i Miljenko Bukovčan, nemaju isprike. Nisam, dakako, povjesničar, pa sam zamislio, gledajući prve dvije epizode, da o cijeloj “problematici” pojma nemam. Sugovornici se izmjenjuju brzo, mnogo ih je, iskazi su im konzistentni i konzistentno uvezani, a arhivski materijal zanimljiv, ne uvijek, ali počesto, usklađen s tim iskazima. Dosad se govorilo o uzrocima i kontekstu nastanka ustaškog pokreta, pri čemu je njegova pojava objašnjena zaista široko i, rekao bih, neutralno. Zanimljiva je teza, osobito talijanskih povjesničara, kako u njemu izvorno nije bilo ikakvih fašističkih ideja, negoli je plod nacionalizma, lišen, za razliku od fašizma i poslije nacizma, socijalističkih ideja, antisemitizma i svakako ne anti klerikalan. Ukratko, nitko nije mogao slutiti, u doba kad je nastao, da će se ustaški pokret, kad njegovi nosioci zasjednu na vlast, pretvoriti u zločinački. Radije pišem o seriji sad, dok je još (u seriji) mir, a epizode koje će donijeti same zločine - sumnjam da ću ih i gledati. Među sugovornicima jest i nekoliko srpskih povjesničara, kojima kao da stoji stanovita knedla u grlu, kao da sami sebe moraju cenzurirati da se zadrže u okviru znanstvene neutralnosti te da ne pretvore svoj iskaz u propagandu. Možda griješim u procjeni, ali koga zmija ujede, i gušterice se plaši. VEZANE VIJESTI Hrvoje Klasić VELIKO ZANIMANJE S Prisavlja otkrili kakvu je gledanost imala prva epizoda Klasićevog serijala ‘NDH‘ ODGOVOR KLASIĆU V.d. glavnog ravnatelja HRT-a: ‘Serija o NDH nije završila u ‘bunkeru‘! Pogledao sam je, evo moje ocjene‘ Najvažnije što od ove serije možemo očekivati jest to da nedvosmisleno posvjedoči kako su ustaše zasjele na vlast nakon izbijanja Drugoga svjetskog rata isključivo voljom okupatora. Tri četvrtine stoljeća ovo društvo podnosi posljedice propagande, ne jedino srpske, koja poistovjećuje hrvatski narod s ustaškim pokretom. Istina je sljedeća: ni na kakvim izborima oni u Hrvatskoj nisu mogli niti će ikad moći zasjesti na vlast. Ovdašnji narod jest sve prije negoli ekstreman, i nesklon je totalitarnim rješenjima, i nekad i sad. Uoči Drugoga svjetskog rata i nakon njegova izbijanja, glavna politička snaga u nas bila je Hrvatska seljačka stranka, koja je od svih takvih svenarodnih stranaka u jugoistočnoj Europi bila najmanje sklona militarizmu, a ponajviše, nazovimo ga tako, gandijevskom pristupu. Istina, i Vlatko Maček, šef HSS-a, poslije ustrijeljenog Stjepana Radića, bijaše ustrojio nekakve pomoćne snagatore, pod klobucima i s palicama, ali bijahu to tek benigne karikature, recimo, Stojadinovićevih batinaša, “željeznih košulja” toga prijeratnog radikalskog predsjednika jugoslavenske vlade. Taj Vlatko Maček odbio je surađivati s okupatorima te su ustaše preuzele vlast 10. travnja 1941. po diktatu okupatora, koji su ih doslovno iskrcali iz kamiona. Nekoliko kamiona. Maček je prvo završio, u listopadu 1941., u Jasenovcu, a poslije u internaciji u rodnom selu Kupinec, a neko vrijeme i u stanu ustaškog zločinca Maksa Luburića! Kako bi povijest naša tekla da je prihvatio ponudu njemačkih vlasti da preuzme vlast, danas je možda izlišno raspravljati. Možda jedino da se kakav roman napiše..

HOPS, HRVATSKI DOMOLJUBI, STANITE ! DUBROVKA ŠUICA BESTIDNO NASTUPA !

Slobodna Dalmacija HRVATSKA VLAŠKA POSLA Ante Tomić: Rezultati cijepljenja u Jugoslaviji nedostižni su za Beroša i Markotić: Tko nam je kriv za propast kampanje pelcovanja? PIŠE ANTE TOMIĆ Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica primijetila je na N1 televiziji kako naša zemlja u cijepljenju protiv korone zaostaje za zemljama zapadnog, naprednijeg dijela Unije, a imala je i objašnjenje za taj žalosni fenomen. Krivo je, kao i obično, jugoslavensko nasljeđe. Cijelih trideset godina otkako je fizički nestala socijalistička federacija južnoslavenskih naroda, njezin je duh još itekako živ, neiskorjenjivo je prisutan u našim navikama, snažno oblikuje naše stavove. “Riskirat ću i objasniti s obzirom na to da smo izašli iz sustava kad su se odluke donosile centralno, naši ljudi ne vole takve centralističke preporuke, a ne žele vjerovati znanosti”, kazala je Šuica potkovano. Ove su nas njezine riječi potakle na jedan kratki izlet u vremenu, u prašnjave i požutjele novinske arhive otprije skoro pet desetljeća. U veljači 1972. neki se hodža s Kosova uputio prvo na hodočašće u Meku, a zatim i u obilazak nekoliko muslimanskih svetišta u Iraku. Kući se vratio s laganom temperaturom, vrtoglavicom, slabošću i mjestimičnim osipom. Budući da se, sretnim slučajem, dva mjeseca prije polaska na hadžiluk cijepio protiv svih poznatih infekcija, u njega su se razvili tek blagi simptomi, ali rođaci i susjedi koji su ga došli pozdraviti i čuti njegove priče iz Prorokova zavičaja nisu bili te sreće. Epidemija je buknula poput požara po cijelom kosovskom kraju, a kako je u ono vrijeme granica sa Srbijom bila mnogo propusnija nego danas, došla je uskoro i do glavnog grada. TVRDI LOCKDOWN Građani Srbije počeli su masovno umirati u strašnim mukama od jedne bolesti koja se smatrala iskorijenjenom, no čak i onda, u mračnoj i studenoj zabiti jugoslavenskog komunizma, u kratkom se vremenu shvatilo da je riječ o velikim boginjama. Bila je srijeda 22. ožujka kad se to nesumnjivo utvrdilo. Vojska je ubrzo oklopnim vozilima zaustavila svaku komunikaciju s kosovskim selima u kojima se bolest prvo pojavila, a u beogradsku zaraznu bolnici nitko više nije smio ući, ni izaći iz nje. U dijelu Jugoslavije zavladao je tvrdi lockdown, vrlo nalik onome koji ćemo mi upoznati u ožujku 2020. Međutim, tu sličnost prestaje jer već u ponedjeljak 27. ožujka, samo pet dana od utvrđivanja epidemije, na drugoj stranici Slobodne Dalmacije nalazimo Tanjugovu vijest da je do jučer u podne protiv velikih boginja cijepljeno devetsto hiljada Beograđana, a na zadnjoj, desetoj stranici ovih novina se najavljuje i cijepljenje u Skoplju. Sutradan, 28. ožujka, "Slobodna" na naslovnici donosi izjavu dr. Ive Margana, republičkog sekretara za javno zdravlje, koji umiruje stanovništvo da opasnosti od zaraze zasad nema, nigdje u SR Hrvatskoj nije zabilježeno ništa sumnjivo i nema potrebe da se i mi u zapadnim dijelovima Jugoslavije cijepimo. image Dubravka Šuica za loše rezultate u cijepljenju optužila je jugoslavensko nasljeđe AFP Francois Walschaerts U gradskoj rubrici na šestoj stranici svejedno se napominje kako se, dođe li takva zapovijed s vrha, svi stanovnici Splita mogu cijepiti za manje od dva dana. U Vojvodini je toga utorka cijepljeno dvjesto, a u Crnoj Gori sto pedeset hiljada stanovnika. Suprotno jučerašnjoj najavi druga Margana, u srijedu ipak čitamo da će se cijepiti sva djeca u Hrvatskoj, premda iz Beograda Savezni štab za zaštitu stanovništva od velikih boginja trijumfalno javlja da je zaraza lokalizirana. Napokon, u četvrtak 30. ožujka na naslovnici Slobodne Dalmacije ide fotografija prvih splitskih cijepljenja u Higijensko-epidemiološkom odjelu Doma narodnog zdravlja u Ulici Duška Mrduljaša, današnji Dražanac. Da ne duljimo, u samo dva tjedna čitava se Jugoslavija, s dvadeset milijuna i petsto hiljada ljudi, cjepivom preventivno zaštitila od strašne bolesti i nije bilo ni jednog jedinog idiota sve od Triglava do Đevđelije koji je došao pred zdravstvenu ustanovu s velikom kartonskom porukom kako se on neće dati čipirati. SVE SAMI DOKTORI Ako nepovjerenje u znanost nasljeđujemo iz Jugoslavije, kako tvrdi Dubravka Šuica, tajanstveno je kako su nekakvi nepismeni komunisti iz “zemlje seljaka na brdovitom Balkanu”, još prije pola stoljeća, u samo četrnaest dana napravili nešto što je u Hrvatskoj danas, svim nadmoćno obrazovanim HDZ-ovcima, od Beroša, preko Božinovića, do Capaka i Markotić, potpuno nedostižno. Koliko god uvjeravali građane, Beroš i Markotić neće doći ni blizu rezultatima jugoslavenskih epidemioloških vlasti. Kako se to dogodilo? Zašto smo izgubili vjeru u obrazovanje? Nije li čudno da se masovno niječe ono što piše u knjigama, a hiljade i hiljade djece s prosjekom pet nula završavaju školu? Ili je upravo to nevolja, pored tolikih odlikaša sa svim peticama, knjige više nemaju nikakve šanse. U zemlji gdje je svako akademsko postignuće baš svima moguće, gdje je Miroslav Škoro doktor znanosti, gdje se čak i Vice Mihanović tako potpisuje, došlo je normalno da za znanost više nitko ne daje ni po pišljiva boba.

BLAGO PAPI FRANJI.- IZ SVOJE FOTELJE, DA SIPLJE BLA BLA BLAGOSLOVE PO TISUĆAMA PEDOFILNIH ŽRTAVA

OBJAVA IZ VATIKANA Papa reagirao na šokantnu vijest iz Francuske: ‘Sveti otac osjeća enormnu bol, mislima je uz žrtve‘ Papa je o razmjerima pedofilije u Francuskoj bio obaviješten četiri dana prije javnosti Piše: Inoslav BeškerObjavljeno: 05. listopad 2021. 15:26 Poglavar Katoličke crkve papa Frane iskazao je „enormnu bol“ s obzirom na šokantnu izvijest o pedofiliji u Katoličkoj crkvi u Francuskoj. Papa je o tome bio obaviješten četiri dana ranije, kada je primio u iznimno dugačku audijenciju vodstvo Francuske biskupske konferencije. PEDOFILSKI ZLOČIN Francuski svećenici i redovnici u zadnjih 70 godina silovali 216.000 maloljetnih ili ranjivih odraslih osoba „Njegova misao ide ponajprije žrtvama, uz golemu žalost zbog njihovih rana, uz zahvalnost što su našle hrabrosti optužiti, a i Crkvi u Francuskoj kako bi, svjesna te užasne stvarnosti, u jedinstvu s trpljenjem Gospodinovom za svoju najranjiviju djecu, mogla poduzeti put otkupljenja. Papa molitvom povjerava Gospodinu Božji puk u Francuskoj, a osobito žrtve, ne bi li im dao utjehu te ne bi li s pravdom moglo stići i čudo ozdravljenja“, objavila je Sveta Stolic
POTPUNI KOLAPS Potop dionica Facebooka, Zuckerberg izgubio 5,9 milijardi! Pad mreže nije jedini razlog... Brojni influenceri, glazbenici, umjetnici, komičari i drugi stvaratelji sadržaja počeli su pozivati svoje pratitelje da ih prate i na drugim platformama

SVE VEĆA GLAD DRUMSKIH RAZBOJNIKA PROBAVNOG SUSTAVA BEZ DNA

IZNAD 11 KUNA Dizel najskuplji u povijesti, cijene bi mogle i dalje rasti, najavljeni novi udari na džepove građana ‘Činjenica je da jedno poskupljenje veže drugo, a kad dođe do pada cijene nafte na svjetskom tržištu, nema znatnijeg pojeftinjenja‘ Piše: Jozo VrdoljakObjavljeno: 05. listopad 2021. Jutros su na benzinskim postajama cijene goriva ponovno rasle. Dizel ne samo da je premašio magičnu granicu od 11 kuna, nego je dosegnuo, koliko se sjećaju naši sugovornici, najvišu razinu u povijesti. Kako je objavio portal Cijenegoriva.info, benzin je poskupio 22 lipe po litri, dizel 28 lipa po litri, a autoplin sedam lipa. Spremnik goriva od 50 litara benzina skuplji je za 11 kuna, a prosječni spremnik dizela za 14 kuna. Cijene goriva i dalje će rasti Energetski stručnjak Davor Štern smatra da cijena dizela nije nikad bila veća.

120 GODINA KRUŽI OKO GLOBUSA DE LEONOV EHO. NITKO, A MA BAŠ NITKO DA SE OBAZRE NA NJEGA

SAMO DVA TJEDNA PRIJE EKONOMSKOG KOLAPSA KRUPNOG KAPITALA JEDNOG VELIKOG UZURPIRANOG KLASNOG SUSTAVA, NITKO, A MA BAŠ NITKO, NE OSLUŠKUJE DE LEONOV KRIK: "DOSTA NAM JE VAŠIH REFORMI! MORALNIH MEDIOKKRITETSKO I DJETINJIH ASPIRACIJA MALOGRAĐANSKIH POKRETA, U VREMENIMA KOLOSALNIH DRUŠTVENIH PROBLEMA, KOJI KUCAJU NA VRATA SVAKOM ČOVJEKU SA ZAHTJEVOM DA BUDU RIJEŠENI." (JEDNOKRATNOM CIVILNOM NADGLASOVNICOM PROGLAŠENJA SOCIJALISTĆKE INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE, *SIU* Jutarnji list REPORT GOJKA DRLJAČE SAD na dva tjedna od bankrota, recesija prijeti i planetu, Biden: ‘Meteor se približava našoj ekonomiji‘ Iako to otvara pitanje zašto sve države ne bi monetarno plaćale svoje obveze, nekoliko je uglednih političara i ekonomista podržalo tu ideju Piše: Gojko DrljačaObjavljeno: 05. listopad 2021. 12 Čini se da su suradnici upozorili američkog predsjednika Joea Bidena kako je (ne)sposobnost države da plaća svoje račune ipak vrlo važno pitanje jer se početkom tjedna napokon oglasio o pitanju podizanja limita zaduživanja koje bi, ako se ne dogodi, moglo odvesti Sjedinjene Države putem ekonomske katastrofe te u recesiju povući značajni dio planeta. Problem je u tome što prema američkim pravilima podizanje limita zaduživanja mora proći i kroz Kongres i kroz Senat, a u gornjem domu republikanci blokiraju izglasavanje akta bez kojeg bi Amerika, prema procjenama Treasuryja, mogla bankrotirati (defaultirati) 18. listopada. Stoga je Biden upozorio kako je republikanska blokada izglasavanja povećanja limita zaduživanja „neodgovorna“ i „nečasna“ te je poručio sugrađanima Amerikancima kako bi njihova „…štednja i novčanik već ovaj tjedan mogli biti pod utjecajem republikanske podvale“. Uz to je upozorio: „Meteor se približava našoj ekonomiji“. Iako ostaje otvoreno pitanje zašto je američki predsjednik, ako se „meteor približava ekonomiji“, toliko dugo čekao kako bi javno adekvatno adresirao problem podizanja limita zaduživanja, to sada postaje manje važnim pitanjem jer republikanci vjeruju anketama koje govore kako će više građana za moguću katastrofu svaliti odgovornost na Bidena i vladajuće Demokrate, pa se čini mogućim da su doista pod svaku cijenu odlučili ne učiniti ništa. Ekstremne posljedice Treba podsjetiti da je šefica američkog Treasuryja Janet Yellen puno prije Bidena upozorila kako će posljedice mogućeg defaulta biti ekstremne, kako na domaćem planu tako i internacionalno, dok guverner Federalnih rezervi Jay Powell također nije utješio američku naciju porukom kako centralna banka neće moći iskontrolirati mogući financijski kolaps u slučaju da Amerika prestane plaćati svoje obveze. S obzirom na to da se američka politička scena pokazuje istodobno neodgovornom i nesposobnom adresirati ključno nacionalno financijskom pitanje u stručnim krugovima i medijima, analiziraju se svi mogući alternativni scenariji koji mogu spriječiti katastrofu kolosalnih razmjera. Zajednički nazivnik svih tih alternativnih pristupa jest krajnja ekstravagantnost – u Sjedinjenim Državama trebalo bi se dogoditi nešto što se nije u cijeloj njezinoj povijesti. Jedna od tih ideja jest ukinuti limit zaduživanja kao takav. Tu ideju već je podržalo nekoliko uglednih ekonomista, pa i neki bivši sekretara Treasuryja. Problem je u tome što politički eksperti smatraju kako bi za tako nešto opet trebalo osigurati podršku više od 60 senatora, te opet sve ovisi o inatljivim republikancima. Spas u 14. amandmanu Pojedini pravni stručnjaci pak vide nadu u 14-om amandmanu američkog ustava koji je usvojen 1868. godine, a koji poručuje kako „validnost javnog duga Sjedinjenih Država, autorizirana zakonom… ne smije biti upitna“. Oni tumače kako taj amandman zapravo govori da američki predsjednik sam može podići limit zaduživanja. No, skeptici smatraju da bi američki predsjednik takvim činom ušao u pravnu bitku s nepredvidljivim ishodom. Obama, primjerice, svojedobno je odluči ne ići tim putem. VEZANE VIJESTI GRANICA ZADUŽIVANJA Biden se oštro obrušio na republikance: ‘Igrate ruski rulet s ekonomijom, to je opasno!‘ PRVA U MANDATU Američki Kongres u zadnji tren spriječio blokadu saveznih službi, Bidena očekuju novi problemi Jedna od najzabavnijih i najekstravagantnijih ideja, o kojima se sasvim ozbiljno raspravlja, jest svojevrsna monetarna spačka: Treasury (pandan europskom ministarstvu financija) mogao bi izdati novčić nominalne vrijednosti od 1 tisuću milijardi dolara te taj novčić pohraniti na računu kod Federalnih rezervi kako bi potom s tog računa plaćali državne obveze bez povećanja razine javnog duga. Iako to otvara pitanje zašto sve države ne bi monetarno (ex nihile) plaćale svoje obveze, nekoliko je uglednih političara i ekonomista podržalo tu ideju. Zasada se čini kako ova egzotična ideja nema podršku Janet Yellen. Zapravo je Yellen poprilično jasna: „Vjerujem kako je jedini način da riješimo pitanje limita zaduživanja jest da ga Kongres podigne te tako pokažemo svijetu, financijskim tržištima i javnosti, da smo zemlja koja plaća svoje račune“. Ako Kongres ipak ne podigne limit zaduživanja, Treasuryju neće preostati ništa drugo nego da bira račune koje će platiti. Tako su, primjerice, već zaustavili uplate u mirovinske i zdravstvene fondove državnih zaposlenika. No, ta strategija noćna je mora svake javne politike jer je nemoguće objasniti zašto ste, recimo, dali prednost plaćanju za socijalnu sigurnost pred uplatama plaća federalnih službenika, ili obrnuto. No, to će možda biti skora američka budućnost jer je jasno kako će Treasury morati prvo platiti glavnicu i kamate na federalni dug kako bi spriječili urušavanje financijskih tržišta. Što spremaju Federalne rezerve? Postoji, naravno, i ideja da Federalne rezerve jednostavno kupuju dospjele vrijednosnice koje Treasury ne može platiti te ih potom preprodaje. Takva praksa plaćanja fiskalnih dugova od strane centralne banke luda je opcija, a guverner Powell u 2013. je takve ranije zamisli nazvao „odvratnim“. Federalne rezerve još ne žele otkriti koje su sve mjere pripremili u slučaju američkog defaulta. Jedan dio stručne javnosti i dalje mirno vjeruje kako političari neće otići toliko daleko da dopuste klizanje zemlje u financijski potop, ali zabrinutost raste. Zaseban je problem što demokrati, republikanci, struje u obje stranke i administracija američkog predsjednika istodobno vode nekoliko različitih sukoba oko fiskalnih pitanja te još, k tome, komuniciraju niz dilema s izrazito snažnom lobističkom industrijom. Nejasno je da li se u svim silnim milijardama i interesima još mogu koncentrirati na bitni detalj kao što je limit zaduživanja, ili je i on postao samo poluga u ostalim krupnim političkim igrama. Primjerice, prema podacima Open Secretsa više od 4000 lobista trenutačno radi na pitanjima proračunske potrošnje. Deset vodećih industrija potrošilo je oko 700 milijuna dolara samo na to da ti lobisti opsjedaju kongresnike i senatore. Samo je, recimo, Američka trgovinska komora potrošila 30 milijuna dolara na lobističke aktivnosti s ciljem sprečavanja dizanja poreza. Farmaceutska industrija potrošila je pak 15-ak milijuna dolara na to da spriječi donošenje akta koji bi srezao izrazito visoke cijene lijekova u Sjedinjenim državama. S druge strane, grupa pod nazivom Building Back Together, formirana za podršku Bidenovim planovima, obvezala se potrošiti 150 milijuna dolara na reklame. Ako, dakle, samo farmaceutska industrija ima angažirana po tri lobista na jednog kongresnika te ako uz to troši milijun dolara na TV oglašavanje kako bi održali cijene lijekova, stignu li se uz takav pritisak američki zakonodavci fokusirati na nešto tako trivijalno kao što je plaćanje računa?